Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za suočavanje sa prošlošću – DOCUMENTA ponovo pozivaju Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske da preispitaju do sada prikupljene dokaze i učine veći napor da se prikupe dodatni dokazi i procesuiraju ratni zločini koji su nesumnjivo izvršeni na dubrovačkom ratištu prije 24 godine.
Navode da proces evropskih integracija neće moći da se izvede do kraja, “dok se procesi za ratne zločine, koji ne zastarijevaju, ne dovedu na nivo na kome je moguće utvrditi krivičnu odgovornost”.
“6. decembra prije 24 godine posebno je eskalirao neopravdani napad vojnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) i crnogorskih rezervista na Dubrovnik. Samo tog dana 1991. godine od granatiranja je poginulo 19 ljudi, 60 je ranjeno, spaljena je biblioteka Međunarodnog univerzitetskog centra sa 20.000 knjiga i znatno oštećeno staro jezgro grada pod zaštitom UNESCO. Devetomjesečna opsada Dubrovnika započela je 1. oktobra 1991. godine”, navodi se u zajedničkom sasopštenju ovih NVO.
Napad na Dubrovnik
Podsjećaju da su do sada za ratne zločine, izvršene prilikom napada na Dubrovnik, osuđene samo dvije osobe, bivši general JNA, Pavle Strugar i komandant Miodrag Jokić.
Napad na Dubrovnik
“Opšte je poznato da su prilikom opsade Dubrovnika i zauzimanja okolnog područja izvršeni brojni ratni zločini prema civilnom stanovništvu u vidu ubistava, zlostavljanja, uništavanja i pljačke imovine. Državni zvaničnici Crne Gore prihvatili su već odgovornost za pljačku stoke sa farme u Grudama i pregovarali o odšteti zbog opreme oduzete dubrovačkom aerodromu. Kažnjavanje za zločine, osim što svjedoči o prihvatanju vladavine prava, obezbijeđuje istinsko suočavanje sa prošlošću i spriječavanje da se ona ponovi”, navodi se u saopštenju.
Napad na Dubrovnik se ne smije zaboraviti. On će i dalje ostati crna mrlja crnogorske istorije, koja neće izblijediti ako se ne istraje na identifikovanju i kažnjavanju onih koji su odgovorni za stradanja nevinih.zaključuju CGO, HRA i DOCUMENTA.
Dokumentarac o životu o pomoraca Modri kavez u Dubrovniku - foto dubrovniknet
1 od 6
Modri kavez
Dokumentarni film o pomorcima „Modri kavez“, splitske redateljice Brune Bajić, sinoć je prikazan u kinu Visia u Dubrovniku.
Cilj dokumentarca Modri kavez je odati počast i iznjeti zanimljive činjenice iz života ljudi čiji je život i život njihovih obitelji, ponekad i generacijama, obilježilo more i pomorstvo. Otkrivajući tajne ”behind the scene” pomoračkih života, njihovih obitelji, snove, talente, strahove, nadanja i nebrojene pustolovine, Modri kavez skida stigmu sa klišea i otvara nove horizonte i priče. Autorica je Modri kavez posvetila svom ocu pomorskom kapetanu Nenu Bajiću, za koga kaže da ga je more otimalo punih tridest godina.
Bruna Bajić je prva ženska magistrica Filma, medijske umjetnosti i animacije na Umjetnickoj akademiji u Splitu. Kroz svoj studij i obrazovanje, za sobom je ostavila preko 20 kratkih i srednjemetražnih filmova, a posebnu inspiraciju pronašla je u dokumentarnom filmu.
Stari Bar juče i danas ugostio je hiljade posjetilaca sa svih strana Crne Gore, željnih upoznavanja sa dražima Maslinijade koja 14. godinu zaredom slavi ovo sveto barsko stablo.
