Kotor – izgradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama i stanova za penzionere

0
Sastanak sa Zoricom Kovačević
Sastanak sa ministricom Zoricom Kovačević

Ministrica rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević sa saradnicima boravila je danas u radnoj posjeti opštini Kotor, u pratnji direktora Fonda PIO Duška Perovića. Ovom prilikom razgovarala je sa predsjednikom opštine Kotor dr Aleksandrom Stjepčevićem i njegovim najbližim saradnicima.

Klučne teme radnog sastanka odnosile su se na izgradnju dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama, kao i mogućnost iznalaženja lokacije za izgradnju zgrade za penzionere na teritoriji opštine Kotor.

Ministarka rada i socijalnog staranja i predsjednik opštine Kotor dr Aleksandar Stjepčević su postigli dogovor, po kojem će nadležni u Opštini Kotor dati prijedlog lokacije, za izgradnju zgrade sa stanovima za penzionere, koji nemaju rješeno stambeno pitanje. Predsjednik Stjepčević je istakao spremnost da u najskorije vrijeme iznađe potencijalnu lokaciju, napominjući da ovaj zadatak nije lak s obzirom da je Kotor turistički grad i grad pod zaštitom UNESCO-a, a shodno tome moraju se striktno ispoštovati svi stndardi i planska dokumentacija. Sagovornici su se usaglasili da će zajedeničkim snagama raditi da se u skorijoj budućnosti steknu potrebni uslovi za realizaciju projekta izgradnje stambenog objekta za najstarija lica, koji bi stekli pravo da pod povoljnim uslovima otkupe stanove.

Ministarka Zorica Kovačević je saopštila da je izuzetno zadovoljna objektom u okviru Resurnog centra, koji će biti rekonstruisan i adaptiran za potrebe otvaranja centra za boravak djece sa posebnim potrebama. Projekat otvaranja ovako važne javne ustanove će se ubrzo realizovati zajedničkom saradnjom Ministarstva rada i socijlnog staranja i Opštine Kotor. Ona istakla da će ministarstvo finansirati boravak djece u ovoj ustanovi, koja će raditi u skladu sa savremenim standardima u oblasti brige o djeci sa posebnim potrebama.

Sastanku su pored ostalih prisustvovali i direkor – Resursnog centra za sluh i govor u Kotoru Boro Kašćelan, generalni direktor Direktorata za socijalnu i dječju zaštitu Goran Kuševija, predstavnici Ministarstva rada i socijalnog staranja i Udruženja penzionera.

Triatlon klub Kotor – promocija aktivnosti

0
Triatlon
Triatlon

U Kotoru počinje sa radom Triatlon klub. Promocija aktivnosti kluba održaće se u subotu, 16-og januara u 11 sati.

Promo  trčanje počinje ispred glavnih gradskih vrata, đirom ulicama Starog grada, preko rive,
duž šetališta u Dobroti, u dužini od 2,5 kilometra za djecu i početnike i 5 kilometara za ostale. Svi su dobrodošli na prvoj promociji aktivnosti Kluba, kroz trening zajedničkog trčanja.

Nakon trke učesnici se mogu informisati o radu kluba, učlanjenju i  o daljim aktivnostima,
obavještavaju iz Triatlon kluba Kotor.

Plovio prema Malti, pa izronio na rivi u Jelsi!

0
Katamaran
Katamaran

Proteklih nekoliko dana jelšansku luku “krasila” je jedna jedina jahta – katamaran “Smile” – i to usidrena u Veloj bondi, mjestu koje dobri poznavatelji lokalnih meteoprilika zimi redovito izbjegavaju.

Na plovilu tek jedan stariji čovjek, za kojeg će se poslije ispostaviti da je 79-godišnji Jürgen Gustav Gydat, “morski vuk” iz Berlina, no Jelšani su očito bili kuriožasti i željeli doznati nešto više – otkud je doplovio u ovo doba, zašto se nije vezao u Maloj bondi, treba li mu možda pomoć…

Vjetar, valovi…

Naravno, među prvima koji su ga posjetili, ali i zdušno pomagali, bili su Vlatka Buj, poznati enolog Andro Tomić i susjeda Dragana Drinković…, a dobra je priča izgleda baš u Jelsi, nešto poput onog u romanu slavnog Ernesta Hemingwaya, dobila doista zanimljiv zaplet. Jürgenu se oko jednog od propelera prilikom vezivanja dvotrupca omotao konop, pa je to trebalo što prije riješiti, a evo što on o tome kaže.

