Dokument jednog vremena kroz objektiv Bele Maćašovskog

0

„Crna Gora 1914-1918 godine iz albuma fotografija Bele Maćašovskog“ naziv je izložbe koja je otvorena u utorak u kotorskoj  „Galeriji solidarnosti“.

Izložba iz albuma fotografija Bele Maćašovskog je autentično svjedočanstvo o Crnoj Gori, njenim stanovnicima i životu tokom Prvog svjetskog rata.

Izložbu je otvorila istoričarka umjetnosti Marija Mihaliček.

„Crna Gora sa svojim prirodnim i patrijarhalnim životom opčinila mnoge  Evropljane  koji su je pohodili. Ljepota Crne Gore nije ostavila ravnodušnog ni Mađara, ljekara Belu Maćašovskog kojeg poslije završenog studija medicine u Budimpešti, vihor Prvog svjetskog rata sa austrijskom vojskom u koju je bio regrutovan vodi u Italiju, Dalmaciju, Albaniju i Crnu Goru.

Tokom boravka u Crnoj Gori, Bela Maćašovski uradio je seriju dokumentarnih fotografija, koje sem prizora iz ratnog i vojničkog života donose i prikaze posvećene životu i svakodnevici crnogorskih ljudi i čitavih porodica; primorskog i planinskog ambijenta i veduta gradova.

Želio je  fotografskim aparatom, ovaj stranac u neprijateljskoj uniformi , sačuvati živopisnost crnogorskog pejzaža, gorštačku izražajnost ljudi i njihovog jednostavnog života, toplinu porodičnog ognjišta, koja je postojala istovremeno sa stradalništvom ljudi na frontovima i bitkama…“, između ostalog kazala je Mihaliček.

U muzičkoma dijelu nastupila je Tijana Stanišić učenica Muzičke škole „Vida Matijan“ iz Kotora.

Izložba fotografija Crna Gora 1914-1918
Izložba fotografija Crna Gora 1914-1918

Bela Maćašovski (Budimpešta 1891. godine – Bajmok kod Subotice 1960. godine) završio je Medicinski fakultet u Budimpešti. Po izbijanju Prvog svjetskog rata regrutovan je kao ljekar u austro-ugarsku vojsku.

Nasljednici poklanjaju 1988. fotografsku ostavštinu (744 fotografije iz Crne Gore, Dalmacije, Albanije i Italije) i Dnevnik dr Bele Maćašovskog Istorijskom arhivu u Subotici. Stručnu obradu ovog vrijednog legata uradila je istoričarka Tatjana Segedinčev, viša arhivistkinja iz Istorijskog arhiva u Subotici.

 

Tivatska akcija- Vlada neka finasira put za Lušticu

0
Luštica - Foto Anton Marković Gula
Luštica – Foto Anton Marković Gula

Tivatska akcija je vrlo neprijatno iznenađena činjenicom da opštinska vlast krije od građana Tivta da je Direkcija za investicije i razvoj Opštine Tivat 6. oktobra podnijela zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za put od Solila do raskrsnice za Pržna.

To znači da je aktualno opštinsko rukovodstvo i dalje – mimo plana investicija za 2015. godinu, i bez najave građanima Tivta u svom predizbornom programu 2012. godine – istrajno u namjeri da po naređenju svojih gospodara iz Podgorice zaduži Opštinu da bi finansirala izgradnju ovog puta, ili da potroši višak novca od skoro 4 miliona eura koji trenutno postoji u opštinskom budžetu.

Tivatska akcija nije protiv izgradnje ovog puta. Naprotiv – podržavamo razgranjavanje putne mreže na teritoriji naše opštine, posebno u ovom dijelu. Međutim, naglašavamo sljedeće – navedeni put nikako ne može biti finansiran isključivo ili pretežno sredstvima Opštine Tivat. U Ugovoru (katastrofalno lošem za Opštinu, i to zaslugom poslušničkog odnosa lokalnih funkcionera DPS-a i partije g. Krsta Boškovića prema državnoj vlasti) između Vlade CG, Opštine Tivat, i Luštice Development, jasno je naznačeno da je obaveza izgradnje infrastrukture do priključnih tačaka za kompleks na Luštici i na Vladi CG, i na Opštini Tivat. Do sada je Opština uložila najmanje 2,3 miliona eura u eksproprijaciju zemljišta za potrebe izgradnje puta, a Vlada nije uložila ništa.