Manifestaciju je proglasio otvorenom ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petar Ivanović koji je kazao da danas u Crnoj Gori imamo 490.000 stabala maslina, i to najviše domaće žutice. Ministar je dodao da se zadnjih godina pokreće i plantažna proizvodnja, mada su većina domaćih maslinjaka zasadi prosječne starosti 200-300 godina, mahom na teže pristupačnim terenima, prenosi portal www. jedro.me
„Svi smo ponosni na 130.000 stabala masline u Opštini Bar. Za pet godina, uz podršku Ministarstva, zasađeno je 40.000 i revitalizovano skoro 25.000 starih stabala masline. Veliku ulogu u ovom procesu imalo je Udruženje maslinara Bar koje postoji 12 godina i broji oko 900 članova. Imamo 15 uljara, od kojih je osam sa kontinuiranom linijom za hladno cijeđenje kapaciteta od 250 do 500 kilograma ploda na sat, šest udruženja maslinara u različitim gradovima. Potrošnja maslinovog ulja u Crnoj Gori je relativno niska i iznosi 0,5 litra po stanovniku, što je ispod nivoa potrošnje u EU koja iznosi četiri do šest litara po stanovniku”, kazao je ministar Ivanović.
Mnogobrojne posjetioce pozdravili su i potpredsjesnik Opštine Bar Zoran Pajović ispred lokalne samouprave, i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Suljo Mustafić kao jedan od osnivača Maslinijade. Potpredsjednik Opštine Bar Dušan Raičević uručio je nagrade maslinarima Hajrudinu Muriću, Nijazimu Bećoviću i Sadetinu Peričiću koji imaju najbolje ovogodišnje maslinovo ulje.
Maslinijada Bar 2015. – foto Anto Baković
Za najuspješniji rod su nagrađeni Brahim Duraković iz Velembusa i Smail Perazić iz Dobre Vode. Fondacija „Miodrag Mili Martinović“ je za najbolje održavani maslinjak dala prvu nagradu Aliji Metoviću iz Starog Bara. Najbolje mlade zasade imaju Mahmut Brkanović iz Mrkojevića, Abdulah Rašketić koji je dobio nagradu Fondacija „Lazo i Seka Božović“ i Nenad Ivović iz Zubaca.
Najljepše štandove imali su redom Ćazim Šabović, Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola (SEUŠ) i Jozo Pecović. Na štandu SEUŠ, preko 20 učenika je posluživalo posjetiocima dvadesetak jela bazirnih na maslinovom ulju, spremljenih u školskoj kuhinji, koje je pripremio i aranžirao nastavnik Dejan Aleksić sa svojim koleginicama Draganom Raičević i Anđelom Globarević i sa učenicima.
Na ovom štandu je podijeljeno ča 30 kilograma slanih i preko sedam kilograma slatkih specijaliteta. Svi posjetioci su na ovom štandu mogli kupiti rukotvorine Kreativne radionice Preduzetničkog centra i Kluba volontera škole. Iz SEUŠ iskazuju zahvalnost svim donatorima pripreme nastupa, a njihova imena biće i na školskoj veb prezentaciji.
Duž cijele staobarske ulice, bilo je postavljeno stotinjak štandova na kojima su na prodaju i degustaciju nuđene soljene crne i zelene masline po cijeni pet eura za kilogram, maslinova ulja od 10-15 eura za litar, domaći kolači, slane poslastice, med, ljekovito bilje, rakija, vino….
Glavna zvijezda zabavnog programa bila je poznata Merima Njegomir koja ja na Maslinijadi imala premijeru svoje nove pjesme „Svadbeno se kolo vije“ koju je prvi put izvela uživo, a za koju je tekst napisao poznati barski pjesnik Rajko Joličić. U programu su nastupili i Žuti Serhatlić, Dina Desančić i Safet Drljan, KUD „Jedinstvo“ i Plesni klub „Habanera“. Sjutra na Maslinijadi nastupaju „Pljevaljski tamburaši“, „Rumija“ i „Zvuci sa Ribnice“.
Oranizatori fešte su Društvo maslinara Bara, NVO Maslinijada i Opština Bar kao pokrovitelj, a suorganizatori su Turistička organizacija Bar i JP Kulturni centar.
