Jedna od najljepših jadranskih plaža, a neki će reći i znatno šire, Zlatni rat u Bolu, ljepotom osvaja u svakom dijelu godine, a posljednja je dva dana ponovno izaziva pozornost. Naime, zbog dvodnevne dominacija zapadnih vjetrova, osobito tramontane, poznata bračka plaža promijenila je svoj izgled! Osobito jaka tramontana puhala je tokom četvrtka na cijelom srednjodalmatinskom akvariju. U Bolu su olujni udari prelazili 70 km/h, na Palagruži 80 km/h, a u višim predjelima Visa udari su prelazili 100 km/h.
Sada se je svoj vrh Zlatni rat “zakrivio” prema istoku, prilagođavajući se tako smjeru vjetra, odnosno strujanjima mora. Stanovnici Bola nam kažu da postoji mogućnost, ukoliko zapadno strujanje potraje dovoljno dugo, da dođe do daljnjeg zakrivljenja vrha plaže, pa da na taj način u sredini nastane i malo “jezerce”, piše Dalmacija News.
Zlatni rat – foto Frane Marinković
Promjena oblika Zlatnog rata prirodna je pojava, stoga nema razloga za zabrinutost.
Zlatni rat – foto Frane Marinković
U priloženoj foto galeriji pogledajte prekrasne prizore “izmijenjenog” Zlatnog rata koje je snimio Frane Marinković iz Bola. Frane je mladi pomorac koji se hobistički bavi fotografijom iz vazduha.
Promocija knjige Momira Čolovića - Posljednje opelo
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Izložba patentiranih prirodno oplemenjenih amfora
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Otvaranje izložbe o Hirošimi -Risan 2018.
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Proslavljen Sveti Nikola - Kotor 2016.
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Papalada a la maka 2016. - Kotor
Otvaranje izložbe o Hirošimi -Risan 2018.
Božićnom papaladom a la maka, večeras je na Tgu od oružja u Kotoru završena manifestacija „Od Božića do Božića“.
Organizatori NVO „Karampana“ i TO Kotor priredili su gastronomsku feštu, na kojoj je sve bilo a la maka, a posjetioci su bili u prilici degustirati brojne delicije, njoke, rižoto, domaće kobasice, pršut, sir, pečenu prasetinu, fažolu, podvarak, pite sa sirom i zeljem, slatke delicije, orahnjače, krempite, tulumbe i još mnogo toga.
„Petnaset dana interesantnog programa sa novogodišnjim programom koji je koštao oko 60.000 eura, privukao je oko 5000 gostiju što je u okviru očekivanog, obzirom na smještajne kapacitete koje imamo. Nismo imali incidenata i koristim priliku da se svima zahvalim koji su pomogli da manifestacija „Od Božića do Božića“ uspije“ – kazao je za naš portal Mirza Krcić direktor TO Kotor.
Papalada a la maka 2016. – Kotor
On je istakao da su već krenule pripreme za karnevalske svečanosti koji će organizovati Centar za kulturu Kotor, te da neće biti organizovan u vrijeme korizme.
„U junu ćemo organizovati jedan veliki ljetnji koncert sa poznatom zvijezdom iz regiona, a pregovaramo i sa jednim poznatim rock bendom za doček 2017. godine, jer uspješna organizacija i dobra posjećenost su nas obavezali da se pripremimo i izdignemo na jedan viši nivo kvalitet ponude.
Luka Kotor je najavila da će ove godine u Kotor doći 430 kruzera, koji će dovesti 500.000 turista, 200.000 članova posade, posjeta turista iz Dubrovnika i Budve, dakle u 2016.očekujemo oko milion turista“ – kazao je Krcić.
Tržište nekretnina u Crnoj Gori ove će godine imat zanačjan porast interesovanja kupca iz Velike Britanije zbog sve jače funte u odnosu na euro, te uvođenja dodatnih avio-linija iz Ujedinjenog Kraljevstva ka Crnoj Gori – ocijenio je Peter Flynn, direktor agencije „NT Realty.me“, jedne od vodećih kada je pitanju plasman nekretnina u našoj zemlji kupcima iz Britanije.
