„Hajdukova ’71“ oduševila publiku i vratila prošlo vrijeme…

0

Knjige Hajdukova ’71., autora Maria Garbera, sportskog novinara i publiciste, koji na zanimljiv način interpretira priče igrača te slavne nogometne generacije, predstavljena je sinoć publici u Porto Montenegru.

Na jedan sasvim drugačiji način kada su u pitanju promocije knjiga, kroz interaktivnu komunikaciju, voditelja programa, poznatih nogometaša, funkcionera, publike i gostiju iz Splita putem Skyp-a, predstavljena je knjiga, koja donosi priče igrača te slavne generacije: Vukčevića, Džonija, Gluića, Buljana, Holcera, Lemešića, Ivkovića, Hlevnjaka, Nadoveze, Jerkovića, Pavlice, Oblaka, te još niz zanimljivih priča poznatih Splićana, od ugostitelja, preko istaknutih ljudi iz javnog života.

O knjizi su govorili Slaven Luštica, sin trenera Slavka Luštice, Petar Lovrić, dugogodišnji funkcioner Hajduka iz perioda uspješnih godina – „zlatnih godina-zlatne generacije“, Miroslav Bošković, bivši igrač Hajduka, a kasnije i beogradskog Partizana te iste slavne zlatne generacije, Danilo Popivoda igrač Olimpije i reprezentativac Jugoslavije, a kasnije i njemačkih prvoligaša.

Iz Splita putem Skypea, učestvovali su Ivica Šurjak igrač Hajduka i reprezentacije Jugoslavije, Marino Lemešić igrač Hajduka i Andro Damjanić sportski fotograf lista Slobodna Dalmacija, koji je zabilježio sve značajne događaje, kako je sinoć kazao u arhivi čuva preko 26.000 filmskih negativa.

„Kao svjedoci i na neki način sudionici svih tih događaja predložio sam Mariu Garberu da napišemo nešto što će ostati u povjesti, a upravo ’71.godina je povjesna godina za Hajduk, jer je nakon šesnaest godina osvojio titulu prvaka u tadašnjoj državi. Garber je napisao da Hajduk nikada nije u povjesti igrao takav nogomet, vrhunski za oko, vrhunski za rezultat “- kazao je između ostalog Slaven Luštica.

Kroz cijelu knjigu provlači se priča o treneru slavne generacije iz sedamdesete, Slavku Luštici, velikom Hajdukovom imenu, neizostavnom prvotimcu iz 1950. (odigrao sve utakmice) kada su „bili“ osvojili prvenstvo bez poraza, velikom treneru, ali i igraču vječne momčadi. Te godine je osnovana i Torcida.

Petar Lovrić, dugogodišnji funkcioner Hajduka, koji je čedredset dvije godine bio u klubu, podsjetio je na vrijeme trenera Slavka Luštice, barba Žige, kako su ga zvali, jer taj nogomet je plijenio, bio je jednostavan, igralo se kao što danas Barselona igra, a on kao trener je imao svoje postulate, koji su rezultirali…

„Trener Luštica je bio tvorac momčadi koja je nakon šesnaest godina osvojila prvenstvo, ali on nije bio tvorac samo momčadi već tvorac načina igre, najljepšeg nogometa koji je Hajduk ikada igrao“ – kazao je bivši nogometaš  Marino Lemešić.

Ivica Šurjak
Ivica Šurjak

Poznati nogometaš, legendarni kapetan Hajduka, Ivica Šurjak, prisjetio se kako ga je trenera Luštica sa samo sedamnaest godina uvrstio u prvu momčand Hajduka i to u derbiju protiv Partizana, i tada je postigao pobjednički gol.

„Kada mi je saopštio da ću igrati derbi nisam od petka do nedjelje spavao. Imao je hrabrost staviti me u momčad. Zaista moram biti zahvalan Luštici za sve ono lipo što se u mojoj sportskoj karijeri dogodilo“ između ostalog kazao je kazao je Šurjak.

Beograd – Predstavljen program dočeka Nove godine u Budvi

0
TO Budva press u Beogradu
TO Budva press u Beogradu

Turistička organizacija opštine Budva u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore i predstavnicima turističke privrede Budve, održala je juče konfereciju za novinare u hotelu “Envoy” u Beogradu, na kojoj je predstavljen bogat program dočeka Nove 2016. godine kako na trgu ispred Starog grada tako i u budvanskim hotelima.

