Na gat AD Port of Adria juče je pristao kruzer “Thomson Celebration” koji je u Bar doveo 1.241 putnika i 519 članova posade.
Ovo je sedmo i posljednje uplovljenje kruzera britanske kompanije TC u Bar u 2016, koja je ovako u bar dovela ukupno 8.660 putnika,mahom Engleza.
“Ovim zvanično zatvaramo sezonu kruzera u ovoj godini, i tim povodom, za engleske turiste organizovali smo tradicionalni doček uz priganice, ruštule i med u saradnji sa Srednjom ekonomsko-ugostiteljskom školom, i uz nastup KUD ”Jedinstvo” . Jako smo zadovoljni postignutim, ucrtali smo Bar na mapu destinacija kruzera, u vrlo kratkom roku savladali i uveli neophodne standarde za prihvat kruzing brodova. Građani prepoznaju pozitivne efekte ove aktivnosti i to nam je izuzetno važno”, rekla je za Jedro Tanja Novović, koordinator kruzing aktivnosti u AD Port of Adria.
Ona je dodala da je prva kruzing sezona u Baru veoma važno iskustvo i za Port of Adria i za cijeli grad, te i svojevrstan test” da vidimo da li možemo i umijemo da sarađujemo jedni sa drugim, sve u cilju najbolje promocije lokalne privrede i ambijenta”.
“Mislim da se to mora značajno unaprijediti. Prihvat kruzing brodova je za Port of Adria dodatna aktivnost, a ne osnovna djelatnost, mi ovim želimo da otvorimo nove perspektive za razvoj Bara. Da bi bili uspješniji, moramo više sarađivati, u tom smislu, u narednom periodu očekujem još veću podršku lokalne zajednice uključujući opštinu i TO, Bar to zaslužuje. Još jednom hvala svima koji učestvuju u organizaciji, posebno Olji Fatić, predstavnici lokalnih proizvođača koja je sa nama od početka, studentima Pomorskog fakulteta Kotor i dekanu Danilu Nikoliću, agenciji “Allegra”, lokalnoj samoupravi, svim institucijama u lancu prihvata kruzera, KUD “Jedinstvo” i direktorici Tanji Spičanović, profesorima i đacima Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole”, zakljućila je Novović.
Drugi po redu dječji filmski festival održaće se od 27. oktobra do 2. novembra u Budvi pod sloganom “Filmujmo u ritmu sreće”, na kom će najmlađa publika biti u prilici da pogleda zanimljive filmske premijere animiranih, igranih i dokumentarnih filmova iz različitih zemalja svijeta.
Kids Fest ove godine nudi bogat filmski program, raspoređen u dva programa: KIDS i TEEN program. U okviru KIDS programa, biće prikazani nastavak vrlo uspješnog filma “Bela i Sebastijan”, “Čudovištvance Moli”, priča o nekada najboljim komšijama film “Pat i Mat”, zatim jedan od najgledanijih filmova svih vremena “Ledeno doba: Veliki udar”, kao i najnoviji film Dreamworks Animation “Trolovi”.
A ono što čini posebnim TEEN program, namijenjen djeci od 12 do 18 godina su film “Odiseja”, “Dom gospođice Peregrin za čudnovatu djecu 3D”, “Plovidba kroz vrijeme: Put života”, kao i francuski film “Avril i nevjerovatni svijet 3D”.
Cijena individualne karte za 2D filmove je 1.9 eura, a cijena karte za 3D filmove je 2.9 eura.
Služba zaštite i spasavanja Herceg Novi bogatija za novo navalno vozilo marke “Iveco Daily”. Ključeve vozila rukovodiocu Službe zaštite i spasavanja, Aleksandru Škobalju, predali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Herceg Novi, Nataša Aćimović i Andrija Radman.
Novo vozilo
Nabavka novog vozila, prema riječima Aćimović, još jedan je pokazatelj namjere lokalne uprave da pojača kapacitete i mogućnosti Službe zaštite, kako bi se povećala bezbjednost građana, ali i omogućila bolja prevencija i reagovanje u datom trenutku.