„Iako je 2015. bila teža nego 2014. koja nam je do sada bila rekordna godina, već osjećamo pojačan interes britanskih kupaca za nekretnine u Crnoj Gori sada kada je funta ojačala u odnosu na euro i kada Britanci imaju sve više povjerenja u domaću ekonomiju.“- prenosi Flynn-ove riječi portal ww.opp.today. Prema riječima ovog stručnjaka za nekretnine u Crnoj Gori, interesovanje ruskih kupaca koji su do sada preovlađivali je opalo zbog sankcija koje EU sprodi prema Rusiji, pada vrijednosti rublje i cijena nafte koja ima veliku ulogu u ruskoj ekonomiji.
„Ipak, u Crnoj gori se trenutno dešava puno toga kada je u itanju investiranje u gradnju novih nekretnina, posebno u Kotorskom i Tivatskom zalivu, te na Luštici gdje „veliki igrači“ puno ulažu u rizorte ranga pet zvjezdica, luksuzne hotele i nekretnine uopšte. Uz to i novi kupci postaju sve više zainteresovani za Crnu Goru, uključujući tu Francuze, Njemce, Fince i Norvežane. Ovi bogati i možemo reći „vidoviti“ kupci, dolaze zato što im nekretninski projekti koji se sada razvojaju na crnogorskoj obali, nude visoke standarde koje oni traže, a tu su i brojni novi i lukuszni hoteli i restorani koji su ovdje otvoreni u proteklih nekoliko godina.“- istakao je Flynn. Prema njegovim riječima, jedan od najvažnijih katalizatora rasta traženje za crnogorskim nekretninama na britanskom tržištu su sve bolje saobraćajne veze dviju država, posebo od kada je vodeći evropski lou-kost prevoznik „Ryan Air“ prije dvije godine uspostavio redovnu liniju između Londona i Podgorice.
Uvođenje novih lou-kost letova izmešu Ujedinjenog Kraljevstva i Crne Gore će dodatno uvećati interes broitanskih kupaca za ovdašnje nekretnine – ocjenjuje www.opp.today i dodaje da vodeći britanski lou-kost prevoznik „Easy Jet“ od 27.marta uvodi liniju Mačester-Tivat, leteći dva puta nedjeljno i da na njoj već u prvoj godini poslovanja, očekuju najmanje 15 hiljada putnika.
Donja Lastva
„Već smo jednom osjetili taj rast interesovanja na britanskom tržišti kada je „Ryan Air“ počeo letjeti za Podgoricu, a sada sa „Easy Jet-ovim letovima iz Mančestera za tivatski aerodrom koji opslužuje čitavu crnogorsku obalu, bićemo u fantastičnoj poziciji ne samo kada je turizam, već i trgovina nakretninama u Crnoj gori u pitanju.“-uvjeren je Flynn koji očekuje sda se na crnogorskim aerodromima uskoro pojavi i treći jaki lou-kost igrač, mađarski „Wizz Air“.
„Direktor agencije „NT Realty.me“ podsjeća na pozitivne efekte koje su za crnogorski turizam i tržište nekretnina već imao Porto Montenegro koji je „povukao nogu“ i novim projektima poput „Orascomovog“ Luštica Bay-a, Beyond Horizon koji u Tivtu razvija Qatari Diar ili Portonovog u Herceg Novom, naglašavajući da se „investicije u nekretnine koje su se u Crnoj Gori mjerile stotinama miliona, sada se mjere milijardama eura.“
Peter Flynn je uvjeren da će sve što se dogaša, uskoro rezultirati i rastom cijena crnogorskih nekretnina.
„Trenutno, u ponudi ima pristojan broj nekretnina po povoljnim cijenama, ali se i osjeća da su te cijene već duže vrijeme na nekom najnižem nivou. Iako neki od prodavaca već duže ne mogu ni po takvim cijenama prodati svoju nekretninu, mislim da će ovaj nivo „cijena pod pritiskom“, biti veoma brzo prevaziđen i imaćemo njihov rast čim se tržište opet normalizuje.“- smatra Flynn.
