Maslinarsko društvo (MD) “Boka” pozvalo je svoje članove i poštovaoce masline na cjelodnevni događaj “Berba masline u Boki”.
Ova maslinarska fešta biće održana u utorak, 22. oktobra s početkom u 9 sati u maslinjaku Đorđija Ivetića, u selu Prijeradi.
-Program otvara okupljanje u 09 sati, a u 10 sati su prezentacija mašina i sadnica, i početak berbe.
maslina
U 13 sati je planirana zakuska, a u 18 sati počinje prerada maslina u mlinu našeg MD u Radanovićima. Dobrodošli -poručila je Vesna Đukić, izvršna direktorica MD “Boka”.
Dvojezična zbirka poezije i eseja pod nazivom „Ko je on u stvari“, četrnaestogodišnjeg Vuka Janičića iz Herceg Novog, objavljena uz podršku opštinskog Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Internacionalne kulturne asocijacije (IKA) iz Podgorice, biće zvanično promovisana 23. oktobra u okviru Oktobarskih svečanosti koje se održavaju povodom Dana opštine Herceg Novi.
Poezija je samo jedan od umjetničkih segmenata i brojnih talenata Vuka Janičića, koji je do sada dobio desetak nagrada za literaturu, a nista manje nije uspješan kao gitarista i likovni stvaralac. Odličan je učenik devetog razreda OŠ „Milan Vuković“ , trenira plivanje i obožava prirodne nauke . Sve to ga čini posebnim , naročito u svijetu u kojem tinejdzere uglavnom zanimaju društvene mreže i digitalni svijet.
Zato je vijest da je četrnaestogodišnjak objavio zbirku poezije, i to na dva jezika- maternjem i engleskom , velika i značajna . U razgovoru sa Vukom otkrivamo da je čitanje i pisanje njegova strast od malena , ali ne i jedina. Multitalentovani dječak , koji je , kako piše u predgovoru knjige profesorka Duška Jovanović, „odrastao kroz svoje stihove , koji u svakom smislu , od prve napisane pjesme , nadrastaju jedno dijete“, priča nam da je ideja o zbirci nastala spontano: „Počelo je prije tri godine, kada sam na pismenom zadatku iz maternjeg jezika na zadatu temu odgovorio pjesmom.A tema je inače bila o rodnoj ravnopravnosti“.
Naziv zbirke je „Ko je on u stvari“ , a odgovor na to pitanje je na stranicama knjige. Vuk kaže da mu je cilj bio da zaintrigira čitaoce da polako otkrivaju i upoznaju njegovu ličnost. U zbirci inače ima i poezije i proze , a ilustrovana je njegovim likovnim radovima.
Ovaj mladi pjesnik rado čita i poeziju i prozu , već je stigao do Dostojevskog , a dobitnik je brojnih nagrada na literarnim konkursima. Najznačajnija mu je nagrada na konkursu koji je raspisala IKA , a tu je i nekoliko nagrada na medjunarodnim konkursima.
Ko je on u stvari – foto RCG
Drugari iz škole raduju se njegovim uspjesima i velika su mu podrška. Kaže da će svi biti prisutni na promociji 23.septembra u Dvorani Park. Značajna mu je i podrška roditelja i nastavnika u osnovnoj i muzičkoj školi. Profesor gitare u Muzičkoj školi Aleksandar Bubanja otkrio mu je vezu gitare i poezije , a slikanje mu je posebna ljubav koju izražava slikajući prirodu.
U zbirci „ Ko je on u stvari“ – „motivski , strukturom, ritmom i plemenitom mekoćom pjesničkog jezika , ovaj mladi pjesnik začudjujuće jasno , mudro i obuhvatno doživljava svijet“-riječi su profesorke Duške Jovanović u predgovoru zbirke.
