„Na granici mora i neba“ – Zbirka maritimnog slikarstva predstavljena u Zagrebu

0
Sa predstavljanja monografije
Sa predstavljanja monografije

U Zagrebu je predstavljana dvojezične monografije autora Željka Brguljana „Na granici mora i neba“ – Zbirka maritimnog slikarstva iz župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju – At the Border of Sea and Sky – The Collection of Marine Painting from the Parish Church of the Nativity of the Blessed Virgin Mary in Prčanj, u četvrtak 22.oktobra u Hrvatskoj matici iseljenika.

O knjizi su, uz autora, govorili direktor HMI, Marin Knezović, recenzenti akademik Tonko Maroević i Ivana Mance te urednica Grozdana Cvitan.

Željko Brguljan je u monografiji, na 277 stranica, ispisao burnu kroniku malog mjesta u Bokokotorskom zaljevu, dramatične plovidbe njegovih pomoraca po morima i oceanima svijeta, na slikama pohranjenima u Zbirci župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju.
Monografiju je izdala NIP „Gospa od Škrpjela“ iz Perasta.

Direktor Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Knezović svoj govor na promociji počeo je pomalo neuobičajeno, kazavši kako se ne slaže s njezinim naslovom „Na granici između mora i neba“.

Ovo nije djelo koje bi trebali stavljati na neke granice ili unutar nekih granica. Na zavjetnim slikama, koje prikazuju brodove u kritičnim trenucima nevremena miješaju se more, jarboli i trupovi brodova, oblaci, Gospa i sveci u kovitlac u kojem je teško razlučiti gdje prestaje i gdje nestaje iskaz bijesa prirode, krhke ljudske tvorevine koje mu prkose i uplitanje onostranih sila. Tako se i na području Boke miješaju kulture, narodi, običaji da ih je ponekad teško smjestiti u uredne akademske pretince, između ostalog kazao je Knezović.

Akademik Tonko Maroević govorio je o tome kako se pisac Brguljan već dokazao i kao autor cjelovite monografije o crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju, te kao istraživač i tumač najznačajnijega opusa u prikazivanju brodova – ne samo u bokeljskim razmjerima – Bazija Ivankovića. Dijelovi nekadašnjih kronika ili novinskih članaka čitaju se kao uzbudljivo štivo, ali ponajprije kao svjedočanstvo epohe koja zahvaljujući , prikladnom, skrupuloznom i savjesno razvedenom Brguljanovu tekstu omogućuje gotovo romantični vremenoplov u prohujalo doba i čednu empatiju sa stradalnicima u oluji, zaključio je Maroević.

Mance je u svom osvrtu ukazala na to da je Brguljan svoja istraživanja zasnovao na ogromnom rasponu povijesnih izvora i literature, tako da će ova knjiga zaista biti korisna u istraživanjima svih onih koji se bave pomorstvom i kulturnom baštinom Prčanja i Boke. Po prvi put je, kazala je, cjelovito obrađena zbirka maritimnog slikarstva župne crkve u Prčanju koja je valorizirana kao autentična povijesna i umjetnička građa. Knjiga donosi i niz prvi put objavljenih dokumenata iz pomorske prošlosti Prčanja, kao i korespondenciju don Nika Lukovića s radionicama i umjetnicima. Slike brodova, njih 40 iz prčanjske župne zbirke, donose zanimljive priče iz pomorske povijesti Prčanja. Pristupajući slikama kao umjetničkim djelima, ali i povijesnim dokumentima, Brguljan je slike iz prčanjske zbirke upisao u širi kontekst poznate nam povijesti bokokotorskog i prčanjskog pomorstva, uspješno povezavši pojedine slike s podacima iz ostale povijesne građe te postojeće literature, rezimirala je Mance.

Urednica monografije Grozdana Cvitan govorila je o izuzetnoj Brguljanovoj osobnosti, upornosti, metodičnosti i posvećenosti cilju. Sve što je postigao bilo je na dobrobit njegove zavičajne zajednice i ubaštinjenja u hrvatsko kulturno jadransko naslijeđe.

