Slavonci na otoku: “Srdelu sam prije vidio samo u konzervi”

0
Slavonci Dugi otok
Slavonci Dugi otok – Jure Mišković / EPH

Na Dugom otoku vole vjerovati “dostupnim podacima” po kojima na planetu Zemlji postoje 74 mjesta s nazivom Sali, razasuta po svim kontinentima. Skupina od nešto više od dvadesetak današnjih stanovnika Sali s jednakom se vjerojatnoćom, makar privremeno, mogla nastaniti u svakom od tih udaljenih mjesta, ali, eto, sudbina ih je dovela baš u Sali na Dugom otoku.

Mrvicu im je, ipak, bliže jer mahom je riječ o Slavoncima, “gastarbajterima u vlastitoj zemlji”, ljudima koji su ravnicu zamijenili otokom, njive morem, a radnu knjižicu su s burze preselili u “Mardešić”, gdje se “ravničari i poljoprivrednici” bave preradom ribe jer za to dobivaju redovnu plaću.

Odat će se vrlo brzo, već nakon nekoliko minuta razgovora, jer će vam kazati da “žive u zgradi”. Kod drugog sugovornika shvatite da ta “zgrada” nekim čudom ima veliko “Z”, da je natopljena laganim fatalizmom i prepuna sličnih, ali posebnih priča, da se u “Zgradi” živi po nekim internim pravilima, ustaljenim načinom i s nadom u maglovitu bolju budućnost.

‘Super su to ljudi’

“Zgrada” je jednokatnica s ravnim krovom u krugu riboprerađivačke tvornice “Mardešić”, nekadašnje su “kancelarije” preuređene u sobe, od kojih neke imaju i posebno kupatilo, kuhinja je zajednička i dijele je radnici “Mardešića” koji su u mučnoj potrazi za poslom stigli u Sali.

– Ima ih sa svih strana Hrvatske, iz Zadra i zadarskog zaleđa, Trogira, Splita, ima ih i iz Bosne, ali daleko najviše je Slavonaca, od kojih su neki tu već godinama. Nemam riječi, super su to ljudi. Dolaze zbog posla, dobri radnici ostaju, oni drugi odlaze, priča rukovoditeljica Tatjana Petešić, listajući popis trenutnih zaposlenika “Mardešića” koji se vrti oko brojke od sedamdeset ljudi.

Na tvorničkom krugu trojica radnika barataju komadima smrznute ribe kojima ih uz pomoć “viljuškara” opskrbljuje Marko Radunković. Završio je srednju školu za komercijaliste, ima 29 godina i već sedam godina radi u “Mardešiću”.

– Iz Belišća sam. Radio sam u tvornici papira, pa na baušteli u Cavtatu, a onda sam preko jedne prijateljice prvi put u životu čuo za “Mardešić”, došao i ostao. Nikad nisam ni sanjao da ću završiti na otoku! Srdelu sam u Belišću vidio samo u konzervi, ali eto me tu. Saljanin? Ne, ja sam Belišćanin, to ću i ostati. Otočani su drugačiji, zatvoreniji su, na početku teško prihvaćaju strance, ali kada to prođe, onda je s njima mila majka! U Slavoniju se ne vraćam, tamo je sve gore i gore, nema posla u Belišću. Ako se pruži prilika otišao bih u Zadar, ako ne ostajem tu – kaže Marko.

Posljednje četiri godine ne živi u “Zgradi”, nego s curom Manuelom, koja je iz okolice Benkovca također došla raditi u “Mardešić”, 1500 kuna plaća iznajmljenu sobu u Salima. Drago mu je što je na moru, volio je ribolov i u Slavoniji, pa i na more ponekad ode.

Zahvaljujući internetu, iz Daruvara je prošloga ljeta u “Mardešić” stigao i devet godina stariji Alen Adlaf.

– Nije bilo posla, firme se zatvaraju. Radio sam u ljevaonici željeza DALIT, po veterinarskim stanicama. Nije išlo, evo me tu. Ak se nađe nešto bolje, dobro, ak ne, primoran sam ostati. Živim u “Zgradi”, sam sebi kuham i nije mi loše. Malo su me strašili s tom burom, ali hladnije je kod nas, bura samo malo piri, smješka se Alen, praćen povicima svojih kolega kako je “jedini Čeh na Dugom otoku”.

Slavonci Dugi otok
Slavonci Dugi otok-Jure Mišković / EPH

‘Sviđa nam se tu’

– Ne znam za Dugi otok, ali u “Mardešiću” sam jedini Čeh, to je sigurno, uzvraća Alen koji s “čuo sam, ali nemam pojma” iskreno priznaje da još ne zna što je briškula. Ima vremena, naučit ću, brzo se uklopim, a otočani nas dobro primaju – optimističan je “jedini Čeh na Dugom otoku”.

