Iz Luke Kotor najavljuju još jednu uspješnu kruzing sezonu, koja će zvanično biti otvorena 3.marta dolaskom kruzera “Berlin” njemačke kompanije “FTI Cruises“.
Na sezonu kružnih putovanja 2016. gledamo kao nastavak uspješnog poslovanja prijašnjih godina. Ove godine u Luku Kotor će uploviti 437 kruzera, koji će dovesti 500.000 turista, 200.000 članova posade, a očekuje se i dolazak više od 2000 jahti. Putnici ne kriju zadovoljstvo Kotorom kao destinacijom. Prije deset godina kroz Luku je stiglo 50.000 putnika, danas je to deset puta više, kazao je za naš portal direktor Luke Kotor Vasilije Kusovac.
Uspješnu kruzing sezonu protekle godine Luka Kotor zatvorila je 31. decembra, kada je uplovio mini kruzer „Artemis“ sa pedesetak turista uglavnom iz Amerike koji su dočekali Novu godinu na trgu u Kotoru.
„Naša želja je da što više kruzera ostaje u kotorskoj luci preko noći, na taj način osim masovnog razvijamo i eltni turizam. Želimo napraviti jedan balans kako bi turistima osim kratkog zadržavanja i razgledanja Grada, ponudili duži boravak, obilazak i upoznavanje drugih prirodnih ljepota Crne Gore, kao što su Lipska pećina, Skadarsko jezero…“ – kazao je Kusovac.
U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno, povremeno sa kišom, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
U južnim i centralnim predjelima su mogući pljuskovi sa grmljavinom, dok se na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku očekuju uglavnom padavine slabog intenziteta.
Krajem dana ili u večernjim satima u većem dijelu zemlje prestanak kiše.
Vjetar povremeno umjeren do jak, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 13, najviša dnevna od 7 do 16 stepeni.
Tivat – Olujno jugo
Period nedjelja-četvrtak:
Umjereno do potpuno oblačno svakodnevno povremeno kiša, u južnim i centralnim predjelima su mogući i pljuskovi sa grmljavinom, dok se na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku očekuje dosta suvog vremena. Nešto više padavina se očekuje u nedjelju prijepodne i u noći između ponedjeljka i utorka. U četvrtak promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a krajem dana i tokom noći ponegdje se očekuju padavine. Vjetar umjeren do jak, u utorak mjestimično i veoma jak, južnih smjerova, u srijedu krajem dana u skretanju na sjeverni.
Temperatura vazduha u porastu, a od srijede u padu, pa se u višim planinskim predjelima na sjeveru očekuje i slab snijeg.
Mnogi znaju da je Institut ,,Dr Simo Milošević” nekada bio jedna od najznačajnijih zdravstveno-rehabilitacionih ustanova u ovom dijelu svijeta kao i da je nedavno privatizovana na kontoverzan način. Međutim, malo ko van Instituta zna da ta ustanova raspolaže vrlo značajnim fundusom umjetnina, čija je vrijednost, po nekim stručnim procjenama, skoro 300 hiljada eura, piše portal hercegnovi.cool
Naime, oko 800 umjetničkih djela pojedinačnih vrijednosti od 100 eura za pojedine grafike pa do 8000 eura, kolika je procijenjena vrijednost ulja na platnu ,,Crveni i bijeli božuri”, autora Milana Konjovića, koja se nalazi u Titovom kabinetu u Vili Galeb, i za koju je u katalog popisa umjetničkih djela u valsništvu Instituta napisano – ,,…rad od velike umjetnicke vrijednosti…..ne otuđivati…”. E ta napomena – ne otuđivati – u kombinaciji sa činjenicom da je Institut privatizovan, nameće sasvim logično pitanje – šta će biti sa umjetničkim bogatstvom koje je u vlasništvu Instituta, da li je i ono sada prelazi u ruke IWG grupe koja je platila svega 10 miliona eura za većinski dio akcija kompletnog Instituta Igalo sa Vilom Galeb.
