Povodom početka primjene Zakona o upravljanju otpadom, 21. oktobra 2024. godine, biće realizovana zajednička aktivnost Eko-fonda, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Agencije za zaštitu životne sredine. Tim povodom čitaoci dnevnog lista Vijesti, uz kupljeni primjerak novine dobiće na pokon ceger za višekratnu upotrebu.
Cilj ove akcije je promocija ekološki održivih rješenja i alternativa upotrebi plastike, u skladu sa zakonskim propisima koji zabranjuju lagane plastične kese i jednokratnu plastiku. Ceger, kao proizvod predstavlja praktičnu, dugotrajnu i ekološki odgovornu zamjenu za plastične kese, a njegovim korišćenjem doprinosimo smanjenju plastičnog otpada, očuvanju prirodnih resursa i stvaranju zdravije sredine za buduće generacije.
Cegere je dizajnirala renomirana dizajnerka Milena Đurđić.
Eko-fond, kao jedan od nosilaca ove inicijative, snažno podržava sve aktivnosti koje podstiču usvajanje ekoloških navika i promovišu održivo upravljanje otpadom. Ova akcija ima i važnu edukativnu dimenziju, jer podiže svijest o značaju očuvanja životne sredine i podstiče odgovorno ponašanje prema resursima i prirodi.
Pozivamo sve građane da se pridruže ovoj inicijativi, preuzmu svoj ceger i doprinesu borbi za smanjenje plastičnog otpada. Zajedno gradimo ekološki odgovornu budućnost i čuvamo prirodne ljepote Crne Gore.
Opština Kotor pozvala je sve zainteresovane da se do 25. oktobra prijave na drugi javni poziv za raspodjelu budžetskih sredstava namijenjenih finansiranju poljoprivrednih proizvođača.
Opština je za podršku registrovanim poljoprivrednim proizvođačima, ribarima i marikulturistima, ukupno opredijelila 40 hiljada EUR za podsticajne mjere.
Podsticajne mjere se dodjeljuju za podršku razvoju voćarske proizvodnje, maslinarstva, povrtarske i cvjećarske proizvodnje, pčelarstva, stočarstva i ribarstva i marikulture.
Javni poziv i zahtjev za učešće mogu se naći na sajtu Opštine Kotor.
U okviru treće konferencije AdriBioPro 2024 posvećene zaštiti biodiverziteta Jadranskog mora, predstavljen je projekat MedSeaRise, koji Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore u Kotoru realizuje u saradnji sa šest institucija iz šest država Mediterana. Projekat MedSeaRise za cilj ima razvoj zajedničke metodologije u suočavanju sa rizicima povezanim sa postepenim podizanjem nivoa mora.
U okviru konferecnije pod sesijom “Klimatske promjene i utjecaj na ekosisteme” učesnici konferencije razgovarali su o trendovima porasta nivoa mora, temperature vazduha i količine padavina na Sredozemlju prema Med-CORDEXi I Euro-CORDEX simulacijama budućih klimatskih scenarija, a kao korak dalje u suočavanju sa očekivanim uticajima klimatskih promjena na Sredozemlju.
Nakon održane sesije, uslijedila je cjelodnevna radionica, kao zajednička aktivnost partnera MedSeaRise projekta, a skup u Kotoru je iskorišten i za održavanje redovnog projektnog sastanka partnera, koji na projektu rade od januara ove godine.
Na radionici naslovljenoj “Porast nivoa mora: kako iskoristiti scenarije klimatskih promjena za efikasno prilagođavanje”, predstavljene su prezentacije čiji je fokus bio usmjeren na procjenu porasta nivoa mora u Evropi, novi uvidi iz studija klimatskih promjena temeljeni na procjeni uticaja na morske ekosisteme, projekcije porasta nivoa Jadranskog mora do 2100.godine, te procjene uticaja riječnih dotoka na nivo mora u Jadranu. Na radionici su učestvovali i predstavnici crnogorskih institucija- Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, Agencije za zaštitu životne sredine, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Opštine Kotor i Luke Kotor.