Golf - Luštica bay
Golf – Luštica

Predsjednik opštine Ivan Novosel stoga treba da objasni građanima čijim sredstvima namjeravaju da finansiraju ovu dionicu puta. Za Tivatsku akciju nema nikakvih nedoumica da izgradnju ovog puta treba da finansira Vlada CG, jer po Ugovoru između Luštice Development, Opštine Tivat i Vlade CG – cjelokupni prihod od zakupnine zemljišta i akvatorija ide Vladi CG, a Opština Tivat ne dobija ni centa.

Ukoliko, ipak, odlazeća opštinska vlast i dalje namjerava da finansira izgradnju ovog puta opštinskim novcem, onda je jasno da podgorička vrhuška gura čelnike opštine Tivat da – prije neumitnog poraza i političke katastrofe koja čeka DPS i partiju g. Krsta Boškovića na predstojećim lokalnim izborima – temeljno opustoše i unište budžet Opštine Tivat. Ovo zato da bi, s jedne strane, na račun Tivćana ispunili obaveze prema stranim investitorima, a, sa druge, da novoj lokalnoj upravi poslije njih ne bi ostalo ništa za realizaciju brojnih projekata koji su Tivtu neophodni.

U pamet se, g. Novoselu, i ostali rukovodeći ljudi opštine Tivat! Već ste suviše štete nanijeli ovom gradu, ovo bi mogla biti kap koja će preliti vašu čašu, kaže se u saopštenju Tivatske akcije.

“Berba masline u Boki”

0
masline
masline

Tradicionalna manifestacija “Berba masline u Boki” u organizaciji Maslinarskog društva “Boka”, biće priređena u nedjelju, sa početkom u 9 časova, u maslinjaku porodice Vujović u selu Pelinovo u Gornjem Grblju.

Na ovaj način MD “Boka” simbolično obilježava početak sezone berbe maslinovog ploda i promoviše praksu da se masline beru direktno sa stabla, a ne sakupljaju sa zemlje, te da se odmah prerađuju, a čime se dobija ulje vrhunskog kvaliteta.

Masline koje budu ubrane u nedjelju ujutro na zasadima porodice Vujović, odmah će potom biti samljevene i prerađene u ulje u mlinu MD “Boka” na Radanovićima.

imag0613

Na Savini, gdje je najranije cvjetala i najprije dozrijela, prvo ulje…

Na imanju porodice Obradovć, koja se već ogledala u proizvodnji maslinovog ulja i vina, sigurno nije propuštena ni jedna prilika da se u maslinjaku (različitih sorti) sprovedu radnje, preporučene od strane struke. Prvu količinu, dospelu za berbu već su preradili, randman 11%, kvalitet izuzetan. Naredne sedmice, druga berba.

H.Novi – restrikcija vode

0
Herceg Novi
Herceg Novi

Iz DOO Vodovod i kanalizacija Herceg-Novi obavještavaju, potrošače da su  od nadležnih iz HE Dubrovnik dobili potvrdu da će predviđeni radovi na remontu postrojenja početi 21.oktobra od kada će se primjenjivati i već najavljeni restrikvni režim vodosnabdijevanja potrošača. Da podsjetimo remont a time i restrikcija zbog lošeg vremena odlagani su dva puta.

Remont bi trebalo da traje 15 dana, odnosno do 5. novembra, mada je moguće da se i produži.

Potrošači će vodu dobijati po sledećem rasporedu:

-naselja od Sutorine do Savine od 7 do 9. i od 19 do 21 sati

-naselja od Meljina do Baošića od 5 do 7 i od 17 do 19 sati

-naselja Sušćepan, Ratiševina, Šćepoševići i Žvinje, cistijernom po potrebi

Preuzimanjem vode iz Regionalnog vodovoda obezbjediće se nesmetano vodosnabdjevanje potrošača sa područja Bijele i Kamenara u ovom periodu.

Naselja koja iz tehničkih razloga ne mogu dobijati vodu, vodom će se snabdijevati putem cistjerni, po potrebi.

Mole se potrošači da maksimalno racionalno koriste vodu, kako bi istu mogli isporučivati u navedenim vremenskim intervalima, poručiju iz Vodovoda Herceg Novi.

Predstavljen “Modri kavez”, intimni dokumentarac o životu pomoraca

0

Modri Kavez pressTeški počeci, svečani rasplet, tako je u jednoj rečenici Bruna Bajić, mlada splitska redateljica, opisala upravo dovršen dokumentarac “Modri kavez”, koji se bavi Dalmacijom i pomorstvom, koji je prvi takav urađen za one koji žive od mora.