– Cijeli radni vijek bio sam menadžer, ponajviše u hotelskoj industriji, no nigdje nisam uspio pronaći mjesto perfektno za život. Zato sam u studenome lani kupio ovaj katamaran i odlučio na njemu provesti ostatak života, a od Krka do Jelse plovio sam 11 dana.

Na moru je bilo svega od jakog vjetra, velikih valova, kiše i magle, no sidrenje se ovdje uistinu zakompliciralo, a budući da sam u životu najčešće bio prisiljen probleme rješavati sam, zaronio sam i pokušao osloboditi propeler, no u tome nisam uspio do kraja – rekao je Jürgen, koji zapravo plovi prema Malti.

‘Merci’ Jelšani

A kad je krvavih koljena po priličnoj hladnoći, onako promrznut, izronio na rivu i otišao u svoj jedini dom, do izražaja je došla ona humana crta domaćih ljudi, koji prema svemu sudeći znaju s turistima.

Vidjeli su da je “Jürgen without woman” pa su ga brzo utoplili, izmasirali, izmjerili mu tlak, donijeli mandarine i pripremili topli čaj za okrepu, a napokon pozvali i Hitnu medicinsku pomoć, na što se on tek nasmijao.

Andro Tomić mu je darovao i dvije butelje “Plavca malog”, te se pobrinuo da propeler napokon bude oslobođen konopa, što je učinio mlađahni i nadasve spretni Jure Bogdanić iz Vrboske.

Komunikativni starac, koji očito ljubi more, prezadovoljan je reakcijom domaćih ljudi, a zahvaljivao im je čokoladicama “Merci”.

A sad pravac Albanija!

‘Moj katamaran je dug 11,80 i širok 6,50 metara. Izuzetno je siguran, pa ću njime, nadam se, ploviti mnogim morima i rijekama. Najprije ću u Albaniji darovati siromašnima 35 paketa mojih stvari koje mi više nisu potrebne, malo dotjerati unutrašnjost broda i onda nastavljam dalje.’ – otkrio nam je svoje planove vremešni avanturist.

Palme i dalje na udaru surlaša

0
Posječena palma
Posječena palma

Radnici Službe Gradskog zelenila Komunalnog preduzeća Tivat juče su posjekli veliku kanarsku palmu koja je rasla na skveru na raskrsnici Njegoševa i Ulice Luke Tomanovića u centru Tivta.

To je urađeno jer je stablo palme bilo toliko uništeno od strane štetočine – insekta palmin surlaš, da je prijetila opasnost da se palma sama sruši i pritom nekoga povrijedi. Ovo je prvi slučaj potpunog uklanjanja jedne od palmi sa javnih zelenih površina u gradu koje sve više ugrožava palmin surlaš.

U proteklih nekoliko mjeseci zbog zaraze tim insektom, posječene su krošnje na više decenijama starim palmama na Pinama, ispred zgrade Centra za kulturu, u Kalimanju i na još nekoliko mjesta u gradu, Stručnjaci se nadaju da će se te palme nakon tako radikalne metode zvane dendrohirurgija ipak revitalizovati, ali to za sada nije sigurno.

Posječena palma
Posječena palma

Inače, palmin surlaš je u Tivat stigao sa velikim kanarskim palmama koje je za svoje potrebe posredstvom crnogorskih veletrgovina biljnim materijalom uvezao Porto Montenegro, a Fitosanitarna inspekcija Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja nije spriječila uvoz zaraženog biljnog materijala.

PK “Subra” poziva – Školica guštanja na snijegu

0
Dom ZaVratlom - Orjen
Dom Za Vratlom – Orjen

Konačno je snijeg ozbiljno zabijelio Orjen i najavio pravi početak zimskih radosti! Kod doma „Za Vratlom“ ga je u četvrtak veče već napadalo 20-ak centimetara, a uz to, za vikend je najavljeno osjetno zahlađenje. Po svemu sudeći pred nama je sniježno razdoblje u planinskom zaleđu, baš kako i priliči kalendaru.