Mladić s pjesničkim imenom je dokaz za onaj milimikronski dokaz “demetropolizacije Hrvatske” – stigao je u Sali prije dva mjeseca iz Zagreba:

– Vidio sam u novinama da traže radnike, prijavio se i došao. Planiram ostati ovdje nekoliko godina, pa kasnije što bude. Živim tu, u “Zgradi”, ali sada u Salima nemaš baš gdje izaći, čekam ljeto, kažu mi da je tada sve puno življe, kaže nam 19-godišnji Tin Grgić.

Bračni par Tinka i Milorad Šimunović u Sali je došao prije mjesec i pol dana, u Grubišnom polju imaju “kuću i sve drugo”, ali bez posla ni “kuća i sve drugo” nije bilo dovoljno, posao su oboje našli tek u “Mardešiću”. Milorad je prošao rat, kada se vratio kući “firme su se raspale”.

– Za sada nam nije loše, smješteni smo, sviđa nam se tu, plaća kakva je takva je i s njom se moramo pokriti. Djeca su nam odrasla, otišla su i od nas više ne zavise, a za nas dvoje će uvijek biti – kaže Milorad.

Naša posljednja “slavonska sugovornica” kaže da je godinama radila kao novinar-honorarac, volontirala po brojnim KUD-ovima i kulturnim manifestacijama, a onda je za jednog ljetovanja na Viru čula za “Mardešićevu” potrebu za radnicima. Baš ju je zanimalo gdje je ta tvornica čije sardine godinama kupuje i onda je ostavila Đakovo i došla u Sali, gdje sa svojom šezdeset i jednom godinom namjerava dočekati mirovinu.

– Prvih pet-šest mjeseci je bilo hoću li – neću li ostati ovdje, a onda je nekoliko stvari presudilo. Posao nije neizdrživo težak, snašla sam se i s ljudima i sa strojevima, kolege i Saljani su me prihvatili i evo me tu već četiri i pol godine. Plaća je redovna, smještaj je besplatan, kćerka mi živi i radi na Viru, dokle mi treba sto kuna, do Đakova je to tisuću kuna, pa u Slavoniju odem jednom godišnje. U Đakovu rade banke, kafići i trgovački lanci, a na ovom suncu i moru mi je i zdravlje kudikamo bolje. Nema slavonske magle, nema visokog tlaka, preporodila sam se – kaže nam Zdenka Antunović.

Saljskim se Slavoncima još omakne da rade “u Saliju” umjesto u Salima.

Naučit će, ostanu li. Za njih su \’Anamarija\’ i \’Melita\’ bila samo ženska imena, sada znaju da su to i brodovi s kojima su došli u Sali, pa možda s njima i odu. Ako “naleti nešto bolje” i ako se “skroz ne prime” na otoku.

Predrag Opačić
Snimio Jure Mišković / EPH

Laudes – Lode, danas se izgovaraju samo u Kotoru

Lode Kotor 2015 arhiv foto Boka News
Lode Kotor 2015 arhiv foto Boka News

Porijeklo naziva Lode proizilazi iz latinskog laudes ili acclamationes, što u prijevodu znači pohvale i predstavlja dio brevijara, molitvenika koji se moli u zoru. Osim toga laudes – pohvale mogu biti i niz poklika (acclamationes) u čast Bogu, Bogorodici, svecima mučenicima, zaštitnicima gradova, crkvenim i političkim dostojanstvenicima.

U srednjovjekovnim gradovima istočno-jadranske obale ostali su sačuvani tekstovi Loda (pohvala) svecima zaštitnicima u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru. Danas se izgovaraju samo u Kotoru uoči blagdana Svetog Tripuna.

Ova molitva potječe od onih poklika kojima je narod klicao rimskim i bizantskim carevima osobito na istoku, kada bi se njihova slika po gradu nosila ili u samoj crkvi izlagala. Kada je papa Leon III. u Rimu u bazilici sv. Petra, koju je sagradio rimski car Konstantin I. Veliki i u njoj, prema tradiciji, ugradio dvanaest stupova Solomonovog hrama, na Božić 800. godine za cara Zapadnog rimskog carstva okrunio franačkog cara Karla Velikog Rimljani su počeli klicati caru pohvalama (laudes). Papa Leon III. (795.-816.) dao je izbrisati ime bizantskog cara iz liturgijskih molitava jer je bizantski prijestol, oslijepivši i ubivši svoga sina Konstantina VI., u istoj onoj grimiznoj dvorani gdje ga je prije 27 godina rodila, zauzela carica Irena. To je bilo nešto novo i nepojmljivo u rimskom pravu da žena bude nosilac rimskog carskog prijestolja, iako se Irena nikad nije zvala βασίλισσα (basilisa, carica) nego βασιλεύς (basileus, car), i Rim je time smatrao da je Bizantsko carstvo prestalo postojati. Sigurno je da su Lode (laudes) u Kotoru bile za vrijeme bizantske vladavine, jer tako je bilo i u ostalim gradovima istočno-jadranske obale. Postojale su i za vrijeme srpske vladavine i vladavine ugarsko-hrvatskih kraljeva. One se spominju i za vrijeme mletačke vladavine, pa tako u kotorskom statutu (Statuta et leges civitatis Cathari, str. 337, čitamo da je 25. srpnja 1420. godine, pošto su bile izvješene mletačke zastave na gradskom trgu (platea civitatis) i gradskoj tvrđavi (et in castro civitatis) nakon svečane procesije i Mise u katedrali bile izrečene pohvale (facta laude)). Ovu vijest donosi i Flaminio Cornelije u svom poznatom djelu Catharus Dalamtiae civitas, str. 86.

