Inicijativa CZIP – Solana na poštanskim markicama

0
Ulcinj solana
Ulcinj solana

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) uputio je inicijativu Pošti Crne Gore da, kroz svoje redovne djelatnosti, pomogne promovisanje prirodnjih vrijednosti i ljepota Ulcinjske solane, zbog značaja koje ona ima kao posljednje utočište za milione ptica koje je, na svom dugom putu ka Africi, koriste kao odmorište, hranilište i gnijezdilište.

“Imajući u vidu da je Pošta Crne Gore ranije prihvatila našu inicijativu za puštanje serije markica sa kudravim pelikanom, predložili smo da u okviru posebne serije za filateliste, koriste ambasadore Crne Gore – ptice. Naime, u cilju promovisanja bogate i raznovrsne ornitofaune predložili smo štampu markica sa likom flamingosa (Phoenicopterus roseus), jedne od najharizmatičnijih ptica na svijetu koja se kod nas može gledati tokom čitave godine upravo na Ulcinjskoj solani”, navodi se u saopštenju te renomirane organizacije i dodaje:

“Osmišljavanjem nove serije poštanskih markica koje bi oslikavale najinteresantnije predstavnike ptica u Crnoj Gori Pošta bi pomogla promociju prirodnih vrijednosti i ljepote naše zemlje koja na svojoj teritoriji registruje 348 vrsta ptica (65% evropske ornitofaune) od čega 215 vrsta koje gnijezde kod nas po čemu smo ispred zemalja znatno veće površine kao što je Mađarska, Velika Britanija, Češka, Portugal, Danska, Slovenija ili Švajcarska.

Flamingosi-u-Ulcinjskoj-solani
Flamingosi-u-Ulcinjskoj-solani

Pored same štampe markica predložili smo i da jedan simboličan iznos od prodaje takvih markica bude opredjeljen za izgradnju kupa za gniježđenje flamingosa na Ulcinjskoj solani, kako bi ove godine dobili prve ptiće nakon dužeg vremenskog perioda njihovog uznemiravanja”.

Predstavljen program 47.Praznika mimoze

0

Praznik mimoze koji se u Herceg Novom održava 47. mi put svečano će biti otvoren 5.februara, kada će karnevalska povorka proći gradom od Igala do Trga „Nikole Đurkovića“ , gdje će biti organizovan program uz vatromet, a nakon toga i koncert Hari Mata Harija, čulo se danas na press konferenciji.

Poziv na feštu Praznik mimoze počeće 30. janura Abrumom – ulično scensko-muzičkim performansom.

„Osnovna profilacija „Mimoze“ se bazira na karnevalskim, pučkim, pokladnim svečanostima, prilagođenim turističkim potrebama i duhu današnjeg Herceg Novog. U tom konceptu je u programu ostala elitna kultna manifestacija, starija od same „Mimoze“, Hercegnovski likovni zimski salon“ – kazao je v.d. direktoro „Herceg festa“, Stevan Koprivica.

On je istakao da su Opština, Turistička organizacija i „Herceg fest“, kao izvršni producent, odlučili da se vrate izvornom konceptu, uz inovacije prikladne vremenu u kome živimo.

Fešta od mimoze, ribe i vina na rivijeri biće održana 6.februara. Po sličnom konceptu biće organizovane i Škveranska fešta pjesme, vina, ribe i mimoze u gradskoj luci 13.februara i Noć ribe i vina u centru grada 19.februra.

Izložba cvijeća biće održana 12. februara u Titovoj vili, a biće upriličena i Dječija cvjetna povorka, odnosno defile novskih mališana od parka “Boka” do Trga “Nikole Đurkovića” gdje će biti priređen bogat program.

Praznik mimoze 2016.
Praznik mimoze 2016.

Biće održana tri maskenbala, a na onom 20. februara nastupiće Petar Grašo, koji će održati koncert nakon  programa Suđenja i spaljivanja Karnevala novskog – „Prilično dvolično“ – na glavnom gradskom trgu 21. februara u 19 sati.

Posljednji program Praznika mimoze, 27.februara biće Riblja večera u Institutu Igalo na kojoj će goste zabavljati Trio Gušti.

Praznik mimoze 2016.
Praznik mimoze 2016.

Hercegnovski zimski salon– program biće otvoren 4 februara.