Iz P.K „Subra“ poručuju da je sve spremno, da snijeg, ne da to nije omeo, već je on ustvari preduslov za odvijanje predviđenog programa. Školica guštanja na snijegu biće održana u subotu 16.januara od 9-15 sati u okolini doma „Za Vratlom“, Orjen. Okuplanje je u 9 sati na pakingu kod motela „Borići“ (800m) u organizaciji PK „Subra“, vođa prekaljeni planinar, Nikola Brajović mob. 067 531 204

Kako doći kad snijeg napada? Pa prtinom, uvijek neko izlazi prije vas, čak je sada to u neku ruku i lakše, budući da je prtinu teško izgubiti. To je kao bob staza: ako slučajno„izletiš“ to moraš osjetiti (propasti u dubok snijeg). I onako, za ovu subotu je predviđen zajednički i izlazak i silazak, tako da u organizovanom dolasku i povratku ne mora se brinuti o stazi. Prekaljeni planinar, Nikola Brajović će u subotu u 9 sati čekati zainteresovane na parkingu kod motela „Borići“ i 15-ak minuta kasnije se kreće ka planinarskom domu „Za Vratlom“ do koga ima oko jedan sat hoda (ustvari zavisi od uslova). Nakon odmora uz topli čaj u zagrijanoj domskoj trpezariji, u zavisnosti od interesovanja, dijelimo se u dvije grupe: ona ambicioznija ide sa Nikolom Brajovićem do Vodene jame, jedinstvenog, a veoma pristupačnog pećinskog objekta, koji izgleda pod snijegom potpuno nestvarno. Naime, uz normalni ulaz, ima i vertikalni otvor na plafonu, odakle se tokom zime postepeno zatrpava pećinsko dno. Do vodene jame ima oko 20 minuta hoda.

Ostalima se nudi niz aktivnosti u okolini doma: takmičenje u izradi najljepšeg, odnosno najvećeg Snješka Bijelića, kao i neizbježno sankanje, a za hrabrije je tu i uvjek atraktivna „skakaonica“, kao stvorena za zabavu na „priručnim klizajućim sredstvima“…

Dom ZaVratlom - Orjen
Dom Za Vratlom – Orjen

Inicijativa CZIP – Solana na poštanskim markicama

0
Ulcinj solana
Ulcinj solana

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) uputio je inicijativu Pošti Crne Gore da, kroz svoje redovne djelatnosti, pomogne promovisanje prirodnjih vrijednosti i ljepota Ulcinjske solane, zbog značaja koje ona ima kao posljednje utočište za milione ptica koje je, na svom dugom putu ka Africi, koriste kao odmorište, hranilište i gnijezdilište.

“Imajući u vidu da je Pošta Crne Gore ranije prihvatila našu inicijativu za puštanje serije markica sa kudravim pelikanom, predložili smo da u okviru posebne serije za filateliste, koriste ambasadore Crne Gore – ptice. Naime, u cilju promovisanja bogate i raznovrsne ornitofaune predložili smo štampu markica sa likom flamingosa (Phoenicopterus roseus), jedne od najharizmatičnijih ptica na svijetu koja se kod nas može gledati tokom čitave godine upravo na Ulcinjskoj solani”, navodi se u saopštenju te renomirane organizacije i dodaje:

“Osmišljavanjem nove serije poštanskih markica koje bi oslikavale najinteresantnije predstavnike ptica u Crnoj Gori Pošta bi pomogla promociju prirodnih vrijednosti i ljepote naše zemlje koja na svojoj teritoriji registruje 348 vrsta ptica (65% evropske ornitofaune) od čega 215 vrsta koje gnijezde kod nas po čemu smo ispred zemalja znatno veće površine kao što je Mađarska, Velika Britanija, Češka, Portugal, Danska, Slovenija ili Švajcarska.