Most na Velikom jezeru u sklopu Nacionalnog parka Mljet, nakon što je skupa s mlinicom, koju su pokretale izmjene plime i oseke, izgrađen u 15. stoljeću za potrebe benediktinskog samostana, a srušen je iza 2. svjetskog rata zbog interesa predsjednika bivše države Josipa Broza Tita, uskoro će zasjati u punom sjaju, još veći i ljepši nego što je nekada bio. Naime u tijeku je obnova mosta koji će omogućiti lakše povezivanje Nacionalnog parka, ali će pomoći i mještanima i vatrogascima da obavljaju svoje svakodnevne potrebe.
Priča o bendediktincima, koji su na otočiću Sv. Marije u Velikom jezeru na Mljetu izgradili jedinstven samostan, seže još u sedmo stoljeće kada su iz talijanske pokrajine Apulije s poluotoka Monte Gargano, gdje je bilo središte benediktinskog reda iz Pulsana, na Mljet stigla tri redovnika Vilim, Šimun i Marin. Do kraja sedmog stoljeća dovršena je gradnja samostana i crkve.
Veliki most i mlinica između Solinskog kanala i velikog jezera, koja melje snagom plime i oseke izgrađeni su u 15. stoljeću. U 17. stoljeću obitelj Gundulić i Dubrovačka republika pomažu izgradnju zidina oko samostana i crkve sv. Marije te je tada samostan dobio svoj današnji izgled. Most i mlinica preživjeli su turske napade na benediktinski samostanski kompleks.
Nakon ukidanja benediktinskog reda od strane francuske vlasti u Ilirskim provincijama, djelovanje benediktinaca na mljetskim jezerima prestaje, samostan propada, a posebno most i mlinica.
Nakon 2. svjetskog rata predsjednik novonastale države Jugoslavije Josip Broz Tito traži idealno mjesto gdje bi mogao smjestiti svoju rezidenciju, koja je morala zadovoljavati više uvjeta. Osim ljepote prirode i izoliranosti trebala je biti i dobro utvrđena, ali i omogućiti predsjedniku brzi dolazak i odlazak. Tada uz Brijune u obzir dolazi i Mljet, odnosno benediktinski samostan na otočiću u Velikom jezeru. Kako bi se Titu, omogućio brži ulazak i izlazak iz jezera 1958. godine most i mlinica su srušeni. U međuvremenu je rezidencija predsjednika ipak utvrđena na Brijunima, a nakon 1997. Samostanje vraćen benediktincima, pa Dubrovačkoj biskupiji.
Veliki most, doživio je trenutak za svoju obnovu, na žalost bez mlinice. Uz potporu Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, NP Mljet pokrenuo je ove godine projekt vrijedan 12,5 milijuna kuna koji podrazumijeva rekonstrukcija Velikog mosta s uređenjem pristupnih pješačkih staza, pristaništa za brodove i kupalište prilagođenih osobama s invalititetom, izgradnju stanice za punjenje električnih vozila i brodova te nabavu električnog broda.
Cijena mosta je 2,5 milijuna kuna, a njime će se povezati kružna šetnica od 11 kilometara oko Velikog jezera i omogućiti brži pristup vlasnicima zemljišta s obje strane jezera. Usto, u slučaju nepogode, vatrogasci će brže moći stići na mjesto požara.
Stari most Mljet
Projekt novog mosta napravljen je još 2011. Raspon mosta 3 puta veći nego što je bio stari jer je kanal proširen s 5 na 14 metara. Most je dugačak je 17,6 metara, širok 3,2 metra, a visok 4 metra i 12 centimetara. Iako je Uprava Nacionalnog parka lokacijsku dozvolu ishodila još 2011., cijeli projekt je bio na čekanju zbog rješavanja pitanja pomorskog dobra na mjestu gdje treba biti most. Vlada je u travnju ove godine donijela odluku o davanju koncesije NP-u za upotrebu pomorskog dobra na 30 godina uz godišnju naknadu od 18.945,00 kuna.