Dr Danijela Joksimović, rukovoditeljka projekta u Crnoj Gori, izuzetno je zadovoljna održanom radionicom i zanimanjem lokalnih stakeholdera za temu porasta nivoa mora u Sredozemlju.
“Svjesni smo koliki je uticaj klimatskih promjena na morski ekosistem, a jedan od parametara jeste i porast nivoa mora, što je generalno stavljeno u drugi plan. Ovaj aspekt još uvijek nije dovoljno istražen i zato nam je bio cilj da u okviru AdriBioPro konferencije održimo radionicu prvenstveno kako bismo istraživače, učesnike konferencije, ali i lokalne učesnike, upoznali sa parametrima koji su relevantni za promjenu nivoa mora, kako da utičemo na te parametre i kako da iskoristimo projekcije daljeg porasta nivoa mora za predviđanje njegovog uticaja na morski biodiverzitet i život priobalnih zajednica. Prvenstveno nam je bio cilj da se u diskusiju uključe i domaći stakeholderi, koje smo prepoznali kao institucije koje su nam važne u ovom projektu. Činjenica je da mi kao istraživači ne možemo da doprinesemo ako nemamo podršku donosioca odluka. Zato je važno njihovo učešće, da naše rezultate implementiraju u neke buduće pravilnike i monitoringe, kako bismo na vrijeme probali da sprečimo posljedice koje nisu dobre po morski ekosistem,” objasnila je dr Joksimović.
MedSeaRise projekat
Tokom MedSeaRise projekta, čija će implementacija trajati do proljeća 2026.godine, naučnici iz Grčke, Italije, Španije, Francuske, Malte I Crne Gore radiće na identifikovanju zajedničkog skupa najboljih praksi za korištenje dostupnih scenarija budućih klimatskih promjena u razvoju metodologije procjene rizika i preventivnih mjera u cilju zaštite biodiverziteta i antropogenih aktivnosti u obalnim zonama.
U okviru projekta je predviđena izrada studija slučaja za karakteristične djelove sredozemnog akvatorija, među kojima je i Kotorski zaliv, objasnio je dr Mario Giaotti iz Regionalne agencije za zaštitu i monitoring životne sredine regije Friuli-Venezia-Giulia, rukovodilac radnog paketa I partnerske institucije iz Italije.
“Aktivnosti MedSeaRise projekta su predviđene s ciljem da razvijemo mehanizme putem kojih ćemo pomoći kreatorima politika I stakeholderima da koriste naučne podatke. Znamo da postoji distanca između naučnih informacija i informacija koje koriste planeri i donosioci odluka, zbog različitih pogleda na istu temu. Stoga s MedSeaRise projektom pokušavamo prenijeti informacije sa naučnog nivoa, organizovane na način koji bi mogao biti prikladan za procjenu rizika, i tako se prilagoditi kreatorima politika i učesnicima. Na globalnom nivou postoje dokazi da je uticaj čovječanstva važan, a ono što nam je cilj s ovim projektom jest shvatiti kako će to uticati lokalno na nivo mora, na primjer Jadrana. Znamo da će se nivo mora povećati u ovom vijeku, vjerovatno I sljedećem, ten am je važno predvidjeti kako će to uticati na naše obale. Iz tog razloga, proučavamo nesigurnosti u simulacijama i pokušavamo dodati više informacija kako bismo imali pouzdanu procjenu promjene nivoa mora u svakom području na kojem se projekat sprovodi, odnosno na cijelom Mediteranu. U tom smislu su nam važne različite situacije u svim dijelovima Mediterana, jer ovo je studijski projekat, generisanje studija slučaja. Dakle, Kotor je u ovom dijelu specifično područje Sredozemnog mora gdje će studije slučaja biti važne za ukupne rezultate MedSeaRise projekta. Inicijalno smo planirali da studiju radimo za Kotorski zaliv, ali postoji mogućnost da će istraživanje biti sprovedeno za cijelu Boku Kotorsku,” objasnio je dr Mario Giaotti.
Interreg Euro Med projekat MedSeaRise, koji kofinansira Evropska unija u vrijednosti od oko 600 hiljada eura, započeo je u januaru ove godine, a trajaće 27 mjeseci.
