U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan žena kao dio borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena.
Godine 1910. u Kopenhagenu, na Drugoj međunarodnoj konferenciji socijalistica, a na prijedlog Clare Zetkin, odlučeno je da se 8. mart proglasi Međunarodnim danom žena. Odluka je donesena kako bi se time obilježila uspomena na velike proteste američkih žena održane 1909. u sklopu borbe za opšteg pravo glasa.
I mnogo prije toga žene su se štrajkovima i pobunama borile za svoja prava tražeći bolji položaj u društvu.
Teškoće žena počele su njihovim sve većim uključivanjem u proizvodnju. Ekonomsko osamostaljivanje žena bilo je i ostalo temelje na kojem su poslije građeni svi oblici borbe za ravnopravnost.
Iako su mnogi režimi onemogućavali tu borbu, u najvećem broju zemalja žene su se izborile za pravo glasa, za iste nadnice kao i muškarci, raspolaganje imovinom, za pravo na rastavu braka i na pobačaj. Ipak, ni u najrazvijenijim državama ta prava još nisu potpuna.
Zbog dvostruke uloge – proizvođača i majke – emancipacija žene dugotrajan je proces, stoga obilježavanje Dana žena ne gubi svoj smisao.
Vaterpolisti Jadran M:tela neće igrati u četvrtfinalu Evrokupa.
Spriječio ih je Panatinaikos koji je na Škveru slavio na peterce – na kraju je bilo 22:22 poslije 18:17 za domaćina u regularna 32 minuta.
PAO je u Herceg Novi došao nakon pobjede u Atini 11:10 i maltene sve vrijeme kontrolisao meč, ali se Jadran probudio u posljednjoj četvrtini pred koju je imao minus dva.
Serija 3:0 domaćina završena je pogotkom Jovana Vujovića za 17:16, a pogodak vrijedan odlaska u penale postigao je Srđan Janović 17 sekundi prije kraja.
Janović je postigao sedam golova iz igre, kao i jedan u penal seriji…
Kod Jadrana su peterce promašili Dmitrij Holod i Fran Valera, koje je zaustavio golman Panatinaikosa Adrijan Leonardo Vajnberg.
Na drugoj strani je odličan bio Ilija Radović na golu u posljednjoj četvrtini, ali nije bilo dovoljno da Jadran prođe među osam najboljih.
Debatovanje razvija kritičko mišljenje, argumentovano izražavanje i kulturu dijaloga među mladima, a posebno je važno kada se otvaraju teme poput vršnjačkog nasilja.
Kroz ovakav format, srednjoškolci i srednjoškolke uče da promišljaju društvene probleme, saslušaju različite stavove i traže odgovorne odgovore, poručeno je sa debatnog takmičenja na teme vršnjačkog nasilja koje je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao 6. i 7. marta na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici.
Na debatnom takmičenju učestvovalo je osam timova iz više crnogorskih opština i to iz: Podgorice, Tuzi, Cetinja, Nikšića i Kotora. Različita iskustva, perspektive i argumenti koje su donijeli obogatili su takmičenje, potvrđujući da mladi imaju kapacitet da ozbiljno, promišljeno i odgovorno govore o izazovima koji oblikuju njihovo odrastanje i svakodnevicu.
Prvo mjesto na debatnom takmičenju na temu vršnjačkog nasilja osvojio je tim Gimnazije iz Kotora, koji čine Anđela Popović, Marta Borović i Ena Božović.
Marta Borović, članica pobjedničke ekipe iz Kotora, ocjenjuje debatu uspješnom, navodeći da je omogućila učesnicima da nauče nove informacije, sagledaju temu iz različitih uglova i unaprijede komunikacione vještine.
„Pokazalo se da su učenici dobro pripremljeni, jer su iznosili kvalitetne argumente i primjere koji su doprinijeli razumijevanju teme. Ova aktivnost je ostvarila svoj cilj i bila vrlo korisno iskustvo za sve učesnike“, kazala je ona.
Drugo mjesto pripalo je timu Gimnazije „Slobodan Škerović“ iz Podgorice, koji su činile Ksenija Živković, Olja Obradović, Una Milonjić.
Ksenija Živković, iz drugoplasirane ekipe iz Podgorice, opisala je debatno takmičenje kao „predivno iskustvo, ne samo za mene već i za moje koleginice. Stekle smo mnogo novog znanja, ali i mnogo novih poznanstava. Nadamo se da ćemo biti ponovo u prilici da učestvujemo i da ponovimo saradnju sa ovim divnim ljudima“.