Izgradnja mosta je pri kraju, očekuje se da će kroz dvadesetak dana biti završen, no svečano otvaranje održat će se na proljeće kad je planiran završetak ostalih popratnih sadržaja.
Kada prođe ljetnja užurbanost, dani se skrate, oblaci navuku, pa još zagrmi i zalampa, stiže pravo vrijeme za brojne večeri u konobi uz obaveznu briškulu i trešetu. I tako, ko zna od kada i do kada.I tako, od Bojane pa sve do Istre, duž istočnog Jadrana.I tako, svud uz pjenu od mora.Ali briškula i trešeta dobacuju poviše Novog i poprilično dalje od pjene od mora, jer nošena južinom ta pjena od mora zna zasipati i gore visoko u vrhovima nad Bokom, pa su ove igre na karte omiljene i po orjenskim visovima.
Noć, oblaci, vjetar, kiša, ili snijeg, ustvari su samo dobar povod da se, nakonšto se trpeza ispraznila, a domižana domaćega načela, baci na karte. U velikom izboru raznih igara trešeta i briškula ipak su neosporne carice.
U sklopu programa “Podigni glavu, otkrij Orjen”, u nedjelju 10.januara konoba “Gušti” od 13 sati organizuje turnir u briškuli i trešeti. Detaljnije informacije možete dobiti na tel. 069 799 679 i 069 473 479.
Briškula i trešeta (od italijanskog originala Briscola, odnosno Tressette, ili Tresette) udomaćene su igre sa kartama duž istočnojadranskog priobalja i ostrvima. Veoma je popularna i lako se uči. Partijestrastvenih igrača, ponekad se igraju u piće, ili ručak, kada znaju dobiti i poseban emotivan naboj, a često su začinjene prigodnim škercama i beštimanjem, u skladu sa primorskim temperamentom, ali uvijek u granicama pristojnosti i bez ličnih uvreda.
Briškula i trešeta sastavni su dio tradicije i kolorita Boke Kotorske i njenog zaleđa i kao takve bi se mogle svrstati i u pojam nematerijalne baštine. Bez njih izgubili bi smo jedan značajni segment prepoznatljivosti, kako sami sebi, tako i drugima. A upravo je ta prepoznatljivost regije važna za turizam kao našu glavnu privrednu granu. Izgradiće se kroz Boku i ovi i oni svjetski hotelski lanci, ali sa njima nećemo očuvati ono što nas čini posebnima, naprotiv! Utopićemo se u „svjetske standarde“, deklaracije, procente, sertifikate i ateste. Treba i to, naravno, ali, treba i čuvati domaći duh starih vremena. Zato, zabavimo se i opustimo i ujedno prezentajmo svijetu briškulu i trešetu kao dio starog jadranskog miljea, poručuju organizatori.
Otkazivanje – Školica zimskog guštanja
Školica zimskog guštanja – moj Snješko Bijelić koja je bila planirana za nedjelju 10.januara, na Vrbanju otkazuje se zbog kišovitog vremena. Dešavanje će biti organizovano kad meteo uslovi to budu dozvoljavali.
U kotorskoj katedrali klapa „Adriaticum” iz Šibenika održat će svoj prvi Božićni koncert u Kotorskoj biskupiji u subotu 9. januara u 19 sati.
Ove godine u sklopu svoje treće božićne turneje klapa „Adriaticum“ održala je koncerte u formi recitala u Zagrebu, Vrpoljcu, Rami, Kastvu, Šibeniku i Kaštelama. U saradnji s glumcem HNK Šibenik Jakovom Bilićem donose šibensku i dalmatinsku klapsku pjesmu u narodnim nošnjama svoga kraja.
Posebnost ove klape je što su svi njeni članovi studenti i srednjoškolci, te je to čini najmlađom hrvatskom klapom. Ovim nastupima oni promovišu i svoj CD prvijenac naziva „Za Božić u Šibeniku”..
