Povodom obilježavanja oktobra – mjeseca borbe protiv karcinoma dojke Sekretarijat za društvene djelatnosti i lokalnu samoupravu Opštine Herceg Novi u partnerstvu sa Službom radiologije Doma zdravlja Herceg Novi organizuje ultrazvučni pregled dojki bez zakazivanja i ljekarskog uputa u utorak, 20. oktobra, od 16 do 18 sati.Ultrazvučni pregled dojke će u Domu zdravlja obavljati dr Goran Pejović , radiolog.
Za detaljnije inforamacije o akciji koja se organizuje u utorak, možete se obratiti Sekretarijatu za društvene djelatnosti i lokalnu samoupravu Opštine Herceg Novi, na broj telefona 031/323-512 , lokal 222.
Tokom takozvanog ružičastog oktobra u cijelom svijetu se promovišu aktivnosti u borbi protiv raka dojke.
Ova akcija treba da doprinese buđenju lične odgovornosti u cilju ranog otkrivanja bolesti i naglasi važnost stalne brige o o zdravlju žena. S obzirom na prisutnost ovog problema, preventivno djelovanje je najcjelishodnije. Rano otkrivanje i liječenje i porodicu i širu zajednicu najmanje košta, a pozitivan ishod je zabilježen kod 85 % žena koje su se na vrijeme javile svom ljekaru .
O bolesti
Karcinom dojke najčešća je maligna bolest ženske populacije i čini 16 odsto svih malignih bolesti kod žena. Od ove bolesti u Crnoj Gori godišnje oboli oko 250 žena. Ukoliko se otkrije na vrijeme rak dojke se uspješno liječi. Ružičasti oktobar obilježava se u preko 40 zemalja od 1985. godine.
Pobjednik petog otvorenog Kupa Herceg Novog u podvodnom ribolovu, koji je održan danas, je ekipa Sportsko ribolovnog kluba ,,Mamula“, koja je svojim ulovom skupila 12600 bodova.
U konkurenciji od sedam klubova iz Crne Gore i dva iz Hrvatske drugoplasirana je bila ekipa Stožanac iz Splita sa 5760 bodova, a treće mjesto zauzela je podgorička ekipa Deep blue sa 3335 bodova.
Mjerenje ulova i proglašenje najboljih obavljeni su u hotelu „Aleksandar“, a po pravilima boduje se svaka riba preko 400 grama, osim kernje i divljači koje moraju imati minumum 2500 grama. Svaka vrsta dobija bonus od hiljadu poena. Najveća ulovljena riba je bila palamida od 2600 grama koju je ulovila ekipa Mamula iz Herceg Novog.
,,Uslovi u moru su bili loši usljed višednevnog juga, uz to je i temperatura mora bila neadekvatna, jer nije bila ni prehladna da bi se riba skrivala u rupe, a ni pretopla da bi više plivala, pa je bilo teško naći taktiku kako loviti, zato je bio i loš ulov. Međutim, iskreno mnogo više sam očekivao jer su u Hrvatskim ekipama asovi svjetskog nivoa, ali vrijeme je učinilo da je slabiji ulov. Ali kao organizator sam zadovoljan jer su se svi bezbjedno vratili i to je imperativ, nije bitno samo takmičenja i riba, već druženje i da ugostimo ronioce kojima smo i mi gosti na njihovim takmičenjima’’, kaže Dejan Drašković iz SRK ,,Mamula’’.
Poznata američka meteorološka agencija, Accuweather, objavila je vremensku prognozu za područje Evrope. Prema izvještaju, ova će zima biti sve, samo ne dosadna jer će vrijeme biti iznimno nestabilno, prenosi Jutarnji list.
Kalendarska zima, koja počinje otprilike u vrijeme Božića, počet će s prilično visokim temperaturama za ovo doba godine. No vrijeme će biti i dosta nestabilno s čestim ciklonama i olujama.