“Nova godina u Budvi je brend! Javni doček Nove godine u Budvi je izrastao u događaj bez koga se Budva više ne može zamisliti, događaj po kome je Budva prepoznata u regionu. Uz više nego kvalitetan program i u budvanskim hotelima, očekujemo mnogo posjetilaca i svakako ćemo se truditi da budemo dobri domaćini dragim gostima i prijateljima iz Srbije.” – istakla je direktorica Turističke organizacije opštine Budva, Jelena Rađenović.

Odmah nakon uvodne riječi direktorice TO Budve, prisutnima se obratio Zdravko Čolić, koji je istakao da, kada je Nova godina u pitanju, Budva to radi najbolje!

Zdravko Čolić
Zdravko Čolić

U nastavku je direktorica NTO CG, Željka Radak-Kukavičić, pozdravila sve prisutne i govorila o ponudi svih gradova na primorju, u Podgorici i na sjeveru Crne Gore tokom novogodišnjih praznika. Nakon nje, predstavnici budvanskih hotela predstavili su svoju ponudu.

Ove godine program na trgu će početi 31. decembra koncertom grupe „Perper“ nakon kojih će uslijediti novogodišnji spektakl uz najveću zvijezdu regiona, Zdravka Čolića. Program se nastavlja 1. januara kada će ljubitelji klasične muzike moći da uživaju u svečanom popodnevnom koncertu „Mediteranskog revijskog orkestra“ sa istaknutim solistima. U sklopu večernjeg programa 1. januara nastupiće Danijel Alibabić i jedan od najpopularnijih muzičara regiona, Gibonni. Tu nije kraj, 2. januara u večernjim časovima nastupiće Vanja Radovanović, a novogodišnji program na trgu zatvoriće potpuno jedinstveni hor – „Viva Vox“. U saradnji sa budvanskim bioskopom “Cadmus Cineplex” osmišljen je i poseban program za najmlađe, koji će podrazumijevati predstave, projekcije animiranih i igranih filmova za djecu svih uzrasta, a dva programa dnevno biće besplatna.

Željka Radak-Kukavičić
Željka Radak-Kukavičić

Ništa manje atraktivan program pripremili su i budvanski hoteli.

Tako je Maja Vukićević, menadžer za odnose s javnošću hotela “Splendid Resort&SPA”, predstavila novogodišnje pakete koji će se kretati od 290 eura do 380 eura u zavisnosti od broja noćenja sa uključenom svečanom večerom, a goste će zabavljati Toni Cetinski, Haris Džinović, bend “ Charter “ kao i orkestar Žutog Serhatlića .

Glumica Milena Vasić je ispred hotela HG “Budvanska rivijera” najavila trodnevni aranžman u hotelu “Palas” po cijeni od 390 eura po osobi, a tokom trodnevnog boravka u Palasu, goste će zabavljati: Šaban Šaulic, grupa “Colonia”, Goran Karan, Saša Matić, grupa “Parni Valjak” i orkestar Ace Sofronijevića.

Marko Ivančević, menadžer za manifestacije hotela “Queen of Montenegro“, predstavio je novogodišnje pakete u taverni “OJ HA“ po cijenama od 90 eura 31.12., 60 eura 01.01. i 30 eura 02.01., a goste će zabavljati ansambl “Prijatelji”, Ema Čivović, Vesko Belada kao i orkestar “Dobri momci”.

Marija Nikčević je ispred hotela “Mediteran” najavila i sjajan novogodišnji program u tom hotelu, gdje će nastupati Željko Bebek, Marija Visković, Aca Lukas itd.

Na održanoj konferenciji, među prisutnim posjetiocima našli su se najeminentniji mediji Srbije, kao i učesnik novogodišnjih programa, Zravko Čolić, Šaban Šaulić, Haris Džinović, članovi hora Viva Vox, Aca Sofronijević, Dragoljub Đuričić…

Ova press konferencija označava početak intenzivne medijske kampanje koja će se sprovoditi u Srbiji, očekujemo, rezultiraće posebnim izdvajanjem Budve kao centra lijepih dešavanja i dolaskom mnogobrojnih turista na budvansku rivijeru u zimskom periodu.