Sa druge strane, Radman je podsjetio da je ovo samo jedan vid ulaganja u Službu zaštite, te da je, od konstituisanja vlasti krajem 2014. godine, već u nekoliko navrata modernizovana tehnička oprema, kao i da je rekonstruisan Vatrogasni dom u Meljinama.
Napomenuo je i da se sa ulaganjem u Službu zaštite i spasavanja ne smije stati i da je bezbjednost građana jedan od prioriteta lokalne uprave.
Novo vozilo
Novo vozilo kupljeno je kroz tenderski postupak, od kompanije MGS Rijeka, i koštalo je 72 hiljade eura. Potreba za nabavkom ovakvog vozila ukazala se zbog nemogućnosti pripadnika Službe zaštite da djeluju u određenim uskim ulicama na teritoriji našeg grada, kao što su djelovi šetališta i rivijere, Škver i područje kod tvrđave Španjola.
“Kupovinom ovakvog vozila riješili smo dugogodišnji problem. Ovo vozilo neće služiti samo za požarne, već i za tehničke intervencije u saobraćajnim udesima, ali i za komunalne intervencije gdje to bude potrebno. Vozilo je namjenski kupljeno za uske ulice i postiže veliku brzinu u jako kratkom vremenskom periodu, a opremljeno je na najsavremeniji način”, kazao je Škobalj.
On je informisao da novo vozilo ima 170 konjskih snaga, posjeduje 500 litara vode i 50 litara pjene, ali i da je ovo prva ovakva investicija u našem zalivu u poslednjih osam godina.
Naš čitalac Miloš Svilar, donosi nam priču kroz fotografije, Između dva mora, od Gornje Lastve do Kotora, koju je zabilježio proteklog ljeta…
Između dva mora…
Vrmac, planina u Boki, nekada granično područje između Otomanske imperije i Mletačke rupublike, danas područje bogato biljem, životinjskom populacijom, i napuštenim domovima. Gornja Lastva – naselje koje pogledom obuhvata tivatski zaliv, krije u svojim uzanim prolazima, dočaranim napuštenim smokvama, narovima, duh nekadašnjeg života ljudi koje je nevolja i volja preselila bliže moru, a more su imali i u zaleđu, s druge strane Vrmca.
Staza vodi kroz čestare, masline, prati je miris žalfije i ukus kupina. Na tom putu niste sami, sklanjaju vam se nevidljive zmije, gušteri, zečevi i ko zna ko još. Jedino šuškanje u grmlju odaje da imate neprekidno društvo.
Sa vrha Vrmca pogled na Kotorski i Tivatski zaliv, Bijelu, Kumbor, Krašiće, Radoviće i otvoreno more. 20-tak kilometara (bez lutanja), čini se prođe kao da ste preko dva mora i jedne gore stigli pre nego ste krenuli.
Realizovani i započeti projekti i planovi potvrđuju da je u 2016., dinamičnoj godini lokalna uprava aktivno i posvećeno radila u interesu Herceg-Novog i za dobrobit građana, saglasili su se na današnjoj konferenciji za novinare predsjednica Opštine Herceg-Novi Nataša Aćimović i predsjednik Skupštine opštine Andrija Radman.
Istakli su da je Herceg-Novi na putu razvoja i da su zadovoljni onim što je urađeno.
Izdvojili su neke od važnih koraka – prevaziđen je problem u planskoj dokumentaciji i produženo njeno važenje; počela izrada Prostorno urbanističkog plana kao glavnog planskog dokumenta koji će omogućiti dalji razvoj opštine; konstantno se radi na unapređenju efikasnosti gradskih službi i preduzeća, rješavanju zaostalih problema i modernizaciji rada; krenulo se u omogućavanje izgradnje infrastrukture na poluostrvu Luštica, što je nakon više decenija zapostavljanja napredak koji omogućava dalji razvoj poluostrva i realizaciju značajnih investicija.