Pohvale su se u Kotoru, u novije vrijeme, izgovarale prema tekstu kojega je obnovio biskup Marin II. Drago u drugoj polovici XVII. stoljeća. Isti je napisao i pohvale prema starom predlošku (ad veterum exemplar ipse composuit) koje su se izgovarale na Bogojavljenje (Illiricum sacrum, tom. VI., str. 509). Današnji tekst Pohvala potječe iz 1800. godine. Do godine 1871. izgovarale su se na talijanskom jeziku, od tada se Lode izgovaraju na hrvatskom jeziku. Njih je 1848. godine s talijanskog preveo don Mihovil Florio, svećenik s Prčanja.
Godine 1628. dok se dizala zastava na stupu pred sv. Tripunom admiral je klicao: Živio Papa, živio car, živio dužd! Spominjanje cara odnosilo se na rimskog cara što se vidi iz Loda koje je sastavio biskup Marin II. Drago, a čiji drugi zaziv glasi: Augustissimum Romanorum electum imperatorem Leopoldum caelestis imperator Domine virtutum omnium incrementis munire dignare (uzvišenog rimskog izabranog cara Leopolda, nebeski Gospodine care udostoj se svim vrlinama ojačati i zaštititi). Stoga je sasvim sigurno da se tu ne radi o srpskom caru ili sjećanju na srpskoga cara kako su to neki u historiografiji pokušali tumačiti (G. Stanojević). Sigurno je da se srpski car kada je Kotor pripadao Srpskome carstvu u molitvama kotorske Crkve spominjao, ali poslije toga ne više. U ostalom, 1628. godine više i nema Srpskog carstva, Srbija je pod Turcima (1459.-1808. i 1813.-1815.), te za njega nije bilo moguće ni moliti, jer se u Lodama molilo za žive pape, biskupe, careve i duždeve. Osim toga, ta molitva za cara Svetog rimskoga carstva, koje je na neki način trajalo 1000 godina, osobito od XVI. stoljeća bila je na području cijele katoličke Crkve do 1806. godine.

Lode Kotor 2015 arhiv foto Boka News
Lode Kotor 2015 arhiv foto Boka News

U Zadru se sačuvao spomen na Pohvale iz 1105. godine (Smičiklas, Codex dipl. II., str 392-393). Lode su se u Kotoru za Tripundan u starije vrijeme održavale pred katedralom i pred kolegijalnom crkvom sv. Marije od Rijeke. U Dubrovniku su se zvale Laus i na neki način sačuvale su se do danas a izgovarao ih je veliki admiral u zoru uoči blagdana sv. Vlaha dok se na Orlandovom stupu izvijala državna zastava. U tom Lausu spominjali su se svi zaštitnici gradova s kojima je Dubrovnik imao dobre trgovačke odnose, pa se tako zazivao i sv. Tripun. Urban Rafaeli, kotorski kroničar i povjesničar, bilježi da je 27. siječnja Lode izgovarao dječak naročito obučen (bokeljska nošnja), pohvale svecu i pohvale duždu uz zvuk zuffoline (pištaljke), a ljudi u narodnoj nošnji pod oružjem obilazili su tri put oko jedne i druge zastave na stupovima.

U Kotoru Lode izgovara mali admiral od XVI. stoljeća kada je Mornarica preuzela Vanjsku proslavu Svetog Tripuna, te se izgovaraju prije izvijanja gradske zastave. I ove svečanosti Kotor povezuju s gradovima istočno-jadranske obale istim kulturnim, civilizacijskim i vjerskim miljeom, koji odražava utjecaje Istoka i Zapada, povezujući tako istočno-jadransku obalu s cjelokupnim Mediteranom i Europom.

Lode Kotor 2015 arhiv foto Boka News
Lode Kotor 2015 arhiv foto Boka News

Bokeljska mornarica na dan Karika izabrala je Malog admirala Pava Vičevića iz Kotora, koji će 27. januara (nedelja) u 12 sati izgovarati Lode pohvale Svetom Tripunu.

Don Anton Belan

Knjižara So predlaže čitajte…

0
Knjižara So
Knjižara So

Preporuka za čitanje naredne sedmice, rubrike koju u saradnji sa hercegnovskom Knjižarom So predlažemo koji su to naslovi trenutni hitovi, ili po nečem važni, manirom za svakog po nešto. Počnimo preporukom i susret Savindanu…

Gora Preobraženja je novi roman Ljiljane Habjanović Đurović. Svoje dragocjeno književno djelo autorka nastavlja prikazujući lik Svetog Save. Ona nam u sabornoj drami ove knjige iz posebnog ugla osvjetljava put preobraženja svenarodnog prosvetitelja koji je od Sinajske, Tavorske i Atonske napravio jednu goru – Goru Preobraženja. Ovo je roman o Svetom Savi, besmrtnom vladaru i vječitoj savjesti srpskog naroda ali i o Nemanjićima koji su stvarali srpsku državu i Srpsku pravoslavnu crkvu. Izdavač je Globosino.