Proslava rođendana Muzičke škole Tivat

0
Sa koncerta u Muzickoj školi
Sa koncerta u Muzickoj školi

Muzička škola Tivat obilježila je sinoć 51.-vu godišnjicu rada svečanim koncertom pod nazivom “Ja i profesor”.

U koncertnoj dvorani ove obrazovne institucije, zajedno su nastupili njeni učenici i profesori, a tom prilikom predstavljeni su i svi instrukmenti zastupljeni u obrazovnim programima u toj školi. Koncert je započeo Betovenovom “Odom radosti” koju je izvelo skoro 30 violinista, a na programu su bila i djela Čajkovskog, Ofenbaha, Šopena, Hajdna, Emonta i drugih autora. Brojnu publiku u kojoj je bio i predsjednik SO Tivat, Krsto Bošković i konzul Srbije u Crnoj Gori Zoran Dojčinović, pozdravila direktorica Muzičke škole, Tivat Pina Bubanja:

“U prostoru i vremenu u kome je svakodnevnica iskušenje, darujemo mladim i talentovanim muzičarima samo mogućnost da pronađu svoj put kroz svijet umjetnosti. Jedan od osnovnih ciljeva škole je razvijanje smisla za njegovanje i prihvatanje kultrunog nasljeđa, savremenih dostignuća i univerzalnih muzičkih vrijednosti. Polazeći od činjenice da je Muzička škola jedan od glavnih nosioca ne samo muzičkog vaspitanja i obrazovanja već i muzičko-kulturnog života u ponudi grada, utemeljili smo svoju politiku razvoja stvarajući postepeno novi muzički brend grada i države.”- kazala je Bubanja.

Poklon prvih tivatskih violinista
Poklon prvih tivatskih violinista

Za njen 51-vi rođendan, učenici prve generacije smjera violine iz školske 1964-65 godine, Muzičkoj školi Tivta poklonili su umjetničku sliku.

Olupina broda kod Rosa proglašena kulturnim dobrom

0
Odneseno sidro galijuna foto Dragan Gačević
Ukradeno sidro galijuna foto Dragan Gačević

Uprava za zaštitu kulturnih dobara utvrdila je status nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja za olupinu broda tipa galijun, u moru kod rta Kabala u blizini Rosa.

Olupina se nalazi na najisturenijoj zapadnoj tački poluostva Luštica, na početku moreuza. Zona koja se nalazi pod zaštitom kao kulturno dobro prostire se na površini većoj od 1.160 metara kvadratnih i obuhvata krug od sredine olupine prečnika 20 metara.

Status kulturnog dobra od nacionalnog značaja galijun je dobio po osnovu kriterijuma autentičnosti i integriteta, jedinstvenosti i rijetkosti. Radi unaprjeđenja stanja u kojem se brod nalazi Uprava je, između ostalog, utvrdila potrebu za: izradom dokumentacije postojećeg stanja, postavljanjem bove – obilježja sa svim potrebnim informacijama o brodu i postavljanjem podvodnog kaveza koji bi obezbijedio fizičku zaštitu lokaliteta. Neophodno je preduzeti i hitne konzervatorske mjere sanacije topa, koji se nalazi u Zavičajnom muzeju u Herceg-Novom i drugog pokretnog materijala izvađenog nakon arheoloških istraživanja 1996. godine.

Amforiste ispred Boke Kotorske foto Dragan Gačević
Amforiste ispred Boke Kotorske foto Dragan Gačević

Rješenjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara predviđa se da je namjena ovog kulturnog dobra naučna, edukativna i turistička.

“Zajedno za zajednicu” predstavljen na konferenciji Filantropija na Zapadnom Balkanu

0
 TASCO Konferencija
TASCO Konferencija

Kompanija Adriatic Marinas – Porto Montenegro predstavila je danas svoj koncept društveno-odgovornog djelovanja i projekat Zajedno za zajednicu na regionalnoj konferenciji o filantropiji pod nazivom Filantropija na Zapadnom Balkanu: investicija za budućnost, koja se održava od 24. do 27. novembra u Beogradu.