Razdoblje pred nama obilježit će i česte ciklone koje će se brzo premještati preko Španije, sjeverne Italije i prostora Alpa dalje na istok. One bi mogle rezultirati i velikim poplavama koje bi mogle prouzročiti velike nevolje na jugoistoku Francuske, sjeveru Italije i dijelovima Balkanskog poluotoka.
Zima će donijeti i mnogo radosti ljubiteljima zimskih sportova jer bi trebalo biti i dosta oborina, napose snijega. Prava studen očekuje se u februaru. Iznadprosječne količine snijega očekuju se u najprije u alpskim područjima, no puno snijega moglo bi biti i u našim višim područjima. Spuštanje hladnog zraka iz Skandinavije u južne krajeve i njegovo miješanje s ciklonama s Atlantskog oceana, donijet će nove, još obilnije snježne oborine.
Zima 2015-16
No najhladniju, gotovo polarnu zimu iskusit će sjeverniji dijelovi Europe. Tako će istok Njemačke, zatim Francuska, Belgija, Danska i Poljska biti pod iznimnim utjecajem polarnog zraka, dok će u Velikoj Britaniji i zapadnim krajevima Njemačke zima biti nešto blaža.
Accuweatherove prognoze su se i do sada pokazale uglavnom tačnima. Tako su, primjerice, točno prognozirali lanjsko kišno ljeto, ali su zato pogriješili najavljujući blagu zimu na američkom kontinentu.
Akcija pomoći teško oboljeloj Žani Međedović nastavlja se humanitarnim koncertom koji će biti održan večeras 18. oktobra u 20 sati u Dvorani Park- Herceg-Novi. Sav prihod od ulaznica, čija je cijena 3 eura, namijenjen je Žaninom liječenju.
Na koncertu će nastupiti Boka bend, KUD Igalo, KUD Ilija Kišić, KUD Sloga, Plesna škola Diano, Nina Petković kao i Jovanka Veljović, profesorka klavira u Muzičkoj školi, hercegnovski jazz muzičar Dragan Đorđević.
Pomoć za Žanino liječenje možete uplatiti i na žiro račun: 510040896326002327, na ime Ranko Međedović; devizni račun Swift-COBADEFF IBAN-ME25510040896326002327 Račun- 400876851700
Autoprevoznik “Blueline” obezbijedio je vanredni prevoz povodom humanitarnog koncerta “Herceg Novi za Žanu”, autobus koji će u 19 sati krenuti iz Bijele, povratak je predviđen za 22 sata .
Kada je grupa Peraštana, entuzijasta, došla na ideju da pokrene Festival klapa u tom gradu, prije petnaestak godina, nisu ni slutili da će postati na neki način „čuvari“ klapske pjesme u Crnoj Gori. Osnovni cilj osnivača ovog jedinstvenog Festivala bio je promovisanje i čuvanje tradicije klapskog “a capella” pjevanja, kao dijela muzičkog nasljeđa Boke Kotorske i Crne Gore.
Skromno i stidljivo, bez velike pompe, kako mnogo toga nastaje u Boki, organizovan je i Prvi festival 2002.godine.Učestvovale su samo klape iz Crne Gore. Festival je imao revijalni karakter, a organizator je bilo Društvo prijatelja grada Perasta. Na glavnom peraškom Trgu ispred crkve Svetog Nikole nastupile su klape: Alkima iz Kotora, Bokelji iz Herceg Novog, Jadran iz Tivta, Bisernice Boke iz Kotora, Bokeljski Mornari iz Kotora, Harmonija iz Budve i Ulcinj iz Ulcinja.
Već naredne godine, postao je Međunarodni festival klapa – Perast. Nastupile su klape iz Hrvatske, festival je dobio takmičarski karakter i tako je ostalo do danas.
Festival klapa Perast 2015.