Nikeče Pauline Žizijane, prve žene romanopisca iz Mozambika, roman je o poligamiji. Glavna junakinja nakon 20 godina braka otkriva da njen muž, viši policijski oficir, ima nekoliko paralelnih porodica. Ova hrabra supruga okuplja sve druge žene i one zajedno započinju bitku protiv naslijeđenih običaja, surovih pravila i podređenog položaja žene. Ova surova i tužna priča o vjernosti i pripadanju, ali i nasilju i silovanju, ponižavanju i iskorišćavanju, postavlja pitanje da li je poligamija više pitanje društva, običaja ili pak karaktera pojedinca. Izdavač je Geopoetika.

Bekstvo iz logora
Bekstvo iz logora

Bekstvo iz logora 14 Blejna Hardena istinita je i fascinantna priča. Logori za političke zatvorenike u Sjevernoj Koreji jasno su vidljivi sa satelita ali vlada poriče njihovo postojanje. Niko odatle nije uspio da pobjegne osim Šina Dong Hjaka. Knjiga se bavi rasvjetljavanjem mračnih tajni totalitarnog režima kroz šokantnu priču o životu u Logoru 14 i Šinovom nevjerovatnom bjekstvu. Izdavač je Dereta.

17 godina i neviđeno zgodan autorke Eme Granholm izuzetno je zanimljiv roman za tinejdžere. Feliks ima 17 godina i veoma je zgodan. Ali kada se posle ljetnjeg raspusta vratio kući, saznao je da se njegovo društvo upoznalo s misterioznim Setom. Feliks više nije u centru pažnje. Njegov život se pretvara u takmičenje i on osjeća da sve izmiče kontroli. Ko je Seta, zašto se svi ponašaju drugačije uključujući i njegovu djevojku Aleksu, pitanja su na koje mladi Feliks grozničavo pokušava pronaći odgovore. Izdavač je Kreativni centar.

Istorija braka autorke Elizabet Abot knjiga je o vezama između muškaraca i žena. Pred nama je često iznenađujuća slika ove najjavnije, a opet najintimnije institucije i njena složena istorijska tradicija koja uključuje istopolna partnerstva, ugovorne brakove, otkupljivanja, brakove sa samim sobom i sasvim male djevočice pretvorene u nevjeste, a značajan dio knjige posvećen je i razvodu, tom mračnom dvojniku braka. Sama ceremonija vjenčanja imala je, takođe, razna lica: od ranog perioda kada se podrazumijevala samo privatna izjava pristanka, do vjenčanja kao samodovoljne industrije, pojave otuđene od samog smisla braka. Izdavač je Geopoetika.

Balkanske zemlje naslov je putopisa mističnog španskog pisca Alfreda Opisa, koji je poznat pod umjetničkim imenom Karlos Mendoza. Početkom prošlog vijeka putovao je do Grčke, Turske, Balkanskih zemalja, Srbije i Crne Gore. Posebno je Balkan, kao centar krvavih ratova, stalnih previranja i mučnog istorijskog nasljeđa fascinirao ovog visprenog katalonskog putnika. Iako je knjiga objavljena početkom 20. vijeka, aktuelna je i danas. Izdavač je Magelan Pres.

Identitet Španije
Identitet Španije

Identitet Španije Nikole Samardžića knjiga je o zemlji čija je istorija bogata i silovita. Velike sile, velike bitke, različite vjere i kulture, podijeljenost i fanatizam, crkva, nevjernici, jezuiti, templari, defiluju na istorijskoj pozornici jedinstvene i neponovljive Španije. Istorija te zemlje je, između ostalog, i istorija otkrića Amerike, rivalstva sa Engleskom i Portugalom, složenog preplitanja arapskog, judejskog i hrišćanskog svijeta. Španski građanski rat bio je sudar ideala, nade i političkih uticaja koji je pokrenuo milione. Španija je postala magično ime u cijelom svijetu. Izdavač je Admiral Books.

Danas je tema ishrane veoma popularna: svakodnevno saznajemo nove činjenice, upoznajemo nove dijete za koje se kasnije ispostavlja da su potuno beskorisne i štetne za naše zdravlje. Knjiga Ishrana Urlike Gonder nam nudi precizne i jasne odgovore na pitanja kao što su: da li masti zaista goje, kakav je kvalitet životnih namirnica koje konzuiramo i da li su one zagađene, koliko pažnje uopšte posvećujemo ishrani, da li je integralno brašno zdravo? Autorka pristupa ovoj važnoj temi iz novog ugla pokazujući nam de je ishrana mnogo više od snabdijevanja organizma hranjivim materijama. Izdavač je Laguna.