Skup je okupio EU delegacije, individualne i korporativne filantrope, kancelarije za saradnju sa civilnim društvom, medije, ali i neprofitne organizacije i fondacije iz svih zemalja regiona, a organizator je bila fondacija Katalist koja se bavi unapređenjem filantropije u regionu i pruža podršku TACSO-u, (www.tacso.org)programu Evropske Unije.

Kao drugačiji koncept društvene odgovornosti, kompanija Adriatic Marinas uvela je program Zajedno za zajednicu, u kome zaposleni dobijaju slobodan dan kako bi učestvovali u akcijama u gradu, koje organizuje i finansira kompanija, u saradnji sa gradskim institucijama – od uređenja dječjih igrališta, škola, brojnih ekoloških akcija, preko rekonstrukcije sportskih terena i parkova. Projekat Zajedno za zajednicu naišao je na pozitivne povratne informacije od panelista. Konferencije u Beogradu.

 TASCO Konferencija
TASCO Konferencija

Projekat je pohvaljen kao svojevrstan inovator u konceptu filantropije u regionu, ali i u zemljama Evropske Unije, gdje je praksa da se ulaže novac i znanje, ali ne i vrijeme, posvećenost, ideje i kreativnost, kao što je slučaj sa projektom Zajedno za zajednicu. Kroz kreativne panel diskusije i radionice, prošli smo svojevrsnu obuku kako implementirati strategiju filantropije u okruženju, podsticati strateško djelovanje DOP-a u drugim kompanijama kroz zajedničke projekte, i uticati na percepciju javnosti o korporativnom davanju, istakla je na regionalnoj konferenciji PR koordinator Porto Montenegra Kristina Škanata, koja je ovom prilikom učestvovala u nizu radionica posvećenim inovacijama kad je DOP u pitanju, usavršavanju u korporativnom komuniciranju sa zajednicom, ali i razgovarala sa nekim od najznačajnijih predstavnika društveno-odgovornih kompanija Zapadnog Balkana.

Od početka izgradnje marine i naselja Porto Montenegro do sada, kompanija Adriatic Marinas je od 2009. godine za donacije, stipendije, sponzorstva i podršku tivatskoj zajednici izdvojila više od dva ipo miliona eura. I naredne kalendarske godine kompanija će podržati brojne kulturne, edukativne, ekološke, zdravstvene i sportske inicijative na području opštine Tivat i Boke Kotorske, u cilju postizanja sve kvalitetnijeg života lokalne zajednice. Kompanija Adriatic Marinas trenutno je u fazi prikupljanja samoinicijativnih projekata pojedinaca, NVO-a i institucija koje se bave društvenom djelatnošću, a koji će biti realizovani tokom 2016.godine.

Promocija knjige Hajdukova ’71. u Porto Montenegru

0
Mario Garber promocija u Splitu
Autor Mario Garber na promociji u Splitu

Promocija knjige Hajdukova ’71., autora Maria Garbera, sportskog novinara i publiciste, koji u ovom djelu na zanimljiv način interpretira priče igrača te slavne fudbalske generacije, biće održana u Jahting klubu Porto Montenegra (nekadašnji Dom Vojske), u četvrtak 26. novembra u 18 sati..

Knjiga donosi priče igrača te slavne generacije: Vukčevića, Džonija, Gluića, Buljana, Holcera, Lemešića, Ivkovića, Hlevnjaka, Nadoveze, Jerkovića, Pavlice, Oblaka i Jovanića, te još niz zanimljivih priča poznatih Splićana, od ugostitelja, preko istaknutih ljudi iz javnog života ’71., do “tribuna s tribina”, kako ih autor zove, odnosno navijača, koji su bili i više od toga…

O knjizi će govoriti Slaven Luštica, sin čuvenog trenera Slavka Luštice, Petar Lovrić, dugogodišnji funkcioner Hajduka iz perioda uspješnih godina – „zlatnih godina-zlatne generacije“, Miroslav Bošković, bivši igrač Hajduka, a kasnije i beogradskog Partizana te iste slavne zlatne generacije, Danilo Popivoda igrač Olimpije i reprezentativac Jugoslavije, a kasnije i njemačkih prvoligaša. Moderator će biti Verica Mađer.