Debatno takmičenje
Treće mjesto osvojio je debatni tim Medrese „Mehmed Fatih“ iz Tuzi, u sastavu Ilda Sijarić, Imran Bahović i Mejrem Osmanović.
„Pored takmičarskog duha koji smo razvili, stekli smo i nova prijateljstva, a atmosfera je tokom cijelog takmičenja bila veoma prijatna. Sudije su bile profesionalne i imali smo slobodu da iznosimo svoje stavove, što nam je bilo posebno važno. Ovaj format bih preporučila svima, jer pomaže u oslobađanju od straha, jačanju timskog duha i boljem oblikovanju i argumentovanju sopstvenog mišljenja. Riječ je o zaista kvalitetnom takmičenju“, kazala je Ilda Sijarić iz trećeplasiranog tima iz Tuzi.
„Krenuli smo potpuno neopterećeno, a stigli do debate za treće mjesto, što je dodatni razlog za zadovoljstvo, posebno imajući u vidu da je ovo bila naša prva debata. Bilo je lijepo i korisno, jer smo upoznali mnogo novih ljudi, dodatno razvili timski rad i duh, a iz svega izlazimo bogatiji za jedno novo iskustvo i jednu posebnu avanturu“, kazao je Zoran Radulović iz tima „Nemoć nasilja“.
Prvoplasirani tim osvajio je studijsko putovanje u Novi Sad, drugoplasirani tim vaučer u vrijednosti od 100 eura za kupovinu knjiga za svakog učenika/cu iz tima, dok trećeplasirani tim dobija vaučer u vrijednosti od 50 eura za kupovinu knjiga za svakog učenika/cu iz tima.
Debatno takmičenje organizovano je u okviru projekta „SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“, koji finansijski podržava Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Foto: Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine/2ARH/Idejno rješenje – Dobrota apart hotel
U planu je širenje smještajnih kapaciteta na teritoriji opštine Kotor, a novi hotel gradiće se u Dobroti. Riječ je o apart hotelu koji će imati 45 apartmana, a predviđena je gradnja dva objekta od ukupno 6.757,94 m².
To se može vidjeti u idejnom rješenju koje je izradio studio 2ARH iz Bara, a na koje je saglasnost dao i glavni državni arhitekta. Kako stoji u dokumenu, investitor projekta je fizičko lice.
Projektom je predviđeno da se budući hotel sastoji od dva objekta. Objekat B će dominantno biti namijenjen smještaju turista, dok će objekat B uz apartmane imati i restoran i prateće sadržaje.
Foto: Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine/2ARH/Idejno rješenje – Dobrota apart hotel
Spratnost objekata je uslovljena nivelacijom terena tako da se objekat A sastoji od podruma, suterena, prizemlja, sprata i povučenog sprata. Objekat B postavljen je na višoj nivelaciji i imaće dva sprata, dvije podrumske etaže i prizemlje. Predviđeno je da objekat A ima 35, a objekat B 10 apartmana.
Parking je obezbijeđen u okviru podruma, odnosno suterenske etaže. Projektom je predviđeno 61 parking mjesto.
Foto: Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine/2ARH/Idejno rješenje – Dobrota apart hotel
Ukupna bruto površina objekata A i B sa podrumom iznosi 6.757,94 m2.
U dokumentu stoji i da se na lokaciji nalazi objekat koji je predviđen za rušenje i za koji je urađen elaborat rušenja
U Tivtu promovisan NIN-ov roman godine Karota – Foto CG News
U Tivtu je sinoć predstavljen roman “Karota“ pisca Darka Tuševljakovića, za koju je autor nedavno dobio Ninovu nagradu.
Govoreći o svom romanu, Tuševljaković je istakao da je u priči koristio elemente koji na prvi pogled mogu djelovati neočekivano za temu kojom se bavi, ali koji su, kako kaže, za njega prirodan dio pripovijedanja.
„Imam utisak da se u priči koja se bavi temama kakve su u ovom romanu ne očekuju takvi elementi, ali meni je prirodno da ih koristim. Ako vidim da mogu pronaći njihovu funkciju u priči, da ih na neki način opravdam i pojednostavim, onda mi to djeluje dobro. Pred kraj knjige postoji element magijskog realizma i neke od ključnih stvari saznajemo upravo kroz njega. Bila mi je potrebna metafora, a kada koristim metaforu, volim da koristim obje njene strane da ona funkcioniše kao metafora, ali i da se bukvalno dešava“, kazao je autor.
