„Suncokreti na Trafalgaru”

0
SUNCOKRETIN NA TRAFALGARU
SUNCOKRETIN NA TRAFALGARU

Knjiga „Suncokreti na Trafalgaru” autora Slobodana Vukovića biće promovisana u utorak 27.oktobra s početkom u 19 sati u sali kina „Boka” u Staom gradu.

Osim autora o knjizi će govoriti književnik i književni kritičar Žarko L. Đurović i književnik Miraš Martinović.

Organizator promocije je Kulturni centar „Nikola Đurković” Kotor -Gradska biblioteka i čitaonica.

Vrijeme – kupanje na pragu novembra!?

0
Vrijeme - Boka - foto public domain
Vrijeme – Boka – foto public domain

Vremenske prilike kao da ne prate uobičajene scenarije ovoga oktobra. Posljednja dekada mjeseca prosječno je najhladnija, no zadnjih nekoliko dana svjedočili smo značajnom zatopljenju.

Da se ipak nalazimo u jeseni podsjećaju nas noćne i jutarnje temperature. Temperaturne varijacije u svega nekoliko sati nisu nimalo zahvalne kada je u pitanju odijevanje, jer nam ujutro treba gotovo zimska odjeća, a danju su i kratki rukavi sasvim dovoljni.

More u velikom dijelu i dalje doseže toplih 20°C pa je kupanje na kraju oktobra itekako moguće. S obzirom da će se natprosječna toplina nastaviti i početkom snovembra, kao rijetko kada do sada, kupanje u toplom moru bit će moguće i u posljednjem mjesecu klimatološke jeseni!

Prognoza vremena period ponedjeljak-petak:

Pretežno sunčano, uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost. U sjevernim predjelima, ujutru po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost koja se ponegdje može zadržati i tokom većeg dijela dana. U četvrtak, tokom drugog dijela dana, ponegdje uz promjenljivu oblačnost, uglavnom na primorju i u zapadnim predjelima moguća je kratkotrajno kiša. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv. Najviša dnevna temperatura vazduha bez bitnijih promjena, a od četvrtka u blagom padu.

Do prvog oktobra opslužili skoro 829 hiljada putnika

0
Aerodroma Tivat -Foto skyscrapercity.com
Aerodroma Tivat -Foto skyscrapercity.com 

Za devet mjeseci ove godine preko aerodroma Tivat transferisano je ukupno 828.898 putnika, što je 2 odsto manje nego u istom periodu lani. Tivatska vazdušna luka jedina je među deset najvećih aerodroma u bivšoj SFRJ koja je na kraju trećeg kvartala ove godine, zabilježila pad prometa u odnosu na lani. Istovremeno, porastao je broj opsluženih vazduhoplova, kojih je do kraja trećeg kvartala bilo preko 5,7 hiljada.

Prvenstveni uzrok smanjenju fizičkog obima putničkog prometa tome je drastičan pad broja putnika iz Ukrajine koji dolaze na ljetovanje u Crnu Goru, zbog krize u toj državi. Taj gubitak do sada nisu mogla nadoknaditi ni sva ostala glavna tržišta sa kojima tivatski aerodrom posluje – srbijansko, rusko, bjelorusko i zapadnoevropsko, iako je na svakom od njih pojedinačno zabilježen ili blagi rast, ili kontinutet sa prošlogodišnjim rezultatima. Uprkos blagom padu broja putnika, aerodrom Tivat zadržao je osmu poziciju na listi od 10 najprometnijih na području bivše Jugoslavije, ispred Sarajeva na devetom i Podgorice na desetom mjestu.

Što se tri ljetnja mjeseca tiče, kroz terminalnu zgradu aerodroma Tivat prošlo je ukupno 545.646 putnika, što je 3,7 odsto manje nego u junu, julu i avgustu 2014. Istovremeno, prihvaćeno je i opsluženo ukupno 3.856 vazduhoplova, što je čak 30,4 odsto više nego za tri ljetnja mjeseca 2014.

Imajući u vidu da će „Montenegro Airlines“ ove godine sa aerodroma Tivat u postsezoni do 11.novembra, realizovati dosta čarter letova za Berlin, Lajpcig, Nirnberg, Hanover i Štutgart, te da nacionalna kompanija za zimu uvodi još jedan dodatni, četvrti redovni sedmični let iz Tivta za Moskvu u odnosu na prošlogodišnja tri, moguće je da će aerodrom Tivat do kraja godine u potpunosti „ispeglati“ minus u prometu putnika koji bilježi na kraju trećeg kvartala.