Iz Splita će se putem Skype-a, iz restorana Ivice Šurjaka javiti Jurica Jerkovic, igrač Hajduka i bivše reprezentacije Jugoslavije, Marino Lemešić igrač Hajduka, Andro Damjanić fotograf lista Slobodna Dalmacija i svjedok svih mogućih događaja u Splitu i okolini, Ivica Šurjak igrač Hajduka i reprezentacije Jugoslavije.

Slaven Luštica
Slaven Luštica

Kroz cijelu knjigu provlači se priča o treneru slavne generacije iz sedamdesete, Slavku Luštici, velikom Hajdukovom imenu, neizostavnom prvotimcu iz 1950. (odigrao sve utakmice) kada su „bijeli“ osvojili prvenstvo bez poraza, velikom treneru, ali i igraču vječne momčadi. Te godine je osnovana i Torcida.

Hajduk'71
Hajdukova’71

Svi oni koji su već pročitalji knjigu komentarišu simpatičnu izjavu Bukle Hlevnjaka koji objašnjava kako je zabio gol „Zvezdi“ rukom, u pobjedi od 3:1, pa nije htio priznati: Maradona je na Svjetskom prvenstvu rukom dao gol, pa je reka da mu je Bog diga ruku. A šta ja znan ko je meni diga ruku, kaže u knjizi Hlevnjak.

Petrovići između restitucije i mina

0

Vojska Crne Gore nedavno se povukla sa prostora bivšeg vojnog objekta „Petrovići“ na sjevernoj obali poluostrva Luštica u Tivatskom zalivu, ali ovaj super-atraktivni kompleks još nije formalno preuzeo njegov novi korisnnik – kompanija „Luštica Development“ iz Tivta. Tako već dvadesetak dana svako ko je iole znatiželjan, može proći nezaključanu kapiju na ulazu u nekadašnji vojni kompleks i prošetati betonskim putem uz obalu, do 2 kilometra udaljenog Pristana koji je ostao aktivan vojni objekat jer ga koriste jedinice Mornarice VCG.

Iz Ministarstva odbrane (MO) je potvrđeno da je ovaj vojni kompkes još uvijek u državnom vlasništvu i da njime raspolaže MO, ali se ono više aktivno ne koristi.

„Dio bivše vojne lokacije „Petrovići“ , koju čine katastarske parcele ½ i 2 KO Krašići, izdat je u zakup društvu „Luštica Development“ koje predvodi konzorcijum „Orascom“.“- saošteno je u MO.

„Orascomu“ je u okviru ovog bivšeg vojnog kompleksa, u višedecenijski zakup 2009. dato ukupno 20.890 kvadrata „šuma treće kategorije“ i ukupno 1.872 kvadrata „neplodnog zemljišta“, ali se radnici ili obezbjeđenje te firme još nije za stalno pojavilo u Petrovićima. U katastru su inače, za ovo zemljište upisani tereti sudskih sporova koje su proteklih godina protiv države pokrenule ovdašnje starosjedilačke porodice – Đurđenović, Slavović, Zgradić, Francesković i Čepranić koje su tražile da im država vrati djedovinu koju im je svojevremeno, oduzela za potrebe odbrane zemlje, a onda je promijenila namjenu tog atraktivnog zemljišta.

Pored neriješenog pitanja restitucije, najveća prepreka budućoj turističkoj valorizaciji kompleksa „Petrovići“ je neriješeno pitanje zarušenog starog potkopa za municiju koji su ovdje djelimičnim miniranjem, zatvorili Njemci 1944, prilikom povlačenja njihove vojske iz Boke pred partizanima. Potkop se nalazi oko 300 metara zapadno od ulazne kapije kompleksa, i nakon povlačenja VCG, obezbjeđen je ogradom od čeličnih kolaca sa trostrukim redovima bodljikave žice na kojim stoje upadljivi natpisi „    Mine“. Tu je i stara tabla sa natpisom „Minirano-zabranjen pristup“, ali ne i stražar. Iz MO tvrde da Mornarica VCG i dalje obezbjeđuje ovu lokaciju jer se ne zna što se sve od neeksplodiranih ubojnih sredstava, krije u utrobi starog potkopa, čiji je samo ulaz zarušen eksplozijom 1944.