„U proteklih 14 godina ugostili smo više od 280 klapa iz Crne Gore i okruženja. Ove godine približili smo se broju od 400 sudionika među kojima su bili i oni najpoznatiji, što svjedoči o popularnosti i dostignutom kvalitetu Festivala. Nastupile su najpoznatije klape, u Perastu su se našla poznata imena klapskog stvaralaštva, autori novih klapskih pjesama, članovi stručnih žirija i brojni saradnici. Festival klapa u Perastu posebno je prepoznat po programima i sadržajima kojima čuvamo, valorizujemo i predstavljamo nematerijalnu kulturnu baštinu klapskog pjevanja, kao dijela crnogorske muzičke tradicije. Tako festivalska biblioteka sadrži već 300 bokeljskih i crnogorskih klapskih pjesama – tradicionalnih, izvornih i savremenih, autorskih“ – kazao je izvršni direktor Festivala Milan (Mikan) Kovačević.
Festival klapa Perast 2015. – Mikan Kovačević izvršni direktor
Posebnost i autentičnu notu, ovom Međunarodnom festivalu daje bokeljska pjesma koja je obavezni dio repertoara svih klapa učesnica.
Međunarodni festival klapa – Perast, 2015. godine, održan je 25 – 28. juna, a počeo je predstavljanjem dvaju festivalskih izdanja, i to knjige „Pjesme dalmatske iz Boke” (1907. god.) Ludvika Kube, autora dr Jakše Primorca i dr Zlate Marjanović, kao i časopisa „Lirica” br. 3. Cilj ovih izdanja bio je promocija klapskog pjevanja i očuvanje muzičke i kulturne baštine Boke Kotorske i Crne Gore.
Ludvik Kuba (1863.-1956.), češki slikar impresionist, folklorist i etnomuzikolog je, putujući, čitav svoj život posvetio sakupljanju pjesama slovenskih naroda. Uz 1.300 sakupljenih pjesama iz Dalmacije, sačuvana je “Zbirka pjesama i napjeva iz Bosne i Hercegovine” koja sadrži 1.127 sevdalinki i narodnih pjesama. Zbirka „Pjesme dalmatske iz Boke” sadrži 161 notni zapis i sačuvana je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.
Na 450 stranica knjige, prvi put je u Crnoj Gori objavljeno 155 originalnih notnih zapisa s pratećim tekstovima sakupljenim u mjestima Boke Kotorske iz 1907.godine, kao i naučna kritika i studije od posebne važnosti za crnogorsku etnomuzikologiju. Na ovom projektu Festivala klapa, radio je od 2012. godine, a knjiga, kao kruna predanog rada, na najbolji način predstavlja značajan doprinos očuvanju nematerijalne kulturne baštine Crne Gore.
Lirica
Festivalski časopis „Lirica” br. 3 predstavlja antologijsku zbirku od 39 klapskih pjesama poznatih bokeljskih autora prošlog stoljeća koji su ostavili neizbrisiv trag u tradiciji klapskog pjevanja u Boki. Svoje mjesto u ovom izdanju našli su autori: Tripo Tomas, Ivo Begu, Dragan Rakić, Božidar Ivanišević, Milorad Minja Vučetić, Nikola Gregović i Nikša Čučić.
O novim festivalskim izdanjima govorili su dr Zlata Marjanović, dr Slobodan Jerkov, kao i direktor Festivala Mikan Kovačević.
Glavni program Peraškog festivala imao je tri takmičarske večeri. Prve večeri publika je uživala uz ženske klape, druge večeri nastupile su muške klape, a publika je mogla čuti i natjecanje u disciplini – nove klapske pjesme. Posljednje večeri su nastupile mješovite klape.
Festival klapa Perast 2015.
„Festival klapa u Perastu, kao i svaki drugi festival, rastao je od malog i došao do velikog i respektabilnog festivala. Ono što raduje jeste da je festivalu tek 14 godina i da on ima još puno prostora za razvoj. Festival će vrlo brzo morati da se širi na još dana, noći, jer je previše interesenata, a mi imamo malo kapaciteta. Za naredni 15. Festival klapa u Perastu volio bih da pobijedi crnogorska klapa u jakoj konkurenciji, to bi bila dobra ocjena da je tih 15 godina imalo svoju misiju, kvalitet, odjek…“ kazao je Jasminko Šetka, umjetnički direktor Međunarodnog festivala klapa. On je istakao i da je klapsko pjevanje poteklo iz crkvenog pjevanja, da se izvodi u četveroglasju u grupi od pet do devet pjevača i ima svoje specifičnosti. Zbog toga, klapsko pjevanje ne možemo poistovjećivati sa zabavnom ili novokomponovanom narodnom muzikom.