“To je prilika da se pokažu nove tendencije u savrmenoj umjetnosti”, objasnio je vd.direktor JU Muzej i Galerija Đuro Beli Prijić. Ovogodišnja selektorka je istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić koja je izabrala 21 autora iz Crne Gore, BIH, Srbije, Makedonije, Hrvatske i Rusije.

U sportskom dijelu Praznika mimoze biće organizovano 13 programa u kojima će učestvovati preko 3.000 takmičara, od koji bi trebalo izdvojiti jedriličarske regate i plivački miting.

47.Praznik mimoze će koštati oko 140 hiljada eura, a sredstva je obezbijedila Opština Herceg Novi, bez klasičnih sponzora, kako je to bilo minulih godina.

Porto Montenegro – ove i naredne godine uložiće 27 miliona eura

0
Porto Montenegro - Regent Hotel Residences from north east
Porto Montenegro – ilustracija – Regent Hotel Residences from north east

Kompanija „Adriatic Marinas“ koja u Tivtu gradi marinu i turističko-rezidencijalni kompleks Porto Montenegro, tokom prošle godine okončala je dvije veće investicije „teške“ skoro 50 miliona eura, a za ovu i prvih šest mjeseci naredne godine, planirana je realizacija još dva projekta ukupne vrijednosti skoro 27 miliona eura.

Lani je u Porto Montenegru završena druga faza širenja marine gradnjom nove operativne obale i novih preko 200 vezova ukupne vrijednosti 27,15 miliona eura, pa sada ukupan kapacitet tog nautičkog centra iznosi 450 vezova. Završen je i kupcima predat novi rezidencijalno-poslovni objekat „Ksenija“ od 14.200 kvadrata, ukupne vrijednosti 22,2 miliona eura.

Prije dvadesetak dana počeli su zemljani radovi na iskopu tzv. temeljne jame za novi rezidencijalno-poslovni objekat nazvan „Regent Hotel Resdences“ površine 13 hiljada kvadrata. Nova zgrada imaće 94 apartmana, koji će biti opremljeni kao hotelske jedinice, kao i niz komercijalnih prostora za razvoj malih biznisa, mahom iz Crne Gore. Objekat se gradi sa sjeverne strane zgrade luksuznog hotela „Regent“ i zamišljen je kao svojevrsni nastavak tog hotela. To znači da će kupci stanova u novoj zgradi učestvovati u tzv. hotelskom rental-pool-u hotela „Regent“, pa će se i ti stanovi moći izdavati preko servisa tog hotela.

Centralno obilježje novog objekta biće uređeno dvorište za vlasnike hotelskih rezidencijalnih jedinica, sa palmama i drugim biljkama, kafe-barom, te čak tri bazena od kojih će jedan, otvoreni, dužine 25 metara biti zagrijavan, što će omogućavati njegovo korišćenje tokom čitave godine. Zgrada će posebnom pješačkom pasarelom, namijenjenom za goste hotela, biti povezana sa susjednim objektom hotela „Regent“.

Porto Montenegro - seen from the marina
Porto Montenegro – ilustracija seen from the marina

Iz „Adriatic Marinasa“ ranije je saopšteno da će nova zgrada koja će biti gotova do ljeta 2017.godine, koštati 35 miliona eura, ali prema dokumentima Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT), u njenu gradnju će se tokom ove i prve polovine naredne godine, investirati ukupno 24 miliona eura.

Pored nove zgrade, „Adriatic Marinas“ će tokom ove godine prema najavama iz MORT-a, izgraditi i novu glavnu trafostanici 35/10 kV preko koje će se ubuduće električnom energijom napajati cijeli kompleks Porto Montenegro. Gradnja tog objekta koštaće 1,2 miliona eura, a „Adriatic Marinas“ je već za kupovinu kompletne opreme nove trafostanice izdvojio 1,65 miliona eura.

NVO u projektu „Herceg Novi 2021.“

0
NVO Herceg-Novi
NVO Herceg-Novi

Oko četrdeset predstavnika NVO iz Herceg-Novog prisustvovalo je radnom sastanku sa članovima tima koji radi na projektu kandidature grada za Evropsku prijestonicu kulture, koji je  juče održan u prostorijama Mjesne zajednice Herceg-Novi.

