Katarska kompanija Qatari Diar odustaje od gradnje višemilionskog projekta na Plavim horizontima, između ostalog, jer ne želi da plaća razliku cijena građanima čije je zemljište eksproprisano za tu namjenu, piše Dan.
Prema odluci kotorskog Osnovnog suda, građanima koji imaju zemljište obuhvaćeno projektom na Plavim horizontima za kvadrat zelenih površina Vlada će plaćati 77 eura, Qatari Diarobavezan je da im plati još 23 eura po kvadratu, dok za površine mješovite namjene, umjesto utvrđenih 100 eura, treba platiti 157 eura po kvadratu.
Razliku treba da plati katarska kompanija, a kako tvrde vlasnici zemljišta, Katarci nijesu planirali tolike izdatke i već pet godina čekaju da počne gradnja turističkog kompleksa.
Kompanija Qatari Diar kupila je od Hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Primorje za oko 25 miliona eura i okolno zemljište, za koje je investitoru saopšteno da pripada Opštini Tivat, nakon čega su se javili vlasnici sa kojima država nije prethodno riješila imovinsko-pravne odnose.
Plavi Horizonti
Prema riječima vlasnika zemljišta, još se vode brojni sporovi pred crnogorskim sudovima oko eksproprijacije zemljišta na Plavim horizontimajer oni ne žele da pristanu na utvrđene cijene, imajući u vidu da su prije 2010. godine parcele na toj lokaciji prodavali od 200 do 400 eura.
„Katarci su vidjeli da nećemo tako lako dati djedovinu, već da ćemo pred domaćim sudovima uraditi sve što možemo, kako bismo zaštitili svoju imovinu, a naravno, krajnja opcija je Međunarodni sud u Strazburu”, saopštili su vlasnici zemljišta.
Iz Ministarstva turizma i održivog razvoja su, međutim, kazali da kompanija Qatari Diar nije odustala od projekta na Plavim horizontima.
„Na osnovu informacija kojima Ministarstvo raspolaže, radi se o usporavanju dinamike realizacije projekta u cilju njegovog prestrukturiranja, nikako zaustavljanju, sa akcentom na izgradnji visokokvalitetnog hotelskog rizorta kategorije pet zvjezdica”, saopštili su iz Ministarstva.
Kompanija „Adriatic Marina – Porto Montenegro“ i ove godine nastavlja da podržava Jedriličarski klub „Delfin“ iz Tivta, kroz godišnje sponzorstvo u vrijednosti od 3.000 eura. Taj novac će biti usmjeren na kupovinu jedara za juniorsku kategoriju u koju su ušli takmičari „Delfina“ Ilija Marković, klasa Laser 4.7 i Irina Kusovac, klasa Laser Radial.
„Njima ćemo u ovoj godini posvetiti posebnu pažnju, s obzirom na to da ih očekuju domaća takmičenja i važne međunarodne regate u Hrvatskoj, kao i Balkansko prvenstvo u Grčkoj. Sva ova takmičenja jedri i Igor Les, nosilac seniorskog dijela, a takmičiće se i na Svjetskom prvenstvu u Meksiku i na Svjetskom kupu u Kini. Nadamo se učešću Irine i Igora na Mediteranskim igrama u Barseloni sledeće godine u junu, u olimpijskim klasama Laser Radial i Standard. Slijede nam ozbiljne pripreme u ovoj godini i moramo sakupiti bodove za učešće.“- ističe trener JK “Delfin” Ilko Klakor.
„Kompanija „Adriatic Marinas“je višegodišnji prijatelj i sponzorski partner Jedriličarkom klubu „Delfin“ – jedrenje je tradicionalan sport u Boki Kotorskoj, i kroz ovu, i ostale donacije, želimo da što više podržimo mlade talente u lokalnoj zajednici. Bilo da jednog dana oni postanu vrsni jedriličari i olimpijci u ovom sportu, ili se vremenom fokusiraju na jahting industriju i uslugu, marina za superjahte i luksuzno nautičko naselje Porto Montenegro uvjek će biti njihovo dobro poslovno okruženje.“- istakao je PR menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić.