Književnik i književni kritičar Veljko Veljović , napisao je da „ u vremenu kada tehnološke inovacije sve više udaljavaju djecu od knjige , kada im se svjesno ili nesvjesno serviraju i nude rješenja raznih životnih problema i situacija, u vremenu u kom se mašta i kreativnost potiskuju do te mjere da djeca nemaju , ili im se bar tako čini , potrebu da pretjerano razmišljaju i nalaze rješenja, da budu kreativni , stvaraju i pišu , bljesne u toj tami poneko dijete , ohrabrujući i nas starije da ima nade i da vrijeme vještačke inteligencije ipak neće pokoriti ono što inetelekt jednog maldog čovjeka može kreirati .“ Dodaje da je ovom knjigom upravo bljesnuo izuzetni dječak Vuk Janičić , prkoseći svemu gore navedenom.
Uz odlično poznavanje engleskog jezika , Vuk se uspješno usmeno i pismeno izražava na njemačkom i italijanskom jeziku. Trenira plivanje u VPK Jadran ,a na kraju razgovora otkriva da obožava prirodne nauke, naročito biologiju .Uskoro će ići na takmičenje iz tog predmeta, a vjeruje da će njegova budućnost biti u toj oblasti. Sa osmijehom potvrdjuje da i sam provodi neko vrijeme na telefonu i internetu ,ali da mu umjetnost pruža više zadovoljstva.
U svijetu uzburkanom i nesigurnom , sa svakodnevnim vijestima o nemirima i ratovima , Vuk je optimista . Poručuje svima da stanu na stranu umjetnosti , jer umjetnost, kaže , čisti misli i razvija empatiju medju ljedima.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) je u saradnji sa Njemačkim turističkim udruženjem (DRV), organizovala webinar za njemačke turističke agencije i turoperatore, što, kako je ocijenjeno, doprinosi jačanju pozicije Crne Gore na tuističkom tržištu Njemačke.
Iz NTO je saopšteno da je taj webinar bio posvećen predstavljanju Crne Gore i najnovijih trendova u turizmu, uključujući avio linije, smještajne kapacitete i buduće projekte koji će unaprijediti turističku ponudu zemlje.
Na webinaru je učestvovalo oko 150 ključnih njemačkih turističkih agencija i turoperatora, te je ovo bila odlična prilika za prezentovanje cjelokupne turističke ponude Crne Gore.
Diskusija je obuhvatila teme poput saobraćajne dostupnosti atrakcijama u destinaciji, unapređenja informisanja o cijenama za narednu sezonu, kao i socijalne i ekološke održivosti. Posebno interesovanje učesnika bilo je usmjereno na organizaciju izleta iz primorskih područja prema sjeveru Crne Gore, što predstavlja veliki potencijal za razvoj turizma u manje poznatim djelovima zemlje.
Menadžerka NTO, Danica Banjević prisustvovala je ovogodišnjem kongresu Njemačkog turističkog udruženja /DRV Hauptstadtkongress/, ključnom događaju njemačke turističke industrije, koji se održao u Berlinu 10. i 11. oktobra.
Danica Banjević – foto Boka News
Ovaj kongres okuplja najvažnije aktere njemačkog turističkog sektora i pruža platformu za razmjenu iskustava, umrežavanje i razgovore o aktuelnim izazovima i prilikama u turizmu.
Na kongresu su istaknute ključne teme koje će oblikovati budućnost turizma u Njemačkoj i globalno.
Predsjednik Njemačkog turističkog udruženja, Norbert Fiebig, osvrnuo se na važnosti sigurnosti putnika kroz Njemački fond za putno osiguranje (DRSF), reforme EU direktive o paket-aranžmanima, izazove prekomjernog turizma, te rastućeg nedostatka kvalifikovane radne snage u turističkom sektoru.
Uprkos izazovima, Fiebig je istakao odlične rezultate u 2023/2024. godini, te da Njemačka sada drži 48 odsto tržišta organizovanih putovanja, sa 40 odsto svih paket-aranžmana u Evropskoj uniji, što predstavlja rast od osam odsto u broju putnika u odnosu na prethodnu godinu. Takvi rezultati potvrđuju značaj njemačkog tržišta za globalnu turističku industriju, uključujući Crnu Goru, koja privlači sve veći broj njemačkih turista.
Događaj je okupio visoke političare, uključujući ministra pravde Marca Buschmanna, ministra ekonomije Roberta Habecka i kandidata CDU-a za kancelara, Fridricha Merza.