Bilo bi tragično da ova knjiga postane komemoracija jednoj izuzetnoj zbirci koja ima kulturološku, povijesnu ali i materijalnu vrijednost a prije svega smo je dužni sačuvati zbog njenog zavjetnog karaktera – kazao je Brguljan. Posebnu zahvalnost autor je iskazao izdavaču, urednici, dizajneru, autoru fotografija, prevoditelju, suradnicima na projektu, don Srećku Majiću, i domaćinu promocije.

Sa promocije
Sa promocije

Željko Brguljan diplomirao je 1989. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, gdje sada živi i radi. Slikarstvom se počeo baviti još za vrijeme studija, a dosad je dvadeset puta samostalno izlagao. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i američkog National Collage Societyja. Umjetnički nerv tjerao ga je neprestano prema novim izazovima, pa je tako autor izložaba „Bokeljska mornarica i njeni kapetani“ (2006.) „ Boka kotorska u hrvatskom slikarstvu“ (1998.), Dalla storia delle Bocche di Cattaro – La cravatta tra i Bocchesi/Iz povijesti Boke kotorske – kravata u Bokelja ( 2009.), kao i nekoliko knjiga te brojnih članaka.

Svoj doprinos djelovanju zajednice Bokelja u Zagrebu, okupljenih u bratovštini Bokeljska mornarica 809, osim kao član, dao je i kao autor ili koautor niza izložbenih i izdavačkih projekata.

Njegov knjižni opus čin Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčnju, (2008.), Melita Bošnjak (likovna monografija), (2010.) i Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića, (2011.). Valja spomenuti i vrijedni Brguljanov književni prinos rasvjetljavanju tragične sudbine hrvatskog emigrantskog pjesnika Viktora Vide, Bokelja koji je preminuo 1960. u Argentini. Brguljan je, u nedavno promoviranom online Leksikonu hrvatskog iseljeništva i manjina – koji se može listati na portalu HMI – napisao natuknicu o Hrvatima u Crnoj Gori.

Na granici mora i neba
Na granici mora i neba

Radeći kao srednjoškolski profesor, ostvarivao je usput iznimno likovno djelo u tehnici kolaža. Zaredale su se izložbe, uspjesi na likovnim natječajima u Americi, a u konačnici, 2014. i likovna monografija u izdanju Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Autor monografije „Željko Brguljan”, koja je promovirana u Kotoru i Zagrebu, likovni je kritičar Nikola Albaneže.

Autor upravo promovirane monografije presjek svog publicističkog rada će predstaviti u Srednjoj školi za cestovni promet u Zagrebu na Kennedyjevu trgu, 26. listopada u 13.30 sati.

 Diana Šimurina-Šoufek

www.matis.hr

Legalno im zagrađuju pristup moru

0
Najnovija gradnja na Obali Đurasević
Najnovija gradnja na Obali Đurasević

Mještanka Obale Đuraševića u Krtolima kod Tivta Mira Golijanin, obratila nam se povodom činjenice da će ona i njene komšije koje imaju kuće sa gornje strane lokalnog puta Tivat-Radovići, uskoro ostati bez mogućnosti pristupa moru koje se nalazi ispod te saobraćajnice.

Naime, na parcelama na samoj morskoj obali ispod puta, počela je gradnja nekoliko novih objekata, kojima je građevinska dozvola izdata saglasno planskim riješenjima iz Državne studije lokacije „Dio sektora 27 i Sektor 28“ (prostor od Solila do Kričkovine) a koju je 2009. Centar za arhitetkuru i urbanizam iz Podgorice, napravio po narudžbi Ministarstva održivog razvoja i turizma, a takav plan usvojila Vlada.

Tivatska javnost, pogotovo žitelji Krtola i vikendaši u Krašičćima, već godinam se žale na tu i ostatak Državnih studija (DSL) za ovaj dio tivatske obale koji su donešeni u Pordgorici po željama Vlade i njenih partnera, a ne lokalne uprave i građana Tivta na koje se takvi planovi najviše odnose. Od usvajanja ove i drugih DSL, do tada većinom nedevastirano obalno područje Krtola „napadnuto“ je gradnjom jer su veliki „turistički“ objekti ucrtani na bukvalno svakom djeliću obale ispod puta za Radoviće, neki i bukvalno s atemeljima u moru.

Najnovija gradnja na Obali Đuraševića prijeti da zatvori jedan od rijetkih preostalih „slobodnih“ poteza obale na ovom dijelu Krtola.