TO Kotor predstavlja svoju turističku ponudu na najvećem i najvažnijem skandinavskom turističkom sajmu „Ferie for Alle 2016“ u Herningu, u Danskoj.
Nastupamo unutar standa NTO Crne Gore pored TO Kotor, na sajmu učestvuju i predstavnici turističke organizacije Bar i turističke privrede, Montenegro stars Hotel Group, The Queen of Montenegro, Hotel Avala Resort & Villas, Hotel Bianca Resort & SPA, Hunguest Hotel Sun Resort, turisticke agencije Adria DMC i Meridian DMC.
Obzirom da je karakteristika Skandinavskog tržišta putovanja tokom cijele godine, cilj je privući što veći broj turista u predsezoni i postsezoni, a tome ce svakako doprinijeti bolja avio dostupnost koju je najavio nas nacionalni avio prevoznik.
Montenegro Airlines u saradnji sa turoperatorima sa ovog tržišta, u periodu od maja do oktobra planira realizaciju čarter linije iz Kopenhagena za Podgoricu tri puta sedmično.
Na sajmu se predstavilo više od hiljadu izlagača iz 113 zemalja svijeta, a tokom sajma planirani su sastanci sa predstavnicima turoperatora, marketinških agencija i medija, u cilju daljeg unapređenja promocije Crne Gore na ovom trzistu.
Gradska pijaca, jedan od simbola Kotora, radiće i ubuduće u postojećim gabaritima. Neće biti otvaranja gradskih bedema, niti bilo kakvih promjena u namjeni gradske tržnice. Biće preduzete neophodne radnje kako bi se stvorili tehnički uslovi i za prodaju proizvoda životinjskog porijekla, što će zahtijevati određenu rekonstrukciju ovog objekta – rečeno je na sastanku predsjednika Opštine dr Aleksandra Stjepčevića sa direktorima d.o.o. ”Komunalno” i Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora.
Gradonačelnik Stjepčević je naglasio da rješavanju ovog problema treba pristupiti hitno, jer je to u interesu građana kotorske opštine. Prema njegovim riječima, u skladu sa mišljenjima nadležnih inspekcijskih službi, treba preduzeti sve mjere kako bi se na gradskoj pijaci mogli prodavati proizvodi životinjskog porijekla, uz poštovanje standarda o bezbjednosti hrane.
Direktor Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora Ivo Magud ukazao je na neophodnost stvaranja tehničkih uslova za prodaju proizvoda životinjskog porijekla (meso, mliječni proizvodi, jaja i riba). Prema njegovom mišljenju, zahtjeve Veterinarske inspekcije treba tretirati kao projektni zadatak, potom tražiti arhitektonska rješenja uz odgovarajuću proceduru izbora najpovoljnijeg ponuđača, a predračun bi pokazao koliko bi koštali radovi.
Kotorska pijaca – Boka News
Direkor d.o.o. „Komunalno“ Zoran Mrdak informisao je učesnike sastanka da su preduzete radnje za rješavanja ovog problema, tako što je izabran konsultant, a na terenu snimljeno faktičko stanje i urađen projekat za koji bi trebalo opredijeliti oko 200.000 eura. Projektom bi bili ispoštovani zahtjevi Veterinarske inspekcije, kao i svi standardi bezbjednosti i kvaliteta hrane. Iz „Komunalnog“ je Opštini upućen zahtjev za urbanističko-tehničke uslove, kako bi moglo početi prikupljanje potrebne dokumentacije za što hitniji početak radova. U očekivanju odgovora, direktor Mrdak je zamolio da nadležni Sekretarijat što prije pristupi izdavanju UT uslova. S obzirom da su predviđena sredstva od 55.000 eura nedovoljna, on je predložio da se ostatak obezbijedi učešćem Opštine, konkurisanjem kod međunarodnih fondova i u kontaktu sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Sastanku su prisustvovali, potpredsjednik Opštine Kotor Tvrtko Crepulja, menadžer Opštine Srđan Dragomanović, sekretarka Sekretarijata za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje Slavica Vojinović, sekretar Sekretarijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Zoran Stanković, savjetnica u Sekretarijatu za razvoj preduzetništva komunalne poslove i saobraćaj Suzana Radulović i pravnica u Opštini Simeona Begović.