„Održana je ukupno 31 sjednica Skupštine opštine, 23 redovne i osam vanrednih. Sva važna pitanja su bila na dnevnom redu, sve teme smo podjednako odgovorno tretirali. Bavili smo se onim što su izvorne nadležnosti Opštine Herceg-Novi, najviše u dijelu normiranja svega onoga što je potrebno da bi projekti koje planiramo zaživjeli i da počnemo njihovu realizaciju. Bavili smo se i stvarima koje nisu u izvornoj nadležnosti lokalne samouprave, a smatrali smo da je potrebno jer se tiču građana Herceg-Novog“, sumirao je Radman.
Posebno je istakao rješevanje pitanja rada vrtića i osnovne škole na Savini, te rješavanje stambenih pitanja državnih službenika i namještenika.
Aćimović i Radman
„Sa zadovoljstvom možemo konstatovati da smo ispunili obećanje da ćemo promijeniti ambijent u gradu i omogućiti brži i bolji razvoj turizma. Kroz efikasno i brzo djelovanje stvorili smo uslove da se za ovaj kratak period završe dva hotela, da se dva hotela visoke kategorije počnu graditi, da nastavimo boljom dinamikom podržavati projekte kao što je Portonovi i započnemo procedure oko realizacije porojekta Dobra Luka odnosno Portobono“, rekao je predsjednik Skupštine opštine.
Aćimović i Radman su poručili da je kandidatura grada za Evropsku prijestonicu kulture jedan od najvećih uspjeha, iako Herceg-Novi nije dobio titulu, jer je sve što je urađeno i kroz projekat definisano – veliko bogatstvo za grad. Jedna mala opština uspjela je svoj projekat izdignuti na nacionalni nivo, biti povod za okupljanje lokalnih snaga, jedinstvo regije i države.
„Radićemo da se projekat nastavi, ne više kao Evropska prijestonica kulture za 2021. godinu, ali kao projekat „Frenemies“ kroz koji će se nastojati realizovati ono što se našlo u drugoj aplikativnoj knjizi. Svakako da će proces biti duži i teži, ali vjerujemo da će se ti ciljevi ostvariti“, kazala je Aćimović.
Ne bježeći od odgovornosti i činjenica, konstatovali su i šta je ono što nije realizovano prema planu, uprkos radu i dobroj volji – pitanje izgradnje kolektora i racionalizacija organa lokalne uprave. Kako je rečeno, ovo su neki od prioritetnih zadataka u narednom periodu.
„Nastavlja se i proces realizacije planova koje do sada nismo u potpunosti završili. Svakako da to u nekim slučajevima ide sporije nego što bismo mi željeli, ali sigurna sam da se Herceg-Novi pomakao sa tačke na kojoj je bio i ide jednim novim, lijepim i snažnim putem, što će se nastaviti s obzirom na koncept koji kao lokalna uprava imamo za naš grad“, kazala je predsjednica Aćimović.
Izvršni odbor Turističke organizacije Tivat na redovnoj sjednici u utorak, razmatrao je pripreme za organizaciju dočeka Nove godine- saopšteno je danas iz TO Tivat.
Kako se ističe, TO Tivat će se priključiti kampanji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore i drugih lokalnih Turističkih organizacija crnogorskih gradova u kojima se priređuju dočeci Nove godine, kako bi se ta ponuda što bolje promovisala u zemljama regiona.
Promocije će se održati u Dubrovniku, Trebinju, Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu, Kragujevcu, Beogradu i Tirani, a TO Tivat će shodno svojim mogućnostima, pokriti određena tržišta.
Tema sastanka takođe su bili i nastupi na sajmovima, a pod pokroviteljstvom Nacionalne turistčke organizacije Crne Gore, koji su predviđeni za januar 2017. godine. Shodno hodno zaključcima Izvršnog odbora, TO Tivat će u narednom periodu odlučiti na kojim će se od tržišta gdje se sajmovi priređuju, predstaviti i ponuda tivatskie turističke privrede.
Britanski loukoBritanski loukoster „Easy Jet“ u Tivtu
Na aerodromu Tivat u četvrtak 27.oktobra, će biti obavljene posljednje ovogodišnje rotacije aviona najveće britanske lou-kost aviokompanije „EasyJet“ koja je ove sezone premijerno letjela između Velike Britanije i Crne Gore.