Najnovija gradnja na Obali Đurasević
Najnovija gradnja na Obali Đurasević

„Ja i moja porodica nemamo ništa protiv gradnje, ali imamo protiv toga da ostanemo bez mogućnosti prilaza moru. Ovdje imam kuću već tridesetak godina i za svo to vrijeme, kupala sam se u moru na maloj ponti, odmah ispod moje kuće. Ta ponta je sada već srušena i ostaće ispod novih objekata. Jedino što tražim je da se meni i ostalima koji nisu vlasnici parcele ispod puta koja je po DSL, postala građevinska, omogući nesmetan pristup moru.“- kazala je za naš portal Mira Golijanin. Ona tvrdi da se u međuvremenu, odustalo od u DSL ucrtanog kolskog pristupa sa puta na obalni dio koji bi njoj i svim ostalim građanima trebao omogućiti taj prilaz, ali alternativna pješačka staza-stepenište nije napravljena. Istovremeno, problem usložnjava i činjenica da postoje ima naznaka da se obližnje dvije parcele koje su po DSL zelena zona, pokušavaju pretvoriti u građevinske, a dio jedne parcele na kojoj se ništa ne smije graditi zbog podzemne kanalizacione infrastukture, namjerava se pretvoriti u privatnu plažu posjednika objekata na obali.

Ograda gradilista na morskoj obali
Ograda gradilista na morskoj obali

„Bila sam u Opštini Tivat gdje su mi izdali izvod iz DSL za ovaj dio Obale Đuraševića gdje su jasno naznačene zelene površine i dio na kome ne smije biti gradnje. I sami opštinari su mi kazali da je dozvoljavanje bilo kakve gradnje na obali ispod puta, bilo potpuno pogrešno, ali se oni sa time nisu pitali jer je DSL naručila, crtala i usvajala država.“- ističe Mira Golijanin naglašavajući da svim građanima treba biti omogućen nesmetan pristup moru jer je krajnje neizvjesno kada će krtoljskom obalom biti sagrađena planirana javna lungo-mare pješačka staza čija je izgradnje biti izuzetno skupa.

Vlada zatražila raskid ugovora za bivšu Vojnu bolnicu Meljine

0
Bolnica Meljine
Bolnica Meljine

Vlada Crne Gore je na jučerašnoj sjednici pokrenula proceduru za raskid privatizacionog ugovora za bivšu Vojnu bolnicu Meljine, koja je prodata Atlas grupi, pišu Dnevne novine.

Raskid ugovora krajem aprila inicirala je Skupština opštine Herceg Novi glasovima svih odbornika, a raskid su tražili, kako su naveli, jer vlasnik Atlas grupe Duško Knežević nije ispunio investicione obaveze. U inicijativi za raskid ugovora, predstavnici Opštine tada su naveli da je Atlas grupa uložila tri miliona od predviđenih 119 miliona.

Savjet za privatizaciju nedavno je konstatovao da je najveći problem to što je Atlas grupa podigla kredit od 11 miliona eura, a pod hipoteku je stavila objekte bolnice, što je suprotno ugovoru o privatizaciji.

 

Otvoren 17. Biograd Boat Show

0
Biograd - Boat show
Biograd – Boat show

17. Biograd Boat Show svečano je otvorio svoja vrata u četvrtak i već prvoga dana, unatoč jakoj buri koja je donekle umanjila užitak obilaska prepunih pontona, privukao mnoštvo radoznalih posjetitelja. Više od 300 izlagača, 300-tinjak plovila smještenih u moru i na kopnu biogradske marine Kornati, od onih najmanjih pa do najluksuznijih, te mnoštvo nautičke i ronilačke opreme, plovila za sport i zabavu i pratećih usluga u nautičkom turizmu zadovoljit će zahtjeve svakog posjetitelja.

Ovogodišnji je sajam dodatno proširen i povećan, ponuđen je dodatni ponton za sještaj plovila, a izložbeni prostor u halama i na otvorenom popunjen je do posljednjeg mjesta. Organizator, biogradska tvrtka Ilirija d.d., naglašava da je kompletan izlagački prostor rasprodan tjednima prije početka sajma, a među izlagačima je primjetan i nemali broj inozemnih tvrtki i proizvođača plovila i opreme koji su odlučili predstaviti svoje proizvode. Svakako treba spomenuti i zanimljivost koja je obilježila današnje otvaranje Biograd Boat Showa, a to je pokazna vježba spašavanja osoba iz mora, koju su zajednički upriličili hrvatski Yacht Pool i EmergenSea mreža pomoći na moru. Vježba je posebno željela ukazati na važnost upotrebe zaštitnih pojaseva za članove posade na brodu.