Turistička organizacija opštine Budva juče je u Mariboru predstavila turističku ponudu budvanske rivijere sa posebnim akcentom na doček Nove godine u Budvi, kako na trgu ispred Starog grada, tako i u budvanskim hotelima.
U organizaciji prestižne slovenačke turističke agencije „Relax“ i Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, u Mariboru je održana konferencija za novinare na kojoj su predstavljeni potencijali Crne Gore, sa posebnim osvrtom na zimsku turističku sezonu.
Delegaciju Crne Gore predvodila je Željka Radak Kukavičić, direktorka Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, a činili su je, pored Turističke organizacije opštine Budva, lokalne turističke organizacije Bara i Kotora, zatim predstavnici turističke privrede Crne Gore i nacionalnog avio prevoznika, Montenegro Airlines-a.
TO Budva u Mariboru
Ponudu Budve tokom svih 12 mjeseci, sa posebnim akcentom na novogodišnje praznike, predstavio je Aleksandar Armenko, pomoćnik direktora TO Budve.
TO Budva u Mariboru
Agencija „Relax“ ovim povodom je štampala i specijalni katalog sa promotivnim cijenama, koje se za sedmodnevni aranžman u Crnoj Gori (uključujući avio prevoz) kreću već od 200 eura.
Predstavu je po tekstu Vudija Alena režirao Petar Pejaković, a uloge tumače mladi amateri dramskog studija Prazan prostor i Kulturnog centra “Nikola Đurković”.
Satirična komedija radnjom je smještena u antičkoj Grčkoj, a ismijava filozofska pitanja života, smrti, sudbine, slobode i egzistencije.
Velika sala Centra za kulturu Tivat, ponedjeljak 7.decembra u 20 sati.
Zakonska krutost i njegova tumačenja Uprave za ribarstvo zaustavili su projekt u pokušaju tvrtke Kali tuna, koja je pionir uzgoj tuna na Jadranu. Naime, oni su pionirskim putem htjeli otvoriti još jednu dimenziju na svom uzgajalištu, kapaciteta od 500 tona kod otočića Vele Lavdare, gdje bi kavezi s tunama bili turistička atrakcija i nova ponuda izleta na uzgajalište. Osim upoznavanja biologije uzgoja tuna u našem moru, iz Kali tuna su bili spremni gostima omogućiti i plivanje s tunama u posebno dizajniranom, plutajućem i lako uklonjivom objektu (kao s dupinima na Malti….).
Tražili su od Županije dopunu ugovora o koncesiji pomorskog dobra s turističkim gospodarstvom, ali je neće dobiti. Svoj zahtjev su poslali 7. srpnja, u kolovozu je Županija to proslijedila Ministarstvu pomorstva i Ministarstvu poljoprivrede, čija je Uprava za ribarstvo u listopadu rekla odlučno NE.
Pozivaju se na zakon o morskom ribarstvu koji kaže da na koncesioniranom pomorskom dobru za uzgoj ribe ne može biti i turistička djelatnost. Naravno da ne može kad se kreatori zakonskih normi nisu dosjetili svega što život nosi, a kamoli poduzetništva kojim je Kali tuna napravio ribarsku revoluciju na hrvatskom dijelu Jadrana davne 1997. godine.
Nebojsa Božanić iz Komiže – Proizvodi rogača kojeg prerađuje u brašno – foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Naše poluostrvo Luštica bogato je starom drevnom mediteranskom biljkom, voćem, rogač. Rogač koji je nekada hranio brojne porodice danas je neopravdanoi zapostavljen, zaboravljen. Naši stari su ga sadili a mnoga stabla su danas samonikla.
Rogač se koristi u ljudskoj prehrani već više od 4000 godina. Najvjerojatnije je upravo rogač bio hrana iz biblijskih vremena. Smatra se da se njime hranio Ivan Krstitelj, pa odatle i potiče njemački naziv za rogač – Johannisbrot, što u prevodu znači Ivanov kruh.