LUKA-BERBERBEROVIC
,,Ideja koja je stara desetak godina da fond slika u slučaju privatizacije Instituta bude poklonjen opštini Herceg Novi, nažalost još nije realizovana ali nadam se da će se i to dogoditi”, objašnjava za Herceg Novi Cool, voditelj Spa Galerije Instituta IgaloŽeljko Vavić, koji je 2003. kada je ona osnovana, u Institutu zatekao već formiran veoma značajan umjetnički fundus.
,,Tada je organizovana prva izložba iz fundusa Instituta. Od tada do danas organizovano je preko stotinu samostalnih izložbi renomiranih umjetnika iz zemlje i okruženja, te desetak umjetničkih kolonija. Institut je kroz takav rad Galerije obogatio svoj fond umjetnina, jer su svi izlagači i gosti kolonija ostavljali svoja djela”, kaže Vavić i potvrđuje da ta ustanova raspolaže sa više od 800 popisanih umjetnina
,,Sve umjetničke jedinice su popisane u katalog koji sadrži fotgrafiju, ime autora, tehiku rada, dimenzije, mjesto gdje se nalazi i finansijsku procjenu urađenu od stručne komisije koju su sačunjavali Aleksandar Ćilikov, Nataša Đurović i Nenad Šoškić.
Fond raspolaže i umjetnnama koje se nalaze u Vili Galeb, gdje su zastupljeni radovi Milana Konjovića,Bata Pravilovića, Luke Tomanovića, Borisa Veriga, Voja Tatara, Luke Berberovića. Postoji veliki broj umjetnina crnogorskih sikara mlađe generacije,akademaca koji su završili AKADEMIJU NA CETINJU – Naod Zorić, Flilp Vlahović, Dado Đuranović, Tanja Topuzoska, Isidora Dautović kao i profesora akademija na Cetinju Beogradu i Sarajevu – Burić, Knežević, Ćorović, Nikšić kao i slikara starije i srednje generacije sa ex yu prostora Bato Brajović, Ljubo Brajović, Mišo Vemić, Vesko Gagović, Smail Bostandžić, Gligor Čemerski, Jure Cekuta, Klavdij Palčić, Marko Musović, Danica Basta, Ljubo Popadić, Radmila Lizdek, Boris Dragojević, Dušan Jeknić, Kemal Ramujkić, Pero Nikčević, Boris Boćo Vujović, Anđelko Arnautović i mnogi drugi. O fondu se uglavnom brinem ja, a ja sam i napravio pomenuti katalog, naravno uz podršku menadžmenta Instituta”, priča nam dalje Vavić objašnjavajući da je sve pomenuto bilo i povod da 2014. godine organizuje izložbu učenika i profesora čuvene umjetničke škole u Herceg Novom.
“Crveni i bijeli božuri”, autora Milana Konjovića
Prema riječima našeg sagovornika, koji je između ostalog i odbornik u lokalnom parlamentu opštine Herceg Novi uz čiju saglasnost je izvršena aktuelna privatizacija Instituta, Spa Galerija i dalje pruža šansu mladim umjetnicima:
,,Spa Galerija danas daje mogućnost mladim umjetnicima, talentima, ljubiteljima umjetnosti koji hoće da izlažu svoje radove. Tako je posljednja izložba bila i prva samostalna izložba mlade slikarke Jovane Vujović iz Herceg Novog” – kaže Željko Vavić.
DJORDJIJE
Formiranje umjetničke kolekcije je dugoročno ulaganje, ali i dokaz društveno odgovornog poslovanja. Jedini odgovoran gest, uvjereni smo, bio bi poklanjanje zbirke Herceg Novom.
Osmatračnica za posmatranje ptica koja se nalazi na tivatskim Solilima demolirana je od strane nepoznatih vandala koji su značajno oštetili zaštitnu ogradu koja omogućava siguran pristup platformi osmatračnice – saopšteno je iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP). Znatna oštećenja na osmatračnici su primjećena prilikom redovnog monitoringa i zimskog prebrojavanja ptica kojeg CZIP vrši na području Solila još od 2000. godine.
Oštećena osmatracnica na Solilima
Ova NVO u saradnji sa JP „Morsko dobro“ i Opštinom Tivat je početkom prošle godine, radi obezbjeđivanja adekvatne infrastrukture za posmatranje ptica u specijalnom rezervatu tivatska Solila, uspostavila onitolološku stazu koja sadrži dvije osmatračnice za posmatranje ptica.