Među predstavljenim plovilima mnoštvo je zanimljivih modela i noviteta. Za razliku od prijašnjih godina, ove su godine na sajmu zastupljeniji katamarani i trimarani, a među njima treba posebno istaknuti luksuzni katamaran Fountaine Pajot Saba 50, te premijerno predstavljene trimarane Dragonfly 28 Sport i Neel 45. Oba trimarana privlače poglede svojim modernim dizajnom. I ove je godine ponuđen veliki broj polovnih plovila po relativno pristupačnim cijenama.

Među zanimljivijim plovilima našao se i Parasailing 28, gliser duzine 8.63 m i sirine 2.80 m pogodan za sportove na moru i prijevoz putnika. Gliser se proizvodi u turskom brodogradilištu u Izmiru i opremljen je 5.7 litrenim Mercruiserom sa 300 KS. Svoje je gumenjake, kvalitetom prilagođene zahtjevnom europskom tržištu, izložio i ruski proizvođač Admiral boats, a treba svakako spomenuti i gumenjake serije Golden Line. Mnoštvo je zanimljivih modela izloženo i među jedrilicama i među motornim brodovima, a neke od njih predstavit ćemo u narednim člancima i izvještajima sa sajma, uz obilje fotografija, jednako kao i predstavljene modele domaćih malih brodograditelja.

www.nautica-portal.com

Gibson – obnovljeni optimizam i povjerenje u razvoj nekretnina

0
Luštica Bay
Luštica Bay

Optimizam i povjerenje u razvoj nekretnina su obnovljeni u Crnoj Gori a postojeći projekti dobijaju na dinamici – ocijenio je Daren Gibson, izvršni direktor kompanije “Luštica Development” AD koja na poluostrvu Luštica nadomak Tivta, razvija projekat novog turističkog centra Luštica Bay, vrijednog 1,1 milijardu eura.

Gibson je govorio na regionalnoj konferenciji o ekonomiji “Efikasnost pristupanja EU i unapređenje regionalne konkurentnosti” u organizaciji crnogorske Privredne komore u partnerstvu sa savezima ekonomista Crne Gore i iz Srbije, koja je u četvrtak počela u hotelu Splendid u Bečićima.

“Globalna ekonomska kriza je i u Crnoj Gori dovela do problema. Srećom, industrija nekretnina je izašla iz tog perioda i oporavlja se uz mnoge lekcije koje je naučila. U slučaju Crne Gore, investicije u nekretnine i turističke projekte renomiranih stranih investitora, kao što je naša Luštica Bay,dobijaju na dinamici ističući obnovljeno povjerenje i optimizam u sektoru.”- ocijenio je Gibson kao učesnik panela “Poslovanje u regionu – strani investitori”.

MIPIM Kan Darren Gibson
Darren Gibson

Govoreći o najvećim problemima sa koji se susreću strani investitori, Gibson je istakao da svi oni traže jasnoću i izvjesnost u poslovnom okruženju.

“Od ključne je važnosti da je strani investitor siguran da su zakoni i propisi jasni i nedvosmisleni što je više moguće, drugo, da postoji konzistentna i jednaka primjena zakona i propisa za sve kako bi se obezbijedio teren za ravnopravnu utakmicu. Treće, da administrativni procesi povezani sa primjenom zakona i propisa budu sprovedeni efikasno i na vrijeme, i konačno, da postoji stabilnost u osnovnim politikama koje podupiru zakone i propise na osnovu kojih se donose investicije.”- poručio je prvi čovjek “Luštice Development”.

Prema njegovim riječima, iz ugla sektora nekretnina i turističke industrije, od kritične važnosti je napredak u transportnim uslugama i infrastrukturi, posebno u pogledu puteva i aerodroma.