Uz irski „Ryanair“ i mađarski „Wizz Air“ koji lete iz Podgorice za pet destinacija u Velikoj Britaniji, Italiji i Njemačkoj, „EasyJet“ je treći veliki niskobudžetni avioprevoznik koji je uspostavio saobraćaj sa Crnom Gorom, ali preko aerodroma Tivat. Prema riječima komercijalne direktorice „EasyJeta“ za Veliku Britaniju Eli Gejvord, veoma su zadovoljni postignutim u svojoj prvoj godini poslovanja sa Crnom Gorom.
„Na liniji London- Tivat imali smo ukupno nešto oko 10.500 putnika, dok smo na liniji Mančester – Tivat prevezli skoro 16 hiljada putnika.“- kazala je Gejvord „Vijestima“ podsjećajući da je sezonska linija iz Mančestera za Tivat počela da saobraća 27.marta, dok je linija za London krenula tek 16.juna.
Prema njenim riječima, prosječan loud faktor (popunjenost putničke kabine aviona) na linijama za Tivat im je bio visokih 89 odsto, a obje linije saobraćale su dva puta nedjeljno, avionima tipa „airbus A-319“ i „airbus „A-320“.
Što se planova za narednu godinu tiče, Gejvord nam je potvrdila da će „EasyJet“ i dogodine sezonski letjeti iz Londona i Mančestera dva puta nedjeljno za Tivat.
Britanski loukoster „Easy Jet“ u Tivtu
„Linija između londondskog aerodroma Getvik i Tivta počeće ranije nego ove godine, već 27.marta, a saobraćaće dva puta nedjeljno, ponedjeljkom i četvrtkom. Linija iz Mančestera kreće 26.marta, a avioni će iz tog grada za Tivat letjeti srijedom i nedjeljom. Obje linije saobraćaće do kraja okrobra naredne godine.“- kazala nam je komercijalna direktorica „EasyJeta“ Eli Gejvord. Ona je dodala da su u toj kompaniji veoma zadovoljni uslugama koje im je pružao tivatski aerodrom i saradnjom sa menadžmentom tivatske vazdušne luke. Naime, „EasyJet“ kao i većina loukostera, traži veoma kratak period za opsluživanje aviona, iskrcaj i ukrcaj putnika i prtljaga i snabdijevanje aviona gorivom- sve zajedno za samo pola sata, što je u uslovima velikih ljetnjih gužvi na tivatskom aerodromu veliki izazov za aerodromsku operativu.
„Imamo veoma dobre odnose sa timom na tivatskom aerodromu i sa njima blisko sarađujemo da se naše operacije na tom aerodromu efektno obavljaju, kako bi našim putnicima putovanje učinili što lakšim i prijatnijim.“- zaključila je Gejvord.
Izložba španskog slikara Pabla Pikasa, koji je obilježio 20. vijek, otvorena je sinoć u dvorani Park, u Herceg-Novom – na dan rođenja čuvenog umjetnika. Ekskluzivna postavka prvi put je u Crnoj Gori, u okviru programa obilježavanja Dana opštine Herceg-Novi.
„Kada bi rekli da smo namjerno planirali da izložba jednog od najvećih umjetnika epohe, u čast oslobođenja Herceg-Novog bude baš na dan njegovog rodjenja, lagali bi. Dogodilo se. Slučajnost. Ali, kao što je rekao Džon La Kare, veliki majstor špijunskih romana „Kad vam se učini da je događaj u domenu apsurdne slučajnosti budite sigurni da je to više nego namjerno, nema stvari na svijetu koje nemaju tačno odredjeni razlog, skriveni ili javni“, kazao je otvarajući izložbu Stevan Koprivica, direktor Javne ustanove kulture „Herceg Fest“.
Pikaso u Herceg-Novom
Nesvakidašnju priliku da vidi Pikasova djela publika ima zahvaljujući odličnoj saradnji „Herceg Festa“ i ugledne ljubljanske galerije „Visconti Fine Art“ čiji su vlasnici Živa Škodlar Vujić i Lazar Vujić. u dvorani Park postavljena je zbirka od 42 grafička rada, faksimila crteža, litografija i pojedinačnih gravura nastalih od 1932. do 1969. godine.
