Na Orjenu promovisano trail trčanje

0
Trail running
Trail running

Proteklog vikenda, kod sela Kameno u hercegnovskom zaleđu, na promociji trail trčanja okupilo se 40-ak učesnika. I pored lošeg vremena, kiše i niske oblačnosti, sve je proteklo u najboljem redu. Na raspolaganju su bile tri staze, najlakša za hodanje, i dvije za trčanje, od 5, odnosno 7 km. Naravno, na druge dvije su većinu činili aktivni sportisti koji su došli iz Kotora Herceg – Novog i Dubrovnika.

Oficijelna promoterka dešavanja koji je organizovan u okviru programa “Podigni glavu, otkrij Orjen”, bila je Novljanka Nataša Milosavljević, misica Crne Gore za 2015. godinu. Ona ističe da učešće na trail trčanju i u bilo kakvim sportskim aktivnostima, pogotovo u prirodi, čini ljudima dobro.

Natasa Milosavljevic, Miss Crne Gore 2015.
Natasa Milosavljevic, Miss Crne Gore 2015.

Saša Kulinović iz NVO Orjen Outdoor Herceg Novi, koji su organizatori događaja, je zadovoljan kako je sve proteklo.

“Stalno smo na nekim trkama i stalno se nešto nadmećemo, a danas je bilo pravo zajedničko druženje i sve to dokazuje da nam ni ova kiša nije pomutila račune, nego smo odradili cijeli krug što je bio planiran. Mnogi su me zvali da pitaju da li će se ovo otkazati. Treking je takav sport da ako je trka zakazana u 12 sati, start kreće u 12 sati, nezavisno od vremenskih uslova. Trekeri ne biraju vremenske uslove, nekome čak više odgovara ovo vrijeme”, objasnio je Kulinović.

Sasa Kulinovic, NVO Orjen Outdoor
Sasa Kulinovic, NVO Orjen Outdoor

Dragocjenu pomoć u organizaciji ovog događaja dali su mještani Kamenog. Goran i Svetlana Stanovčić ugostili su sve učesnike u caffe baru Karakas, poslužili ih kolačima, čajem i toplim domaćim priganicama, ali, uz sve to, zajedno sa sinom i učestvovali u trčanju!

Svetlana Stanovcic, caffe bar Karakas
Svetlana Stanovcic, caffe bar Karakas

Marina Maslek, HPD Sniježnica Dubrovnik ističe da su “planinarske staze vrlo važan dio turističke ponude, i da sa sa ovakvim utrkama koje su u svijetu sve popularnije može promovisati zaleđe koje je inače jako zapostavljeno, dok je obala prenapučena, jako skupa i ljudi su generalno nezadovoljni tom vrstom turizma”.

Marina Maslek HPD Snijeznica, Dubrovnik
Marina Maslek HPD Snijeznica, Dubrovnik

Među učesnicima trail trčanja bio je i triatlonac Mladen Ilić iz kotorskog kluba.

“Super smo se zabavili što je i cilj svih ovih naših druženja, ali i da ljudima ukažemo koliko je lijepo izaći u prirodu i baviti se zdravim stilovima života”, kazao je Ilić.

Mladen Ilic, triatlon klub Kotor
Mladen Ilic, triatlon klub Kotor

Organizator dešavanja su bili su NVO Orjen Outdoor i Alpinistički klub Niskogorci, a učestvovali su članovi triatlon kluba Kotor, planinarskih kluba Subra iz Herceg Novog i Vjeverica iz Kotora, triatlon kluba Herceg Novi i planinarskog kluba Sniježnica iz Dubrovnika. Manifestaciji prisustvovao i Marko Samardžić, član Skyrunning asocijacije Srbije, a u trci je učestvovao Željko Starčević  vd direktor Agencije za razvoj i zaštitu Orjena koja je koordinator cjelokupnog programa “Podigni glavu, otkrij Orjen”.