U sklopu proslave Dana Muzeja grada Perasta, u ponedjeljak 29.februara, sa početkom u 19 sati biće otvorena izložba posvećena peraškoj porodici Zmajević, pod nazivom “Zmajevići – pod plaštom opata i kapetana”, autorke Aleksandre Simeunović, kustosa – ist. umjetnosti.
Intrigantna je činjenica da je u ovako malom mjestu kakvo je Perast, postojala cijela plejada ličnosti koje su obilježile jedan dio istorije ovog dijela Jadrana, ali ne samo tu. Jedni od njih su članovi porodice Zmajević – Andrija, Krsto, Matija i Vicko koji su ostavili dubok trag u baroknom Perastu.
Andrija, nadbiskup barski i primas Srbije, svestrana ličnost, književnik, sakupljač antičkih artefakata, mecena umjetnika.
Krsto, čovjek vičan maču i moru i više puta biran za gradskog kapetana.
Matija, takođe pomorac, koji je umogome promijenio tok istorije a veći dio svoje pomorske karijere proveo u službi ruskog cara Petra Velikog koju je završio kao admiral ruske baltičke flote.
Zmajevići
Vicko, sin Krstov brat Matijin, koji je otišao stričevim stopama, osim svešteno lice i sam je bio književnik i mecena umjetnika.
Osvrtom na velikane kakvi su oni bili, još jednom ćemo se vratiti na period peraške istorije kada su bitke podjednako vojevane perom i mačem i kada su ljudske osobine kao što su hrabrost, srčanost, ljubav prema umjetnosti i umješnost predstavljale radost života i postojanja.
Izložbu će otvoriti Generalni diretktor Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture Crne Gore, Aleksandar Dajković.
Predstavnici francuke agencije za zaštitu obale u posjeti JP Morskom dobru
1 od 4
Predstavnici francuke agencije za zaštitu obale u posjeti JP Morskom dobru
Doček 2020. HN
Predstavnici francuke agencije za zaštitu obale u posjeti JP Morskom dobru
Predstavnici francuke agencije za zaštitu obale u posjeti JP Morskom dobru
U sklopu uspostavljanja međuinstitucionanlne saradnje na nivou Mediterana, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ugostilo je francusku delegaciju koju su predvodili predstavnici francuke agencije za zaštitu obale „Conservatoire du littoral“, u delegaciji su bili i predstavnici opština Antibes i Mareisille koji se bave poslovima upravljanja morskim dobrom i obalom u tim gradovima.
Tokom posjete razmjenjena su iskustva iz oblasti organizacije kupališta, zaštite plaža od erozije, razvoja nautičkog turizma i sprotsko-rekreativnih sadržaja, modela ustupanja morskog dobra, kao i zaštite vrijednih obalnih ekosistema i pejzaža.
Predstavnici Javnog preduzeća organizovali su obilazak crnogorske obale u okviru kojeg su sa francuskim kolegama obišli karakterističnu obalu Boke Kotorske, specijalni rezervat „Tivatska solila“, Porto Montenegro, plaže na području Budve na kojima je izražen problem erozije, te ulcinjsku obalu sa posebnim akcentom na zaštitu vrijednih obalnih staništa kao što su pješčane dine na Velikoj plaži, ušće rijeke Bojane i Ada Bojana.
Dogovorena je dalja saradnja kroz razvoj konkretnih projekata po temama od zajedničkog interesa, posebno cijeneći razmjenu iskustava i znanja u rješavanju istih i sličnih problema.