Reprint drugog dopunjenog izdanja knjige „Herceg Novi – 22 sage o kulturnom blagu“, istoričara umjetnosti, dugogodišnjeg turističkog poslenika i profesora Lazara Seferovića, biće predstavljeno publici u Herceg Novom u nedjelju, 20. oktobra u foajeu dvorane Park, sa početkom u 19.00 sati.
Među korice je stao cijeli višedecenijski Seferovićev naučno – istraživački rad o Herceg Novom sa sjajnim umjetničkim fotografijama Voislava Bulatovića, u osnovnom izdanju i više autora u ovom reprintu. Sve je u prvom izdanju sažeto na 384 strane sa čak 750 fotografija, sada na 400 stranica i skoro hiljadu fotosa. Za moto je kada je ovo kapitalno djelo objavljeno uzeta Euripidova misao: „Nigdje gorega jada nema – nego svoj zavičaj izgubiti!“
Drugo reprint izdanje imalo je poseban povod, stoti rođendan, kako Seferević piše, svjetski i evropski poznatog slikarskog maga Vojislava Voja Stanića. Naučno utemeljene, stručno obrađene, sage Lazara Seferovića obojene su snažnim emocijama prema Herceg Novom, otud su drugačije i svakom čitaocu prijemčivije.
Bogatu bibliografiju profesora Seferovića čine: Umjetničko blago Herceg Novog 1984,1987; Bokeljske sage, o ansamblu Bokelji sa Duškom Seferovićem 2001; Herceg Novi, 22 sage o kulturom blagu 2006. i reprint 2018. pa 2024; Od sveca i pape do pop i rok zvijezde, 2010; Bokeška priča o Svetom Leopoldu iz HN, 2011; Manastir Savina, 2012. i reprint 2018; Znamenite Novljanke u svijetu kulture, nauke i sporta, 2012; Tragom čudesnih žena u Boki, 2014; Veliki slikari u Boki kotorskoj, 2015. i reprint 2017; Znameniti Novljani u svijetu muzike, 2015; Likovno nebo iznad Herceg Novog – Umjetnička škola, 2016. i Filatelista Tomo Katurić, 2017. godine.
Vlada Crne Gore usvojila je Informaciju o zaključivanju Ugovora o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj za finansiranja Projekata unapređenja energetske efikasnosti u objektima obrazovanja u Crnoj Gori.
Iz Ministarstva prosvjete nauke i inovacija (MPNI) saopšteno je su Projektom unapređenja energetske efikasnosti obuhvaćena 24 objekta obrazovanja, od kojih 12 na jugu, devet u centralnom regionu i tri objekta na sjeveru Crne Gore.
Navodi se da je procijenjena vrijednosti 24 miliona EUR, od čega je četiri miliona EUR bespovratnih sredstava.
Iz MPNI-ija su objasnili da je 18 objekata za osnovno obrazovanje, dva za srednje i predškolsko i jedan objekat za visoko obrazovanje ukupne površine 93.220 kvadrata.
“Projekat će biti finansiran kroz kreditni aranžman sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 20 miliona EUR dok će preostalih četiri miliona biti osigurano putem investicionog granta iz Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP) koji finansira Evropski fond za Zapadni Balkan”, navodi se u saopštenju MPNI-ija.
Šest radnika lučke kompanije Port of Adria iz Bara, kod kojih je utvrđena najveća koncentracija olova u krvi, upućeni su 16. oktobra u beogradski Institut za medicinu rada na ispitivanja, saopšteno je iz Kliničkog centra Crne Gore.
Oni su dobrog opšteg stanja, rečeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE).
Kod još 52 radnika iste kompanije utvrđen je visok nivo olova u krvi.
Ukupno su testirana 63 radnika, od kojih su samo pet imali normalne vrijednosti.
“Normalna vrijednost je 28 mikrograma po litru. Kod nekih radnika, koji uglavnom rade pretovar raznih materija, ova vrijednost iznosi preko 40 do čak 119 mikrograma”, kazao je za RSE predsjednik Sindikata lučkih radnika Zoran Martinović.
Turska kompanija Port of Adria, posluje u privatizovanom dijelu barske Luke, na jugu Crne Gore.