Najviše novca otišlo na asfaltiranje

1
TIVAT
Tivat – foto Anton Marković

Pored milionskih iznosa koje izdvaja za gradnju nove kanalizacione i vodovodne infrastrukture, odnosno ekspropijacju zemljišta, Opština Tivat lani je na ime kapitalnih uzdataka za lokalnu infrastrukturu, uložila tek nešto više od 600 hiljada eura.

Naime, za realizaciju ukupno 35 projekata na lokalnoj infrastrukturi a koji su završeni u 2015. , iz gradske kase utrošeno je ukupno 603.200, 7 eura – stoji u Izvještaju o stanju uređenja prostora u Opštini Tivat za prošlu godinu.

Pojedinačno najviše novca, utrošeno je na izgradnju nove saobraćajnice na Kavi, između Autobuske stanice i sportske dvorane Župa što je koštalo preko 105 hiljada eura. Za asfaltiranje lokalnih puteva potrošeno je 98,5 hiljada eura, dok je izgradnja nove ulice broj 18 u naselju Donja Lastva koštala skoro 42 hiljade eura. Za rekonstrukciju prostora gradske zelene pijace, odnosno njenog dijela za prodaju mlijeka, mliječnih proizvoda i namirnica animalnog porijekla, investirano je 67,2 hiljade eura, za izgradnju novih djelova i rekonstrukciju postjeće mreže javne rasvjete potrošeno je preko 57 hiljada eura, dok je za sanaciju i uređenje djelova dva potoka u gradu potrošeno oko 16 hiljada eura.

Preko 31 hiljadu eura izdvojeno je za radove na rekonstrukciji objekta dječjeg vrtića u Radovićima, a skoro 15 hiljada eura koštala je sanacija potpornog zoida ispod crkve Svete Gospođe u tom naselju. Više od 50 hiljada eura utrošeno je za izradu razne planske dokumentacije, projekata i analiza, dok je je preko 32 hiljada eura lani investirano u objekat sportske dvorane, kro tri različita projekta njene sanacije i dodatnog opremanja. Za rekonstrukciju devastiranih stanica za izdavanje bicikala u sistemu javnog biciklističkog prevoza „Bike Tivat“, lani je uloženo blizu 20 hiljada eura.

SMATSA najbolja u Evropi

0

Evropskа orgаnizаcijа zа bezbednost vаzdušne plovidbe EUROCONTROL sa sjedištem u Briselu, proglаsilа je Kontrolu letjenja Srbije i Crne Gore SMATSA zа nаjbolju kontrolu letenjа u Evropi u 2015. godini.

Anаlizom „Safety Maturity Score“ parametara u Kontroli letenjа Srbije i Crne Gore koju svаke godine sprovodi EUROCONTROL, zаključeno je dа SMATSA zаuzimа prvo mjesto od 48 provаjderа u evropskom sistemu. Iz ukupno 11 ocjenjivanih oblasti rada, SMATSA je dobila pet maksimalnih ocjena 5, a ostalo su bile četvorke, dok je njen ukupan procenat uspješnosti 90,69 posto. Posebno visoke ocjene SMATA je dobila u kategorijama sigurnosti koje su od presudne važnosti u vazdušnom saobraćaju.

„Ovаkаv vid pozicionirаnjа otvаrа nаm vrаtа zа sаrаdnju sа svim evropskim provаjderimа kаo i učešće nа rаznim međunаrodnim projektimа, koji će dugoročno omogućiti rаzmenu informаcijа od znаčаjа zа bezbednost celokupnog evropskog nebа.” – rečeno je tim povodom iz menadžmenta SMATSA koija inače, trenutno ulaže preko 4 miliona eura u izgradnju novog kontrolnog tornja na aerodromu Tivat.