“Ono što me posebno raduje je obnavljanje klapskog pjevanja u Boki Kotorskoj i cijeloj Crnoj Gori. Već na ovogodišnjem, 14. izdanju festivala, nastupilo je desetak klapa iz Crne Gore. Upravo to govori da je postignut veliki uspjeh na način da je oživljeno nešto što je oduvijek bilo na ovim prostorima”, istakao je Šetka.
Višeglasno pjevanje u Crnoj Gori postoji od davnih dana. Kada je Ludvik Kuba zapisivao pjesme, radio je to u četvoroglasju, a ne u jednoj melodijskoj liniji. On je pisao ono što je čuo na ovim prostorima.
Festival klapa Perast 2015.
“Mi treba da radimo na tome da se još više razvije klapsko pjevanje, da pokažemo svijetu kako u Perastu nije „instant“, već da je klapsko pjevanje nastalo na korjenima, na nečemu što tu postoji od davnih dana na ovim prostorima”, poručio je poznati kompozitor i umjetnički direktor festivala Šetka.
Posljednjih godina, na Festivalu u Perastu učestvuju i klape koje ne dolaze samo sa Primorja, već iz Niša, Zagreba, Sarajeva, Sombora, Podgorice.
„Tom migracijom kretala se i pjesma. Kao što svijet ima različite ukuse, u svakom kraju će se naći neko ko će voljeti klapsku pjesmu i neko ko to neće željeti ni da čuje. Kolijevkom klapskog pjevanja naziva se Dalmacija, ali se tu može pridružiti i Boka Kotorska i treba da bude ponosna na svoje stare pjevače, a hvala Bogu, i današnje pjevače. Zato fascinira da je klapska pjesma u Crnoj Gori u posljednjih desetak godina eskalirala i da je doživjela svoj veliki razvoj. Tradicija klapske pjesme uči se od djetinjstva. „Ako dijete odgajate u tom duhu, onda će dijete sjutra voljeti klapsku muziku i tu skidam kapu peraškom Festivalu. To je veliki i najbolji zadatak festivala, koji to izvrsno radi na čelu sa Milanom (Mikanom) Kovačevićem ”- kazao je Jasminko Šetka.
Posljednje revijalne večeri Festivala u Perastu 2015., klape su izvele napjeve iz svog kraja. Te noći čule su se pjesme iz cijelog regiona.
Kao manifestacija u koju su kulturne institucije Kotora i Crne Gore prepoznale visoka programska dostignuća, Međunarodni festival klapa u Perastu je od 2012. godine dio Kotor Arta, najvažnijeg multikulturalnog međunarodnog programa u Crnoj Gori. A klapskom muzikom, koja harmoniju nosi u sebi, festival uspješno ostvaruje i svoju misiju građenja mostova prijateljstva u regionu.
Festival klapa Perast 2015.
Da li je Međunarodni klapski festival – Perast dobio svoju himnu?!
Prva nagrada publike u kategoriji najbolje muške klape i nove klapske pjesme pripala je klapi „Kaše“ iz Dubrovnika za aranžman i tekst “Slava Perasta“ autora Boža Vodopije, bivšeg konzula Hrvatske u Crnoj Gori, muziku i obradu Vicka Dragojevića, za koju organizatori Festivala vjeruju da će postati himna peraškog Festivala.
Slava Perasta
Veslali smo Fašinadu
I kitili mladog mađa
S klapom pjevali po gradu
Kada se na kokota gađa.