Luštica bay
Luštica bay

“Takođe i sagledavanje pitanja boravka i državljanstva za strance, potom tržište rada, propisi i zakon o zapošljavanju ostaju prepreke za strane investitore, dok slabije razvijene finansijske usluge i bankarski sektor takođe predstavljaju izazove zbog ograničenih izvora finansiranja za preduzeća i projekte.”- naveo je Gibson. On je istakao da iz perspektive “Luštice Development”, “nagrada od ulaganja u Crnu Goru snažno preteže nad bilo kakvim potencijalnim rizikom.” Ta kompanija razvija projekat Luštica Bay, novi grad na Jadranu, koji će imati sedam hotela, dvije marine, prvi profesionalni golf teren sa 18 rupa u Crnoj Gori, više od 1.000 stanova, 500 vila i gradskih kuća, sportske objekte i sadržaje, kao i druge objekte koji će upotpuniti izgled i funkcionalnost grada.

 

 

Slijede suhi dani, na Jadranu sunčanije i toplije

0
Galeb-Foto Ivka Janković
Galeb-Foto Ivka Janković

Dugo smo čekali prvu pravu jesensku buru, a dočekali smo je tek u posljednjoj dekadi oktobra. S burom su došli sunčaniji dani, ali i niže temperature vazduha.

Bez obzira na pomalo naglo zahlađenje, ono nije uvod u hladnije dane. Naprotiv, sljedećih dana bit će postupno malo toplije, a taj trend će se nastaviti i u nadolazećoj sedmici!

Zimska odjeća i obuća ipak će još malo pričekati, osobito na Jadranu.

U nedjelju prelazimo na zimsko računanje vremena, što znači da će nam za spavanje ostati sat više.

Prognoza vremena

Naredna četiri dana u južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano, uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost. Na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, uz jutarnju maglu ponegdje. Tokom petka duvaće pojačan i jak, na udare veoma jak i olujni, sjeverni i sjeveroistočni vjetar, u subotu će postepeno oslabiti, narednih dana uglavnom slab do umjeren i promjenljiv. Temperatura vazduha postepeno u porastu, uz manja kolebanja.

Prognoza za Pomorce

Upozorenje: Udari NE i E vjetra, 30-60 čvorova. More talasasto do jače talasasto. Sinoptička Situacija: Sa sjeverozapada jača anticiklonalni greben.

Prognoza vremena za Južni Jadran za naredna 24 sata:

Vjetar NE, uz obalu ponegdje i E, 14 do 30, povremeno sa udarima do 60 čvorova, krajem prognostičkog perioda u postepenom slabljenju. More oko 4, na otvorenom 4-5. Vidljivost 15-20 km. Postepeno razvedravanje. Najviša dnevna temperatura vazduha do 20 stepeni.

Foto Ivka Janković
Foto Ivka Janković

Klapa „Škuribanda“ na Trgu pjesnika

0
Škuribanda
Škuribanda

U okviru projekta Turističke organizacije Budva „Muzika ljeta 2015“ koja se realizuje do kraja oktobra mjeseca, svake subote na Trgu pjesnika u Starom gradu, ostala su još dva druženja uz muziku.

Naime, 24. oktobra u 20 sati gostovati će klapa „Škuribanda“ iz Kotora a kako naglašavaju iz TOB, cilj ove tradicionalne manifestacije je da kroz gostovanja folklornih ansambala, klapa i muzičkih sastava sa područja čitavog Crnogorskog primorja, predstavi nasljeđe ovog podneblja.

“Muzika ljeta 2015” se završava sljedeće subote, 31. oktobra koncertom budvsnake Gradske muzike.

Regent Porto Montenegro na prestižnom forumu za poslovni turizam Malta 2015

0
HOTEL REGENT
HOTEL REGENT

Menadžment hotela “Regent Porto Montenegro” učestvuje na jednom od najprestižnijih događaja iz oblasti poslovnog turizma, “Meetings and Incentive Forums 2015”, koji se od 19. do 23. oktobra održava na Malti. Predstavnici hotela “Regent” jedini su predstavnici iz Crne Gore koji su se predstavili tokom trajanja foruma.

Ponuda “Regent Porto Montenegro” hotela biće predstavljena kroz niz “jedan-na-jedan” sastanaka sa liderima u oblasti poslovnog turizma, organizacije posebnih događaja, kongresa i konferencija. Ovogodišnji M&I Forum na Malti okupio je preko 150 hotela i više od 330 zainteresovanih kompanija koje će u narednom preiodu odabrati svoju destinaciju za grupna putovanja i sklapati ugovore za buduću saradnju.