Flamingosi-u-Ulcinjskoj-solani
Flamingosi-u-Ulcinjskoj-solani

Pored same štampe markica predložili smo i da jedan simboličan iznos od prodaje takvih markica bude opredjeljen za izgradnju kupa za gniježđenje flamingosa na Ulcinjskoj solani, kako bi ove godine dobili prve ptiće nakon dužeg vremenskog perioda njihovog uznemiravanja”.

Predstavljen program 47.Praznika mimoze

0

Praznik mimoze koji se u Herceg Novom održava 47. mi put svečano će biti otvoren 5.februara, kada će karnevalska povorka proći gradom od Igala do Trga „Nikole Đurkovića“ , gdje će biti organizovan program uz vatromet, a nakon toga i koncert Hari Mata Harija, čulo se danas na press konferenciji.

Poziv na feštu Praznik mimoze počeće 30. janura Abrumom – ulično scensko-muzičkim performansom.

„Osnovna profilacija „Mimoze“ se bazira na karnevalskim, pučkim, pokladnim svečanostima, prilagođenim turističkim potrebama i duhu današnjeg Herceg Novog. U tom konceptu je u programu ostala elitna kultna manifestacija, starija od same „Mimoze“, Hercegnovski likovni zimski salon“ – kazao je v.d. direktoro „Herceg festa“, Stevan Koprivica.

On je istakao da su Opština, Turistička organizacija i „Herceg fest“, kao izvršni producent, odlučili da se vrate izvornom konceptu, uz inovacije prikladne vremenu u kome živimo.

Fešta od mimoze, ribe i vina na rivijeri biće održana 6.februara. Po sličnom konceptu biće organizovane i Škveranska fešta pjesme, vina, ribe i mimoze u gradskoj luci 13.februara i Noć ribe i vina u centru grada 19.februra.

Izložba cvijeća biće održana 12. februara u Titovoj vili, a biće upriličena i Dječija cvjetna povorka, odnosno defile novskih mališana od parka “Boka” do Trga “Nikole Đurkovića” gdje će biti priređen bogat program.

Praznik mimoze 2016.
Praznik mimoze 2016.

Biće održana tri maskenbala, a na onom 20. februara nastupiće Petar Grašo, koji će održati koncert nakon  programa Suđenja i spaljivanja Karnevala novskog – „Prilično dvolično“ – na glavnom gradskom trgu 21. februara u 19 sati.

Posljednji program Praznika mimoze, 27.februara biće Riblja večera u Institutu Igalo na kojoj će goste zabavljati Trio Gušti.

Praznik mimoze 2016.
Praznik mimoze 2016.

Hercegnovski zimski salon– program biće otvoren 4 februara.

“To je prilika da se pokažu nove tendencije u savrmenoj umjetnosti”, objasnio je vd.direktor JU Muzej i Galerija Đuro Beli Prijić. Ovogodišnja selektorka je istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić koja je izabrala 21 autora iz Crne Gore, BIH, Srbije, Makedonije, Hrvatske i Rusije.

U sportskom dijelu Praznika mimoze biće organizovano 13 programa u kojima će učestvovati preko 3.000 takmičara, od koji bi trebalo izdvojiti jedriličarske regate i plivački miting.

47.Praznik mimoze će koštati oko 140 hiljada eura, a sredstva je obezbijedila Opština Herceg Novi, bez klasičnih sponzora, kako je to bilo minulih godina.

Porto Montenegro – ove i naredne godine uložiće 27 miliona eura

0
Porto Montenegro - Regent Hotel Residences from north east
Porto Montenegro – ilustracija – Regent Hotel Residences from north east

Kompanija „Adriatic Marinas“ koja u Tivtu gradi marinu i turističko-rezidencijalni kompleks Porto Montenegro, tokom prošle godine okončala je dvije veće investicije „teške“ skoro 50 miliona eura, a za ovu i prvih šest mjeseci naredne godine, planirana je realizacija još dva projekta ukupne vrijednosti skoro 27 miliona eura.

Lani je u Porto Montenegru završena druga faza širenja marine gradnjom nove operativne obale i novih preko 200 vezova ukupne vrijednosti 27,15 miliona eura, pa sada ukupan kapacitet tog nautičkog centra iznosi 450 vezova. Završen je i kupcima predat novi rezidencijalno-poslovni objekat „Ksenija“ od 14.200 kvadrata, ukupne vrijednosti 22,2 miliona eura.