Tvojom slavom ponosi se
Svaki Bokelj, Boka cijela
A molitva prenosi se
Majci Božijoj sa Škrpjela.
I na moru i na rivi
Uz zvonike i palace
Novu mladost Perast živi
Novu mladost, stare face.
A kada s pjace na ulice
Zaori se glazba znana
Staro kolo mornarice
Kao himna sa usana.
Kroz Verige biser sjaji
Na kamenu Perasta blista
Uspomene mnoge taji
Al’ za sve je ljubav ista.
Festival klapa Perast 2015.
Hrvatska zaštitila klapsko pjevanje na UNESCO-vom popisu nematerijalne baštine
Na sedmom sastanaku UNESCO – Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, održanom u Parizu decembra 2012. godine, Hrvatska je dobila još jedno zaštićeno nematerijalno kulturno dobro – klapsko pjevanje.
Hrvatsko izaslanstvo u sastavu: predstavnika Ministarstva kulture, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i Stalnog predstavništva RH, zahvalilo je Međuvladinom odboru što je prepoznao klapsko pjevanje kao iznimnu baštinu svijeta. S više od 650 predstavnika zemalja članica konvencije, proslavio se upis uz slušanje kratkog programa klapskih pjesama koji je kao iznenađenje odboru pripremilo Ministarstvo kulture. U UNESCO-u su se toga dana nastavili prigodni i spontani programi klapskog pjevanja.
Bit će to snažan poticaj da ono i nadalje živi, provođenjem i poduzimanjem raznovrsnih mjera popularizacije. No to znači i preuzimanje obveza, na međunarodnoj i na nacionalnoj razini, da se tako visoko valorizirano kulturno dobro nadalje čuva, prenosi i promiče kao dio svjetske baštine. Uvrštavanjem na reprezentativni popis, priznati međunarodni status našeg nematerijalnog kulturnog dobra, otvara i brojne druge mogućnosti promicanja Republike Hrvatske, njezine kulture i stvaralaštva kao i promoviranja specifičnosti njezinih pojedinih regija i područja, posebno kroz kulturni turizam – tada su saopštili su iz Ministarstva kulture Hrvatske.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje naredne sedmice, rubrike koju u saradnji sa hercegnovskom Knjižarom So, na svega 10 dana prije 60. beogradskog Sajma knjiga – predlažemo koji su to naslovi trenutni hitovi, ili po nečem važni, manirom za svakog po nešto.
U romanu Osama Vladimira Kecmanovića stari musliman iz Bosne ispovijeda svoj život nekadašnjem zemljaku s kojim se sreo u Americi gdje je dospio poslije raspada Jugoslavije. Njegova priča o moćnicima i žrtvama jednog do juče mirnog svijeta, o Muratovom sinu Baji koji se, pomućenog uma, poistovjećuje sa Osamom bin Ladenom kao da priziva povijest o Ćamilu i Džem-sultanu, samo na ovim prostorima i u skorašnje vrijeme. Gradeći nezaboravne likove mještana, ratnih profitera, džihadista i sforovaca autor kao da poručuje – Istorija se ponavlja a zlo ne bira. Izdavač je Laguna.
Nacistička tajna Amerike necenzurisana je verzija knjige Beloruska tajna američkog pisca i bivšeg tužioca u vladi SAD Džona Loftusa. Ovo je insajderska priča o tome kako je Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država onemogućavalo rad Kongresa. Ono je, između ostalog, blokiralo kongresnu istragu u vezi sa slavnim američkim porodicama koje su finansirale Hitlera, Staljina i arapske teroriste te skrivalo ulogu arapskih nacističkih ratnih zločinaca u regrutovanju današnjih bliskoistočnih terorističkih grupa pred istražiteljima događaja od 11. septembra. Izdavač je Admiral Books.