– “Modri kavez“ je za mene bio poseban izazov. To je film o emotivnom životu pomoraca, prepun autentičnih materijala, zanimljivih priča i sudbina. Moj tata je 30 godina kapetan broda, tako da njemu posvjećujem svaku minutu toga filma. Za mog tatu kojeg mi je otimalo more. Nedostajao mi je cijeli život. Ovo je bilo moje malo putovanje da mu se približim, emotivna je bila redateljica.

Cilj filma je bio odati počast i iznijeti zanimljive činjenice iz života ljudi čiji je život i život njihovih obitelji, ponekad i generacijama, obilježilo more i pomorstvo. Otkrivajući tajne pomoračkih života, njihovih obitelji, snove, talente, strahove, nadanja i nebrojene pustolovine, „Modri kavez“ skida stigmu sa klišea i otvara nove horizonte i priče. Devedeset minuta čiste čarolije.

Kako i doliči jednom takvom filmu, autorica ga je predstavila u salonu Jadralinijina broda „Korčula“, a uz nju su sjeli i posebni gosti: radijski novinar Jadran Marinković, dugogodišnjeg voditelja Pomorskih večeri, Mariana Pivalica iz Turističke zajednice Split, ali i kapetani Neno Bajić i Alfonso Bezmalinović.

– Pomorci su glavna vijest u medijima samo ukoliko dođe do nesreće, nažalost, zato me silno raduje što je „ova mala“ uspjela u naumu da nam svima približi drugačiju sliku života ljudi od mora, kazao je Marinković.

– Život pomoraca su odlasci i dolasci, djeca koja odrastu bez vas, sve to je Bruna uspjela prenijeti na filmsko platno, zato vjerujem da će ostaviti trag u vremenu, ponosan je bio Neno Bajić.

– More se može voljeti, turistički, ljeti, zato uvijek kažem da su pomorci ovisni o moru, jer taj život je i gorak i težak, a opet sladak, iskren je bio kapetan Bezmalinović, dodajući:

– Ovo je prilika da ljudi na kopnu vide kako na naš karakter utjecaj ostavlja i klima i meteorologija i geografija.

Sam film popratiti će i knjiga redateljice pod nazivom “Redateljski memoari: Put u Modri kavez”, ali i autorski soundtrack filma.Ovo je i prvi film uspješno financiran crowdfundingom u Hrvatskoj.

O autorici

Bruna Bajić je prva ženska magistrica Filma, medijske umjetnosti i animacije na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Kroz svoj studij i obrazovanje, za sobom sam ostavila preko 20 kratkih i srednjemetražnih filmova, ali posebnu inspiraciju je, priznaje, pronašla u dokumentarnom filmu.

Svečana premijera

„Modri kavez“ će biti svečano promoviran u subotu, 24. oktobra na brodu „Marco Polo“, u splitskoj luci. Premijera započinje u 19.30.
Nakon premijere film će se prikazivati u Cineplexxu.

Milena Budimir – Slobodna Dalmacija

FOTO: Paun Paunović/CROPIX

Edukacija u školama – “Održivo upravljanje zelenim otpadom-kompostiranje”

0
Kompostiranje
Kompostiranje

U okviru svog projekta “Održivo upravljanje zelenim otpadom-kompostiranje”, NVO “Eko Centar Delfin” iz Kotora u saradnji sa OSCE Misijom u Crnoj Gori sprovodi program edukacije u 15 osnovnih škola u Pljevljima, Bijelom Polju, Beranama, Petnjici, Kolašinu, Plužinama, Nikšiću, Danilovgradu, Podgorici i Cetinju.

Prema riječima predsjednice te NVO Ljilje Radunović, program edukacije je odobren od Ministarstva prosvjete i odnosi se na unaprijedjenje znanja učenika i nastavnika u oblasti principa održivog razvoja, održivog upravljanja otpadom i sprovodjenja procesa kompostiranja zelenog otpada.

“Eko Centar Delfin” je tokom septembra objavio poziv za osnovne škole sa područja centralne i sjeverne regije Crne Gore, da se prijave za program edukacije. U predvidjenom roku prijavilo se više od 30 škola, od kojih je na osnovu definisanih kriterijuma izabrano njih 15. Kotorska NVO će u toku realizacije programa edukacije, potpisati sporazume o saradnji sa ovim prosvjetnim institucijama.