Tuševljaković je objasnio da u romanu metafora dobija i bukvalnu dimenziju, čime postaje dio same radnje.
„ U ovom slučaju magijski realizam mi služi za nekoliko stvari. Jedna od njih je da “miniram” detektivsku priču koja se do tada razvija, jer želim time nešto da kažem. Dok je potraga za izgubljenom prošlošću u knjizi fizička i spoljašnja, ona liči na detektivsku priču, protagonist i njegova partnerka prate određene tragove i tako saznaju šta se dogodilo. Ali ta potraga može da ih odvede samo do određene tačke“, objasnio je Tuševljaković.
U Tivtu promovisan NIN-ov roman godine Karota
Kako kaže nakon te tačke potrebno je zaustaviti se i okrenuti se ka unutra., dodajući da ta potraga ne može biti samo spoljašnja, mora biti i unutrašnja.
“Tada više ne pratite tragove, već se okrećete sebi. Jedino što preostaje jeste da idete sve dublje u sebe, a to je u romanu prikazano na taj način. Kada pronađem način da sprovedem tu metaforu, uradiću to i posegnuti za žanrovskim elementima koji možda nisu karakteristični za ovakvu vrstu pripovijesti. To jeste bio rizik, vjerovatno je i dalje, ali je i način da se čitalac podstakne da uđe u razgovor sa knjigom“, rekao je Tuševljaković.
Pored autora, o romanu je govorio prof. dr Aleksandar Jerkov, predsjednik žirija za dodjelu Ninove nagrade, dok je moderatorka večeri bila direktorica Gradske biblioteke, Vesna Barbić. Književno veče održano je u JU Muzeju i galerija Tivat.
U Starom gradu u Trebinju privodi se kraju peta i završna faza projekta popločavanja. Radovi na uređenju prostora su u završnoj fazi, a uskoro je planirano i postavljanje česme na Trgu Travunije.
Tokom arheoloških iskopavanja otkriveni su dijelovi srednjovjekovnih objekata, koji će biti sačuvani i vidljivi javnosti zahvaljujući adekvatnom zastakljivanju.
Grad Trebinje je pokrenuo izradu novog regulacionog plana Starog grada, kojim se predviđa očuvanje istorijskog, kulturnog i turističkog identiteta, uz uvođenje savremenih rješenja:
– postavljanje česme na Trgu Travunije,
– rekonstrukciju kanala – hendeka,
– unifikaciju ambijenta i ugostiteljskih objekata,
– regulisanje parkinga i saobraćaja kroz Stari grad, sve uz očuvanje autentičnog ambijenta i istorijske vrijednosti prostora.
Kako prenosi Trebinje danas, do sada je u ovaj značajan projekat uloženo oko pet miliona maraka, uz podršku Vlade Srbije od 800.000 evra.
Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF) i Zajednička pregovaračka skupina (JNG) objavile su da se Hormuški tjesnac, Omanski zaljev i Perzijski zaljev od sada smatraju područjem ratnih operacija (Warlike Operations Area – WOA). Odluka je donesena nakon izvanrednog pregleda Odbora za područja ratnih operacija Međunarodnog foruma za pregovaranje (IBF).
Ova oznaka predstavlja korak više u odnosu na raniju klasifikaciju područja visokog rizika, koja je uvedena početkom ožujka. Razlog je pogoršana sigurnosna situacija i povećana prijetnja trgovačkim brodovima i njihovim posadama.
U regiji je trenutačno zabilježen veliki poremećaj pomorskog prometa. Prema dostupnim informacijama, stotine brodova zadržane su u području Perzijskog zaljeva nakon što je tranzit kroz Hormuški tjesnac privremeno zaustavljen. Situacija dodatno naglašava razinu rizika s kojom se suočavaju civilne posade koje plove ovim važnim svjetskim pomorskim pravcem.
Proglašenje područja ratnih operacija donosi dodatne zaštitne mjere za pomorce koji plove na brodovima obuhvaćenim IBF sporazumima. Pomorci koji se već nalaze u tom području imaju pravo na dodatnu novčanu naknadu i mogu zatražiti repatrijaciju, uzimajući u obzir trenutačne operativne poteškoće.
S druge strane, pomorci kojima je naređeno da uplove u područje ratnih operacija imaju pravo odbiti takvu plovidbu te zatražiti repatrijaciju na trošak kompanije.