Za RSE su kazali da nijedan zaposleni nije prijavio simptome trovanja, ili bilo kakve zdravstvene probleme povezane sa ovom vrstom rada.
“Međutim, bez obzira na to odmah smo prestali da angažujemo zaposlene u istovaru i utovaru ovog tereta kako bi se spriječila dalja izloženost (opasnim materijama)”.
U međuvremenu Agencija za zaštitu životne sredine poslala je apel građanima Bara da “izbjegavaju šire lučko područje”.
Kako je otkriven slučaj?
Martinović iz Sindikata kazao je za RSE da se njegove kolege osjećaju dobro i da, zasad, nemaju glavobolje i povraćanja.
“Ali, dosta kolega je zabrinuto, pogotovo ovi koji imaju gotovo desetostruko veće koncentracije olova od dozvoljenog. Jedan 119, neki preko 80. Uz to im je dosta nepoznanica jer ne znaju još precizno gdje će se i kako liječiti”.
Da su im povećane vrijednosti metala u krvi, kaže, saznali su slučajno.
Objašnjava da su njegove kolege i on u obavezi da svake godine rade sistematski pregled.
“Do sada smo radili ‘obične’ nalaze krvi u barskom Domu zdravlja i to je tako prolazilo. Međutim, nedavno je u Baru otvorena privatna klinika u kojoj se mogu izmjeriti vrijednosti olova, i poslodavac nas je poslao da to provjerimo. Eto, vidimo šta se pokazalo.”
Porazno je, navodi, što nijedna državna ustanova ne mjeri ove vrijednosti.
“U državi u kojoj se radi sa opasnim rudama nemate državnu laboratoriju u kojoj se možete testirati, niti liječiti u ovim situacijama. Ne nude mogućnost da nas makar testiraju pa da šalju za Njemačku ili negdje drugo uzorke na analizu, da bi se to provjerilo.”
Na pitanje da li su radnici koji rade pretovar uvijek adekvatno zaštićeni Martinović kaže da imaju opremu, rukavice, maske, odijela.
“Tvrde da je kvalitetna i po standardima. Ali, na primjer, povišene su vrijednosti nekih koji rade u administraciji.”
Kaže da ih je prije par dana posjetila Inspekcija zdravlja na radu koja je naložila da kontaminirani radnici više ne mogu obavljati te poslove.
“Uglavnom, da se nije otvorila ova privatna klinika i da naš poslodavac nije odlučio da nas testira, ko zna kako bi se sve završilo. Čista sreća”, zaključuje Martinović.
‘Zdravlje zaposlenih prioritet’
A iz kompanije Port of Adria koja upravlja kontejnerskim, teretnim i brodovima za krstarenje, kažu da su im zdravlje i bezbjednost zaposlenih prioritet.
Oni su potvrdili navode Martinovića da radnici imaju zaštitnu opremu za rad, da se pregledaju jednom godišnje u lokalnom Domu zdravlja, kao i da su položili ispite za rad s opasnim materijama.
Čim je, kako pojašnjavaju, otvorena privatna laboratorija koja sprovodi detaljne anliaze krvi na prisustvo teških metala, inicirali su testiranje radnika.
Nakon što su stigli rezultati kompanija je dogovorila da se dodatni testovi urade u Berlinu, zbog eventualnog liječenja i terapija.
No, u međuvremenu su nakon pregleda u Kliničkom centru Crne Gore, šestorica zaposlenih upućeni u Beograd.
Zdravstevno stanje ostalih 52 radnika, pratiće ljekari Kliničkog centra, rečeno je za RSE iz te ustanove.
‘Izbjegavati područje oko Luke Bar’
Povodom upozorenja građanima Bara da izbjegavaju područje Luke, direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić je rekao da su koncentracije olova visoke ali da nisu veće od propisane granične vrijednosti, dok je koncentracija arsena višestruko veća u odnosu na propisanu.
Kako je pojasnio za RSE ovaj nalaz je iz analize Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) od prošle godine.
Agencija kojom on rukovodi nije utvrdila prekoračenje graničnih vrijednosti za olovo i arsen u analizama vazduha, dok analize zemljišta nisu rađene.