“Osim edukativnog programa ove škole će dobiti u trajno vlasništvo kompostere kapaciteta 600 litara, uz obavezu da sprovedu proces kompostiranja u narednih 12 mjeseci.”- istakla je Radunović.

Osim toga, kroz projekat “Održivo upravljanje zelenim otpadom-kompostiranje”, publikovan je edukativno informativni materijal na temu kompostiranja (brošure i posteri). U toku juna mjeseca 2015.god u EU Info Centru je realizovana panel diskusija na temu “Kompostiranje- potencijali i mogućnosti”, a tokom novembra u Podgorici će biti organizovan trening program za predstavnike komunalnih preduzeća iz projektnih opština na temu ” Jačanje kadrovskih kapaciteta komunalnih preduzeća u oblasti održivog upravljanja otpadom” i panel diskusije u Beranama i Nikšiću.

“Inicijativa za implementaciju projekta je ideja “Eko Centra Delfin”, a Misija OSCE-a je sa zadovoljstvom prihvatila predlog, nalazeći da se u potpunosti uklapa u njen mandat promovisanja dobrog rukovodjenja u sektoru životne sredine. Tokom 2014.god projektom su bile obuhvaćene primorske opštine Crne Gore, a tokom 2015.god centralni i sjeverni region.”- naglasila je Radunović.

Podsticaće gradnju panoramskih puteva

0
Pješačka staza Ubli - Risan Photo Željko Starčević
Pješačka staza Ubli – Risan Photo Željko Starčević

Montenegro biznis alijansa (MBA) namjerava da, kada je sektor turizma, poljoprivrede i ruralnog razvoja u pitanju, aktivno podstiče gradnju takozvanih panoramskih puteva, odnosno planinskih staza na čitavoj teritoriji Crne Gore.

Predstavnici MBA smatraju da za to postoje svi realni uslovi, kao i da to ne zahtijeva izdvajanje previsokih finansijska sredstva.

„Crna Gora bi, u narednih nekoliko godina, mogla biti prošarana panoramskim putevima, odnosno planinskim stazama kojima bi bile povezane sve crnogorske opštine, od primorja do sjevera“, navodi se u saopštenju MBA.

Iz te asocijacije su dodali da na teritoriji svih opština postoje kakve-takve planinske staze, koje su nekada korišćene za komunikaciju sa susjednim gradovima.

„Zadatak svake opštine bio bi da na svojoj teritoriji sve takve staze uredi i dotjera, eventualno ih proširi i poveže sa planinskim stazama koje bi uredile granične opštine, od juga do sjevera“, rekli su predstavnici MBA.

Put-Crkvice-Ledenice
Put-Crkvice-Ledenice

Oni tvrde da za realizaciju tog projekta ne bi bila potrebna prevelika investicija, dok bi pozitivni efekti bili dragocjeni i dugoročni.

„Zamislimo turiste koji sa primorja krenu tim stazama pješačeći prema sjeveru. Na koliko bi divnih vidikovaca i panorama nailazili na tom putu. Upravo na tim mjestima bi se mogao razviti unosan biznis kroz gradnju odgovarajućih sadržaja turističkog tipa, koji bi se snadbijvali poljoprivrednim i drugim proizvodima sa seoskog, odnosno ruralnog područja“, navodi se u saopštenju.

U MBA smatraju da je sprega turizma i poljoprivrede veoma važna za realizaciju zamišljenog, s ciljem podsticanja razvoja ruralnog dijela Crne Gore.

Pješačka staza Ubli - Risan Photo Željko Starčević
Pješačka staza Ubli – Risan Photo Željko Starčević

„Namjera man je da u taj projekat što prije krenemo, uz očekivanu podršku svih relevantnih subjekata koji bi na različite načine mogli podržati našu inicijativu“, kazali su predstavnici MBA.

Oni su podsjetili da je MBA poslovna asocijacija angažovana na stvaranju što kvalitetnijih uslova za razvoj biznisa u Crnoj Gori, koja je uvijek nastojala da konkretnim predlozima opravda takvu ulogu, dajući poseban akcenat na privredne sektore definisane kao strateške.

Izložba “Crna Gora 1914 – 1918” iz albuma fotografija Bele Maćašovskog

0
Pozivnica Fot.Maćašovski
Pozivnica Fot.Maćašovski

Izložba “Crna Gora 1914 – 1918” iz albuma fotografija Bele Maćašovskog biće otvorena u utorak 20. oktobra u 19 sati u “Galeriji solidarnosti” u Kotoru. Organizatori su OJU “Muzeji” Kotor, Nacionalni savjet crnogorske manjine u Srbiji I centar za kulturu Nikšić.