Osmatračnice se koriste u cilju posmatranja ptica i edukacije djece o ornitologiji i značaju očuvanja močvarnih staništa, i predstavljaju dobro od javnog interesa za Crnu Goru. Od postavljanja osmatračnica, Solila je posjetilo nekoliko hiljada učenika osnovnih škola iz više crnogorskih gradova, kao i građana i turista koji su uživali u pogledu koji se sa osmatračnica pruža na ovaj nesvakidašnji ambijent slanih močvara, kao i u posmatranju ptica.
“Apelujemo na posjetioce Solila da iz sigurnosnih razloga, do izvršenja opravki, ne koriste oštećenu osmatračnicu, a da ukoliko primjete dodatna oštećenja ili vršenje štete osmatračnicama, zapažanja prijave Centru za zaštitu i proučavanje ptica putem mejla czip@czip.me ili telefona 020 272 051.”- saopštio je CZIP.
U organizaciji Omladinskog kluba Tivat i Kancelarije za prevenciju bolesti zavisnosti i pitanja mladih, 11. januara , ponedjeljak, s početkom u 18 sati bit će odigrana pozorišna predstava „Božićna bajka“ u tivatskom Centru za kulturu.
Predstavu će izvesti najmlađi polaznici dramskih radionica u okviru Omladinskog kluba Tivat.
Jedna od najljepših jadranskih plaža, a neki će reći i znatno šire, Zlatni rat u Bolu, ljepotom osvaja u svakom dijelu godine, a posljednja je dva dana ponovno izaziva pozornost. Naime, zbog dvodnevne dominacija zapadnih vjetrova, osobito tramontane, poznata bračka plaža promijenila je svoj izgled! Osobito jaka tramontana puhala je tokom četvrtka na cijelom srednjodalmatinskom akvariju. U Bolu su olujni udari prelazili 70 km/h, na Palagruži 80 km/h, a u višim predjelima Visa udari su prelazili 100 km/h.
Sada se je svoj vrh Zlatni rat “zakrivio” prema istoku, prilagođavajući se tako smjeru vjetra, odnosno strujanjima mora. Stanovnici Bola nam kažu da postoji mogućnost, ukoliko zapadno strujanje potraje dovoljno dugo, da dođe do daljnjeg zakrivljenja vrha plaže, pa da na taj način u sredini nastane i malo “jezerce”, piše Dalmacija News.
Zlatni rat – foto Frane Marinković
Promjena oblika Zlatnog rata prirodna je pojava, stoga nema razloga za zabrinutost.
Zlatni rat – foto Frane Marinković
U priloženoj foto galeriji pogledajte prekrasne prizore “izmijenjenog” Zlatnog rata koje je snimio Frane Marinković iz Bola. Frane je mladi pomorac koji se hobistički bavi fotografijom iz vazduha.
Promocija knjige Momira Čolovića - Posljednje opelo
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Izložba patentiranih prirodno oplemenjenih amfora
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Otvaranje izložbe o Hirošimi -Risan 2018.
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Proslavljen Sveti Nikola - Kotor 2016.
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Otvaranje izložbe o Hirošimi -Risan 2018.
Božićnom papaladom a la maka, večeras je na Tgu od oružja u Kotoru završena manifestacija „Od Božića do Božića“.
Organizatori NVO „Karampana“ i TO Kotor priredili su gastronomsku feštu, na kojoj je sve bilo a la maka, a posjetioci su bili u prilici degustirati brojne delicije, njoke, rižoto, domaće kobasice, pršut, sir, pečenu prasetinu, fažolu, podvarak, pite sa sirom i zeljem, slatke delicije, orahnjače, krempite, tulumbe i još mnogo toga.
„Petnaset dana interesantnog programa sa novogodišnjim programom koji je koštao oko 60.000 eura, privukao je oko 5000 gostiju što je u okviru očekivanog, obzirom na smještajne kapacitete koje imamo. Nismo imali incidenata i koristim priliku da se svima zahvalim koji su pomogli da manifestacija „Od Božića do Božića“ uspije“ – kazao je za naš portal Mirza Krcić direktor TO Kotor.