U antičko doba sjemenke rogača su služile kao jedinica za mjeru vaganja zlata. Sjemenke rogača, bez obzira na veličinu i uslovee čuvanja, uvijek imaju jednaku masu od 0,18 grama. Jedna sjemenka = 1 karat (zrno rogača, grč. = keration).
Ne tako daleko na ostrvu Vis, Hrvatska, uslovi su otprilike potpuno isti, idealni za uzgoj rogača, a potražnja za tom zdravom namirnicom raste, kaže vlasnik porodičnog poljoprivrednog gospodarstva (OPG) Nebojša Božanić, koji je nedavno potpisao ugovor s DM trgovinom o isporuci brašna od rogača na police tog trgovačkog lanca.
Komižanin Božanić na svom OPG-u ekološki uzgaja i prerađuje rogač do finalnog proizvoda. Godišnje proizvede oko 6000 vrećica u pakovanju od 300 grama, a u OPG-u je zaposlena njegova cijela porodica, prenosi Slobodna Dalmacija.
Potražnja za tom zdravom namirnicom se zahuktala, kaže, što potvrđuje i ugovor koji je nedavno potpisao s DM trgovinom, nakon čega je njegovo brašno od rogača svoje mjesto pronašlo na njihovim policama.
Rogač
“Komiža postoji prvenstveno radi ribe, a druge dvije djelatnosti su vinogradarstvo i rogač. Na Visu su idealni uvjeti za uzgoj i rast rogača koji raste u komiškoj kotlini gdje ne trpi veliki vjetar i studen. Na svom imanju proizvedem osam tona rogača godišnje, a zatim ga prerađujem u finalni proizvod. Prijavio sam se na natječaj Ministarstva poljoprivrede i DM-a te od 110 zainteresiranih kandidata izabran među njih devet”, kaže Božanić.
Godišnje proizvede oko 6000 kesica u pakovanjima od 300 grama
Navodi da je godinu dana radio na dizajnu svog brašna od rogača, a naknadno je u zakup uzeo još jednu površinu, pa sada raspolaže s oko 200 stabala. Osim fino mljevenog rogača prodaje ga i kao plod. Kaže da je potražnja za rogačem sve veća jer su ga ljudi otkrili kao zdravu namirnicu. Napominje da rogač ima izuzetne nutritivne vrijednosti, a komiški rogač je posebna vrsta, jer se radi o velikom ili tustom rogaču. Stari Komižani su do takve vrste rogača došli prirodnom selekcijom te je priznat kao posebna vrsta, dodaje.
Rogač se, kaže Božanić, kao brašno upotrebljava u raznim kolačima, od njega se radi rakija, poznata Rogačuša koja je sve traženija, a sjemenke se upotrebljavaju za konzerviranje dječje hrane, koristi se u farmaceutskoj industriji, u štavljenju kože, od njega se radi čokolada, bomboni, keksi, torte, razne slastice te služi kao ljepilo.
“Čak je i sveti Ivan Krstitelj 40 dana u pustinji živio na rogaču i vodi. Ljekovit je i pomaže osobama koje imaju želučane probleme, regulira probavu i obnavlja crijevnu floru. Biljka je koja izuzetno dobro podnosi sušu, te baca cvijet i list kada je najsušnije razdoblje. Oko njega ima puno posla jer zahtjeva pažnju i kompletnu obradu kao i primjerice maslina, s tim da je manje zahtjevan od masline jer ga ne pogađa toliko bolesti”, kaže Božanić. No, dodaje, da ih u zadnje vrijeme muči nametnik – crv potkornjak, koji čini velike štete na starim stablima.
Brašno od rogača
Otkupna cijena rogača u komiškoj poljoprivrednoj zadruzi je između 2,5 i 3 kune. Božanić tvrdi da to nije loša cijena usporedi li se s otkupnom cijenom mandarina i jabuka od po 1,5 kunu.