Bela Maćašovski (Budimpešta 1891. godine – Bajmok kod Subotice 1960. godine) završio je Medicinski fakultet u Budimpešti. Po izbijanju Prvog svjetskog rata regrutovan je kao ljekar u austro-ugarsku vojsku.

Tokom boravka u Crnoj Gori 1915, 1916, 1917. i 1918. uradio je seriju dokumentarnih fotografija, koje sem prizora iz ratnog i vojničkog života donose i prikaze posvećene životu i svakodnevici crnogorskih ljudi i čitavih porodica; primorskog i planinskog ambijenta i veduta gradova.

Nasljednici poklanjaju 1988 fotografsku ostavštinu (744 fotografije iz Crne Gore, Dalmacije, Albanije i Italije) i Dnevnik dr Bele Maćašovskog Istorijskom arhivu u Subotici. Stručnu obradu ovog vrijednog legata uradila je istoričarka Tatjana Segedinčev, viša arhivistkinja.

Dio fotografskog materijala vezanog za Crnu Goru, digitalizovan i priređen za izložbu, ustupljen je na korišćenje Nacionalnom savjetu crnogorske nacionalne manjine u Vrbasu. Izložba Crna Gora 1914-1918. iz albuma fotografija Bele Maćašovskog je autentično svjedočanstvo o Crnoj Gori, njenim stanovnicima i životu tokom Prvog svjetskog rata.

“Pop art priča”

0

Program obilježavanja Dana opštine Herceg Novi nastavlja se danas, 20.oktobra predavanjem “Pop art priča” u Dvorani park od 19 sati.

Na predavanju će govoriti istoričarke umjetnosti Ljiljana Zeković i Ana Pavlović Ivanović. Organizator je Javna ustanova kulture “Herceg fest”.

Pop art je umjetnički pravac u savremenoj umjetnosti, koji je nastao 60-ih godina 20. vijeka, a korijene ima u dadaizmu i kubizmu. Ime pravca doslovno znači popularna umjetnost. Cilj ovih umjetnika je sofisticirani ironični umjetnički komentar o stvarima koje nameće masovna kultura. Ujedno se poigravaju sa do tada postavljenim granicama prisutnosti nebitnog i banalnog u „visokoj” umjetnosti. Među najpoznatije pop art umjetnike spadaju: Endi Vorhol, Robert Raušenberg, Roj Lihtenstajn, Džon Čemberlen, Tom Veselman, Džejms Rozenkvist.

Uskoro dugo najavljivana spomen obilježja – Leopoldu Mandiću i Tvrtku I Kotromaniću

0
Herceg - Novi
Herceg – Novi

U toku su pripreme za postavljanje spomen ploče na rodnoj kući sveca Leopolda  Bogdana Mandića na Škveru  i  natpisa na  postamentu spomenika osnivaču grada kralju Tvrtku I Kotromaniću.

Kako nas je informisao sekretar  za društvene djelatnosti Vladimir Dželetović,  za predlog odluke o postavljanju spomen ploče koju treba da usvoji Skupština opštine i postavljanje obilježja neophodna je saglasnost  stanara kuće na Škveru. Danas se očekuje i formalni dogovor sa predsjednikom skupštine stanara  Ljubom Živanićem.

Na  kamenoj ploči  će pisati „U ovoj kući rodio se svetac Leopold Bogdan Mandić 1866-1942“.

Leopold Bogdan Mandić
Leopold Bogdan Mandić

I Spomenik osnivaču grada Tvrtku I Kotromaniću na Škveru, uskoro će dobiti obilježje. Na postamentu visine 60 cm biće ugravirano ime osnivača grada: „Kralj Stefan Tvrtko I Kotromanić, osnivač grada Herceg Novog“. Za to je dobijena saglasnost  autora spomenika, vajara  Dragana Dimitrijevića. O cijeni i datumu radova više će se znati nakon izbora kvalifikovane kamenorezačke radionice.

Kralj Tvrtko I Kotromanić spomenik HN
Kralj Tvrtko I Kotromanić spomenik HN

Spomenik osnivaču grada postavljen je prije dvije godine. Visok je 5,6 metara i težak 1,2 tone. Izliven je u Zagrebu u livnici ”Ujević”.