Upućeni kažu da je ulov ribe smanjen za više od 40 posto. Evropaneprestano sprema nove mjere kako bi smanjila ribolovni napor, ali i samu flotu koju, primjerice, u Dalmaciji čini oko 300 brodova, uglavnom manjih.
Za slanje brodova u rezalište uz odštetu, jednu od tih mjera, sve više je zainteresiranih koji time mogu promijeniti djelatnost ili odustati od kruha sa sedam kora, jer mnogi životare, koćari najviše. Gorivo je preskupo, održavanje broda i isplata plaća zaposlenima pravo je umijeće, a ribe sve manje.
Nedavno smo imali na snazi lovostaje za srdelu i drugu malu plavu ribu, pa kad se sve zbroji i oduzme, pitanje je koliko se uopće isplati ostati u ribarstvu.
– Bilo bi najlakše uteć iz svega, ali netko mora ostati! Ribarima se nude razna rješenja kako napustiti obrt, poput uništavanja broda ili okretanju nečem drugom, primjerice turizmu, ali budemo li srušili cijelu flotu, šta će sutra naša djeca?! Hoće li jesti ribu iz Alžira, Tunisa ili odakle već, jer zna se da danas najviše profitiraju veliki uvoznici? Mi još imamo taj privilegij – frišku ribu za stolom.
Svi govore da ribarstvo ide nizbrdo, ali ja i dalje vjerujem da posao mora krenuti naprijed. Evo, nakon četiri godine vraćam u pogon jedan od moja dva broda koji je bio na “čekanju” zbog skupoga goriva. Uz koću “Mali Zlatko” imam i “Dišpet”. Znate zašto “dišpet”? Jer sve ovo radim doslovce iz dišpeta! Kada svi napuštaju ribarstvo, ja ću opet krenuti s poslom svim silama – odlučan je Antonio Šunjić, predsjednik Ceha za ribarstvo, akvakulturu i poljoprivredu pri Udruženju obrtnika Split.
Susreli smo se s njim u ribarskoj luci Brižine kada su nepovoljne vremenske prilike privezale brodove. Naš sugovornik, poput ostalih ribara, ne izlazi na more samo po ekstremnim uvjetima.
– Klima ne utječe na nas ribare, jer smo šempje i flegme i idemo na more i po kiši i po ledu. Samo ne kad je veliko more. Problem je u ribi. Evo, u Jabučkoj kotlini temperatura se na dubini od 220 metra povisila za šest stupnjeva. Nastao je problem jer je, primjerice, škamp pobjegao, zakopao se negdje, a pojavila se kozica koja voli toplije terene.
Hoće li se škamp vratiti, tko zna?! Kažu da je početkom devedesetih bila slična situacija, riba je nestala, pa se opet vratila. Vjerujem da će se opet riba vratiti, kao i da će ribarstvo ići nabolje. Pa i plivarice su prije pet godina jedva preživljavale, pa se sad stanje popravilo – optimističan je cehovski čelnik, priznajući ipak da se nikad manje nije lovilo, ali pozdravlja aktualne mjere koje bi trebale biti poticaj onima koji ostaju u ribarstvu, kao i lovostaje jer se njima riblji fond obnavlja.
Mnogi ribari zagrintat će na mnogo toga što EU servira, na birokraciju najviše. Novi pravilnici donijeli su im dodatnog posla, pa jedan dan ribolova povlači za sobom tri dana papirologije. E sad, kako starom ribaru objasniti da mora ispisati romane o izlasku na more. Stoga ne čudi što će Obrtnička komora organizirati radionice za ljude od mora kako bi ih podučila novim EU-ovim zahtjevima.
– S jedne strane postoje zakoni koje moramo poštovati. Uostalom, pravilnici se donose temeljem znanstvenih dokaza, o čemu vam mogu najviše govoriti stručnjaci s Instituta za oceanografiju i ribarstvo koji su puno napravili oko lobiranja za naše interese.