Greg Ričards i Robert Palmer u knjizi Uzbudljivi gradovi analiziraju moguće načine na koje manifestacije kulture, poput festivala, izložbi, sajmova, pomažu gradovima da postanu prijatnija i poželjnija mjesta za život. Svaki grad ima svoj ritam, svaki je po nečemu prepoznatljiv i jedinstven. Autori svoja zapažanja ilustruju iskustvima gradova koji su u protekle tri decenije nosili titulu „Evropska prestonica kulture“. Izdavač je Klio.
Nacrt psihoanalize Sigmunda Frojda pruža sveobuhvatan uvod u razvoj psihoanalize, koji je podijeljen na tri dijela. U prvom dijelu Frojd raspravlja o psihičkom aparatu, o njegova tri dijela (id, ego i superego), kao i o prirodi i načinu funkcionisaja svakog od njih. U drugom dijelu bavi se praktičnim zadacma psihoanalize, a zatim raspravlja o etiologiji, suštini i liječenju neuroze. U trećem i najsažetijem dijelu Frojd razjašnjava odnos psihičkog aparata prema spoljašnjoj relanosti, razmatrajući posebno pitanje straha, mehanizama odbrane i psihičkih bolesti. Izdavač je Nova knjiga.
Tajni život brojeva autora Holma Fribea i Filipa Albersa knjiga je koja govori o tajnom životu brojeva u čiji smisao ljudska vrsta još uvijek nije stigla da pronikn. Knjiga nudi brojne zanimljive odgovore na pitanja kao što su: zašto se najčešće poklanja neparan broj cvjetova, zbog čega u avionima Lufthanze nema 17. reda, zašto su timovi sa 7 članova najefikasniji i sl. Autori su uspjeli da objedine kulturnoistorijsku baštinu dajući nam zaprepašćujuće nalaze i provjereno stručno znanje o svjetovnoj moći, simbolici i nezavisnom životu brojeva. Izdavač je Laguna.
Knjiga Izreke naroda svijeta prava je riznica mudrosti u koju možemo uvijek zaviriti i njome se poslužiti u raznim prilikama. Uostalom, ljudi i vole izreke zato što su one poput dragocjenih iskustava koja nam prenose daleki prijatelji od kojih nas dijeli vrijeme i prostor. To su savjeti iskazani na duhovit i vješt način, koji nam istovremeno pomažu, tješe nas i usmjeravaju u trenucima kada se ne osjećamo ni dovoljno mudrima ni dovoljno jakima, kada se kolebamo između dobra i zla. Ovo je jedinstvena prilika da pročitamo šta su o ljepoti, ljubavi, Bogu i mnogim drugim stvarima govorili razni narodi.
101 činjenica koju treba da znaš o Egiptu knjiga je koja će nam pomoći da upoznamo bogatu istoriju ove zemlje. Radi se o velikoj drevnoj civilizaciji koja je ostavila mnoštvo neriješenih misterija. Ova bogato ilustrovana knjiga vodi nas u magičnu dolinu Nila, među faraone. Otkrićemo ulogu piramida i kako je moguće da su neke mumije savršeno očuvane do današnjeg dana. Saznaćemo takođe mnogo o trgovini i zanatstvu, obrazovanju i običajima kao i o Egiptu danas. Izdavač je Laguna.
Za kraj kažimo kako se u hercegnovskoj Knjižari So, sa svakom kupljenom knjigom Jasminke Petrović, Vesne Dedić Milojević i Ljiljane Habjanović Đurović – mogu dobiti njihovi originalni potpisi.
Završena je druga kampanja podvodnih arheoloških istraživanja u Risnu, a osim rukovodioca istraživanja, arheologa i ronioca Marije Jabučanin, u ovogodišnjem timu su bili i Petra Zdravković, Nikola Borovinić, Dejan Drašković i Dragutin Radimir, saopšteno je iz Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore.
Istraživane su dvije lokacije, prva koja je prošle godine ukazala na mjesto brodoloma koji je trebalo potvrditi kod Rta Rtac, i druga, na suprotnoj Strpačkoj strani blizu ušća Sopota, sa širokim dijapazonom keramičkog materijala, amfora, brodskog kuhinjskog posuđa, sigilatskih posuda, stakla, opekarskih proizvoda, tegula, životnjskih kostiju.