Prije dvadesetak dana počeli su zemljani radovi na iskopu tzv. temeljne jame za novi rezidencijalno-poslovni objekat nazvan „Regent Hotel Resdences“ površine 13 hiljada kvadrata. Nova zgrada imaće 94 apartmana, koji će biti opremljeni kao hotelske jedinice, kao i niz komercijalnih prostora za razvoj malih biznisa, mahom iz Crne Gore. Objekat se gradi sa sjeverne strane zgrade luksuznog hotela „Regent“ i zamišljen je kao svojevrsni nastavak tog hotela. To znači da će kupci stanova u novoj zgradi učestvovati u tzv. hotelskom rental-pool-u hotela „Regent“, pa će se i ti stanovi moći izdavati preko servisa tog hotela.

Centralno obilježje novog objekta biće uređeno dvorište za vlasnike hotelskih rezidencijalnih jedinica, sa palmama i drugim biljkama, kafe-barom, te čak tri bazena od kojih će jedan, otvoreni, dužine 25 metara biti zagrijavan, što će omogućavati njegovo korišćenje tokom čitave godine. Zgrada će posebnom pješačkom pasarelom, namijenjenom za goste hotela, biti povezana sa susjednim objektom hotela „Regent“.

Porto Montenegro - seen from the marina
Porto Montenegro – ilustracija seen from the marina

Iz „Adriatic Marinasa“ ranije je saopšteno da će nova zgrada koja će biti gotova do ljeta 2017.godine, koštati 35 miliona eura, ali prema dokumentima Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT), u njenu gradnju će se tokom ove i prve polovine naredne godine, investirati ukupno 24 miliona eura.

Pored nove zgrade, „Adriatic Marinas“ će tokom ove godine prema najavama iz MORT-a, izgraditi i novu glavnu trafostanici 35/10 kV preko koje će se ubuduće električnom energijom napajati cijeli kompleks Porto Montenegro. Gradnja tog objekta koštaće 1,2 miliona eura, a „Adriatic Marinas“ je već za kupovinu kompletne opreme nove trafostanice izdvojio 1,65 miliona eura.

NVO u projektu „Herceg Novi 2021.“

0
NVO Herceg-Novi
NVO Herceg-Novi

Oko četrdeset predstavnika NVO iz Herceg-Novog prisustvovalo je radnom sastanku sa članovima tima koji radi na projektu kandidature grada za Evropsku prijestonicu kulture, koji je  juče održan u prostorijama Mjesne zajednice Herceg-Novi.

Sastanak su vodili saradnici Opštine Herceg Novi, angažovani na projektu Herceg Novi 2021, Nil Piterson iz Velike Britanije i Nađa Grizo iz Njemačke. Oboje su bili članovi timova koji su uspješno pripremili i realizovali projekat Evropska prijestonica kulture – Piterson za Liverpul, koji je nosilac titule bio 2008. godine, a Grizo za njemačku oblast Rur i grad Esen za 2010. godinu.

Učestvovali su i savjetnica predsjednice Opštine Nataša Martić, koja u timu predstavlja lokalnu upravu, direktor Ljubljana festivala i predsjednik Evropske asocijacije festivala Darko Brlek, direktor projekta “Herceg Novi 2021” Aleksandar Peković, izvršni koordinator projekta Tamara Lepetić i samostalni referent za saradnju sa NVO u Sekretarijatu za društvene djelatnosti i lokalnu upravu Opštine Herceg-Novi, Lidija Leovac.

Martićeva je poručila predstavnicima NVO sektora da je ovo “gradski projekat, za višestruku dobit i dobrobit”.

Leovac je kazala da je u Herceg-Novom registrovano 177 nevladinih organizacija, od kojih je oko 70 aktivno. Istakla je da novske NVO imaju volju, ali je potrebna dodatna edukacija i tehnička podrška da se uspješno uključe u jedan evropski projekat.

– Sve NVO koje aktivno rade u različitim oblastima imaće mogućnost da se uključe u projekat “Herceg Novi 2021”, a opštinski Sekretarijat za društvene djelatnosti i lokalnu samoupravu će se truditi da im u tome pomogne – poručila je ona.