Kaže i da je porijeklo ovih metala u vazduhu u direktnoj vezi sa pretovarom rudnog koncentrata ruda olova i bakra.
Iz CETI-ja nije odgovoreno na upit RSE šta su preduzeli nakon što su prošle godine utvrdili da je koncentracija arsena višestruko veća od dozvoljene.
Gazdić ističe da su o tim rezultatima CETI-ja odmah obavijestili Ekološku inspekciju, od koje su dobili povratnu informaciju da su pokrenuli aktivnosti.
Ni iz Ekološke inspekcije RSE nije dobio odgovor na pitanje koje aktivnosti su preduzeli i sa kakvim efektima.
Gazdić dodaje da je rukovodstvo Port of Adria ali i kompletne Luke Bar moralo biti obaviješteno o rezultatima mjerenja.
“Nismo upoznati da li su sa rezultatima upoznali zaposlene.”
Opština Bar: Pokušaj zataškavanja trovanja
Nakon što je objavljeno da su mjerenja od prije godinu utvrdila visoku koncentraciju olova i arsena, oglasio se čelnik Opštine Bar, Dušan Raičević.
Saopštio je da je zabrinut zbog saznanja “da su građani Bara u kontinuitetu trovani, a da je sve to neko pokušao da zataška”.
Od nadležnih, kako kaže, zahtijeva da se hitno pozabave ovim problemom i ponude konkretna rješenja.
“Odgovornost je rukovodioca u preduzećima koja obavljaju pretovar tereta u Luci Bar, ali i nadležnih državnih institucija koje su zakazale i omogućile da se ovo sakriva duže od godinu. Za to će neko morati da odgovara.”
Iz Ministarstva zdravlja su naveli da su odmah po saznanju da dio radnika ima povišene vrijednosti olova poslali uzorke na analizu u beogradski Institut.
Nalazi su, kako kažu, pokazali da su “nivoi u prihvatljivim granicama, s obzirom na njihov posao i izloženost ovim materijama”.
Ipak, šestoricu sa najvećim vrijednostima poslali su za Beograd.
Ministarstvo pomorstva naložilo je hitnu istragu.
Ministar Filip Radulović, koji je od oktobra prošle godine na toj funkciji, rekao je da odgovorni moraju snositi posljedice.
“Ubili smo prvog čovjeka Hamasa” stoji u službenom priopćenju iz Tel Aviva kojim je potvrđena pogibija Yahye Sinwara u pojasu Gaze. Prije toga, tijekom dana objavljeno je da izraelska vojska istražuje je li Sinwar doista ubijen u operaciji njezinih snaga na području Rafe. Izraelska radijska postaja Kan javlja da je Sinwar ubijen slučajno te da se napad nije temeljio na obavještajnim podacima.
Pojas Gaze, stalna meta izraelskih napada i danas je bio na udaru projektila. Kako je ustvrdio izvor iz izraelske vojske, gađana je jedna zgrada, za koju se već dulje vrijeme sumnja da je mjesto skrivanja Hamasovih pripadnika. Precizna navođena raketa zgradu je srušila do temelja. I tada dolazi do velikog obrata.
– Tokom operacije pripadnika IDF-a, ubijena su trojica terorista. IDF u ovom trenutku provjerava je li se među poginulima i Yahya Sinwari, vođa Hamasa. U ovom trenutku njegov identitet još ne možemo potvrditi, saopštio je IDF popodne. No nešto prije 19 sati Izraelci su potvrdili da je ubijen vođa Hamasa.
Izraelski Kanal 12 javlja da se napad u kojem je likvidiran Sinwar dogodio jučer i da izraelski vojnici koji djeluju na području Rafe nisu znali da je vođa Hamasa ondje. Vojnici su vidjeli nekoliko boraca kako ulaze u zgradu i naređen je napad na njih. Navodno je na taj dio zgrade ispaljena tenkovska granata. Kada se slegla prašina i dim, izraelski specijalci upali su u pogođeni objekt i primijetili da jedan od ubijenih terorista jako podsjeća na Sinwara.