„U cilju raščišćavanja potkopa Petrovići, za čiju realizaciju su potrebna značajna finansijska sredstva, MO je pomoć ponudila NATO organizacija i isti su u okviru NATO TRUST fonda, opredijelili sredstva za ovu namjenu. Realizacija raščišćavanja potkopa Petrovići predviđena je za II fazu NATO TRUST fonda, čije potpisivanje je u toku.“ – rečeno je „Vijestima“ u resoru ministarke Milice Pejanović-Đurišić.

Petrovići
Petrovići

GRADILA GA KRALJEVINA, SRUŠILI NJEMCI, SRJ NIJE MOGLA OČISTITI

Potkop „Petrovići“ prema tvrdnjama starijih mještana, građen je za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, najvjerovatnije 1936-38 godine. Tokom Drugog svjetskog rata koristile su ga italijanska i njemačka vojska za uskladištenje i čuvanje većih količina razne artiljerijske municije. Najveće granate koje su se tu čuvale su bile kalibra 280 mm za baterije topova obalske artiljerije koji datiraju još iz Austro-Ugarske, a čiji su vatreni položaji bili u neposrednoj blizini potkopa. Do vatrenih položaja municija je dopremana elevatorom. Prilikom povlačenja iz Boke, Njemci su u jesen 1944 zarušili prednji dio potkopa „Petrovići“ na oko 30 do 40 metara od ulaza. Sam potkop je približnih dimenzija 120 sa 2,5 sa 5 metara, ali za taj objekat ne postoji sačuvana građevinska dokumentacija u vojnim arhivama, pa je ovaj potkop i dalje prilična enigma. Sigurno je da se u dijelu potkopa iza mjesta zarušavanja, i dalje nalaze velike količine minsko-eksplozivnih sredstava i razne municije, zbog čega je bivša Vojska Jugoslavije još 1994 godine počela raščišćavanje potkopa, ali zbog nedostatka novčanih sredstava i stručnjaka radovi su obustavljeni. Ugovoreni troškovi su tada iznosili oko 1,2 miliona njemačkih maraka.

Petrovići
Petrovići

RAJ NA OBALI BOKE NEDOSTUPAN JAVNOSTI DUŽE OD VIJEKA

Petrovići su bili aktivna vojna lokacije preko 100 godina jer je na ovom prostoru još Austro-Ugarska napravila više skladišta mornaričkog naoružanja i vojne opreme, a kompleks je kasnije koristila i Kraljevska mornarica Jugoslavije, te JRM. U vrijeme SFRJ, cijeli kompleks je dodatno uređen i dograđen i kroz njega je probijeno par kilometara kolskog puta uz obalu.Ovdje postoji nekoliko objekata – stražara, kuća za smještaj vojne posade, tehničkih zgrada, tri veća nadzemna skladišta i dva novija podzemna tunela duga po par stotina metara, u kojima su se nekada skladištile protivbrodske rakete, municija, morske mine i ostalo slično naoružanje.Ovdje je i jedno manje kameno mulo, te ostaci manjeg betonsko-drvenog pristaništa. Kompleks obuhvata bukvalno netaknutu prirodu – kamenitu morsku obalu i šikaru iznad nje što raste na podlozi od tvrdog kamena, povoljnoj da se u njemu naprave sigurna podzemna skloništa za municiju i opremu. Kompleks „Petrovići“ se proteže par stotina metara zapadno od posljednjih kuća u tivatskom naselju Krašići, sve do 2 kilometra udaljenog ulaza u aktivni vojni objekat „Pristan“, a „u visinu se dižu“ i do stotinjak metara, neposredno ispod trase lokalnog puta Krašići-Klinci-Rose.

Otvorena izložba „Luka Kotor kroz istoriju“

0

Povodom uspješnog završetka glavne kruzing sezone sinoć je u u Kulturnom centru “Nikola Đurković” u Kotoru otvorena izložba fotografija i priznanja, “Luka Kotor kroz istoriju”.