Otvorena nova planinarska staza na Orjenu

0

Nova planinarska staza Orjensko sedlo – Vučji zub – Kešeljevića katuni, otvorena je danas, Kako su sopštili organizator, PK “Subra” po izuzeno lijepom jesenjem vremenu priređena je promotivna šetnja stazom, sa izlazkom na Vučji zub, 1805 m. Odziv na pješačku turu premašio je očekivanja, pa se na Vučjem zubu našlo čak 70-ak planinara iz sva tri bokeljska grada, kao i Podgorice i Trebinja, članovi planinarskih klubova, “Subra”, “Vjeverica”, “Pestingrad”, “Komovi” i “Vučji zub”.

Vrh Vučji zub – 1805 m, predstavlja pravu atrakciju novootvorene staze, čijim trasiranjem je Vučji zub postao lakše dostupan. Uostalom, lakša dostupnost glavni je motiv uspostavljanja cijele staze, čijim otaranjem se povezuje grahovski, kotorski i hercegnovski dio Orjena, što je glavni preduslov da ova planinska regija na tromeđi može krenuti u formiranje zajedničke ponude za aktivni turizam.

Nosilac ideje je Đorđije Kovačević, porijeklom iz Grahova, koji već 20 godina živi u Vankuveru (Kanada) i koji ulaže značajne napore da na razne načine oživi rodni kraj (detalje možete pogledati na http://grahovo.ca/).

Staza Orjensko sedlo – Vučji zub – Kešeljevića katuni već je peta markirana planinarska staza otvorena ove godine, čime je za kratko vrijeme značajno povećan kvalitet i kvantitet planinarske infrastrukture na Orjenu.

Željko Starčević

“Pozorište o Kotoru”

0
Kotor noću - Photo Zoran Nikolić
Kotor noću – Photo Zoran Nikolić

Prva radionica projekta “Pozorište o Kotoru” održana je u subotu u Centru za kulturu Kotor, u organizaciji NVO Epeditio. Učesnici radionice razgovarali su o definisanju okvira za buduću dokumentarnu predstavu o Kotoru kao što su život u strahu, grad iz djetinjstva, borba protiv kulture, ljubav prema gradu, novac i grad, pasivnost gradske vlasti, harizma Kotora, dekadencija Kotora, duh palanke…

Ukoliko želite da se uključite u proces pripreme dođite na drugu radionicu koja će se održati u subotu 7.novembra u 19 sati u Centru za kulturu Kotor. Cilj dokumentarne pozorišne predstave (zasnovane na pričama građana/ki) je prikazati posebnosti, ali i problemi koji muče stanovnike/ce Kotora…

Poziv je otvoren za sve – bez obzira na pol, godine, obrazovanje i glumačko iskustvo. Važno je da imate želju da svojom pričom doprinesete pozitivnim promjenama u Kotoru.

Sa radionice
Sa radionice

Kontaktirajte nas, za dodatne informacije na 032 302 520, poručili su iz NVO Expeditio.

Premijerno prikazan „Modri kavez“ – dokumentarac o životu pomoraca

Dokumentarni film o pomorcima „Modri kavez“, mlade splitske redateljice Brune Bajić, sinoć je premijerno prikazan splitskoj publici u utrobi broda-trajekta „Marko Polo“.

Prepun autentičnih snimaka, neobičnih i običnih priča, radosti i tuge, sudbina, vjere, razmišljanja što im je more dalo, a što uzelo, njihovih nadanja, priče o onima što ih doma čekaju, film je progovorio o životu na moru, kruhu sa sedam kora…

Na premijeri je bilo smijeha i suza, autentičnih ispovjesti koje nikoga od gledalaca nisu ostavile ravnodušnim, što je potvrda da je rediteljica Bruna Bajić uspjela upakovati odličan dokumentarac u „Modri kavez“, priču koju je posvetila svom ocu pomorskom kapetanu Nenu Bajiću, za koga kaže da ga je more otimalo punih tridest godina.