Papalada a la maka 2016. – Kotor
On je istakao da su već krenule pripreme za karnevalske svečanosti koji će organizovati Centar za kulturu Kotor, te da neće biti organizovan u vrijeme korizme.
„U junu ćemo organizovati jedan veliki ljetnji koncert sa poznatom zvijezdom iz regiona, a pregovaramo i sa jednim poznatim rock bendom za doček 2017. godine, jer uspješna organizacija i dobra posjećenost su nas obavezali da se pripremimo i izdignemo na jedan viši nivo kvalitet ponude.
Luka Kotor je najavila da će ove godine u Kotor doći 430 kruzera, koji će dovesti 500.000 turista, 200.000 članova posade, posjeta turista iz Dubrovnika i Budve, dakle u 2016.očekujemo oko milion turista“ – kazao je Krcić.
Tržište nekretnina u Crnoj Gori ove će godine imat zanačjan porast interesovanja kupca iz Velike Britanije zbog sve jače funte u odnosu na euro, te uvođenja dodatnih avio-linija iz Ujedinjenog Kraljevstva ka Crnoj Gori – ocijenio je Peter Flynn, direktor agencije „NT Realty.me“, jedne od vodećih kada je pitanju plasman nekretnina u našoj zemlji kupcima iz Britanije.
„Iako je 2015. bila teža nego 2014. koja nam je do sada bila rekordna godina, već osjećamo pojačan interes britanskih kupaca za nekretnine u Crnoj Gori sada kada je funta ojačala u odnosu na euro i kada Britanci imaju sve više povjerenja u domaću ekonomiju.“- prenosi Flynn-ove riječi portal ww.opp.today. Prema riječima ovog stručnjaka za nekretnine u Crnoj Gori, interesovanje ruskih kupaca koji su do sada preovlađivali je opalo zbog sankcija koje EU sprodi prema Rusiji, pada vrijednosti rublje i cijena nafte koja ima veliku ulogu u ruskoj ekonomiji.
„Ipak, u Crnoj gori se trenutno dešava puno toga kada je u itanju investiranje u gradnju novih nekretnina, posebno u Kotorskom i Tivatskom zalivu, te na Luštici gdje „veliki igrači“ puno ulažu u rizorte ranga pet zvjezdica, luksuzne hotele i nekretnine uopšte. Uz to i novi kupci postaju sve više zainteresovani za Crnu Goru, uključujući tu Francuze, Njemce, Fince i Norvežane. Ovi bogati i možemo reći „vidoviti“ kupci, dolaze zato što im nekretninski projekti koji se sada razvojaju na crnogorskoj obali, nude visoke standarde koje oni traže, a tu su i brojni novi i lukuszni hoteli i restorani koji su ovdje otvoreni u proteklih nekoliko godina.“- istakao je Flynn. Prema njegovim riječima, jedan od najvažnijih katalizatora rasta traženje za crnogorskim nekretninama na britanskom tržištu su sve bolje saobraćajne veze dviju država, posebo od kada je vodeći evropski lou-kost prevoznik „Ryan Air“ prije dvije godine uspostavio redovnu liniju između Londona i Podgorice.
Uvođenje novih lou-kost letova izmešu Ujedinjenog Kraljevstva i Crne Gore će dodatno uvećati interes broitanskih kupaca za ovdašnje nekretnine – ocjenjuje www.opp.today i dodaje da vodeći britanski lou-kost prevoznik „Easy Jet“ od 27.marta uvodi liniju Mačester-Tivat, leteći dva puta nedjeljno i da na njoj već u prvoj godini poslovanja, očekuju najmanje 15 hiljada putnika.
Donja Lastva
„Već smo jednom osjetili taj rast interesovanja na britanskom tržišti kada je „Ryan Air“ počeo letjeti za Podgoricu, a sada sa „Easy Jet-ovim letovima iz Mančestera za tivatski aerodrom koji opslužuje čitavu crnogorsku obalu, bićemo u fantastičnoj poziciji ne samo kada je turizam, već i trgovina nakretninama u Crnoj gori u pitanju.“-uvjeren je Flynn koji očekuje sda se na crnogorskim aerodromima uskoro pojavi i treći jaki lou-kost igrač, mađarski „Wizz Air“.