“Karakter i količina pirkupljenih nalaza jasno govori, da je ta pozicija najvjerovatnije korištena kao viševjekovno kratkotrajno sidrište, prenoćište i sklonište za nevremena kada su jedrenjaci prekide plovidbe koristili da se oslobode balasta i pokvarene robe, predmeta koji nijesu imali više upotrebnu funkciju, na najlakši način – bacanjem u more”, navodi se u saopštenju.
Devastacije su i dalje prisutne, arheolozi na žalost najčešće posljednji dolaze na lokalitet koji su pljačkaši i nesavjesni turisti već oskrnavili, odnoseći s ljetovanja izronjene “suvenire”
Pronađeni materijal služi za što realnije postavljanje Risanskog akvatorija i pripadajućeg Rizonskog naselja i luke u okvire plovidbenih ruta na tom dijelu Jadrana. Rizonska luka u pomorskim kartama nikad nije postojala kao tačka navigacije, jer se ne nalazi u direktnoj plovnoj liniji duž frekventne istočnojadranske obale.
“Međutim, geografsko – maritimni uslovi, sidrene uvale sa izvorima pitke vode , učinili su da ipak postane važno pomorsko sjedište trgovačkih kontakata autohtonog Ilirskog i mediteranskih naroda, u prvom redu Grka i Rimljana”, dodaje se u saopštenju.
Risanski akvatorij je, kako su kazali iz Centra za konzervaciju i arheologiju, ponovo potvrdio veliki arheološki potencijal.
Risan panorama
“Zbog svojih prirodnih vrijednosti na popisu je svjetske baštine, dok je u mediteranskim okvirima prepoznat kao lokalitet koji je uticao na istoriju civilizacije u praistorijskom, antičkom, srednjevjekovnom i novovjekovnom razdoblju”.
Iz Centra za konzervaciju i arheologiju ipak su podsjetili da je sprovedeno istraživanje ponovo otvorilo pitanje zaštite i valorizacije tog i drugih podvodnih dragulja arheologije crnogorskog podmorja.
“Iako je Crna Gora ratifikovala UNESCO-vu Konvenciju koja se sveobuhvatno bavi zaštitom podvodne kulturne baštine, kod nas još uvijek ne postoji poseban zakon koji bi se ticao isključivo podvodnih kulturnih dobara. Devastacije su i dalje prisutne, arheolozi na žalost najčešće posljednji dolaze na lokalitet koji su pljačkaši i nesavjesni turisti već oskrnavili, odnoseći s ljetovanja izronjene “suvenire”, koji su za stručnjake neprocjenjiv izvor informacija”, navodi se u saopštenju.
Prema njihovim riječima, jedno od mogućih rešenja kojim bi se takva praksa mogla zaustaviti je da ronjenje na zaštićenim spomenicima kulture, kao što je Risanski zaliv, bude strogo ograničeno na insitucije države koje se bave proučavanjem i zaštitom kulturnih dobara i licencirane ronilačke centre.
Odnešeno sidro galijuna sa dubine 20 m-foto Dragan Gačević
Osim pravne, kako su kazali, neophodno je obezbijediti i sistem fizičke zaštite podvodne arheološke baštine, kroz međusobnu saradnju struke, policije, lučkih kapetanija, ronilačkih centara, turističkih organizacija i lokalne zajednice, javnim apelima i podizanjem svijesti svakog pojedinca.
“Blago podvodne arheologije je od neprocjenjive vrijednosti. Da bi se zaštitilo potrebno ga je evidentirati i dokumentovnati. Arheološki ronilački kadar postoji, znanja i volje ne manjka, a na nadležnima je da ovakva i slična istraživanja podrže i intenziviraju kako bi međudržavni registar luka i sidrišta istočnojadranskog antičkog plovnog puta konačno bio upotpunjen podacima sa naše obale”, zaključili su iz Centra za konzervaciju i arheologiju.