Podmornica U-35 sa čamcem za spašavanje i brodolomnicima sa jedne od njenih žrtava
Podmornica U-35 prolazi pored matičnog broda „Gaa“ u Boki
Podmornica U-35
Lotar fon Arno de la Perijer na tornju podmornice
Lotar fon Arno de la Perijer
U 35 uplovljava u Boku pored Mamule i Arze
Lijep i sunčan dan, posada u svečanim bijelim uniformama postrojena na palubi podmornice i elegantni mladi komandant koji na brod stiže preko plutajućeg pontona sa obale u Đenovićima, tog 31. marta 1917, zauvijek su ostali zabilježeni na celuloidnoj traci. Filmska kamera postavljena na tornju njemačke podmornice U-35, zabilježila je tog dana u Boki Kotorskoj prve kadrove prvog dokumentarnog filma na svijetu o podmorničarstvu kao zastrašujuće efikasnoj novoj tehnici i načinu ratovanja na moru. Glavni junaci filma „Der Magische Gürtel” („Začarani krug“), najuspješnija njemačka podmornica U-35 i njen komandant, poručnik bojnog broda Lotar fon Arno de la Perijer, uveli su Boku u jedno od istorijskih poglavlja razvoja sedme umjetnosti u svijetu.
Naime, želeći da javnosti njemačkog Carstva „iz prve ruke“ prikaže uspjehe koje postižu njihove podmornice u ratu protiv snaga Antante, njemačka Vrhovna komanda na proljeće 1917, u Đenoviće u Boki Kotorskoj gdje je bazirao dio njihovih podmornica iz tzv. Sredozemne flotile, poslala je posebnog snimatelja sa zadatkom da napravi propagandni film. Puno ime snimatelja na žalost, nije sačuvano i on je danas poznat samo po prezimenu Leser. Njegove snimke napravljene tokom patrole podmornice U-35 od 31.marta do kraja aprila te godine, u film je montirao i uvezao reditelj Hans Brenert. „Začarani krug“ je nijemi film u trajanju od 45 minuta i pored ostaloga, sadrži i 10 scena potapanja brodova od strane U-35, uključujući i jednu gdje je žrtva podmornice bio jedrenjak koji je prevozio teret živih morskih kornjača.
Uprkos lakoći kojim je podmornica postizala ratne uspjehe, film „Der Magische Gürtel”, međutim, nije nimalo jednostavno snimljen, osim par uvodnih kadrova u Đenovićima, gdje razdragane posade ostalih austrougarskih i njemačkih podmornica ispraćaju U-35 na patrolu. Kamerman je zabilježio i mirne vode Tivatskog zaliva gdje su podmornicu pozdravili brojni usidreni austrougarski ratni brodovi, a onda je za njega uslijedio pravi pakao…
“Na ovoj patroli imali smo ukrcanog filmskog snimatelja. Jadničak – njegovo lice me i sada progoni jer je bio blijedozelen sve vrijeme plovidbe. Taj nesrećnik nikada prije toga nije u podmornici išao na more, a patio je od morske bolesti u njenom najgorem obliku. Obično bi bio čvrsto uz svoju kameru, baš kao kakav pravi filmski junak. Meci, granate i torpeda koje je na nas ispaljivao neprijatelj, nisu ga mogli odvojiti od kamere, ali je to morska bolest činila. Bilo je dana kada je prizivao granatu koja će nositi njegovo ime, da dođe i prekrati mu muke! Ali onda kada bi se Neptun umilostivio i smirio more, naš je kamerman opet postajao heroj. Usred borbe koju bismo vodili sa nekim naoružanim trgovačkim brodom koji je pucao na nas, kamerman bi potpuno hladnokrvan, lagano namještao kameru, mijenjao objektive i refokusirao svoju snimateljsku mašineriju, kao da se oko njega nije vodila prava, već filmski inscenirana bitka” – opisao je komandnat podmornice, Fon Arno de la Perijer svoje iskustvo sa snimanja filma “Der Magische Gürtel” u jednom intervujuu nakon Prvog svjetskog rata.