Pikaso u Herceg-Novom
Koprivica je istakao da je Pikaso genije čija se sloboda stvaralaštva i duha ne daju ukalupiti u definiciju. Lijepe žene, društveni prevrati, življenje života punim plućima, hedonizam i angažovanost nisu omele umjetnika da napravi 13.500 slika, 100.000 grafika, 34.000 ilustracija za knjige, 300 skulptura. Ne trpeći partijnost ni dogmu, ponajmanje zločine, ostao je doslijedni antifašista.
Pikaso u Herceg-Novom
„Pablo Pikaso svoju privrženost antifašizmu pokazuje i radeći plakat za film Bitka na Neretvi Veljka Bulajića, odajući priznanje i dajući poetski pečat narodnooslobodilačkoj borbi naroda Jugoslavije. Izložba Pabla Pikasa, 2016. godine u Herceg-Novom organizuje se u čast slobode koju su 28. oktobra 1944. godine osvojile partizanske jedinice na prilazima i ulicama našeg grada. Kao što je rečeno na početku, nema slučajnosti. Posveta slobodi. Neka ta posveta bude povod za otvaranje izložbe velikog Pabla Pikasa u gradu koji teži ljepoti i slobodi“, poručio je Koprivica.
U žiži zbirke predstavljene u Herceg-Novom nalaze se kompleti originalnih grafikakoji predstavljaju danas već prilično rijetko viđene i dostupne radove, svrstani u tri mape: „Dupla flauta“, „Fauna i flora sa Antiba“ i „Pikasovi crteži – Pol Elijar“.
Pikaso u Herceg-Novom
Povodom izložbe u Herceg-Novom Živa Škodlar Vujić je zapisala: „Pablo Pikaso stvorio je jedan od najobimnijih grafičkih opusa, kojem možda nema premca među stvaraocima dvadesetog veka. U pojedinim periodima njegovog života, grafički zapisi u ploči ili litografski kamen nailaze gotovo u dnevničkom redosledu. Poznato je, da je kao nezaustavljiv stvaralac i kreator voleo da u danu menja I prelazi sa jedne tehnike na drugu – sa crtanja na slikanje, sa grafike ka oblikovanju predmeta I skulptura. Zna se da njegove ruke nikada nisu bile u mirovanju, čak je u društvu prijatelja, uz ručak ili večeru, igrajući, gotovo nesvesno, od slučajno nađenih predmeta ili papira, stvarao iznenađujuće male umetničke tvorevine. Umetnici takvog potenciala i originalnosti rijetko se rađaju; stoga ne čudi, da su Pablo Pikaso i njegov opus, stvaralaštvo, kao i njegov životni put još uvek predmet proučavanja istorčara umetnosti, pisaca i psihoanalitičara, te da izložbe njegovih radova privlače izuzetnu pažnju publike. Jednostavno – njegovi radovi još uvek uveseljavaju ljudsko oko i zrače energijom životne radosti“.
Pikaso u Herceg-Novom
Izložba Pikasovih djela u našem gradu trajaće do 25. novembra. Pokrovitelj je Opština Herceg-Novi, a izvršni producent i inicijator Javna ustanova kulture „Herceg Fest“.
Radeći na etapnom realizovanju ambiciozno osmišljenog plana urbanističko-arhitektonskog oblikovanja obalnog dijela središta Malinske, čelništvo te otočne lokalne jedinice ovih dana priprema niz novih koraka na tom putu.
Jedna od planiranih aktivnosti je i prezentacija tog zasad još uvijek idejnog rješenja koje su, u sklopu lani provedenog natječajnog postupka stručno vođenog od predstavnika Društva arhitekata Rijeka, iznjedrili arhitekti zagrebačke tvrtke NFO, piše Novi list.