Kraljica Elizabeta I poučna je knjiga za najmlađe iz edicije Male knjige o velikim ljudima. Elizabeta potiče iz slavne porodice Tjudor. Imala je samo tri godine kada je Henri VIII naredio pogubljenje njene majke, a nju proglasio vanbračnim djetetom i isključio je iz nasljedstva. To joj neće smetati da u budućnosti postane kraljica koja će od Engleske stvoriti centar svijeta i jednu od najmoćnijih država. To je dovoljan razlog da je istorija smatra najmoćnijom vladarkom svih vremena. Izdavač je Pčelica.

Sveti Sava – pastir i predvodnik knjiga je sastavljena iz nekoliko zanimljivih djelova, a nudi kompletnu sliku o Svetom Savi, i pogodna je da bude neopterećujući udžbenik pri pisanju radova na tradicionalnom hercegnovskom Svetosavskom konkursu. U prvom dijelu, sa životom Sv. Save upoznaje nas na pitak način Vladika Nikolaj; u drugom dijelu čitamo pjesme o Sv. Savi iz pera čuvenih srpskih pjesnika, a u trećem – brojne narodne pripovjetke o našem prvom učitelju i piscu. Izdavač je Kairos.

Kotor – Svetosavske svečanosti – program

0
Sveti Sava 2015.
Sveti Sava 2015.

Svetosavska akademija biće održana u crkvi svetog Nikole u Kotoru, u ponedjeljak 25. januara s početkom u 19 sati u organizaciji Srpsko pjevačkog društva ,,Jedinstvo”. Ovom prilikom besjediće dr Bogdan Đaković.

Svetosavskom akademijom počeće ovogodišnje Svetosavske svečanosti koje uz „Jedinstvo” organizuje Srpska pravoslavna crkvena opština kotorska.

Na Savindan 27.januara u crkvi Svetog Nikole u 10 sati će početi liturgija sa rezanjem slavskog kolača, u 11.30 je doček Gradske muzike pred crkvom, u 16 počinju večernje i Dječja akademija u crkvi svetog Petra Cetinjskog na Prčanju, u 18 večernje i Dječja akademija u crkvi svetog Nikole , a nakon toga u 20 sati počinje program povodom slave Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo”.

„Da živimo svi u slozi Sveti Savo Ti pomozi” – stoji u pozivu organizatora Svetosavskih svečanosti.

Da podsjetimo, 27.januara počinju i svečanosti u čast Svetom Tripunu zaštiniku grada Kotora, kada će u 12 sati Mali admiral Pavo Vičevića iz Kotora izgovarati Lode, pohvale Svetom Tripunu.

U Art-kinu Croatia održana je riječka premijera dokumentarnog filma “Modri kavez”

0
Modri kavez - Rijeka 2016.
Modri kavez – Rijeka 2016.

U Art-kinu Croatia – Rijeka, održana je premijera dokumentarnog filma “Modri kavez”. Za ovaj hrvatski dokumentarac o životima pomoraca vladao je veliki interes publike pa se tražila stolica više.

Redateljica Bruna Bajić odrasla je uz oca pomorca te je osobnim iskustvom bila inspirirana da ispriča upravo ovakvu, duboko emocionalnu priču. “Modri kavez” tako govori o raznim aspektima putovanja, čekanja, udaljenosti i usamljenosti, stranama života pomoraca o kojima se manje govori. Teme su to s kojima se svakako lako mogu poistovijetiti svi oni koji su pomorci, ili njihovi članovi obitelji.

S toga ne čudi golem interes publike, pogotovo u našem kraju. Prije premijere razgovarali smo s redateljicom, Brunom Bajić.

Srbija šampion Evrope, Crna Gora posustala u finišu

5
Crna Gora - Srbija
Crna Gora – Srbija

Srbija je šampion Evrope. Vaterpolo reprezentacija Crne Gore poražena je od Srbije 10:8 (1:3, 2:1, 3:2, 4:2) u finalu Evropskog prvenstva u Beogradu.

“Ajkule” su vodile do posljednje četvrtine, ali nažalost nijesu uspjele da izdrže do kraja. Ipak, izabranici Vladimira Gojkovića zaslužuju sve čestitke za prikazanu igru na prvenstvu i osvojenoj srebrnoj medalji.

Fenomenalan rezultat izabranika Vladimira Gojkovića koji su osim srebra osigurali i vizu za Olimpijske igre. Partijama u Beogradu ”ajkule” su pokazale da su ponovo u vrhu svjetskog vaterpola!

CRNA GORA – SRBIJA 8:10 (3:1, 1:2, 2:3, 2:4)

Sudija: Boris Margeta (Slovenija), Georgios Stavridis (Grčka), Igrač više: Crna Gora 8 (5), Srbija 10 (5), Peterci: Crna Gora 0 (0), Srbija 0 (0)

Srbija - Crna Gora finale EP 2016
Srbija – Crna Gora finale EP 2016

CRNA GORA: Šćepanović (5 odbrana), Draško Brguljan, Pasković, Petrović, Darko Brguljan 2, Radović 2, Mlađan Janović, Nikola Janović 2, Ivović 1, Mišić, Vukčević 1, Jokić, Lazović. Selektor Vladimir Gojković.