Prisustvo na ovom kongresu omogućilo je NTO sticanje vrijednih uvida u najnovije trendove i prilike na njemačkom tržištu, koje je jedno od vodećih turističkih tržišta u svijetu.
Na marginama kongresa ostvareni su kontakti sa ključnim akterima njemačkog turističkog sektora, što otvara nove mogućnosti za unapređenje saradnje i promociju Crne Gore kao atraktivne destinacije.
Ovaj događaj je nastavak uspješne saradnje između NTO i Njemačkog turističkog udruženja, koja je započeta organizacijom DRV Destination Foruma u Crnoj Gori.
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru – ukorak sa modernim vremenima – Samo tokom tri ljetnja mjeseca muzej je obišlo 25.074 posjetilaca – turista sa kruzera i izletnika
Kolektiv Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru zadovoljan je učinkom tokom ove turističke sezone, koja još uvijek traje, a do kraja godine za svoje poštovaoce i posjetioce priprema još lijepih dešavanja u oblasti izložbene i izdavačke djelatnost.
Direktorica Maja Uskoković za Boka News najavljuje skoru promociju monografije “Crkve i samostani Kotora od XIII do početka XX vjeka” autorke Radojke Abramović, promociju publikacije “Sidrišta vremena”, autorke dr Gracijele Čulić, Međunarodnu konferenciju konzervatora u okviru koje će otvoriti izložbu “Kovani novac”, autorki Jelene Karadžić i Milice Vujović. U saradnji sa Radio Kotorom promovisaće i audio knjigu “Sto kotorskih dragulja”, autora Jovana J. Martinovića. Takođe, u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore na Cetinju, 13. novembra će obilježiti i Njegošev dan, ugostiće i Muzej Republike Srpske sa izložbom o “Zmijanskom vezu”, a u pripremi su još divnih događaja, kojima žele da iznenade svoje posjetioce.
Maja Uskoković – foto Boka News
Djeca – vjerni posjetioci
-Posjetom smo veoma zadovoljni, najfrekventniji mjeseci su svakako ljetnji, jul i avgust. Ono što moram naglasiti je i da se turistička sezona znatno produžila, i da posjete očekujemo sve do kraja novembra mjeseca, što nas veoma raduje. Vjerni posjetioci su i djeca tokom maja i septembra mjeseca, kada Muzej posjeti veliki broj školskih ekskurzija. Posljednjih godina se trudimo da privučemo djecu da dolaze u Muzej organizovanjem edukativnih, kreativnih i pokaznih radionica u saradnji sa osnovnim i srednjim školama, ali i fakultetima, kaže Maja Uskoković za BN i dodaje da su posjetioci Pomorskog muzeja većinom turisti sa kruzera i izletnici, koji obilaze ovu instituciju kulture po 50% nižoj cijeni ulaznice.
-Kada su u pitanju grupne izletničke posjete, naš Muzej je od početka marta, kada je otvorena kruzing sezona, do septembra ugostio 45.868 posjetilaca, a samo tokom tri ljetnja mjeseca taj broj je iznosio 25.074, što je na nivou posjećenosti od prošle godine. Najviše pažnje turista izazivaju, uglavnom, zbirka oružja, modeli brodova, kao i Odjeljenje Bokeljske mornarice, navodi Uskoković.
Još jedna povoljnost za posjetioce je i City pass propusnica, koja je osmišljena u saradnji sa TO Kotor, a koja, pored Pomorskog muzeja, uključuje i posjete Akvarijumu Boka, Katedrali Sv. Tripuna, Crkvi Sv. Nikole, Crkvi Sv. Luke, Rimskim mozaicima u Risnu, Crkvi Sv. Pavla i Sv. Mihovila i Galeriji Solidarnosti. Isto tako, u saradnji sa Centrom za omladinsku edukaciju Pomorski muzej nudi Evropsku omladinsku karticu (EYCA) koja omogućava svim crnogorskim građanima i građankama uzrasta 13-29 godina dakoriste popuste na preko 250 lokacija u našoj zemlji i popuste na preko 30 hiljada mjesta u čitavoj Evropi.