Brojne posjetioce i zvanice pozdravili su Maja Danilović menadžer i Vasilije Kusovac izvršni direktor Luke Kotor.

„Ovo je najuspješnija poslovna godina od postojanja Luke. Takođe tu je i finansijski rezultat, koji za nas ipak nije toliko dominantan koliko povećanje prometa i zadovoljstvo klijenata. Srednja ocjena koja se odnosi na usluge je 4.6 i to je naša najbolja referenca. U najavi za 2016. imamo više za trideset dolazaka nego ove godine. Međutim postoje ograničenja koja bi mogla uticati da iduće godine ispunimo zahtjeve koje pred nas postavljaju brodari. Jedno je da li ćemo mi raditi djelatnost, ili će to raditi neko drugi. Nadam se da će Luka kao akcionarsko društvo koje baštini tradiciju na ovom prostoru i ovom akvatorijumu zaslužiti da dobije šansu da i dalje upravlja lukom i pruža lučke usluge, pa u tom cilju očekujem povoljno rješenje.

izložba „Luka Kotor kroz istoriju“
izložba „Luka Kotor kroz istoriju“

Želja nam je bila da kroz fotografiju pokažemo da Luka Kotor ne postoji od 1988.godine, da traje mnogo duže, da je imala svoju prošlost, sadašnjost i budućnost. Luke Kotor je treća na Jadranu i osma na Mediteranu. Grad Kotor ima svakako jednu od vodećih pozicija u svjetskim okvirima kada je turistička privreda u pitanju, pa zato tu šansu treba iskoristiti toliko brzo i hitno i to do kraja godine”, kazao je Kusovac.

Izložba „Luka Kotor kroz istoriju“
Izložba „Luka Kotor kroz istoriju“

Direktor Kulturnog centra Miloš Dževerdanović je istakao da mu je čast što je ova institucija domaćin partner proslave uspješne sezone Luke Kotor, jednog od najprestižnijih crnogorskih brendova i kompanija.

“Oni su svoje društveno odgovorno poslovanje podijelili sa nama. Niz aktivnosti koje je Kulturni centar imao od kada sam na čelu ove kuće, pomogla je Luka Kotor koja je bila nezaobilazni partner, ne samo finansijski nego i u svakom drugom smislu”, kazao je Dževerdanović.

Među fotografijama kao i nagradama, posebnu pažnju izazvalo je priznanje “International Star for Quality” koje je kotorska kompanija dobila od asocijacije “Bussines Initiative Directions” u Ženevi za 2015.godinu.

izložba „Luka Kotor kroz istoriju“
izložba „Luka Kotor kroz istoriju“

Izložbu čine stare i nove fotografije, luke, brodova i istorijskih trenutkaka. Autori su Stevan Kordić, Ivka Janković, Zoran Nikolić, Klaudio Katelan, Miro Marušić. Od starih fotografija, kao dokumenti jednog vremena, izdvajaju se one o brodu „Jadran“ i čuvena posjeta Onazisove jahte „Kristina“ 1960., koja je obilježila prošli milenijum.

U muzičkom dijelu programa nastupio je Marinko Pavićević.

Izložba se može pogledati narednih petnaest dana.

Za kraj sezone ispraćen “Costa Deliziosa“ – Kusovac, o tenderu neću da razmišljam

Za kraj zvanične kruzing sezone, kako tradicija nalaže, kruzer “Costa Deliziosa“ sinoć je ispraćen iz Luke Kotor, sirenom u pratnji patrolnog broda na kojem je bio izvršni direktor Luke Kotor, Vasilije Kusovac sa saradnicima.

„Uz zvuke sirena ispratili smo ploveći hotel sa preko dvije hiljade putnika i hiljadu članova posade. Svim putnicima smo zaželjeli sretan put i mirno more.

Luku Kotor ove godine posjetilo je rekordnih 410 kruzera sa preko 450.000 putnika, 1500 jahti sa preko sedam hiljda putnika.

Prema najavama za iduću godinu očekujemo preko 440 brodova, oko 40 dolazaka više nego ove godine.

Zatvaranje kruzing sezone 2015.
Zatvaranje kruzing sezone 2015.

Boka News: Pitanje koncesije ?