Piterson i Grizo su istakli da je cilj projekta Evropska prijestonica kulture urediti grad tako da bude bolje mjesto za život.

– Aktivnosti nevladinih organizacija ključne su za osvajanje titule i uspjeh grada u svakom smislu – kazao je Piterson.

Prezentovan je koncept aplikacije Herceg-Novog za titulu – “Frenemis”/“(Ne)Prijatelji”.

Bio je ovo prvi u nizu susreta koje će članovi tima i NVO sektora imati do kraja ove godine.

Plavi horizonti – poravnanje, 23 eura će platiti Katari dijar a 77 Vlada

1
Plavi Horizonti foto Boka News
Plavi Horizonti foto arhiv Boka News

Katarska kompanija Katari dijar zaključila je pred Osnovnim sudom u Kotoru poravnanje sa 28 vlasnika zemljišta na Plavim horizontima gdje su planirali gradnju luksuznog turističkog kompleksa, a za to zemljište inostrana kompanija platiće svega 130 hiljada eura. Prema riječima advokata vlasnika zemljišta Andrijane Borete vlasnici će dobiti 100 eura po kvadratu zemljišta, odnosno 23 eura će platiti Katari dijar a 77 Vlada, piše Dan.

– U ovom sporu koji je okončan krajem decembra zaključeno je poravnanje Katari dijara sa 28 vlasnika imanja na katarskaskoj parceli u KO Nikovići površine 2,5 hiljada metara kvadratnih, rekla je Boreta.

Međutim, izvjestan je i veliki broj vlasnika zemljišta na Plavim horizontima koji su pokrenuli upravni nostupak kojim traže poništenje odluke o eksproprijaciji na Plavim horizontima.

Prema riječima vlasnika zemljišta na Plavim horizontima oni neće pristati da dobiju 100 eura za kvadrat zelenih površina odnosno 157 eura po kvadratu za parcele mješovite namjene.

– Prije nego što je pokrenut postupak eksproprijacije na lokaciji gdje Katari dijar hoće da gradi turistički kompleks zemljište je prodavano od 280 do 400 eura po metru kvadratnom i sada ga nećemo nekome poklanjati za 150 eura. Bukvalno treba da poklonimo nekome našu očevinu i djedovinu. Nigdje u svijetu nema to da se negdje tretira zemljište kao zelena površina kada treba da se plati građanima, a na toj lokaciji će se graditi luksuzne vile odnosno turistički kompleks. Kada je Vlada 2010. godine sklopila kupoprodajni ugovor sa Katari dijarom privatnici su kupovali zemljište bez infrastrukturne opremljenosti za 250 eura po kvadratu, međutim, čim su „Katarci” stigli zabranjena je prodaja, saopštili su vlasnici „Danu”.

Izgradnja turističkog kompleksa na Plavim horizontima je uvrštena u spisak prioritetnih projekata Vlade za prošlu godinu gdje su napisali da će se do kraja 2015. godine stvoriti pretpostavke za gradnju turističkog kompleksa u koji je, kako se navodi, planirano ulaganje od 250 miliona eura. Vrijednost ugovora Vlade i Katari dijara vrijedan je 25 miliona eura.

U januaru progale godine su izdati urbanističko-tehnički uslovi za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju hotelskog kompleksa na četiri urbanističke parcele i parceli obalnog šetališta i pristupnih saobraćajnica u zahvatu izmjena i dopuna urbanističkog projekta „Pržno 1” Opština Tivat. Iako je gradnja na Plavim horizontima pod sudskim sporom Vlada je u maju 2015. godine dala saglasnost za izvođenje pripremnih radova većeg obima za izgradnju objekata opšteg interesa mješovitog rizorta, koji obuhvataju zonu UP1 površine pod saobraćajnicama.

Uvala Pržno
Uvala Pržno

Za pet godina srušen samo hotel

Od kada je Vlada potpisala kupoprodajni ugovor sa Katari dijarom jedino što je na vrijeme završeno je rušenje istoimenog hotela. Na toj lokaciji planirana je gradnja turističkog kompleksa sa preko 300 smještajnih jedinica i najvećim SPA centrom u Crnoj Gori.