Novosti koje su ove sezone dočekale goste u Palati Gregorina – Pomorskom muzeju Crne Gore su i proširenje ponude u muzejskoj knjižari i štampanje novih muzejskih vodiča na četiri jezika. Kada je u pitanju jačanje kapaciteta zaposlenih, oni imaju priliku da pohađaju radionice, naučne skupove, kurseve, kako bi se obučavali i unapređivali svoje znanje. Pomorski muzej posjeduje konzervatorsku licencu, konzervatorsku radionicu i stalno zaposlene konzervatore koji su tu da prate i sprovode konzervaciju predmeta prema stepenu prioriteta, ali i da sprovode preventivnu zaštitu.
-Najponosnija sam na segment ljudskih odnosa u Muzeju, jer bez toga muzej ne bi napredovao u bilo kojem segmentu, ističe direktorka Uskoković, te potsjeća da je uvođenje savremenih tehnologija u muzejske postavke XXI vijeka nešto sa čim se i Pomorski muzej mora nositi.
Pomorski muzej Kotor
Stare postavke u modernom ruhu
-Nije dovoljno da muzej ima samo muzejske zbirke, posjetioci očekuju da idemo ukorak sa vremenom. To je nešto na čemu ozbiljno radimo, i rezultate za isto očekujemo u 2025. godini. Posao je zahtjevan, sa značajnim procedurama i pažljivim razmatranjima kako poboljšati i osavremeniti muzejske zbirke i cjelokupnu postavku. Savremeni muzej predstavlja atrakciju koja, pored predmeta i informacija o njima, mora ponuditi i potpuni doživljaj, a to je preduslov ponovnog obilaska. Iz tog razloga angažovali smo i prof. dr Žarku Vujić, redovnu profesoricu na Filozofskom fakultetu zagrebačkog Univerziteta (odsjek informacionih i komunikacijskih nauka) koja će do kraja godine napraviti tematsko ekspozicioni plan, najavila je direktorica.
Ove godine su sanirali fasadu na sjevernoj strani Muzeja, čime su riješili problem prodiranja vlage u pomoćnom stepeništu. Takođe, zamijenili su pergolu i binu na terasi Muzeja, a zahvaljujući podršci Opštine Kotor, u narednim danima biće postavljena nova rasvjeta.
Pomorski muzej
Ponosni na Muzejsku knjižaru
-Pomorski muzej je prepoznat po izdavačkoj djelatnosti, a ono na što smo posebno ponosni je muzejska knjižara, otvorena prošle godine u kojoj svi zainteresovani imaju priliku da se upoznaju sa našim izdanjima, kako monografskim, tako i publikacijama koje prate našu redovnu djelatnost. Svakako, vi ste neko ko je ispratio prezentaciju i objavljivanje svih naših izdanja i na tome bi vam se ovom prilikom zahvalila. U knjižari se mogu naći izdanja drugih izdavača, koji su usko vezani za pomorstvo i naše bogato kulturno nasljeđe, ali i autentični suveniri koje turisti nose kao uspomenu ili poklon iz muzeja, naglasila je Uskoković.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So – svega jedan dan prije početka 67. Međunarodnog sajma knjiga u Beogradu – čućemo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, knjiga za mlade i knjiga za djecu, a od kojih će neki naslovi biti predstavljeni upravo na Sajmu.
Prisutnost Ježija Kosinskog je vizionarski roman po kojem je 1979. snjimljen film. Rođen bez porodice i identiteta, Čens je cio život proveo u izolaciji. Njegov svijet je ograničen na kuću starca kod koga živi i vrt u kojem radi, a jedino saznanje o spoljašnjem svijetu pruža mu televizija, koju neprestano gleda. Kada njegov dobrotvor umre, Čens je primoran da napusti sigurnost svog vrta. Mentalno zaostao i nepismen, on koristi znanja stečeno s TV ekrana da se snađe u nepoznatom svijetu. Posle sudara sa limuzinom tajkuna s Volstrita, Čens se polako uspinje do položaja političkog savjetnika, pa i potencijalnog kandidata za potpredsjednika. Njegovi jednostavni komentari o baštovanstvu tumačeni su kao duboko metaforični i vizionarski stavovi o društvu. Mediji ga obožavaju, javnost je fascinirana, a političari ga vide kao ključnog igrača za budućnost nacije. Izdavač je Laguna.