Sastanak su vodili saradnici Opštine Herceg Novi, angažovani na projektu Herceg Novi 2021, Nil Piterson iz Velike Britanije i Nađa Grizo iz Njemačke. Oboje su bili članovi timova koji su uspješno pripremili i realizovali projekat Evropska prijestonica kulture – Piterson za Liverpul, koji je nosilac titule bio 2008. godine, a Grizo za njemačku oblast Rur i grad Esen za 2010. godinu.

Učestvovali su i savjetnica predsjednice Opštine Nataša Martić, koja u timu predstavlja lokalnu upravu, direktor Ljubljana festivala i predsjednik Evropske asocijacije festivala Darko Brlek, direktor projekta “Herceg Novi 2021” Aleksandar Peković, izvršni koordinator projekta Tamara Lepetić i samostalni referent za saradnju sa NVO u Sekretarijatu za društvene djelatnosti i lokalnu upravu Opštine Herceg-Novi, Lidija Leovac.

Martićeva je poručila predstavnicima NVO sektora da je ovo “gradski projekat, za višestruku dobit i dobrobit”.

Leovac je kazala da je u Herceg-Novom registrovano 177 nevladinih organizacija, od kojih je oko 70 aktivno. Istakla je da novske NVO imaju volju, ali je potrebna dodatna edukacija i tehnička podrška da se uspješno uključe u jedan evropski projekat.

– Sve NVO koje aktivno rade u različitim oblastima imaće mogućnost da se uključe u projekat “Herceg Novi 2021”, a opštinski Sekretarijat za društvene djelatnosti i lokalnu samoupravu će se truditi da im u tome pomogne – poručila je ona.

Piterson i Grizo su istakli da je cilj projekta Evropska prijestonica kulture urediti grad tako da bude bolje mjesto za život.

– Aktivnosti nevladinih organizacija ključne su za osvajanje titule i uspjeh grada u svakom smislu – kazao je Piterson.

Prezentovan je koncept aplikacije Herceg-Novog za titulu – “Frenemis”/“(Ne)Prijatelji”.

Bio je ovo prvi u nizu susreta koje će članovi tima i NVO sektora imati do kraja ove godine.

Plavi horizonti – poravnanje, 23 eura će platiti Katari dijar a 77 Vlada

1
Plavi Horizonti foto Boka News
Plavi Horizonti foto arhiv Boka News

Katarska kompanija Katari dijar zaključila je pred Osnovnim sudom u Kotoru poravnanje sa 28 vlasnika zemljišta na Plavim horizontima gdje su planirali gradnju luksuznog turističkog kompleksa, a za to zemljište inostrana kompanija platiće svega 130 hiljada eura. Prema riječima advokata vlasnika zemljišta Andrijane Borete vlasnici će dobiti 100 eura po kvadratu zemljišta, odnosno 23 eura će platiti Katari dijar a 77 Vlada, piše Dan.

– U ovom sporu koji je okončan krajem decembra zaključeno je poravnanje Katari dijara sa 28 vlasnika imanja na katarskaskoj parceli u KO Nikovići površine 2,5 hiljada metara kvadratnih, rekla je Boreta.

Međutim, izvjestan je i veliki broj vlasnika zemljišta na Plavim horizontima koji su pokrenuli upravni nostupak kojim traže poništenje odluke o eksproprijaciji na Plavim horizontima.

Prema riječima vlasnika zemljišta na Plavim horizontima oni neće pristati da dobiju 100 eura za kvadrat zelenih površina odnosno 157 eura po kvadratu za parcele mješovite namjene.

– Prije nego što je pokrenut postupak eksproprijacije na lokaciji gdje Katari dijar hoće da gradi turistički kompleks zemljište je prodavano od 280 do 400 eura po metru kvadratnom i sada ga nećemo nekome poklanjati za 150 eura. Bukvalno treba da poklonimo nekome našu očevinu i djedovinu. Nigdje u svijetu nema to da se negdje tretira zemljište kao zelena površina kada treba da se plati građanima, a na toj lokaciji će se graditi luksuzne vile odnosno turistički kompleks. Kada je Vlada 2010. godine sklopila kupoprodajni ugovor sa Katari dijarom privatnici su kupovali zemljište bez infrastrukturne opremljenosti za 250 eura po kvadratu, međutim, čim su „Katarci” stigli zabranjena je prodaja, saopštili su vlasnici „Danu”.