U sklopu sveobuhvatnog projekta koji, prema procjenama teži gotovo 11 milijuna eura i koji će se, što zbog cijene cjelokupne vizije urbanističko-arhitektonskog preoblikovanja malinskarske obale, što zbog zahtjevnosti samih rješenja, odvijati u fazama i kroz dulje vrijeme, iskristalizirao se i cijeli niz ponešto manjih, ali ne i manje važnih pratećih zahvata i projektnih rješenja kojima bi ukupna slika i ponuda Malinske trebale dobiti nove sadržaje i kvalitetu.
Jedna od takvih zamisli jest i ona vezana uz ustroj, oblikovanje i uređenje interpretacijskog centra »Bracerom prema zapadu« – svojevrsnog suvremenog muzeja posvećenog tradicijskom plovilu, ali i cjelokupnoj maritimnoj i brodograditeljskoj baštini žitelja tog dijela otoka Krka. Vodeći se nastojanjem da se, osim skladnijeg i funkcionalnijeg uređenja obalnog pojasa tog vrlo posjećenog otočnog turističkog središta, ono obogati i kvalitetnim turističko-promocijskim, kulturnim i zabavnim sadržajima, malinskarska je lokalna uprava zadatak kreiranja idejnog rješenja tog interpretacijskog centra povjerila predstavnicama renomirane domaće tvrtke Muze, specijalizirane za kulturni turizam i kreiranje uspješnih baštinskih atrakcija.
Polivalentni kompleks
– Interpretacijski centar »Bracerom prema zapadu« koji se upravo idealno i logično nastavlja na već pokrenute aktivnosti usmjerene ambijenatalnom preobražaju mjesne obale, slijedom inicijativa samih mještana trebao bi svoj dom naći unutar ponešto većeg, polivalentnog kompleksa koji će se s vremenom graditi na samoj obali, u zoni Lastavice, odnosno na mjestu na kojem će se mjesta naći i za gradnju i uređenje sjedišta našeg jedriličarskog kluba te lokalnog sportsko-ribolovnog društva – naglasio je, predstavljajući polazišne točke tog zanimljivog projekta, općinski načelnik Robert Anton Kraljić.
Naglašavajući da bi postav interpretacijskog centra trebao biti na tragu niza sličnih, uspješnih projekata, poput rovinjskog Ekomuzeja batane ili pak Muzeja betinske drvene brodogradnje, Kraljić je napomenuo da je uvjeren da će, kad jednog dana bude realiziran, i malinskarski muzejsko-interpretacijski centar posvećen »njihovoj« braceri također izrasti u jednu od većih i značajnijih atrakcija Malinske-Dubašnice i cijelog otoka Krka.
Kuća dubašljanske baštine
Javnost će se tako, sa svim detaljima cjelokupnog urbanističko-arhitektonskog rješenja obalnog centra naselja Malinska, kao i s dosad već odrađenim razradama spomenutog interpretacijskog centra, imati priliku upoznati na javnom izlaganju koje će, u prostoru velike vijećnice Opštine Malinska-Dubašnica biti održano u petak, 28. loktobra, s početkom od 17 sati.
Skupu će se, najavili su malinskarski opštinari, nazočiti i izrađivači spomenutih dvaju projekata, odnosno predstavnici tvrtki NFO i Muze, koji će zainteresiranim žiteljima detaljno predstaviti i razložiti sve detalje tih dvaju važnih, vrijednih i umnogome posebnih projekata. Istom prigodom bit će govora i o još jednom, s prethodno spomenutima također srodnom projektu – Kući dubašljanske baštine, koji se također razvija i čiji će izrađivači iz tvrtke »Mjesto pod suncem«, također nazočiti javnom skupu.
U Modernoj galeriji u Starom gradu – Budva, u srijedu 26. oktobra u 19 sati biće otvorena izložba akademskog slikara Luke Dedića.
Umjetnik će se budvanskoj publici predstaviti sa 25 radova rađenih u tehnici ulje na platnu i crteži.
Izložba će trajati do 15. novembra 2016. godine.
Luka Dedić je rođen u Beogradu 12.12.1973. godine. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti na Cetinju, 2001. godine u klasi profesora Jakova Đuričića. Magistrirao na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, 2007. godine u klasi profesora Mila Grozdanića.