Od Maja Lunde, autorke svjetskog bestselera Istorija pčela stiže nam još jedan hit, roman Plavetnilo. David i njegova ćerkica Lu stoje pred kapijama francuskog izbjegličkog kampa. Prešli su dug put kroz Evropu devastiranu sušom u potrazi sa vodom i ostatkom svoje porodice. Dok čekaju vijesti o njima, pronalaze barku u dvorištu napuštene kuće daleko od obale mora. Ta barka je „Plavetnilo“, ona kojom je paralelna junakinja Signe dvadesetak godina ranije krenula na put. Novi roman Maje Lunde skreće pažnju na nešto što svi uzimamo zdravo za gotovo a što čini samu srž našeg postojanja: značaj vode. Izdavač je Odiseja.
Josif Aleškovski, pisac i scenarista, rođen je u porodici jevrejsko-ruskog porijekla. Živio je u Moskvi. Zbog kršenja discipline u mornarici proveo je tri godine na robiji. Oslobođen je posle Staljinove smrti. Ništa nije mogao da objavi, pa je, kao i Dovlatov, s kojim je bio veliki prijatelj, emigrirao 1979. i od tada je živio s porodicom u Americi. Josif Aleškovski napisao je nekoliko knjiga koje su ga proslavile, među kojima i roman Nikolaj Nikolajevič, u kome ismijeva sovjetsko društvo. Aleškovski je postao izuzetno popularan u Rusiji kad su konačno počeli da objavljuju njegova djela. Junak romana Nikolaj Nikolajevič postaje glavni učesnik naučnog eksperimenta na tragu vještačke oplodnje. Izdavač je Lom.
Junak romana Ljepši kraj Bekima Sejranovića povukao se u djedinu kolibu na jednoj bosanskoj planini. U njoj pokušava da se oporavi nakon dramatičnog kraha ljubavne priče s Norvežankom koja je uvijek bila slaba na muškarce s prostora bivše Jugoslavije. Dok se prisjeća bivšeg života, pokušavajući da razumije šta se zapravo dogodilo, počinje nova priča, u planini pokrivenoj snijegom, dok pokraj njegove brvnare prolaze samo vehabije koje su smještene u obližnjem napuštenom selu. U njenom je središtu ponovo žena, a naše junake put opet vodi u Oslo. Izdavač je Booka.
Najupečatljiviji opis i osvrt na Majski prevrat dao je Dragiša Vasić u knjizi Devetsto treća, djelo neophodno za bolje razumijevanje prilika u Srbiji s početka 20. vijeka. To vrijeme, tako nemirno i uzburkano, može se razumjeti, ali tek poslije pažljive studije događaja u njemu odigranih. Pretres ovih značajnih pitanja trebalo je već davno da otpočne i pravo je čudo što već danas nismo preplavljeni knjigama poslije kojih bi svi oni događaji bili mnogo boljom i jasnijom svjetlošću obasjani. Izdavač knjige o ubistvu kralja Aleskandra Obrenovića i kraljice Drage izdala je Laguna.
Roman Autsajderi autorke Suzan Hinton je kultna knjiga po kojoj je Frensis Ford Kopola snimio istoimeni film, prodata je u više od 15 miliona primjeraka i prevedena je na više od 30 jezika. Suzan Hinton napisala je Autsajdere sa sedamnaest godina. Roman je odmah po objavljivanju postao planetarni hit, ali je bio i zabranjen zbog prikazivanja nasilja bandi, opijanja maloljetnika, kao i porodične disfunkcionalnosti. Roman je, međutim, danas dio nastavnog plana u srednjim školama u Americi. Autsajderi su transformisali romane za mlade iz žanra koji je uglavnom za temu imao kraljice mature, školske sportiste i srednjoškolske ljubavi u mnogo mračniji, istinitiji prikaz svijeta. Izdavač je Laguna.