Izgradnja turističkog kompleksa na Plavim horizontima je uvrštena u spisak prioritetnih projekata Vlade za prošlu godinu gdje su napisali da će se do kraja 2015. godine stvoriti pretpostavke za gradnju turističkog kompleksa u koji je, kako se navodi, planirano ulaganje od 250 miliona eura. Vrijednost ugovora Vlade i Katari dijara vrijedan je 25 miliona eura.

U januaru progale godine su izdati urbanističko-tehnički uslovi za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju hotelskog kompleksa na četiri urbanističke parcele i parceli obalnog šetališta i pristupnih saobraćajnica u zahvatu izmjena i dopuna urbanističkog projekta „Pržno 1” Opština Tivat. Iako je gradnja na Plavim horizontima pod sudskim sporom Vlada je u maju 2015. godine dala saglasnost za izvođenje pripremnih radova većeg obima za izgradnju objekata opšteg interesa mješovitog rizorta, koji obuhvataju zonu UP1 površine pod saobraćajnicama.

Uvala Pržno
Uvala Pržno

Za pet godina srušen samo hotel

Od kada je Vlada potpisala kupoprodajni ugovor sa Katari dijarom jedino što je na vrijeme završeno je rušenje istoimenog hotela. Na toj lokaciji planirana je gradnja turističkog kompleksa sa preko 300 smještajnih jedinica i najvećim SPA centrom u Crnoj Gori.

Micev: stiže hladni talas

0
Boka - bura
Boka – bura

Meteorolog Branko Micev tvrdi da bi hladni talas sa sjevera Evrope mogao usloviti da u nedjelju gotovo cijela Crna Gora bude prekrivena snijegom.

On je kazao da nas za vikend očekuju ledene temperature, čak do minus 20 stepeni, sniježne mećave, olujni vjetrovi i da će se u subotu veče stvoriti uslovi za snijeg u sjevernim i južnim djelovima države,

“Hladni talas sa sjevera Evrope usloviće  zahlađenje koje će donijeti sniježne dane i ledene temperature. Ovaj talas nije neobičan za balkanski predio, a obično izaziva i nagli pad temperature, što će se dogovoditi kod nas”, kazao je Micev za Vijesti.

On najavljuje da će  u subotu biti hladno, oblačno i vjetrovito i da se na sjeveru očekuje nagli pad temperature.

Na sjeveru i u centralnim djelovima padaće snijeg, dok će  u Podgorici i na jugu padati jaka kiša, a ponegdje i snijeg.

“U subotu veče očekuju se sniježne mećave na sjeveru, ledene temperature, dok će se stvoriti uslovi da padne snijeg i u južnim predjelima. Zimski turistički centri biće prekriveni snijegom”, kazao je Micev.

Tvrdi da će u nedjelju biti veoma hladno i sniježno na sjeveru, dok će na jugu vrijeme biti stabilno, ali vjetrovito.

Boka - bura
Boka – bura

Najniže dnevne temperature tokom vikenda spustiće se do  -20 stepeni na sjeveru, dok će najviša dnevna biti pet stepeni Celzijusa na jugu Crne Gore.

Micev je kazao da će se vrijeme stabilizovati tokom ponedjeljka, utorka i srijede, kada će biti promjenljivo oblačno i suvo vrijeme, uz postepeni porast temperature.

Obilna kiša u petak, mogući i problemi zbog poplava

Micev kaže da će danas biti pretežno vedro, sa najvišom dnevnom temperaturom vazduha do pet na sjeveru i 14 stepeni na jugu.

Velike padavine i jak južni vjetar očekuje u petak, a Micev upozorava da će u pojedinim mjestima pasti i 100 litara kiše po metru kvadratnom, što će prouzrokovati i kratkoročne probleme sa poplavama.

U centralnim i južnim predjelima Crne Gore padaće kiša, koja će na sjeveru i na planinama prelaziti u susnježicu i snijeg, kaže on.

Dan kada su stigle moći zaštinika grada Kotora – Mali admiral Pavo Vičević

0

Svetom misom u katedrali Svetog Tripuna, sinoć su proslavljene Karike, dan 13. januar, kada su davne 809. godine u Kotor su stigle moći Svetog Tripuna zaštinika grada Kotora.