„Direktor agencije „NT Realty.me“ podsjeća na pozitivne efekte koje su za crnogorski turizam i tržište nekretnina već imao Porto Montenegro koji je „povukao nogu“ i novim projektima poput „Orascomovog“ Luštica Bay-a, Beyond Horizon koji u Tivtu razvija Qatari Diar ili Portonovog u Herceg Novom, naglašavajući da se „investicije u nekretnine koje su se u Crnoj Gori mjerile stotinama miliona, sada se mjere milijardama eura.“
Peter Flynn je uvjeren da će sve što se dogaša, uskoro rezultirati i rastom cijena crnogorskih nekretnina.
„Trenutno, u ponudi ima pristojan broj nekretnina po povoljnim cijenama, ali se i osjeća da su te cijene već duže vrijeme na nekom najnižem nivou. Iako neki od prodavaca već duže ne mogu ni po takvim cijenama prodati svoju nekretninu, mislim da će ovaj nivo „cijena pod pritiskom“, biti veoma brzo prevaziđen i imaćemo njihov rast čim se tržište opet normalizuje.“- smatra Flynn.
Most na Velikom jezeru u sklopu Nacionalnog parka Mljet, nakon što je skupa s mlinicom, koju su pokretale izmjene plime i oseke, izgrađen u 15. stoljeću za potrebe benediktinskog samostana, a srušen je iza 2. svjetskog rata zbog interesa predsjednika bivše države Josipa Broza Tita, uskoro će zasjati u punom sjaju, još veći i ljepši nego što je nekada bio. Naime u tijeku je obnova mosta koji će omogućiti lakše povezivanje Nacionalnog parka, ali će pomoći i mještanima i vatrogascima da obavljaju svoje svakodnevne potrebe.
Priča o bendediktincima, koji su na otočiću Sv. Marije u Velikom jezeru na Mljetu izgradili jedinstven samostan, seže još u sedmo stoljeće kada su iz talijanske pokrajine Apulije s poluotoka Monte Gargano, gdje je bilo središte benediktinskog reda iz Pulsana, na Mljet stigla tri redovnika Vilim, Šimun i Marin. Do kraja sedmog stoljeća dovršena je gradnja samostana i crkve.
Veliki most i mlinica između Solinskog kanala i velikog jezera, koja melje snagom plime i oseke izgrađeni su u 15. stoljeću. U 17. stoljeću obitelj Gundulić i Dubrovačka republika pomažu izgradnju zidina oko samostana i crkve sv. Marije te je tada samostan dobio svoj današnji izgled. Most i mlinica preživjeli su turske napade na benediktinski samostanski kompleks.
Nakon ukidanja benediktinskog reda od strane francuske vlasti u Ilirskim provincijama, djelovanje benediktinaca na mljetskim jezerima prestaje, samostan propada, a posebno most i mlinica.
Nakon 2. svjetskog rata predsjednik novonastale države Jugoslavije Josip Broz Tito traži idealno mjesto gdje bi mogao smjestiti svoju rezidenciju, koja je morala zadovoljavati više uvjeta. Osim ljepote prirode i izoliranosti trebala je biti i dobro utvrđena, ali i omogućiti predsjedniku brzi dolazak i odlazak. Tada uz Brijune u obzir dolazi i Mljet, odnosno benediktinski samostan na otočiću u Velikom jezeru. Kako bi se Titu, omogućio brži ulazak i izlazak iz jezera 1958. godine most i mlinica su srušeni. U međuvremenu je rezidencija predsjednika ipak utvrđena na Brijunima, a nakon 1997. Samostanje vraćen benediktincima, pa Dubrovačkoj biskupiji.
Veliki most, doživio je trenutak za svoju obnovu, na žalost bez mlinice. Uz potporu Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, NP Mljet pokrenuo je ove godine projekt vrijedan 12,5 milijuna kuna koji podrazumijeva rekonstrukcija Velikog mosta s uređenjem pristupnih pješačkih staza, pristaništa za brodove i kupalište prilagođenih osobama s invalititetom, izgradnju stanice za punjenje električnih vozila i brodova te nabavu električnog broda.