S druge strane, imate našeg čovjeka, ribara koji će reći da smo sami po sebi mjera jer smo Dalmatinci, puni dišpeta i imamo svoje ja, svoju tradiciju i svoj ponos. U ovom sam poslu otkad znam za sebe, kao i moja obitelj. Kad sam naučio obrisati nos, dobio san timun u ruke.
Da se opet rodim, ponovno bih bio to što jesam. Koliko god zna biti težak ovaj posao, jednom kad ti uđe po kožu, ostaje cijeli život. To je jedna vrsta natjecanja, neizvjesnost kad vučeš mrežu, radiš kaladu u šest uri i nikad ne znaš šta ćeš izvaditi, oćeš li išta izvadit, je li ovaj uvatija bolje od tebe ili ti od njega… Istina, prije se s brodom od 15 metara živjelo bolje nego danas s onim od 30 metara. Ali vremena su se promijenila. Vjerujem da ćemo isplivati iz problema, da će ići nabolje, mora – uvjeren je 40-godišnji ribar.
Kotorski tradicionalni zimski karneval2016. biće otvoren u petak 26. februara u Kulturnom centru „Nikola Đurković“ u 19 sati.
U programu učestvuju: klape Bisernice Boke i Maris, satav Lungo Mare, Teatar 303, Gradska muzika Kotor, mažoretke “Fešta”, Dubravka Jovanović, Kapo karnevala Luka Knezović.
Ulaz je slobodan.
Tradicionalni kotorski maskenbal održaće se u subotu 27. februara u Poslovnom centru “Vukšić” od 21 sat. Goste će zabavljati Tri kvarta i Lungo Mare. Fond nagrada iznosi 3.500 eura.
Prodaja ulaznica, po cijeni od 15 eura, je na kamenom kiosku od 9 do 13 i od 16 do 18 sati.
Za maske je ulaz slobodan. Informacije i rezervacije na telefon: 069/041-153.
Gradonačelnik Tivta Ivan Novosel i PR asistent kompanije „Luštica Development“ Dragana Bećirović, zvanično su juče inaugurisali prve tri tzv. smart bench , odnosno pametne solarne klupe koje su instalirane u Tivtu. Klupe čiji je proizvođač hrvatska kompanija „Include“ poklon su „Luštice Development“ Tivtu koji je njihovim instaliranjem postao prvi grad u Crnoj Gori što koristi ovakvu najsavremeniju vrstu urbanog mobilijara.
Klupe za čiju je nabavku izdvojeno skoro 6 hiljada eura, postavljene su na gradskoj rivi Pine kod zgrade Lučke kapetanije i kod restorana „Prova“, odnosno na Trgu magnolija u centru grada.
„Mi u naselju Luštica Bay razvijamo potpuno novu, eco-friendly zajednicu na Jadranu i veoma smo sretni kada možemo podržati nastojanja našeg najbližeg okruženja u primjeni energetski efikasnih i ekoloških riješenja za svakodnevni život građana. Vjerujemo da će ove klupe biti korisne i stanovnicima i turistima koji dolaze u Tivat.“ – kazala je Bećirović.
Solarne odnosno tzv.smart-bench klupe imaju višestruku namjenu – služe kao urbani mobilijar, rasvjetno tijelo, stanica za dopunu električnom energijom mobilnih uređaja, te kao hot-spor za bežični internet. Energetski su nezavisne jer se konstantno napajaju strujom iz fotonaponskih ćelija u solarnoj ploči snage 30 wati, smještenoj ispod sjedajne površine klupe. Na stranama su ukupno 4 USB porta na koji se radi dopune, mogu priključiti mobilni telefoni, tableti i lap-top računari, a preko bluetooth-a i wireless-a, klupa se povezuje sa tim uređajima i služi kao hot-spot za besplatni bežični internet.