A prostora za rast te proizvodnje ima, s obzirom da Španjolci godišnje proizvedu 350.000 tona rogača, a Hrvatska tek 500 tona. Drugi po proizvodnji iza Španjolaca su Talijani, pa Grci, Turci, Tunižani i ostale mediteranske zemlje.
Pjesacka staza Luštica
Kakvo je stanje kod nas znamo i sami. Za sada ni u naznakama da bi neko mogao pokrenuti sličnu proizvodnju ili da bi započeo plantažno saditi rogač…
„Nakon dvadeset dana rada na probijanju nekadašnje staze od Gurdića do tvrđave Sveti Ivan, San Giovanni, unutrašnjom južnom stranom gradskih zidina otvorili smo nešto što je zaista pravo blago, a toliko je bilo skriveno i zapušteno, da ni u pretpostavci nebi moglo da se zamisli koji potencijal ovo ima u sebi.
Ovaj album ćemo još dopunjati, jer sada se kreće sa visinskim radovima na čišćenju zidina i otvaranju i tih zapuštenih arhitektonskih ljepota…naravno i oštećenja nastalih kroz sve ove decenije ovakvoga stanja…ali krenulo je..ima nade. Potrebno je naglasiti, da je našu posvećenost i želju da nešto promjenimo primjetila institucija Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, koja u ovim fazama uz pomoć i podršku Turističke organizacije Kotora finansijski pomažu ovu aktivnost.
Idemo dalje… „ poručili su na svojoj Facebook stranici članovi PK „Vjeverica“.
Ekipa koju čine četvorica najspretnijih planinara već je od nulte tačke do vrha očistila stazu od rastinja i korova, a sada se vraćaju s vrha ka podnožju čisteći sa zidina i stepenika korov, obavljajući laganije radove.
Vjeverice čiste kotorske zidine
Južne zidine su dosta oštećene od korijenja divlje smokve, jablanova, lovora koje su planinari sasjekli i učinili stazu vidljivom.
Ove sezone prodato je 90.645 ulaznica za San Giovanni, što je budžetu Opštine Kotor donijelo ukupno 271.935 eura.
U pripremi je i međunarodni tender za izradu idejnog rješenja za izgradnju žičare do vrha tvrđave. Nagrada za najbolji rad biće nagrađena sa 40.000 eura.
Iz Biskupskog ordinarijata Kotor obavještavaju, povodom proslave blagdana Svetog Nikole-biskupa koji je zaštitnik djece, mornara, ribara, sutra 6.decembra u 18 sati u kotorskoj katedrali Svetog Tripuna biće svečana sveta misa za sve žive i mrtve pomorce. Pjevaće dječji zbor kotorske katedrale.
U prigodnom programu “Božiću u susret” učestvovaće vjeroučenici, mandolinski orkestar “Tripo Tomas” HGD CG i Bokeljska mornarica.
Sveti Nikola danas je poznat kao zaštitnik djece, pomoraca, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, ribara, zatvorenika, trgovaca, putnika, otoka Sicilije, pariškog sveučilišta i mnogih gradova širom svijeta. Spomendan mu je 6. decembra. Toga dana, njemu u spomen, roditelji darivaju djecu.
Sveti Nikola rođen je u gradu Patari u Maloj Aziji, u pokrajini Liciji u 3. stoljeću.
Iscrpljen pokorom i poslovima umire 6. decembra 327. godine te je pokopan u Miri. Zbog turskih osvajanja tijelo mu je preneseno u talijanski grad Bari gdje se i danas nalaze njegove relikvije.
Početak decembra protiče u znaku stabilnog anticiklonalnog vremena. Pretežno sunčano i tokom dana prijatno toplo. Na sjeveru ujutru po kotlinama magla i mjestimično mraz, a preko dana ponegdje slab razvoj oblačnosti.
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od -4 do 10, najviša dnevna od 9 do 19 stepeni.
Period subota-srijeda:
Pretežno sunčano i tokom dana toplo. Na sjeveru, ujutru po kotlinama magla, preko dana slab, a krajem perioda i umjeren razvoj oblačnosti. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha u manjem kolebanju.