Inače,nebom iznаd Srbije, Crne Gore, južnog Jаdrаnа i 55 odsto gornjeg vаzdušnog prostorа BiH koje nadziru kontrlori SMATSA, 29. аvgustа prošle godine preletjelo je 2.969 аvionа što je istorijski dnevni rekord u poslovаnju od kаko SMATSA postoji.

„U nаjopterećenijem sаtu imаli smo i do 300 putničkih аvionа. Svi su bili bezbjedni, prošli su nаš vаzdušni prostor zа što krаće vreme i nаjkrаćim putem.”- saopštili su iz SMATSA koja je prošlu godinu okončala sa ukupno oko 600 hiljada preleta aviona, oko 55 hiljada više nego 2014.

Vazdušni prostor koji nadzire SMATSA bilježi sve već rast prometa, a time raste i zarada ove jedine preostale zajedničke državne kompanije Srbije i Crne Gore koja spada među 15 najboljih preduzeća po neto dobiti u te dvije države. Osim uslugama kontrole vazdušnog saobraćaja, SMATSA se bavi i školovanjem komercijalnih pilota i kontrolora letjenja koz svoja dva fakulteta – Vazduhoplovnu akademiju u Vršcu koja ima i flotu od 20 školskih aviona, te Centar za obuku kontrolora u Beogradu.

Brod Jacquesa Cousteaua, ponovno će zaploviti

0
Calypso
Calypso

Legendarni Calypso, brod čuvenog francuskog istraživača podmorja, pokojnog Jacquesa Cousteaua, ponovno će za par mjeseci zaploviti, najavili su vlasnici broda.

Društvo Cousteau priopćilo je na svojoj internet stranici kako će brod “dobiti potpuno nov život”.

Brod Calypso, s kojim je čuveni istraživač godinama ispitivao tajne podmorja, bio je tokom 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća domaćinom serijala Jacquesa Cousteaua Podmorski svijet, popularnog diljem svijeta.

Brod je 1996. teško oštećen prilikom slučajnog sudara do kojeg je došlo u luci Singapura.

Društvo Cousteau, kojeg je 1973. osnovao sam istraživač, objavilo je da će brod biti spreman napustiti brodogradilište u Concarneauu u prvom tromjesečju 2016. Predsjednica društva i Cousteauova udovica, Francine Cousteau, priopćila je da će “brod biti u potpunosti obnovljen i spreman za plovidbu te će ga pokretati njegova dva motora, kako je to želio i kapetan Cousteau”.

Caypso, britanski brod originalno namijenjen vađenju mina iz podmorja, 1950. godine adaptiran je u “mobilni oceanografski laboratorij”, a Cousteau, bivši pomorski časnik, njime je načinio prve istraživačke korake u proučavanju dubokog podmorja.

Brod je trebao biti popravljen još 2007. ostavši usidren u Bretanji nakon spora oko plaćanja u kojem su njegovi vlasnici morali platiti brodogradilištu 300.000 eura, novac koje je društvo prikupilo iz javnih donacija.

U junu 2010. društvo je, obilježavajući 100 godina Cousteauovog rođenja, objavilo kako se brod popravlja.

Po najnovijem saopštenju, radi se na tome da radovi na brodu u Bretanji budu okončani tijekom iduća tri mjeseca, a procjenjuje se da će trebati još 12 do 18 mjeseci dok brod napokon ponovno zaplovi.

Luka Kotor najavljuje uspješnu sezonu

0
See Cloud - foto Miro Marušić
See Cloud – foto Miro Marušić

Iz Luke Kotor najavljuju još jednu uspješnu kruzing sezonu, koja će zvanično biti otvorena 3.marta dolaskom kruzera “Berlin” njemačke kompanije “FTI Cruises“.

Na sezonu kružnih putovanja 2016. gledamo kao nastavak uspješnog poslovanja prijašnjih godina. Ove godine u Luku Kotor će uploviti 437 kruzera, koji će dovesti 500.000 turista, 200.000 članova posade, a očekuje se i dolazak više od 2000 jahti. Putnici ne kriju zadovoljstvo Kotorom kao destinacijom. Prije deset godina kroz Luku je stiglo 50.000 putnika, danas je to deset puta više, kazao je za naš portal direktor Luke Kotor Vasilije Kusovac.