Modri Kavez
Modri Kavez

Mnogi protagonisti „Modrog kaveza“ otkrili su tajne svojih pomorskih života, strepnje i radosti porodica, sjetili se snova i nadanja, otkrili svoje talente i nebrojene pustolovine…

Modri Kavez
Modri kavez – Bruna Bajić

Dio ovog multimedijalnog projekta bila je i knjiga „Put u Modri kavez“- redateljski memoari, redateljice Bajić, koja je sinoć predstavljena publici. Za potpuni ugođaj u ovom posebnom ambijentu, pobrinula se producentica i slikarica Žana Bajić, koja je napravila malu izložbu slika ulja na platnu inspirasanu morem, Modri san – dubina rastanka…

Knjižara So na 60. međunarodnom Sajam knjiga u Beogradu

0
Knjižara So
Knjižara So

Danas se u Beogradu otvara 60. međunarodni Sajam knjiga na koji, poslovično, odlazi tim hercegnovske Knjižare So.

Svakog drugog petka po okončanju beogradskog Sajma knjiga, knjižarski tim hercegnovske Knjižare So organizuje tradicionalnu čajanku – uvijek novim sajamskim naslovima u čast.

Tradicionalna Čajanka predstavlja srećno pronađeni model knjižarskog gostoprimstva, jedno unikatno veče – kada se na 550 km od Beograda mogu da prelistaju, omirišu i kupe hvale hrijedni izdavački hitovi. Razne arome, kriške limuna, šolje sa stilizovanim ribama u mnogim toplim rukama, te razgovor o novim knjigama – povlašćeni su, rekli bismo – trenuci u kalendaru Knjižare So ali i u vansezonskom kalendaru grada Herceg Novog. Knjižarska čajanka, 11. po redu, biće održana 13. novembra u 18.sati.

Prva preporuka za čitanje naredne sedmice tiče se romana koji je sebi već osigurao naslov sajamskog hita.

Kazna za greh
Kazna za greh

Kazna za greh novi je roman Jelene Bačić Alimpić. Početkom 20. vijeka na imanju grofa Ercega dogodiće se jedna od najneobičnijih ljubavnih priča na našim prostorima. Tajna mlade djevojke zauvijek će promijeniiti sudbinu dvije porodice, vlastelinske i sirotinjske. Mihalo i Emilija, grofov sin i kći kovača, odrastaju zajedno i s vremenom postaju najbolji prijatelji. To prijateljstvo prerasta u strastvenu ljubav suprotstavljenu društvenim normama i staleškim načelima. Poslije mnogo godina zaogrnutih tajnama jedna noć promijeniće sve. Izdavač je Laguna.

Filozofski kuhar Marijane Rirmajer i Petera Štajnera knjiga je koja pokazuje zašto mnogi u filozofiji, između ostalog, vide i fenomen jelovnika. Ako nam je poznato ime nekog jela mi još ništa ne znamo o njemu. Ovo prosto nameće potrebu da se filozofija primijeni na jelovnik. U ovoj knjizi nalaze se uputstva za pripremanje određenih jela propraćena svjedočanstvima velikih mislilaca. Knjiga nam pokazuje kako umjerenost u jelu i piću umnogome utiče na formiranje etike i morala. U svakom slučaju, uz Platona, Epikura, Hegela, Ničea jela i pića dobijaju potpuno novi ukus. Izdavač je Logos.

Kineski za decu naslov je knjige koja najmlađima otkriva kineski jezik i kulturu. Metoda nudi originalan i sistematičan pristup učenju, koji obuhvata razne aktivnosti. Djeca će moći da slušaju i ponavljaju riječi i jednostavne rečenice sa CD-a, kako bi savladali pravilan izgovor. Otkriće kineske znakove i moći će da vježbaju pisanje. Upoznaće Peking i približiti se kineskoj kulturi zahvaljujući tekstovima o civilizaciji i brojnim ilustracijama. Pored CD-a, knjiga sadrži i reljefne kineske ideograme koji mogu da se dodiruju. Izdavač Kineskoj za decu je Kreativni centar.

Na zadnjim koricama knjige Urnebesna fizika grupe autora piše: Ako spadate u one koji su greškom otvorili ovu knjigu (dobili ste je na poklon; bilo vam je dosadno; zgrabili ste je žureći u toalet) – najozbiljnije se pridržavajte ovog upozorenja: Bježite! Urnebesna fizika vam može pomutiti mozak i natjerati vas da se potpuno zaljubite u nju. Za one koji su ludi za fizikom – izdala je Laguna.

Zimsko računanje vremena

0
Zimsko računanje vremena
Zimsko računanje vremena

Od nedjelje 25. oktobra počinje zimsko računanje vremena, pomicanjem kazaljki sata za jedan sat unatrag vrijeme od 3 sata računa se kao 2 sata.