SRBIJA: Gojko Pijetlović (0 odbrana), Mandić 1, Gocić, Ranđelović, Ćuk 1, Duško Pijetlović 1, Nikić, Aleksić 2, Jakšić 1, Filipović 1, Prlainović 2, Stefan Mitrović, Branislav Mitrović (4 odbrana). Selektor Dejan Savić.

Izjave

“Imali smo situaciju u svojim rukama, ali taj momenat kada je Radović postigao gol. Jedan sudija je rekao da je gol, drugi da nije, a nakon toga smo odmah primili pogodak. Imali smo reakciju na 9:8, i tu je bilo čisto isključenje nad Nikolom Janovićem… Nije lako protiv Srbije držati stvari pod kontrolom. Bili smo potrošeni, umor je učinio svoje…”, rekao je selektor Gojković.

Selektor je potom podsjetio na stanje u crnogorskom vaterpolu i da ima još dosta posla do Olimpijskih igara…

“Treba da budemo pametni nakon ovoga, situacija u crnogorskom vaterpolu nije dobra. I moramo da budemo još bolji do Olimpijskih igara”, dodao je Gojković.

Kapiten crnogorske reprezentacije Nikola Janović je osuo paljbu po sudijama…

“Ponosni smo na sve što smo uradili na Evropskom prvenstvu. Ne znam, možda je moglo i drugačije da bude u finalu, ali utisak je da su nas sudije upropastile. Srbija je velika reprezentacija, to su sjajni momci i sa svima smo veoma dobro. Sve što su osvojili zasluženo im je pripalo, ali za ovaj meč nijesam siguran da je bilo tako”, rekao je Janović.

Vaterpolista Srbije Andrija Prlainović proglašen je za najboljeg igrača Evropskog prvenstva.

“Veliko finale u kom je bila izuzetno teška borba. Pobedili smo pritisak koji je bio uslovljen slavljeničkom atmosferom koja je počela od samog starta i pobede nad Hrvatskom”, rekao je Prlainović.

Mađarska je danas u meču za treće mjesto savladala Grčku 13:10 (4:2, 4:2, 2:1 i 3:5) i šesti put šampionat završila sa bronzanim odličjem.

 

 

Akvarij u luci Gruž ?

0
akvarij
akvarij

Nizom radnih sastanaka održanim u gradskoj upravi ove sedmice nastavljene su aktivnosti na pripremi projekta akvarija u luci Gruž. U svrhu osmišljavanja koncepta i izrade studije izvedivosti u posjet Dubrovniku stigli su potpredsjednik konzultantske tvrtke ConsultEcon iz Bostona Robert E. Brais i dugogodišnji gradonačelnik kalifornijskog grada prijatelja Montereya Fred Meurer.

Grad Monterey diči se jednim od najboljih svjetskih akvarija. Monterey Bay Aquarium izgrađen je 1984. godine, a godišnje bilježi dva milijuna posjetitelja. „Prve godine rada akvarija očekivali smo 500.000 posjetitelja, a ostvarili smo 2.4 milijuna posjeta“, rekao je Fred Meurer dodajući kako je s godinama akvarij, koji uz zabavnu ima i znanstvenu komponentu, postao snažan nositelj privrede grada i okolice. –„Akvarij je zasigurno nešto najbolje što se građanima Montereya dogodilo. Povijest Dubrovnika usko je vezana uz more. Zašto onda ne ispričati tu priču?“, zaključio je Meurer.

Konzultant Robert E. Brais radio je na razvoju nekoliko desetaka svjetskih akvarija među kojima je istaknuo i onaj u Lisabonu izgrađen 1998. godine. „Akvariji nude izvrsne mogućnosti za zajednicu, daju snažan poticaj ekonomiji, ali i obrazovanju te očuvanju mora i priobalja“, smatra Brais. Potencijala za razvoj akvarija, koji će prezentirati svu raznolikost i ljepotu ovog dijela Mediterana, Dubrovniku ne nedostaje. „Sada smo na početku našeg puta i potrebna je suradnja svih čimbenika na lokalnoj, ali i državnoj razini da bismo realizirali ovaj projekt“, rekao je.

Gradonačenik Andro Vlahušić kazao je kako se ništa u Dubrovniku ne može usporediti ni nositi sa Stradunom, zidinama i kulturno-povijesnom čitavom baštinom, ali je ponovio svoj stav da je akvarij sa zabavnim sadržajima Dubrovniku potreban kao nova turistička atrakcija, posebno u dijelu urbanog središta s putničkim terminalom u Gružu za koji je već odabran koncesionar. „Već u 2020. godini Dubrovnik može očekivati 5 milijuna noćenja te preko dva milijuna gostiju s brodova na kružnim putovanjima i izletnika, tako da mjesta za novu ponudu ima“, ocijenio je Vlahušić.

Razgovaralo se i o ideji podjele akvarija na dvije tematske cjeline – jedne posvećene vodama Hrvatske, a druge Jadranu i Mediteranu. Za gradnju akvarija, procjenjuje se, potrebno je oko 250 milijuna kuna stoga su za njegovu izgradnju nužna sredstva iz fondova Europske unije.