Uspješnu kruzing sezonu protekle godine Luka Kotor zatvorila je 31. decembra, kada je uplovio mini kruzer „Artemis“ sa pedesetak turista uglavnom iz Amerike koji su dočekali Novu godinu na trgu u Kotoru.

„Naša želja je da što više kruzera ostaje u kotorskoj luci preko noći, na taj način osim masovnog razvijamo i eltni turizam. Želimo napraviti jedan balans kako bi turistima osim kratkog zadržavanja i razgledanja Grada, ponudili duži boravak, obilazak i upoznavanje drugih prirodnih ljepota Crne Gore, kao što su Lipska pećina, Skadarsko jezero…“ – kazao je Kusovac.

Luka Kotor - foto Ivka Janković
Luka Kotor – foto Ivka Janković

Vrijeme – jugo, kiša, do 16 stepeni

0
Južina
Južina

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno, povremeno sa kišom, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

U južnim i centralnim predjelima su mogući pljuskovi sa grmljavinom, dok se na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku očekuju uglavnom padavine slabog intenziteta.

Krajem dana ili u večernjim satima u većem dijelu zemlje prestanak kiše.

Vjetar povremeno umjeren do jak, južnih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 13, najviša dnevna od 7 do 16 stepeni.

Tivat - Olujno jugo
Tivat – Olujno jugo

Period nedjelja-četvrtak:

Umjereno do potpuno oblačno svakodnevno povremeno kiša, u južnim i centralnim predjelima su mogući i pljuskovi sa grmljavinom, dok se na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku očekuje dosta suvog vremena. Nešto više padavina se očekuje u nedjelju prijepodne i u noći između ponedjeljka i utorka. U četvrtak promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a krajem dana i tokom noći ponegdje se očekuju padavine. Vjetar umjeren do jak, u utorak mjestimično i veoma jak, južnih smjerova, u srijedu krajem dana u skretanju na sjeverni.

Temperatura vazduha u porastu, a od srijede u padu, pa se u višim planinskim predjelima na sjeveru očekuje i slab snijeg.

Šta će biti sa preko 800 umjetnina Instituta Igalo?

0
BORIS-VERIGO
BORIS-VERIGO

Mnogi znaju da je Institut ,,Dr Simo Milošević”  nekada bio jedna od najznačajnijih zdravstveno-rehabilitacionih ustanova u ovom dijelu svijeta kao i da je nedavno privatizovana na kontoverzan način. Međutim, malo ko van Instituta zna da ta ustanova raspolaže vrlo značajnim fundusom umjetnina, čija je vrijednost, po nekim stručnim procjenama, skoro 300 hiljada eura, piše portal hercegnovi.cool

Naime, oko 800 umjetničkih djela pojedinačnih vrijednosti od 100 eura za pojedine grafike pa do 8000 eura, kolika je procijenjena vrijednost ulja na platnu ,,Crveni i bijeli božuri”, autora Milana Konjovića,  koja se nalazi u Titovom kabinetu u Vili Galeb, i za koju je u katalog popisa umjetničkih djela u valsništvu Instituta napisano – ,,…rad od velike umjetnicke vrijednosti…..ne otuđivati…”. E ta napomena – ne otuđivati – u kombinaciji sa činjenicom da je Institut privatizovan, nameće sasvim logično pitanje – šta će biti sa umjetničkim bogatstvom koje je u vlasništvu Instituta, da li je i ono sada prelazi u ruke IWG grupe koja je platila svega 10 miliona eura za većinski dio akcija kompletnog Instituta Igalo sa Vilom Galeb.