„Biti prisutan na ovakvim i sličnim događajima od značaja je kada je u pitanju pozicioniranje hotela “Regent Porto Montenegro” i Crne Gore kao interesantne i tražene destinacije za poslovna putovanja. Kontinuirani rad na razvoju poslovnog, odnosno MICE turizma može donijeti punu iskorišćenost hotelskih kapaciteta i u vansezoni“-saopštili su tim povodom juče iz hotela “Regent Porto Montenegro”.

Poznati britanski hor Exultate Singers u Kotoru

0
Kotor
Kotor

Poznati britanski hor Exultate Singers, nastupiti će u ponedjeljak, 26.oktobra u crkvi Svetog Nikole sa počekom u 19 sati. Ovaj hor osnovan je septembra 2002 u Bristolu od strane dirigenta David Ogden-a koji će dirigovati i za vrijeme kotorskog nastupa.

Hor je do sada imao preko 150 koncerata, a neki su prenošeni na najvećim britanskim radio stanicama, poput BBC Radio 2, 3, 4, The World Service i Classic FM. Poznati su po izuzetno kvalitetnim performansima, koji nekad uključe i publiku, a ovaj hor ima običaj da se okupi oko ljudi u krugu i time napravi zvuk jednako svuda oko publike, što je jedinstven doživljaj.

Svakako će ih biti zanimljivo poslušati ih u crkvi Svetog Nikole. Ulaz je besplatan.

Kotor
Kotor

 

Herceg – Novi aplicirao za evropsku prijestonicu kulture 2021.

0
Brisel aplikacija
Brisel aplikacija

Evropskoj komisiji u Briselu predata je danas kandidatura Herceg Novog za Evropsku prijestonicu kulture. Aplikaciju su u ime Herceg Novog predale savjetnica predsjednice opštine Nataša Martić i izvršna koordinatorka projekta “Herceg Novi 2021” Tamara Lepetić, prenosi portal RTCG.

Aktivnosti na ovom jedinstvenom poduhvatu u istoriji Crne Gore, u opštini Hreceg Novi traju posljednjih osam mjeseci.

Internacionalni tim je zajedno sa ekipom iz Herceg Novog vrijedno pripremao aplikaciju, trudeći se da istakne sve što je značajno i lijepo u kulturi Herceg Novog, Boke Kotorske i Crne Gore.

Imajući u vidu da su standardi za ovu kandidaturu visoki, prevashodni zadatak tima je bio da se ti standardi maksimalno ispune i da aplikacija na 80 strana bude na evropskom nivou.Dati su odgovori na ukupno 51 tipsko pitanje. Tema i koncept projekta “Herceg Novi 2021” su “Frenemies – peace of art”.

U nastavku procesa Evropska komisija će krajem godine objaviti koga je desetočlani žiri, sastavljen od evropskih ekseprata, predložio za naredni krug kvalifikacija u 2016. godini.

Inače, Evropska prijestonica kulture jedan je od najvećih događaja na svijetu i održava se od 1985. godine, kada je i ustanovljena na predlog tadašnje grčke ministarke kulture Meline Merkuri i njenog francuskog kolege Žaka Langa.Do danas su ukupno 52 grada u Evropi nosila ovu prestižnu titulu.

Zahvaljujući novoj evropskoj regulativi i države koje su u statusu kandidata za Evropsku uniju imaju pravo da kandiduju gradove za najvažniji kulturni događaj u Evropi.

Po novom pravilniku od 2021. godine Evropska prijestonica kulture će imati i treći grad, svake treće godine. Imajući u vidu da su 2021. godine na redu Grčka i Rumunija, treći grad iz Evrope koji će im se priključiti biće iz jedne od pet zemalja i to Crne Gore, Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije.

Delegacija Herceg Novog posjetila je i Misiju Crne Gore pri Evropskoj uniji. Na sastanku sa šefom misije, ambasadorom, Ivanom Lekovićem i prvim sekretarom, Vukom Vujnovićem, zaključeno je da projekat “Herceg Novi 2021” predstavlja praktične korake na putu ka evropskim integracijama Crne Gore.