Namijenjen svim generacijama, bezvremeni klasik Žila Verna Putovanje u središte zemlje, odvodi nas na putovanje koje nikada nećemo zaboraviti. Kad profesor Lidenbrok pronađe drevni rukopis u kojem se krije skriveni put do središta Zemlje, sa hrabrim nećakom Akselom i njihovim neustrašivim vodičem Hansom krenuće na uzbudljivu ekspediciju da otkrije tajne koje se kriju pod našim nogama. Dok putuju sve dublje unepoznato, nailaze na podzemni okean, izumrla stvorenja i pejzaže koji prkose i najbujnijoj mašti. Da bi uspješno okončali ovu fascinantnu pustolovinu, oni će morati da savladaju opasne prepreke, pokažu izuzetnu hrabrost i zaštite jedni druge. Izdavač je Laguna.
Strani kruzeri u prvih osam ovogodišnjih mjeseci po hrvatskom su Jadranu ostvarili 463 kružnih putovanja, što je 10 posto više nego u isto vrijeme prošle godine, a putnika su doveli 19,3 posto više ili njih 672,4 tisuće, podaci su DZS-a, koji pokazuju i da je tih putovanja u avgustu bilo nešto manje nego lani.
Kružna putovanja u prvih osam mjeseci ove godine ostvarilo je 68 stranih brodova ili samo jedan manje nego lani u istom razdoblju, a porast broja kružnih putovanja od 10 posto znači i ih je bilo 42 više.
Porast broja putnika koji su ukupno na svim tim putovanjima stranim kruzerima u Hrvatsku došli u osam mjeseci u stvarnim brojkama znači njih oko 109 tisuća više nego prošle godine.
Stran kruzeri su duže boravili u Hrvatskoj nego lani, za 8,2 posto ili 80 dana više, odnosno ukupno 1.050 dana, a doplovili su pod zastavama 13 zemalja.
Među njima, najviše su kružnih putovanja ostvarili brodovi pod zastavama Malte, 145, i Bahama, 126, dok je iz ostalih bilo manje, primjerice pod zastavom Paname brodovi su imali 49 putovanja, a Norveške 36, itd.
Oko 48 posto ili najviše od ukupnih 463 kružnih putovanja stranih brodova u prvih osam mjeseci po Jadranu bilo je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, te zatim oko 23 posto u Splitsko-dalmatinskoj, kojima se još jedino približila Zadarska županija u kojoj je bilo oko 13,6 posto putovanja.
Od ostalih jadranskih županija strani kruzeri su još dolazili u Primorsko-goransku, Istarsku i Šibensko-kninsku županiju, ali u znatno manjim postocima nego u prve tri.
Sličan je i uobičajen poredak i luka na Jadranu koje su najviše posjećivali strani kruzeri pa je tako luka Dubrovnik i dalje broj jedan, a slijede Split, Zadar te Hvar, Korčula, Rovinj i Šibenik.
Avgust i jun jedini mjeseci u 2024. s manje kružnih putovanja
Podaci DZS-a pokazuju da je samo u avgustu kružnih putovanja stranih brodova bilo 106, što je jedno putovanje manje nego u istom mjesecu prošle godine.
Time je avgust uz jun jedini mjeseci u 2024. kada je tih putovanja bilo manje. U svim ostalim mjesecima od početka 2024. broj tih putovanja je bio veći nego u 2023., pa u nekim mjesecima i za čak 200 posto veći.
Iako je u avgustu bilo jedno putovanje manje, ipak je i u tom mjesecu na stranim kruzerima doplovilo u posjet Hrvatskoj više putnika nego u lanjskom kolovozu, njih više od 157,3 hiljada ili oko pet tisuća više.
Kuba drugu noć zaredom u mraku Foto: Norlys Perez / Reuters
Kuba je i dalje u potpunom mraku. Iako su dežurne službe te komunističke zemlje tvrdile da će se, nakon što je pao sistem najveće termoelektrane, opskrba električnom energijom normalizirati, ništa od toga.
Cijeli je otok utonuo u mrak, drugu noć zaredom, što je izazvalo prosvjede diljem zemlje. Stanovnici, ionako nezadovoljni zbog životnih uvjeta i, što je važnije, općeg siromaštva, prosvjedovali su u svim gradovima.