Prema pravilima IBF-a, za vrijeme boravka broda u području ratnih operacija primjenjuju se posebni uvjeti za posadu. Pomorci imaju pravo na bonus u visini 100 posto osnovne plaće za najmanje pet dana boravka u području, a isti se dodatak nastavlja isplaćivati za svaki dodatni dan.
U slučaju smrti ili trajnog invaliditeta uzrokovanog incidentima u tom području, predviđena je dvostruka odšteta. Pomorci također imaju pravo odbiti ulazak u ratnu zonu uz repatrijaciju i naknadu u visini dvomjesečne osnovne plaće.
IBF je ujedno preporučio brodarima da uvedu dodatne sigurnosne mjere na brodovima, na razini koja odgovara ISPS sigurnosnoj razini 3.
ITF i JNG ističu kako sigurnost pomoraca mora ostati prioritet. Upozoravaju i na dodatne poteškoće vezane uz repatrijaciju jer je velik dio zračnog prostora u regiji zatvoren, što znatno otežava organizaciju smjena posada.
Hormuški tjesnac jedna je od najvažnijih pomorskih ruta na svijetu kroz koju prolazi velik dio globalne trgovine energentima. Zbog toga stabilnost u toj regiji ima izravan utjecaj ne samo na pomorce i brodare nego i na globalne opskrbne lance.
Oznaka područja ratnih operacija ostat će na snazi, ali će se situacija redovito preispitivati kroz tjedne procjene Odbora za ratne operacije IBF-a.
Rat u Iranu u subotu je ušao u drugi tjedan, a neizvjesnost vezano za završetak neprijateljstava raste jer je američki predsjednik Donald Trump zatražio “bezuvjetnu predaju” Teherana, dok Izrael nastavlja napadati Libanon i Iran, koji napade uzvraća.
Najnovije informacije donosimo u nastavku:
Iranski predsjednik ispričao se zbog napada na susjedne zemlje
Iranski predsjednik Masoud Pezeškian u subotu se ispričao zbog nedavnih napada na susjedne zemlje i najavio prekid tih napada.
Rekao je da je privremeno vodstvo zemlje odlučilo da će Iran zaustaviti napade na susjedne zemlje ako se s njihovog teritorija ne pokrenu novi napadi na Iran, izvijestila je državna televizija IRIB.
Pezeškianove izjave impliciraju da nijedan napad na Iran ne bi trebao dolaziti iz američkih vojnih baza na Bliskom istoku.
Američke baze nalaze se u nekoliko susjednih zemalja, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, Katar i Kuvajt.
Iran tvrdi da je dronom napao tanker pod malteškom zastavom u Hormuškom tjesnacu
Iran je napao naftni tanker Prima, koji plovi pod zastavom Malte, u Perzijskom zaljevu blizu Hormuškog tjesnaca.
Iranska revolucionarna garda (IRGC) objavila je da je tanker pogođen dronom nakon što je, kako tvrde, ignorirao ponovljena upozorenja mornarice IRGC-a o zabrani plovidbe i opasnosti prolaska kroz Hormuški tjesnac, prenosi agencija Tasnim.
Izrael tvrdi da je 80 zrakoplova pogodilo iranske vojne lokacije
Izraelska vojska priopćila je da je s više od 80 borbenih zrakoplova zračnih snaga pogodila “ključnu vojnu infrastrukturu iranskog režima” u Teheranu i središnjem Iranu.
Navedeno je da su mete uključivale vojno sveučilište Imam Hossein Korpusa islamske revolucionarne garde u iranskoj prijestolnici (IRGC), za koje se navodi da je “korišteno za obuku i okupljanje časnika IRGC-a”.
Izraelske obrambene snage također su u objavi na X-u izjavile da su ciljale skladišta balističkih raketa i podzemnu infrastrukturu zapovjedništva raketa, kao i lansirna mjesta u zapadnom i središnjem Iranu za koja tvrde da su usmjerena na Izrael.
Ovi napadi, kako se navodi, smanjuju sposobnost iranskog režima da puca na izraelske civile, kako prenosi The Guardian.
Eksplozija iznad zračne luke u Dubaiju
U subotu se iznad zračne luke u Dubaiju čula eksplozija, nakon čega se pojavio oblak dima, rekao je svjedok za agencija AFP, dok Iran nastavlja napade preko Zaljeva, kako je prenio indijski The Economic Times.