Sastancima u gradskoj upravi uz pročelnike Igora Deranju i Vlaha Margaretića nazočili su direktor Luke Gruž Božidar Memed, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Antun Asić, direktorica DURA-e Andrea Novaković, te predstavnici Sveučilišta u Dubrovniku od kojeg se, kroz Odjel akvakulture i Institut za more i priobalje, očekuje preuzimanje brige o znanstvenom i istraživačkom radu akvarija.

Koncert Molčanova

0
Muzička škola "Vida Matjan" - Kotor
“Vida Matjan” – Kotor

U okviru Kotorske koncertne sezone, Muzička škola „Vida Matjan” i „KotorArt – Don Brankovi dani muzike” organizuju koncert pijaniste Alekseja Molčanova koji će biti održan u utorak 26. januara s početkom u 19 sati u Crkvi svetog Duha.

„Norwegian Cruises“ umjesto u Tursku, brodove dovodi u Crnu Goru

3
QUEEN VICTORIA u Luci Kotor
QUEEN VICTORIA u Luci Kotor

Iako je predstojeća glavna nautička sezona u najprometnijoj crnogorskoj luci – Kotoru, trebala da bude rekordna, izvjesno je da će i takve optimističke najave biti premašene. Naime, iako je menadžment državnog preduzeća „Luka Kotor“ a.d. koje upravlja lukom podno zidina Starog grada, potvrdio da ove godine očekuju uplovljavanje 420 brodova na kružnim putovanjima, već sada je izvjesno da će u Boku ove godine doći najmanje 437 kruzera.

Norveška kompanija „Norwegian Cruises“ naime, u posljednjem je trenutku, sa prvobitno planirana 3, na ukupno 18 povećala planirani broj dolazaka svojih kruzera u Boku. Brod „Norwegian Jade“ koji je lani premijerno uplovio u Kotor i uspostavio saradnju ovdašnje luke sa tim renomiranim brodarom, ove će sezone doći dvaput, ali će zato čak 16 puta u Boku uploviti kruzer „Norwegian Spirit“ od 75.900 tona.

„Kompanija je iz poznatih razloga narušene bezbjednosti i posljednjih terorističkih napada u Turskoj, planirana uplovljavanja tog broda u luke Istanbul i Kušadasi otkazala i zamijenila ih dolascima „Norwegian Spirita“ u Boku. Zbog velike gužve u samoj luci Kotor, brod će u nekoliko navrata morati da se sidri na rezervnom sidrištu ispred Orahovca i tamo čamcima iskrcava putnike.“- potvrdio je Mihailo Vukić iz barske agencije „Allegra“ koja je „Norwegianov“ agent u Crnoj Gori.

Najveći brod koji će ove sezone dolazi u Boku - ROYAL PRINCESS
Najveći brod koji će ove sezone dolazi u Boku – ROYAL PRINCESS-Foto shipspotting.com

„Da nam država izađe u susret i da imamo kapaciteta u drugim djelovima zaliva, mogli bi ove godine primiti i preko 500 brodova, koliko je veliko interesovanje brodara za dolazak u Crnu Goru i Boku, zbog nepovoljnih prilika i posljednjih bezbjedonosnih incidenata u nekim zemljama Mediterana, poput Turske, Egipta, Tunisa.“- kazao nam je izvršni direktor „Luke Kotor“a.d. Vaso Kusovac. Istakavši da je Kotor već rezultatima potvrdio svoj status treće najprometnije kruzing luke na Jadranu i osme na Mediteranu, Kusovac je kazao da je to kapital koji nijedna država ne bi ispustila iz ruku, nego bi člinila sve da dodatno poboljša uslove za razvoj te multimilionskui vrijedne pomorsko-turističke djelatnosti od koje zarađuje izuzetno dugačak lanac – od samog brodara, preko agenata, državne administracije, snabdjevača, restoratera, ugostitelja, trgovaca, vodiča, prevoznika, taksista, do samih luka i pilotskih službi. Kusovac je dodao da bi zbog takve situacije, pod hitno kod Orahovca morao biti instaliran gat za pristajanje tendera sa putnicima sa usidrenih kruzera, parking za autobuse i privremeni granični prelaz jer brodari ne žele da im se putnici voze čamcima miljama daleko sa usidrenog broda do grada kojeg ti ljudi namjeravaju posjetiti.

Inače, pored ogromnog porasta koje ove godine u broju dolazaka brodova u Crnu Goru bilježi „Norwegian Cruises“, rast se bilježi i kod većine drugih glavnih partnera Luke Kotor – prvenstveno italijanskih brodara „MSC Cruises“ i „Costa Crociere“, ali i najvećih kruzing korporacija poput američkih „Carnivala“ i „Royal Caribbeana“. Glavna sezona u luci podno zidina Starog grada koju su i preko zime „povezali“ stalni dolasci mini- kruzera „Athena“ i „Artemis“ američke kompanije „Grand Circle Cruises“, počinje već 3.marta kada uplovljava prvi veći ovogodišnji kruzer – 140 metarski „Berlin“ njemačke kompanije FTI. Prvi ovosezonski mega-kruzer, italijanski „Costa Mediterranea“ dugačak 292 metra, dolazi već 28.marta, a luka Kotor imaće i privilegiju da 9.aprila bude domaćin potpuno novog broda od 47.800 tona „Viking Sea“, na njegovom prvom komercijalnom putovanju nakon što u brodogradilištu Trstu bude predat vlasniku, norveškog kompaniji „Viking Ocean Cruises“.