Istodobno, ministar energetike pokušao je objasniti zašto i dalje nema struje.
– Ponavljam još jednom, važno je osposobiti tri generatora u sustavu, a to nismo uspjeli. Bez toga nema distribucije električne energije. Kad se to dogodi, sustav napajanja moći će raditi punim kapacitetom te će se struja polako, ali sigurno vraćati u sve dijelove otoka. No to je proces koji traje, zato što su se pojavile komplikacije, rekao jeLazaro Guerra, kubanski ministar energetike i rudarstva.
Unatoč zabrani i opasnim uvjetima, kineski brodovi se probijaju kroz arktički led kako bi osigurali dostavu sankcioniranog tereta.
Dva kineska tegljača, Ocean 28 i Nan Feng Zhi Xing, pokušavaju dostaviti opremu za elektranu namijenjenu ruskom LNG projektu u Arktiku prije početka zime, probijajući se kroz sve gušći led na Sjevernom morskom putu. Nedavna oluja u Beringovom moru odgodila je njihovu plovidbu za nekoliko dana, omogućujući da se u Čukotskom moru stvori više leda, piše gCaptain.
Oba broda trenutno plove kroz razlomljeni, jednogodišnji led debljine između 10 i 30 cm. Od njih, samo Nan Feng Zhi Xing ima ledenu klasifikaciju, dok Ocean 28 nije opremljen za plovidbu u ovakvim uvjetima. Zbog pogoršanih uvjeta, ruske vlasti zatvorile su istočne dijelove rute za brodove bez ledene klase, a nuklearni ledolomac Sibir, koji je do tada pratio ove brodove, napustio je područje i krenuo prema zapadu, ostavljajući ih bez pratnje.
Ocean 28 postaje najnoviji primjer rastućeg broja plovila koja krše pravila sigurnosti navigacije na ovoj ruti, uz prešutno odobrenje ruskih vlasti. Ove godine, niz LNG i naftnih tankera prošao je kroz ledene vode bez potrebnih dozvola, čime se jasno pokazuje da održavanje toka naftnih i plinskih proizvoda prema Kini sada ima prednost pred sigurnosnim prioritetima u arktičkoj plovidbi.
Kineski brodovi još imaju oko dva tjedna plovidbe prema LNG 2 projektu na poluotoku Gydan. Još teži uvjeti očekuju ih u Vilkitsky prolazu, koji se nalazi oko 1.500 nautičkih milja zapadno. Ovdje se led počinje gomilati u uskom prolazu, a vjetar bi mogao gurnuti deblji, višegodišnji led u plovni put. Treći brod, Hunter Star, koji također prevozi module za elektranu, još je u Pacifiku, oko tjedan dana iza njih, suočavajući se s još težim uvjetima kada stigne u prolaz početkom studenoga.
Iako trenutno Sibir plovi prema zapadu brzinom od 17 čvorova, kineski tegljač Hermes s ledenom klasifikacijom pridružio se Ocean 28, što je moguće kao mjera opreza u slučaju problema.
Bez potrebne ledene klase, Ocean 28 će se moći nositi s tanjim ledom, ali noćno izbjegavanje većih santi bit će ozbiljan izazov zbog brzog dolaska polarne noći.
Učenici osnovnih škola “Ivo Visin“ iz Prčanja, “Branko Brinić“ iz Radovića i “Nikola Đurković“ iz Radanovića, koji su boravili na polumaturskoj eksurziji u Kragujevcu i tamo u četvrtak doživjeli neprijatnost od tamošnje navijačke grupe FK Radnički „Crveni đavoli“, stigli su sinoć oko 20 časova u Radanoviće.
Oko petnaestak navijača, koji sebe nazivaju “Crveni đavoli“, napalo je u četvrtak veče šestoricu dječaka koji su nosili dukserice sa natpisom ,,Delije“, što očito nije bilo po volji navijačima tima iz Kragujevca.
„Crveni đavoli“ su ih opkolili, agresivno vikali na njih i zahtijevali da skinu dukserice sa natpisom „Delije“, što su ovi i učinili. Nakon što su oduzeli dukserice, maloljetni huligani su se razbježali, ali su ubrzo uhapšeni.