Podmornice u bazi u Đenovićima
Ipak, i pored svega, Leser je uspio napraviti fascinantan film o teškim uslovima života posade na podmornici u borbenoj misiji, sa izvanrednim video-zapisima zaustavljanja i potapanja neprijateljskih parobroda i jedrenjaka po Mediteranu i na istočnom Atlantiku, posada koje u čamcima napuštaju svoje brodove, ali i impozantnog dočeka koji je za U-35 priređen kada se podmornica 6 .maja vratila u svoju bazu u Đenovićima. Kadrovi iz tog filma jedni su od najranijih filmskih zapisa Boke Kotorske, a ovo ostvarenje kasnije je korišćeno i kao materijal za mnoge druge dokumentarne, nastavne ali i igrane filmove sa tematikom podmornica i ratovanja na moru, snimane u periodu do Drugog svjetskog rata u SAD i Velikoj Britaniji.
U tim zemljama “Der Magische Gürtel” je prikazivan pod imenom “The Exploits of a German Submarine (U35) Operating in theMediterranean”, odnosno “The Log of the U-35”. Danas je ovaj film čije su uvodne i završne sekvence snimljene u Boki prije 99 godina, jedan od bisera istorije svjetske kinematografije.
Podmornica U-35 vezana na plutači u Rosama
Najuspješnija podmornica u istoriji ratovanja na moru
U-35 i dan-danas je po svom učinku u Prvom svjetskom ratu, najsupješnija podmornica u istoriji ratovanja na moru. U ukupno 17 patrola od 1914 do 1918 godine, ova podmornica koja je najveći dio tog perioda imala bazu u Boki Kotorskoj, potopila je ukupno 224 trgovačka broda sa skoro 540 hiljada tona nosivosti i oštetila još njih 9 sa ukupno 32.490 tona. U-35 je bila jedna od ukupno 11 velikih njemačkih podmornica tipa U-31, građenih od 1912. do 1915. u brodogradilištu Germaniawerft u Kilu. Imala je puni deplasman od 971 tone, bila je dugačka 64,7 i široka 4,05 metara. Pokretala su je dva dizel motora ukupne snage 1.850 konja, odnosno dva elektromotora snage 1.200 konja u podvodnoj vožnji. Mogla je dostići maksimalnu brzinu od 16,4 čvora na površini, odnosno 9,7 čvorova pod vodom, a bila je naoružana s četiri torpedne cijevi kalibra 533 mm i topom kalibra 105 mm na palubi. Posada se sastojala od 35 ljudi, a podmornica je mogla zaroniti do maksimalne dubine od 50 metara. Njen komandant, poručnik bojnog broda Lotar fon Arno de la Perijer takođe je ušao u istoriju kao najuspješniji tzv. podmornički as u oba svjetska rata.
Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima. Na sjeveru ujutru mraz, po kotlinama ponegdje moguća magla.
Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, na sjeveru krajem dana i tokom noći pojačan, jugozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od -8 do 7, najviša dnevna od 1 do 15 stepeni.
Period petak-utorak:
Tokom petka promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima. Naredna četri dana umjereno do potpuno oblačno, mjestimično povremena kiša, na jugu je lokalno moguć i po koji pljusak i grmljavina, dok se na sjeveru krajem prognostičkog perioda u višim planinskim predjelima ponegdje očekuje susnježica i snijeg. Vjetar povremeno umjeren do pojačan, na udare i jak, južnih smjerova uglavnom. Temperatura vazduha u blagom porastu.
2015: Najtoplija godina na Zemlji u istoriji temperaturnih mjerenja
Američki meteorološki portal wundergorund.com je izdvojio 10 globalnih meteoroloških i klimatskih događaja na globalnoj razini koji su obilježili 2015. godinu. Kao najznačajnija tri događaja su izdvojili: Rekordno topla godina na Zemlji, najjači El Nino u znanoj istoriji i najjači uragan na zapadnoj hemisferi .