Vasilije Kusovac: „Pitanje koncesije je za nas definitivno pitanje biti ili ne biti, očekujem da se riješi u najkraćem roku kako bi menadžment mogao da planira i realizuje poslovne obaveze. Svako drugo riješenje bi bilo loše i negativna poruka našim poslovnim partnerima.

O međunarodnom tenderu neću ni da razmišljam, jer mi nemamo nikakve šanse. Očekujem da će država kao u drugim slučajevima povjeriti Luci Kotor da obavlja svoju djelatnost na ovom prostoru kako je to i radila decenijama. Bilo bi iluzorno tražiti novog operatora. To ne bi bilo povoljno ni politički ni ekonomski u ovom trenutku. Kao patrioti i osobe koje vole svoj Grad i Boku, za budućnost naše djece nebi voljeli da se tako nešto desi“ – kazao je Vasilije Kusovac za Boka News.

Inženjerska komora pozvala na prestanak sađenja palmi na Crnogorskom primorju

1
Stara palma na Pinima u Tivtu kojoj je krosnja posjecena zbog napada surlaš
Stara palma na Pinima u Tivtu kojoj je krosnja posjecena zbog napada surlaš

Inženjerska komora Crne Gore uputila je dopis svim svojim članovima – inženjerima hortikulture i pejsažnog uređenja, koji su angažovani na poslovima na Crnogorskom primorju, da prilikom planiranja ukrasnog bilja za uređivanje prostora, ne planiraju sadnju više vrsta palmi, kako bi se suzbilo širenje štetočinskog insekta palmin surlaš .

Na spisku vrsta i rodova palmi koje po preporuci Inženjerske komore, a na osnovi mušljenja Fotosanitarne uprave Ministarstva poljoprovrede i ruralnog razvboja, ne bi trebalo saditi su Areca catechu, Arecastrum romanzoffianum , Arenga pinnata, Borassus flabellifer, Brahea armata, Butia capitata, Calamus merillii, Caryota maxima, Caryota cumingii,Chamaerops humilis, Cocos nucifera, Corypha gebanga, Corypha elata, Elaeis guineensis, Howea forsteriana, Jubea chilensis, Livistona australis, Livistona decipiens, Metroxylon sagu, Oreodoxa regia, Phoenix canariensis, Phoenix dactylifera, Phoenix theophrasti, Phoenix sylvestris, Sabal umbraculifera, Trachycarpus fortunei i Washingtonia.

Iz Inženjerske komore podsjetili su da je u oktobru 2012. prvi put u Crnoj Gori na području Ulcinja, utvrđeno pristustvi štetnog insekta -crvenog plaminog surlaša, Rhyncophorus Ferrugineus (Oliver) koji izazova potpuno propadanje i uništenje palmi.

“U međuvremenu granice obilježenog područja na kome se sprovode fitosanitarne mjere protiv palminog surlaša su se znatno ptroširile, pa se ove mjere sprovode na čitavom Crnogorskom primorju, što znači da je rizik od infestacije palmi veliki i da za uređenje prostora ne bi trebalo koristiti gore navedene palme.”- stoji u dopisu Inženjerske komore.

Crveni surlaš palmin
crveni surlas palmin

Na području Tivta do sada je na na javnim i privatnim zelenim površinama infestacija palminim surlašem evidentirana kod 15-tak primjeraka kanarske palme, od kojih je Tivćanima najteže palo obolijevanje jedne skoro 100 godina stare palme na terasi hotela “Pine”, koja je karakteristično obilježje tog dijala grada. Iako to Ministarstvo poljoprivrede uporno negira, palme su se u Tivtu surlašem zarazile od odralih primjeraka te vrste drveća koje je za uređenje zelenih površine proteklih par godina preko podgoričke firme “Kalia”, iz inostranstva uvezao elitni tivatski nautički centar Porto Montenegro. Među drvoredima palmi na obali luksuzne marine je i nekoliko koje su u međuvremenu zbog bolesti, posječene do korena, kao i par primjeraka kod kojih je uklonjna čitava krošnja i dio debla pri vrhu stabla, u nadi da će se nakon te radikalne metode,tzv.dendrohirurgije, stablo ipak regenerisati.