Umjesto u Tursku, dolazi u Boku - NORWEGIAN SPIRIT
Umjesto u Tursku, dolazi u Boku – NORWEGIAN SPIRIT- Foto shipspotting.com

Na spisku onih koji će i ovog ljeta dolaziti su Kotor su poznata imena brodova koji već godinama unatrag redovno pohode Boku poput kruzera „Chrystal Symphony“, „Seven Seas Navigator“, „Silver Whisper“, „Le Lyrial“, „Oceana“, „Celebrity Constellation“, „Vision of the Seas“, „Mein Schiff 2“, „Oriana“, „Riviera“, “Rhapsody of the Seas“, najvećeg jedrenjaka na svijetu „Royal Clipper“ ili jednog od najljepših brodova na svijetu ikad napravljenih, sjajnog oldtajmer jedrenjaka „Sea Cloud“. MSC Cruises redovno će dovoditi svoj mega kruzer „MSC Orchestra“ i nešto manji „MSC Sinfonia“, britanski „Thomson Cruises“ biće vrlo čest gost u Boki sa kruzerima „Thomson Dream“ i „Thomson Celebrity“, dok će čuveni holandski „Holland America Line“ ove sezone predstavljati kruzeri „Prinsendam“ i „Eurodam“. Jedan od ovogodišnjih noviteta u Boki je 292 metra dugi kruzer „Vision of the Seas“ od 90 hiljada tona, kompanije „Royal Caribbean“, čuveni britanski „Cunard Line“ biće zastupljen jednom od svoje tri kraljice – brodom „Queen Victoria“, dok je najveći brod koji će ove godine redovno dolaziti u Boku 330 metara dugi golijat od čak 142.714 tona, kruzer „Royal Princess“, kompanije „Princess Cruises“.

Novitet je i da će ove godine prvi put u Boku doći jedan od brodova poznate njemačke kompanije „Aida Cruises“ – njihov 292 metra dugi kruzer „AIDAbella“ od 69.200 tona, uploviće 5.maja i prvi put ispitati ovou destinaciju za njemačke putnike za koje se specijalizovao taj brodar.

QUEEN VICTORIA u Luci Kotor
QUEEN VICTORIA u Luci Kotor – foto S.L

Glavna nautička sezona u Boki, biće okončana 13.decembra kada će u Kotor uploviti posljednji veći ovogodišnji kruzer, „Minerva“ od 12.900 tona.

Kruzeri bi i u Bar, „Port of Adria“ ne odgovara

Dugo najavljivana strategija stavljanja Bara na mapu kruzing-kompanija mogla bi se ostvariti ove godine jer je britanski „Thomson“ zainteresovan da svoje brodove pošalje u luku grada pod Rumijom. Sve je međutim, vrlo neizvjesno zbog indolentnosti operatera te luke.

„Već pet godina sena sve načine borimo da u Bar dovedemo kruzere jer bi to za ekonomiju našeg grada izuzetno puno značilo. Stalno tu ideju promovišemo na najvećim kruzing sajmovima u svijetu i evo, „Thomson“ je to prihvatio i najavio čak sedam dolazaka svog broda „Thomson Celebration“ u Bar. Ipak, mi još ne možemo potvrditi našem partneru da će sve biti spremno da prihvati taj brod, prvenstveno zato što iz kompanije Port of Adria (bivši Kontejnerski terminal, prim. aut.) i pored brojnih dopisa i naših nastojanja, nikako ne dobijamo odgovor o cijenama i drugim uslovima pod kojima bi se kruzer vezao na gatovima podno Volujice. To je prosto neshvatljivo!“- ističe Mihailo Vukić iz agencije „Allegra“.

 

 

Dosta vam je zime? Iduće sedmice toplije !

0
Boka - bura
Boka – bura

Ako su vam već dosadile niske temperature, ova vijest će vas obradovati. Iduće sedmice zimske temperature će nas pomalo napuštati, a kako donosi portal Crometeo do sredine sedmice najviše dnevne temperature vazduha mogle bi se približiti toplih 15°C. Detaljnu prognozu vremena čitajte u ponedjeljak ujutro na našem portalu.

Vrijeme danas

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima i hladno, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. Ujutro će biti veoma hladno, a u kontinentalnim krajevima zemlje mraz će biti umjeren i jak.

Vjetar uglavnom sjevernih smjerova, slab do umjeren, u jutarnjim satima na jugoistoku moguće kratkotrajno i pojačan. Jutarnja temperatura vazduha od -19 do 1, najviša dnevna od -3 do 10 stepeni.