Brod u kotorski zaliv dopratio je opat Svetog Jurja. Upravo zbog toga u prvoj knjizi biskupskog arhiva, iz 1431., navodi se stari običaj da svakog 13. januara u godini sv. Misu služi opat Sv. Jurja.

Tradicija je očuvana do danas, misu je predvodio peraški župnik i don Srećko Majić.

U narodu je za ovu misu odomaćen naziv karike, koji potiče od talijanske riječi “incaricare” što znači zadužiti. Bokeljska mornarica je zbog radosti što su moći Svetog Tripuna stigle u Kotor zaplesala kolo, a od XV. vijeka na dan karika bira se mali admiral, koji će izreći Lode – pohvale Sv. Tripunu 27 januara, je­di­ne po­hva­le sve­cu ko­je su do da­nas sa­ču­va­ne na is­toč­noj oba­li Ja­dra­na.

Ove go­di­ne Bo­kelj­ska mor­na­ri­ca je za ma­log ad­mi­ra­la iza­bra­la Pava Vičevića iz Kotora.

Andree Saracenis

U arheološkim istraživanjima krajem 1840 pronađen je sarkofag s latinskim natpisom Andree Saracenisa, Kotoranina i njegove žene Marije, koji je otkupio moći Svetog Tripuna od mletačkih trgovaca i njemu u čast u Kotoru sagradio prvu crkvu početkom IX. vijeka.

Temelji te crkve otkriveni su u arheološkim istraživanjima poslije katastrofalnog potresa 1979. godine. Osim toga sačuvan je i dio parapetne ploče iz IX. vijeka na kojoj je latinski natpis, koji pominje biskupa Ivana i navodi datum, mjesec i godinu – 13. I. 809. koji i faktički potvrđuje datum prenosa moći zaštinika grada Kotora, Svetog Tripuna.

Nakon 30 godina čarter letovi iz Amsterdama do Tivta

0
Sajam u Utrehtu
Sajam u Utrehtu

Najveci holandski turoperator TUI Holandija uvrstio je ponudu crnogorskih hotela u svoj katalog za 2016. godinu po prvi put nakon kraja 80-tih godina. Crna Gora će, nakon gotovo 30 godina, biti direktno povezana čarter letovima iz Amsterdama do Tivta, 2 puta nedjeljno od maja do oktobra.

U okviru sajma turizma „Vakantiebeurs 2016“ koji se održava u Utrehtu od 12. do 17. januara 2016. godine održana je i prezentacija turističke ponude Crne Gore za menadžere svih poslovnica TUI Holandija kojih je bilo preko 200. Žak Krijnen ispred TUI Holandija upoznao je prisutne sa ponudom hotela budvanske, barske, kotorske, tivatske i herceg-novske rivijere, kao i sa kompletnim izletničkim programom Crne Gore. Na ovom dogadjaju koji je organizovao TUI Holandija u saradnji sa Nacionalnom turistickom organizacijom Crne Gore, prezentacije su održali i predstavnici NTO CG i LTO Budve.

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u saradnji sa turističkim organizacijama Bara, Budve i Tivta u cilju animiranja javnosti na sajmu organizovala je dnevne prezentacije kompletne turističke ponude na holandskom jeziku.

Na standu Nacionalne turisticke organizacije Crne Gore svoju ponudu su predstavili: turisticke organizacije Budve, Bara i Tivta, HG “Budvanska rivijera”, Montenegro Stars Hotel Group i turistička agencija „Montenegro Reizen“.

Sajam u Utrehtu
Sajam u Utrehtu

Sajam „Vakantiebeurs“ okuplja preko 1.200 izlagača i 100.000 posjetilaca i jedan je od najvažnijih sajmova na teritoriji Beneluksa. Posjetioci ovog sajma kao najčešće razloge za obilazak navode odabir i informisanje o destinaciji prije rezervacije putovanja.