Cijena mosta je 2,5 milijuna kuna, a njime će se povezati kružna šetnica od 11 kilometara oko Velikog jezera i omogućiti brži pristup vlasnicima zemljišta s obje strane jezera. Usto, u slučaju nepogode, vatrogasci će brže moći stići na mjesto požara.
Stari most Mljet
Projekt novog mosta napravljen je još 2011. Raspon mosta 3 puta veći nego što je bio stari jer je kanal proširen s 5 na 14 metara. Most je dugačak je 17,6 metara, širok 3,2 metra, a visok 4 metra i 12 centimetara. Iako je Uprava Nacionalnog parka lokacijsku dozvolu ishodila još 2011., cijeli projekt je bio na čekanju zbog rješavanja pitanja pomorskog dobra na mjestu gdje treba biti most. Vlada je u travnju ove godine donijela odluku o davanju koncesije NP-u za upotrebu pomorskog dobra na 30 godina uz godišnju naknadu od 18.945,00 kuna.
Izgradnja mosta je pri kraju, očekuje se da će kroz dvadesetak dana biti završen, no svečano otvaranje održat će se na proljeće kad je planiran završetak ostalih popratnih sadržaja.
Kada prođe ljetnja užurbanost, dani se skrate, oblaci navuku, pa još zagrmi i zalampa, stiže pravo vrijeme za brojne večeri u konobi uz obaveznu briškulu i trešetu. I tako, ko zna od kada i do kada.I tako, od Bojane pa sve do Istre, duž istočnog Jadrana.I tako, svud uz pjenu od mora.Ali briškula i trešeta dobacuju poviše Novog i poprilično dalje od pjene od mora, jer nošena južinom ta pjena od mora zna zasipati i gore visoko u vrhovima nad Bokom, pa su ove igre na karte omiljene i po orjenskim visovima.
Noć, oblaci, vjetar, kiša, ili snijeg, ustvari su samo dobar povod da se, nakonšto se trpeza ispraznila, a domižana domaćega načela, baci na karte. U velikom izboru raznih igara trešeta i briškula ipak su neosporne carice.
U sklopu programa “Podigni glavu, otkrij Orjen”, u nedjelju 10.januara konoba “Gušti” od 13 sati organizuje turnir u briškuli i trešeti. Detaljnije informacije možete dobiti na tel. 069 799 679 i 069 473 479.
Briškula i trešeta (od italijanskog originala Briscola, odnosno Tressette, ili Tresette) udomaćene su igre sa kartama duž istočnojadranskog priobalja i ostrvima. Veoma je popularna i lako se uči. Partijestrastvenih igrača, ponekad se igraju u piće, ili ručak, kada znaju dobiti i poseban emotivan naboj, a često su začinjene prigodnim škercama i beštimanjem, u skladu sa primorskim temperamentom, ali uvijek u granicama pristojnosti i bez ličnih uvreda.
Briškula i trešeta sastavni su dio tradicije i kolorita Boke Kotorske i njenog zaleđa i kao takve bi se mogle svrstati i u pojam nematerijalne baštine. Bez njih izgubili bi smo jedan značajni segment prepoznatljivosti, kako sami sebi, tako i drugima. A upravo je ta prepoznatljivost regije važna za turizam kao našu glavnu privrednu granu. Izgradiće se kroz Boku i ovi i oni svjetski hotelski lanci, ali sa njima nećemo očuvati ono što nas čini posebnima, naprotiv! Utopićemo se u „svjetske standarde“, deklaracije, procente, sertifikate i ateste. Treba i to, naravno, ali, treba i čuvati domaći duh starih vremena. Zato, zabavimo se i opustimo i ujedno prezentajmo svijetu briškulu i trešetu kao dio starog jadranskog miljea, poručuju organizatori.
Otkazivanje – Školica zimskog guštanja
Školica zimskog guštanja – moj Snješko Bijelić koja je bila planirana za nedjelju 10.januara, na Vrbanju otkazuje se zbog kišovitog vremena. Dešavanje će biti organizovano kad meteo uslovi to budu dozvoljavali.