Zrakoplovna kompanija Emirates priopćila je da su svi letovi za i iz Dubaija obustavljeni do daljnjega. U objavi na X-u, tvrtka poručuje je poručila putnicima da ne idu u zračnu luku, do čega je došlo, čini se, nakon eksplozije koja se čula u zračnoj luci.
Izvođači radova na bulevaru Tivat – Jaz kroz Radanoviće asfaltirali su jednu saobraćajnu traku. Ministar Radulović je najavio inteziviranje radova.
“Izgovora više nema, dinamika radova se mora pojačati, a ja ću od danas svaki dan zahtijevati da mi se dostavlja dnevni izvještaj o realizovanim radovima. Ovih dana asfaltiramo petu sekciju i imaćemo šest od devet dionica pod asfaltom. To znači da će pod asfaltom biti deset od ukupno 16 kilometara”, kazao je Filip Radulović, prilkom posjete gradilištu 4. marta.
“U ljetnju turističku sezonu moramo ući sa završene sve četiri trake kako bismo infrastrukturno uspješno dočekali turiste, a i lokalnom stanovništu omogućili jednostavnije funkcionisanje….” – poručio je Radulović.
Nadzor će trajati šest i po godina: Projektovana obilaznica Budve, Foto: Monteput
“Monteput” je raspisao 8,47 miliona eura vrijedan tender za stručni nadzor nad projektovanjem i izvođenjem radova na obilaznici Budve, odnosno za osam kilometara dugu brzu saobraćajnicu planiranu od Markovića do Lastve Grbaljske.
Ovaj tender trajaće do 15. aprila, dok će kompanija izabrana za nadzor posao morati da uradi u roku od šest i po godina.
Monteput trenutno vrednuje i pristigle ponude na tenderu za projektovanje i izgradnju obilaznice oko Budve, pa bi ova trasa mogla koštati između 206 miliona i 237 miliona eura. Dionica se gradi u dvije faze, od čega se prva odnosi na građevinske radove, dok će za drugu fazu odnosno instalacije i opremanje tunela, komandnih centara i naplate putarine, biti raspisan zasebni tender.
Firma koja bude radila nadzor nad ovim projektom, pratiće projektovanje i izgradnju prve faze u trajanju od četiri godine, ali i druge faze koja će trajati dvije godine. Po tenderu, posljednja godina prve faze će se poklapati sa prvom godinom druge faze, dok je nakon završetka radova planirano i dvije godine za otklanjanje nedostataka.
Cilj nadzora je pružanje stručne pomoći i savjetovanje “Monteputa” u sprovođenju projekta, zbog obezbjeđivanja visokog kvaliteta, kontrole gradilišta, poštovanja rokova, usklađenosti sa glavnim projektom i tehničkim specifikacijama radova.
Iz “Monteputa” su juče saopštili da brza saobraćajnica Markovići – Lastva Grbaljska prolazi kroz opštine Kotor i Budva, te da će se na njoj graditi četiri mosta ukupne dužine 1,4 kilometra i dva dvocijevna tunela ukupne dužine oko 4,3 kilometara.
“Izgradnja obilaznice Budve predstavlja projekat od izuzetnog značaja za Crnu Goru, jer će omogućiti brže i bezbjednije saobraćajno povezivanje primorja, rasteretiti saobraćaj kroz urbanu zonu Budve, posebno tokom turističke sezone, te doprinijeti daljem razvoju saobraćajne infrastrukture i regionalne povezanosti”, kazali su ove državne kompanije.
“Monteput” je 27. februara otvorio ponude za projektovanje i izgradnju obilaznice Budve, a ponude na tenderu su dostavila dva konzorcijuma i jedna kompanija. Kineski konzorcijum koji čine “China Civil Engineering Construction Corporation”, “CRCC International Engineering Consulting” je ponudio 206.611.079 eura sa PDV-om, dok su im podugovarači sarajevski “Design & QC” i “Euro-Asfalt”.
Kompanija “China Construction fifth Engineering Division Corporation Limited” je samostalno ponudila 231.096.152 eura sa PDV-om, dok je konzorcijum koji čine kotorski “Briv Construction”, “Herc gradnja” i “Hering” iz Bosne i Hercegovine, kao i “IPSA Institut” i “Shadong Foreign Economical & Tehnical Cooperation” ponudio 237.471.019 eura sa PDV-om.
“Monteput” je o budžetu za ovu godinu opredijelio 30 miliona eura za obilaznicu Budve.