Iako još nisu poznati konačni globalni temperaturni podaci, gotovo je sigurno da će 2015. godini postati rekordno topla na Zemlji u istoriji temperaturnih mjerenja (od 1880. godine). Na tom će mjestu zamijeniti 2014. godinu. Prema podacima američke Agencije za oceane i atmosferu (NOAA), u devet od prvih 11 mjeseci 2015. godine je postavljen novi mjesečni globalni temperaturni rekord. U oktobru i novembru je zabilježeno i rekordno visoko (za bilo koji mjesec) odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka. Novi globalni temperaturni rekord je posljedica trenda dugogodišnjeg zagrijavanja Zemlje zbog povećane emisije staklenih plinova, u kombinaciji sa najjačom epizodom klimatskog poremećaja El-Nino.
Vodeća svjetska internetska streaming televizija Netflix, jedan od najpoznatijih servisa za onlajn prikazivanje filmova, serija, TV emisija i originalnog i dokumentarnog programa, proširio je svoju mrežu.
“Svjedoci smo rađanja nove globalne internet televizije“, rekao je Rid Hejstings, direktor Netflix-a i nastavio, “Ovim proširenjem gledaoci svih meridijana – od Singapura do Sankt Peterburga, od San Franciska do Sao Paola – biće u mogućnosti da istovremeno gledaju filmove bez čekanja“, objavljeno je 6. januara na Netflix konferenciji u Las Vegasu u okviru CES 2016 sajma.
Provjerili smo funkcioniše i u Crnoj Gori, možete uzeti probni period od mjesec dana.
Prednost Netflix-a je to što po cijeni dvije kino karte nudi mesečnu pretplatu za legalan i pouzdan filmski servis, u kojem sami birate šta gledate, kada i s kim. Takođe, Netflix ne emituje reklame i korisnik u svakom trenutku može da otkaže pretplatu.
Sadržaj koji se trenutno nudi, iako sjajan u odnosu na “ništa”, koje smo do sada imali, nije ni blizu onog koji se nalazi u ponudi u SAD ili većim zemljama Evrope. To i nije toliki minus, jer za mesec dana, koliko traje probni period i sami možete da se uverite da li vam sadržaj odgovara ili ne. Ono što je važnije jeste da Netflix ne nudi prevod, odnosno titlove na našem jeziku, a nije poznato ni kada bi to moglo da bude promenjeno.
Pored poznatih holivudskih blokbastera i vanvremenskih klasika Netflix prikazuje i serije poput “House of Cards” i “Orange is the New Black“. Netflix je moguće pratiti na pametnim televizorima, na internetu preko računara i preko iOS, Android i Windows Phone (Windows 10 mobile) aplikacija, kao i na nekoliko drugih načina.
Da biste koristili Netflix kod nas potrebno je da imate aktivnu (validnu) kreditnu karticu i da odaberete jedan od tri sistema pretplate
– 7,99 eura za gledanje sadržaja na jednom uređaju u SD rezoluciji
– 9,99 eura za gledanje na 2 uređaja istovremeno i u HD rezoluciji
– 11,99 eura za najviše 4 uređaja, uz HD i Ultra HD rezoluciju
Prema posljednjim podacima, Netflix je brojao više od 66 miliona pretplatnika u SAD-u, odnosno 69,2 miliona ukoliko se uračunaju i oni koji koriste besplatno probno razdoblje
Javno preduzeće Morsko dobro objavilo je poziv za zakup kupališta, prema planu objekata privremenog karaktera za opštine Kotor i Tivat, u kojima se pod zakup daje 21, odnosno 12 plaža.
Pobjeda piše da su u Risnu u ponudi tri plaže. Prva, na lokaciji Carine površine 1,4 hiljade kvadratnih metara može se zakupiti po minimalnoj cijeni od 5,52 hiljade eura.
List piše da je druga na lokaciji Kolumbina površine 542 kvadratna metra i može se zakupiti za 9,77 hiljada eura. Treća plaža je na lokaciji Stara slanica, površine 55 kvadratnih metara, a zakup košta najmanje 200 eura.