Peti otvoreni Kup Herceg Novog u podvodnom ribolovu biće održan u nedjelju 18. oktobra. Prema riječima organizatora učešće je najavilo deset klubova iz Crne Gore i pet klubova iz Hrvatske.
,,Učešće klubova iz Hrvatske nas posebno raduje, jer se radi o zemlji koja je uvijek u samom vrhu svjetskog podvodnog ribolova’’, kaže Dejan Drašković iz SRK ,,Mamula’’. On dalje objašnjava da se Kup Herceg Novog tradicionalno održava početkom jeseni iz dva razloga.
,,Prvi je bezbjedonosni aspekt, jer bi tokom ljeta učesnici bili u opasnosti zbog ogromnog broja brodova koji često glisiraju uz samu obalu, a drugi je što na ovaj način dajemo doprinos u obogaćivanju ponude u postsezoni u našem gradu’’, navodi Drašković i dodaje da će takmičenje početi u devet sati i trajati do šesnaest sati, kada se mora predati ulov.
,,Mjerenje ulova i proglašenje najboljih će se obaviti u hotelu Aleksandar, a po pravilima boduje se svaka riba preko 400 grama, osim kernje i divljači koje moraju imati minumum 2500 grama. Svaka vrsta dobija bonus od hiljadu poena. Ekipe broje po 3 člana, a novina u ovoj u odnosu na prošlu godinu je što sada sva tri takmičara iste ekipe mogu biti istovremeno u moru’’, objasnio je Drašković.
Takmičenje će nadgledati međunarodni sudije i delegati, koji će uz adekvatne mjere bezbjednosti sa dežurnim ljekarima sve pratiti iz nadzornog broda.
Organizatori takmičenja su Sportski ribolovni klub ,,Mamula“, uz podršku Turističke organizacije Herceg Novi.
Kompanija Adriatik Marinas, u vlasništvu kanadskog milijardera Pitera Manka, tužila je kompaniju Mejs (Mace) iz Podgorice koja je obavljala nadzor tokom izgradnje objekata u Porto Montenegru u Tivtu i od nje traži nadoknadu štete od oko dva miliona eura jer puca fasada i toči voda u dvijema zgradama, saznaju “Vijesti”.
Advokati tužene strane do sada su ukazivali da ih tužilac tereti za obaveze koje se ne tiču tog preduzeća. Oni tvrde da se radi o odnosu koji je tužilac imao sa njima povezanom kompanijom Mejs Internešnel, registrovanoj na Kipru.
Mankova kompanija od svojih klijenata-kupaca luksuznih nekretnina svake godine naplaćuje veoma skupo održavanje stambenih objekata.
Ugovor o obezbjedenju stručnog nadzora tokom izgradnje objekata (zgrada) “Ozana” i “Zeta” datira još od jula 2009. godine, a nedostaci na tim objektima počeli su da se pojavljuju nakon završetka i preuzimanja početkom jula 2011. godine.
Kroz plato i krov navedenih objekata prodire voda, zadržava se vlaga i stvaraju horizontalne pukotine na fasadi.
Takođe, curi voda kroz žardinjere i propada spoljna stolarija.
Adriatik Marinas je morao o svom trošku da sanira štetu i svaki put je prije nego što je preuzeo konkretne radnje angažovao vještake građevinske struke koji su utvrdili postojanje brojnih manjkavosti u krovovima, fasadi, izolaciji dviju zgrade, kao i na stolariji i unutrašnjim radovima.
Izvođač građevinskih radova na ove dvije zgrade bila je kompanija “CG Ratko Mitrović” iz Podgorice, a Mankova kompanija prije sedam mjeseci je angažovala vještaka kako bi se utvrdila ukupna šteta. Taj složeni posao vještačenja trebalo bi da završi Građevinski fakultet Univerziteta Crne Gore.
Prema posljednjim podacima kompanije Adriatik Marinas, u Porto je od 2006. godine do danas uloženo skoro 400 miliona eura.