Petar Vujovic
„Klupa sadrži akumulator snage kapaciteta 32 ampera koji se napaja iz solarnih ćelija i koji joj omogućava da pod punim opterećenjem, ona funkcioniše čak i do 10 dana bez direktnog kontakta sa sunčevom svjetlošću. Nakon „spajanja“ pametnih telefona ili lap-topova sa klupom, preko posebne android aplikacije, mogu se dobiti i detaljne informacije o temperaturi i kvalitetu vazduha, buci i sličnom, kao i grafikoni o ukupnoj energiji koju je klupa proizvela od sunčeve svjetlosti. Veoma nam je bitno i to što je klupa presvučena posebom vrstom homogenog polikarbonata koji je 400 puta izdržljiviji i jači od stakla. Ta vrsta plastike koja se inače, koristi i kod izrade zaštitne opreme za specijalne policijske jedinice, je veoma otporna na udarce, pa smo na taj način osigurani od vandalizma ili eventualnih vremenskih nepogoda sa jakim gradom.“- kazao je energetski menadžer Opštine Tivat Petar Vujović. On je najavio da će lokalna uprava nastaviti sa nabavkom ovakvog savremenog urbanog mobilijara koji će se instalirati i na drugim lokacijama u gradu.
Gradonačelnik Novosel je rekao da je instaliranje smart bench klupa iskorak i u energetskoj efikasnosti, ali i u opremanju grada modernim urbanim mobilijarom. Zahvalivši se „Luštici Development“ on je najavio da će lokalna uprava ove godine kroz budžetska i sredstva dobijena na raznim konkursima, u projekte poboljšaja i promocije energetske efikasnosti, uložiti ukupno oko 400 hiljada eura.
Sa potpisivanja ugovora
Novosel i direktor pravnog sektora „Luštice Development“ Nebojša Popović danas su potpisali i poseban Protokol o sponzorstvu kojim će ta kompanija kroz društveno odgovorno poslovanje, obezbijediti 150 hiljada eura u ovoj godini za finansiranje različitih projekata, organizacija, ustanova i manifestacija u Tivtu. Bećirović je kazala da je “Luštica Development” od 2010. do danas u projekte društvene odgovornosti u Crnoj Gori uložila ukupno 870 hiljada eura.
Opština Herceg Novi potpisala ugovor o nabavci 13 novih vozila sa firmom „AutoČačak Podgorica“.
Načelnik Službe za zajedničke poslove i informacione sisteme, Siniša Ćurčija, saopštio je da je „AutoČačak Podgorica“ bio najpovoljniji ponuđač na tenderu koji je raspisala Opština Herceg Novi.
Dogovoreno je da „Škodina“ vozila, po cijeni od 167.987,00 eura (sa PDV-om), budu isplaćena u tri jednake rate u narednih šest mjeseci, bez kamate. Postojeći vozni park biće zamijenjen sa 13 novih vozila – dva za potrebe Kabineta predsjednika Opštine, po tri za Upravu javnih prihoda i kurirsku službu i pet za Komunalnu policiju. Sva vozila će biti osigurana, a rok za isporuku je 45 dana.
“Procedura nabavke novih vozila pokrenuta je nakon obavljene detaljne i kvalitetne analize. Elaborat o ekonomskoj isplativosti i opravdanosti zamjene voznog parka i procjeni vrijednosti postojećih vozila uradio je Centar za finansijske procjene i konsalting iz Podgorice, a takav pristup je novina u praksi rada lokalne uprave” – kazao je Ćurčija.
On objašnjava da je vozni park Opštine Herceg Novi star i dotrajao. Prosječna starost vozila je 13 godina i većina je u veoma lošem stanju. To je iziskivalo visoke troškove održavanja, otežavalo nabavku rezervnih dijelova, povećavalo potrošnju goriva, a nijesu bili ispunjeni ni osnovni ekološki standardi.
Škoda
Pored toga, vozni park Komunalne policije morao je biti prilagođen odredbama novog Zakona o komunalnoj policiji, prema kojem je Opština u obavezi da ima unificirana vozila, kako po opremljenosti, tako i po izgledu.
“Imajući u vidu da se vozila koja Komunalna policija trenutno koristi ne mogu prilagoditi zakonskim normama, odlučili smo se za nabavku novih, kao najbolje moguće rješenje” – istakao je Ćurčija.