LUKA-BERBERBEROVIC
LUKA-BERBERBEROVIC

,,Ideja koja je stara desetak godina da fond slika u slučaju privatizacije Instituta bude poklonjen opštini Herceg Novi, nažalost još nije realizovana ali nadam se da će se i to dogoditi”, objašnjava za Herceg Novi Cool, voditelj Spa Galerije Instituta Igalo Željko Vavić, koji je 2003. kada je ona osnovana, u Institutu zatekao već formiran veoma značajan umjetnički fundus.

,,Tada je organizovana prva izložba iz fundusa Instituta. Od tada do danas organizovano je preko stotinu samostalnih izložbi renomiranih umjetnika iz zemlje i okruženja, te desetak umjetničkih kolonija. Institut je kroz takav rad Galerije obogatio svoj fond umjetnina, jer su svi izlagači i gosti kolonija ostavljali svoja djela”, kaže Vavić i potvrđuje da ta ustanova raspolaže sa više od 800 popisanih umjetnina

,,Sve umjetničke jedinice su popisane u katalog koji sadrži fotgrafiju, ime autora, tehiku rada, dimenzije, mjesto gdje se nalazi i finansijsku procjenu urađenu od stručne komisije koju su sačunjavali  Aleksandar Ćilikov, Nataša Đurović i Nenad Šoškić.

Fond raspolaže i umjetnnama koje se nalaze u Vili Galeb, gdje su zastupljeni radovi  Milana Konjovića,Bata Pravilovića, Luke Tomanovića, Borisa Veriga, Voja Tatara, Luke Berberovića. Postoji veliki broj umjetnina crnogorskih sikara mlađe generacije,akademaca koji su završili AKADEMIJU NA CETINJU  –  Naod Zorić, Flilp Vlahović, Dado Đuranović, Tanja Topuzoska, Isidora Dautović kao i profesora akademija na Cetinju Beogradu i Sarajevu – Burić, Knežević, Ćorović, Nikšić kao i slikara starije i srednje generacije sa ex yu prostora Bato Brajović, Ljubo Brajović, Mišo Vemić, Vesko Gagović, Smail Bostandžić, Gligor Čemerski, Jure Cekuta, Klavdij Palčić, Marko Musović, Danica Basta, Ljubo Popadić, Radmila Lizdek, Boris Dragojević, Dušan Jeknić, Kemal Ramujkić, Pero Nikčević, Boris Boćo Vujović, Anđelko Arnautović i mnogi drugi. O fondu se uglavnom brinem ja, a ja sam i napravio pomenuti katalog, naravno uz podršku menadžmenta Instituta”, priča nam dalje Vavić objašnjavajući da je sve pomenuto bilo i povod da 2014. godine organizuje izložbu učenika i profesora čuvene umjetničke škole u Herceg Novom.

bozuri-konjovic
“Crveni i bijeli božuri”, autora Milana Konjovića

Prema riječima našeg sagovornika, koji je između ostalog i odbornik u lokalnom parlamentu opštine Herceg Novi uz čiju saglasnost je izvršena aktuelna privatizacija Instituta, Spa Galerija i dalje pruža šansu mladim umjetnicima:

,,Spa Galerija danas daje mogućnost mladim umjetnicima, talentima, ljubiteljima umjetnosti koji hoće da izlažu svoje radove. Tako je posljednja izložba bila i prva samostalna izložba mlade slikarke Jovane Vujović iz Herceg Novog” – kaže Željko Vavić.

DJORDJIJE
DJORDJIJE

Formiranje umjetničke kolekcije je dugoročno ulaganje, ali i dokaz društveno odgovornog poslovanja. Jedini odgovoran gest, uvjereni smo, bio bi poklanjanje zbirke Herceg Novom.