U javnom pozivu su i tri plaže u naselju Orahovac. Prva je površine 500 metara po cijeni od 200 eura, druga zahvata 450 kvadrata, a zakup se nudi za 180 eura. Plaža u Bajovoj luci od 700 kvadrata može se iznajmiti po cijeni od 3,18 hiljada eura.
U Perastu je ponuđena lokacija Podsimiter od 400 kvadrata po cijeni od 6,81 hiljadu ura.
Kupalište na Trsteniku, od 560 kvadrata, u ponudi je po cijeni od 224 eura.
U Dobroti je na raspolaganju sedam plaža. Raškov brijeg od 523 kvadrata za 340 eura, Galebova stjena od 600 kvadrata za 360 eura, zatim u Ljutoj 230 kvadrata se nudi za 150 eura, u Kavalinu 180 kvadrata za 1,62 hiljade eura i u Svetom Stasiji 380 kvadrata za 400 eura.
Kupalište na lokaciji Sveta Marija od 600 kvadratnih metara nudi se u zakup po cijeni od 3,5 hiljade eura, a plaža na zapadnoj strani otvorenog bazena od 790 kvadrata po minimalnoj cijeni od 1,27 hiljada eura. Druga plaža sa zapadne strane otvorenog plivačkog bazena od 790 kvadratnih metara, bez ležaljki i suncobrana, može se zakupiti po minimalnoj cijeni od 5,18 hiljada eura.
Kupalište na lokaciji URC od 800 kvadratnih metara može se zakupiti za 800 eura.
Godišnji zakup plaže u naselju Prčanj, na lokaciji Tri sorele od 300 kvadratnih metara iznosi najmanje 200 eura godišnje.
Javni oglas važi i za kupalište na Markovom rtu, površine 1,47 hiljada kvadratnih metara, za koje godišnje treba izdvojiti 5,76 hiljada eura.
Najskuplji zakup je u Donjem Grblju. Plaža Trsteno, čija je površina 1,4 hiljade kvadratnih metara, može se zakupiti za 30 hiljada eura.
Kupalište u Opatovu od 330 kvadratnih metara može se zakupiti za 2,41 hiljadu eura. Na istoj lokaciji u ponudi su još dvije plaže: prva od 580 kvadratnih metara za 450 eura, a druga od 570 kvadrata za 450 eura.
Kupalište u Seljanovu od 850 kvadratnih metara može se zakupiti za 6,17 hiljada eura. Zakup druge plaže na istoj lokaciji, površine 630 kvadrata, košta 8,71 hiljadu eura.
Godišnji zakup betonskog kupališta ispred restorana Prova od 246 kvadratnih metara iznosi najmanje 800 eura, a takođe betonsko kupalište kod hotela Palma površine 750 kvadrata za 1,55 hijada eura. Zakup plaže Belane, u Kalimanju, površine 1,04 hiljade kvadratnih metara košta 3,4 hiljade, a u uvali Kukoljina, na lokaciji Mrčevac od 600 kvadratnih metara 4,32 hiljade eura.
Dio obale i plaže na lokaciji Kalardovo, na potezu od aerodroma prema Ostrvu cvijeća, površine 2,3 hiljade kvadratnih metara, može se zakupiti za 21,45 hiljada eura. Kako je navedeno u javnom pozivu, u okviru tog kupališta planirani su privremeni objekat sa terasom, konzervator za prodaju sladoleda, parking i montažni ugostiteljski objekat.
Plaža u Krašićima površine 300 kvadratnih metara može se zakupiti za najmanje 250 eura godišnje, a kupalište Oblatno u Radovićima, površine 650 kvadrata, za 3,62 hiljade eura.
Tender traje do 5. februara, kada će ponude biti otvorene. Ugovori važe do kraja ove godine, uz mogućnost produženja za period od dvije godine. Prema kriterijumima, nosioci priznanja Plava zastavica dobijaju deset bodova, a vlasnik nepokretnosti u neposrednom zaleđu pet.