Direktorica Osnovne škole ,,Ivo Visin“ iz Prčanja Petra Ćetković kazala je sinoć Pobjedi da se sve dobro završilo, nije bilo tuče, nijedno dijete nije povrijeđeno, te da je policija Kragujevca pravovremeno i profesionalno odreagovala.
– Važno je reći da našu djecu niko nije tukao, da nijesu povrijeđena, jer sam pročitala da su neki mediji objavili da je neko povrijeđen, što nije tačno. Nakon što smo završili proceduru u Sudu za prekršaje gdje su učenici morali nakon incidenta dati izjavu na okolnosti ovog događaja,vratili smo se u pratnji obezbjeđenja u hotel – kazala je ona.
Uprava FK Radnički iz Kragujevca na čelu sa direktorom kluba posjetila je učenike da bi im pružili podršku nakon neprijatnosti koju su doživjeli.
U znak pažnje, djeci su uručeni i prigodni pokloni, kojima su đaci bili oduševljeni.
– Dobili smo od svih brojna izvinjenja i izraze žaljenja zbog incidenta – kazala je Ćetković.
Ona objašnjava da grupa „Crveni đavoli“ predstavlja veliki problem grada Kragujevca i da su maltene pod stalnom prismotrom tamošnje policije, te da se ovakve stvari dešavaju stalno bez razlike o kome se radi.
– To je generalno problem grada. Iz kluba su izrazili veliko žaljenje zbog incidenta i objasnili nam da to nije prava navijačka grupa, nijesu zaštitno lice kluba, naprotiv – da kaljaju obraz klubu. Oni se ne ponašaju kao navijači, već djeluju kao agresivci i huligani. Jednostavno imaju taj neki fetiš da skidaju majice sa drugim obilježjima, pa makar to bilo malo dijete ili odrastao čovjek – ispričala je Ćetković.
Kaže da se sve desilo u četvrtak nakon 17 sati, kada je ova grupa učenika sa njom i koleginicom bila u šetnji i obilasku tržnog centra.
– Očigledno da su nas pratili zbog dukseva koje su nosili naši učenici. Odjednom su se tu stvorili, opkolili ih, počeli da viču, ja sam odreagovala, čak sam od jednog tražila i molila da vrati dukserice da mi djeca ne idu gola, na što mi je on odbrusio – gubite se odavde. Potom su se razbježali, a jako brzo je stigla i policajci u civilu koji su ih očigledno cijelo vrijeme pratili i držali na oku. Sve je trajalo oko pola sata – ispričala je Ćetković.
Na pitanje Pobjede zašto su učenici nosili dukseve sa obilježjima i da li su svi bili tako obučeni ili samo njih nekolicina, Ćetković kaže da je učenicima sugerisano da ne bi trebalo da nose dukserice sa takvim obilježjima, jer po zakonu nijesu dozvoljena bilo kakva obilježja u vaspitno-obrazovnim ustanovama.
– To smo im sto puta ponovili, ali eto to su djeca, vole to, eksurzija je, obukli su te dukseve. Bitno je da se sve dobro završilo – zaključila je ona.
Policija u Kragujevcu privela je petoricu mladića zbog zlostavljanja grupe učenika iz Crne Gore koji su u tom gradu boravili tokom ekskurzije.
Iz tamošnje policije je saopšteno da su u četvrtak u centru Kragujevca gurali šestoricu učenika iz Crne Gore i tražili im da skinu majice s obilježjima jednog fudbalskog kluba iz Srbije.
Policajci su spriječili veći incident, navodi se u saopštenju policije.
Privedena su trojica 17-godišnjaka, jedan 16-godišnjak i jedan 14-godišnjak, osumnjičeni za prekršaj – nepristojno, drsko i bezobzirno ponašanje. O tome je obaviješteno tužilaštvo, a petorica osumnjičenih su u skraćenom postupku privedena sudiji za prekršaje. Saopšteno je da je policija učenicima i nastavnicima iz Crne Gore obezbijedila dalji nesmetani boravak u Kragujevcu.