„Montenegro Airlines“ dobio četiri zvjezdice za sigurnost

0
Montenegroairlinesov embraer E 195 na aerodromu Tivat
Montenegroairlinesov embraer E 195 na aerodromu Tivat

Crnogorska nacionalna aviokompanija „Montenegro Airlines“ (MA) slabije je rangirana od konkurenata iz regiona – nacionalnih aviokompanija država na prostoru bivše Jugoslavije u ovogodišnjem ocjenjivanju sigurnosti koje je sprovodi ugledni tim vazduhoplovnih stručnjaka okupljenih oko portala i kompanije „Airline Ratings“. Taj sajt upravo je objavio listu najsigurnijih aviokompanija, kao i prevoznika koji svojim putnicima pružaju najbolju uslugu. Ocjenjivano je ukupno 407 kompanija iz čitavog svijeta, od kojih je 148 dobilo maksimalnu ocjenu od sedam zvjezdica iz domena sigurnosti. Skoro pedeset avioprevoznika dobilo je samo tri ili manje zvjezdica, a 10 kompanija iz Indonezje, Surinama i Nepala, ima samo jednu zvjezdicu.

MA je od maksimalnih sedam, dobio četiri zvjezdice za sigurnost. Iako kompanija ima tzv. IOSA sertifikat, može slobodno da leti u zemlje EU i u posljednjih deset godina nije imala incidenata sa ljudskim žrtvama, na ovakav skor MA uticala je činjenica da našu kopmpaniju nije sertifikovala američka Savezna vazduhoplovna administracija FAA čija se potvrda veoma cijeni u vazduhoplovnoj industriji, kao i to što međunarodna Organizacija za civilno vazduhoplovstvo ICAO, crnogorskim vazduhoplovnim vlastima na posljednjem auditu dala ocjenu 4 od maksimalnih 8. Naime, ICAO po čijim mjerilima radi i „Airline Ratings“ je procijenio da crnogorske vlasti nisu dostigle prosječan nivo njihovih standarda u oblasti legislative, licenciranja vazduhoplovnog osoblja i operatora, odnosno istrage vazduhoplovnih udesa i incidenata.

Preostale tri nacionalne aviokompanije zemalja regiona „Airline Ratings“ je ocijenio bolje od MA, pa je slovenački „Adria Airways“ za sigurnost dobio pet, a „Croatia Airlines“ i „Air Serbia“ po šest od maksimalnih sedam zvjezdica. Srbijanski prevoznik dobio je maksimalnih sedam zvjezdica i u ocjenjivanju kvaliteta usluge koju „Air Serbia“ pruža putnicima, dok su „Croatia Airlines“ i „Adria Airways“ za to dobili po četiri zvjezdice. Ocjena u kategoriji kvaliteta usluge putniku za MA još nije objavljena.

Inače, za nasigurniju aviokompaniju na svijetu „Airline Ratings“ je i ove godine, treći put za redom proglasio australijskog nacionalnog avioprevoznika „Qanatas“, dok je na listi od 20 nasigurnijih na svijetu, iz Evrope ušlo njih pet – finski „Finnair“, holandski KLM, njemačka „Lufthansa“, skandinavski SAS i britanski „Virgin Atlantic“.

Karikature Maksa Đerleka

0
Maks Djerlek - plakat
Maks Djerlek – plakat

Centar za kulturu Tivat i “Galatea Gallery” iz Podgorice u četvrtak 14.januara će u galeriji ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu, prirediti izložbu karikatura čiji je autor jedan od najpoznatijih karikaturista sa ovih prostora Muhamed-Maks Đerlek.

Postavka radova pod nazivom „Iz mog ugla” je njegova četrnaesta samostalna izložba, koje je do sada imao od svog Novog Pazara pa do Berlina. Đerlek je bio i učesnik mnogobrojnih kolektivnih izložbi na kojima se predstavljao publici u prethodnih dvadesetak godina.
Izložbu „Iz mog ugla“ u Galeriji ljetnikovca Buća u Tivtu u 20 sati otvoriće predsjednik SO Tivat Krsto Bošković.

Maks Đerlek je dobitnik najvećih priznanja za karikaturu kako na našim prostorima, tako i u svijetu, poput Specijalne nagrade na Festivalu karikature u Ankari, Specijane nagrade na Svjetskom festivalu karikature „Hurijet” u Istanbulu, Prve nagrade na Festivalu karikature u mjestu Foligno – Italija, Prve nagrade na Svjetskom festivalu karikature „Moj pogled na svet” u Beogradu, Prve nagrade na Međunarodnom festivalu „Dani humora i satire Vuko Bezarević” u Pljevljima, kao i najpoznatije i najcjenjenije nagrade u region – “Zlatni „Pjer” u Beogradu.

Živi i svoja djela stvara u Novom Pazaru.