Prelazak na ljetnje i zimsko vrijeme prvi put je zabilježeno 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope i sada se praktikuje u sedamdesetak zemalja da bi se uštedila energija, jer se period dnevnog svijetla sa sitnih jutarnjih sati premješta na večernje.

Ljetno računanje vremena počinje posljednjeg vikenda u martu i traje do posljednjeg vikenda u oktobru.

Ljetno računanje vremena u regionu uvedeno je 27. marta 1983. godine.

Kruh „Tito“ sve traženiji…

1
Kruh "Tito"
Kruh “Tito”

Polubijeli kruh “Tito”, koji proizvodi podgorička Agrovita-Eco, u Tivtu postaje sve popularniji. Do kruha je sve teže doći, prodavačica u jednoj od samoposluga kaže da je izuzetno tražen i veoma brzo se proda.

“Za vrijeme druga Tita nisu se smjeli varati potrošači i nije se smio proizvoditi takozvani crni, tj. farbani hljeb. Obavezno se proizvodio polubijeli hljeb (brašno tip 850) – vodilo se računa o zdravlju stanovništva. Ovaj hljeb je proizveden po  tim standardima”, piše na etiketi proizvoda.

Na deklaraciji piše da se sastoji od brašna tip 850, prirodnog kvasca, ulcinjske soli i  vode. Pola kilograma košta 0,50 eura.

Kruh "Tito"
Kruh “Tito”

“Polubijeli narodni hljeb Tito”, nije popularan samo zbog nostalgije i toga što se u vrijeme doživotnog predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita bolje živjelo, već zbog njegovog kvaliteta, kaže prodavačica.

Ko zna možda se u Tivtu pojavi i kruh „Sava Kovačević“, zbog kvaliteta življenja u vrijeme kada je Mornaričko tehnički zavod „Sava Kovačević“ bio jedna od najboljih firmi u bivšoj državi, a Tivat po standardu življenja među prvim gradovima u toj državi.

 

Opština Tivat će praviti parking „Qatari Diaru“ ?

0
Uvala Pržna
Uvala Pržna

Vlada Crne Gore na sjednicu u četvrtak prihvatila je zahtjev Opštine Tivat da joj država prenese pravo raspolaganja na dijelu katastarske parcele 529/1 KO Milovići. Parcela površine 3.236 kvadrata nalazi se na ulazu u nekadašnji hotelski kompleks „Plavi horizont“ u zaleđu uvale Pržna, gdje je državni investicioni fond Katara „Qatari Diar“ prije nekoliko godina kupio oko 250 hiljada kvadrata zemljišta od tivatskog HTP „Primorje“.

„Qatari Diar“ najavio je da će u jednoj od najljepših uvala Crnogorskog primorja graditi turističko-rezidencijalni kompleks vrijedan oko 250 miliona eura, ali osim rušenja starog hotela „Plavi horizont“, Katarci do sada nisu ništa ozbiljnije napravili, insistirajući kod države da prvo ona za njih otkupi i ustupi im dio okolnog privatnog zemljišta mještana Krtola i dva puta donese plansku dokumentaciju po ukusu i željama „Qatari Diara“.

Opština Tivat od Vlade je 4.avgusta zatražila da joj prenese pravo raspolaganja nad dijelom parcele u državnoj svojini, koja se nalazi na ulazu u kompleks „Qatari Diara“ sa kopnene strane „radi ostvarenja javnog interesa – izgradnje javnog parkinga“.

Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije i mišljenja Ministarsva održivog razvoja i turizma, Vlada je dala saglasnost da se Opštini Tivat prenese pravo raspolaganja parcelom površine 3.236 kvadrata, koja je u državnoj svojini. Vrijednost parcele koja je po kulturi „šuma 3.klase“, Uprava za nekretnine procijenila je na 75 eura po kvadratu, odnosno na ukupno 242.700 eura.

Uvala Przna kompleks Plavi horizont
Uvala Przna kompleks Plavi horizont

Opština Tivat koja će stoga očito, uskoro novcom poreskih obveznika „Qatari Diaru“ graditi parking na ulazu u njihov kompleks u uvali Pržna, inače već godinama nije napravila niti jedno novo parkiralište za sopstvene građane u centru grada, iako je problem nedostatka parking-mjesta veoma izražen, pogotovo u ljetnjim mjesecima. Opština uprkos brojnim obećanjima, do sada nije realizovala ni planiranu izgradnju javne spratne garaže iza hotela „Pine“, niti je napravila montažnu jednoetažnu „garažu“ na parkingu u Arsenalskoj ulici, pravdajući se nedostakom novca.