Demolirana osmatračnica za posmatranje ptica na tivatskim Solilima

0
Solila osmatracnice
Solila osmatracnice

Osmatračnica za posmatranje ptica koja se nalazi na tivatskim Solilima demolirana je od strane nepoznatih vandala koji su značajno oštetili zaštitnu ogradu koja omogućava siguran pristup platformi osmatračnice – saopšteno je iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP). Znatna oštećenja na osmatračnici su primjećena prilikom redovnog monitoringa i zimskog prebrojavanja ptica kojeg CZIP vrši na području Solila još od 2000. godine.

Oštećena osmatracnica na Solilima
Oštećena osmatracnica na Solilima

Ova NVO u saradnji sa JP „Morsko dobro“ i Opštinom Tivat je početkom prošle godine, radi obezbjeđivanja adekvatne infrastrukture za posmatranje ptica u specijalnom rezervatu tivatska Solila, uspostavila onitolološku stazu koja sadrži dvije osmatračnice za posmatranje ptica.

Osmatračnice se koriste u cilju posmatranja ptica i edukacije djece o ornitologiji i značaju očuvanja močvarnih staništa, i predstavljaju dobro od javnog interesa za Crnu Goru. Od postavljanja osmatračnica, Solila je posjetilo nekoliko hiljada učenika osnovnih škola iz više crnogorskih gradova, kao i građana i turista koji su uživali u pogledu koji se sa osmatračnica pruža na ovaj nesvakidašnji ambijent slanih močvara, kao i u posmatranju ptica.

“Apelujemo na posjetioce Solila da iz sigurnosnih razloga, do izvršenja opravki, ne koriste oštećenu osmatračnicu, a da ukoliko primjete dodatna oštećenja ili vršenje štete osmatračnicama, zapažanja prijave Centru za zaštitu i proučavanje ptica putem mejla czip@czip.me ili telefona 020 272 051.”- saopštio je CZIP.

Tivat – „Božićna bajka“

0

U organizaciji Omladinskog kluba Tivat i Kancelarije za prevenciju bolesti zavisnosti i pitanja mladih, 11. januara , ponedjeljak, s početkom u 18 sati bit će odigrana pozorišna predstava „Božićna bajka“ u tivatskom Centru za kulturu.

Predstavu će izvesti najmlađi polaznici dramskih radionica u okviru Omladinskog kluba Tivat.

Snaga prirode: Snažna tramontana “iskrivila” Zlatni rat na Braču

1
Zlatni rat - foto Frane Marinković
Zlatni rat – foto Frane Marinković

Jedna od najljepših jadranskih plaža, a neki će reći i znatno šire, Zlatni rat u Bolu, ljepotom osvaja u svakom dijelu godine, a posljednja je dva dana ponovno izaziva pozornost. Naime, zbog dvodnevne dominacija zapadnih vjetrova, osobito tramontane, poznata bračka plaža promijenila je svoj izgled! Osobito jaka tramontana puhala je tokom četvrtka na cijelom srednjodalmatinskom akvariju. U Bolu su olujni udari prelazili 70 km/h, na Palagruži 80 km/h, a u višim predjelima Visa udari su prelazili 100 km/h.

Sada se je svoj vrh Zlatni rat “zakrivio” prema istoku, prilagođavajući se tako smjeru vjetra, odnosno strujanjima mora. Stanovnici Bola nam kažu da postoji mogućnost, ukoliko zapadno strujanje potraje dovoljno dugo, da dođe do daljnjeg zakrivljenja vrha plaže, pa da na taj način u sredini nastane i malo “jezerce”, piše Dalmacija News.

Zlatni rat - foto Frane Marinković
Zlatni rat – foto Frane Marinković

Promjena oblika Zlatnog rata prirodna je pojava, stoga nema razloga za zabrinutost.

Zlatni rat - foto Frane Marinković
Zlatni rat – foto Frane Marinković

U priloženoj foto galeriji pogledajte prekrasne prizore “izmijenjenog” Zlatnog rata koje je snimio Frane Marinković iz Bola. Frane je mladi pomorac koji se hobistički bavi fotografijom iz vazduha.