Sinwara se smatra idejnim vođom i glavnih arhitektom terorističkog napada na Izrael prošle godine u listopadu. Od tog dana ne pojavljuje se u javnosti. Kako tvrde izraelski obavještajni izvori, cijelo vrijeme provodio je u tunelima u pojasu Gaze, izdavajući zapovijedi o napadima na Izrael. Nakon što je ubijen Ismail Haneja u Iranu ovoga ljeta, Sinwar je postao prvi čovjek Hamasa. No, na tom položaju, čini se, nije se dugo zadržao, unatoč skrivanju od izraelskih projektila.
UN: Pojasu Gaze ove zime prijeti “katastrofalna” glad
Gotovo 345.000 stanovnika pojasa Gaze bit će ove zime suočeno s katastrofalnom gladi, u odnosu prema 133.000 u ovom trenutku, upozorio je UN u izvješću objavljenom u četvrtak.
Podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju da se broj radnih dozvola i suglasnosti koje stranci iz trećih zemalja trebaju za dobivanje jedinstvene boravišne i radne dozvole više nego utrostručio od 2015. godine.
Ističe se velik porast odobrenja građanima Kosova, a posljednjih godina i građanima Indije, Nepala i Bangladeša. Stranci se uglavnom zapošljavaju u građevinarstvu i proizvodnji.
Gotovo svaki šesti zaposlenik kod nas je strani državljanin, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku za kolovoz. Oko 19.000 stranih radnika bilo je iz zemalja članica Europske unije (13 posto), a oko 126.000 iz ostalih zemalja (87 posto), od kojih je daleko najveći broj iz zemalja bivše Jugoslavije. U posljednjih sedam godina udio stranaca se udvostručio.
Ti brojevi uključuju i strance sa slobodnim pristupom tržištu rada (uključujući i strance iz trećih zemalja koji imaju stalni boravak u Sloveniji) i strance iz zemalja izvan EU kojima je potrebna jedinstvena boravišna i radna dozvola koju izdaje upravna jedinica. Za to prethodno izdaje suglasnost Zavoda za zapošljavanje Republike Slovenije. U slučaju državljana Bosne i Hercegovine (BiH) i Srbije, koji se kod nas zapošljavaju izravno iz matične države, zavod izdaje radnu dozvolu na temelju bilateralnih ugovora, što se smatra suglasnošću.
Količina izdanih radnih dozvola i suglasnosti od 2015. godine porasla je više od tri puta. Zavod ih je najviše izdao 2021. (46.200) i 2022. (48.400). Lani je taj broj pao na 44.700, a niže su i brojke za devet mjeseci ove godine nego u istom razdoblju prije dvije godine. No to ne mora značiti da se u posljednje dvije godine ovdje zapošljava manje stranaca iz trećih zemalja.
Čak 16 posto radno aktivnog stanovništva u našoj zemlji su strani državljani.
Na manje brojke u posljednje dvije godine utjecala je izmjena zakona koja je prošle godine omogućila da više ne treba dobivati suglasnost zavoda za zapošljavanje stranaca u djelatnosti zdravstvene djelatnosti i institucionalne skrbi, već i dalje je obvezna jedinstvena dozvola. Zavod nema podatak koliko je takvih poslova bilo, no znatno ih je manje u odnosu na privatni sektor.
U zavodu također primjećuju da je sve teže zapošljavati kadrove iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Sve je manji broj suglasnosti i dozvola izdanih državljanima Srbije i BiH. Najviše dozvola i dalje se izdaje radnicima iz Bosne i Hercegovine. Na manje brojke utječe i veći broj odbijenih zahtjeva stranaca iz zemalja jugoistočne Azije. Udio tih depozita, koji se kreće između 30 i 40 posto, znatno je veći od udjela stranaca iz zemalja jugoistočne Europe. Razlog tome je zahtjevniji dokaz o radnom iskustvu i obrazovanju. Ipak, u posljednje tri godine bilježi se veliki porast izdanih dozvola za građane iz jugoistočne Azije. Radnicima iz Bangladeša, Indije i Nepala prošle je godine izdano 1.756 dozvola, sedam puta više nego 2021.
Posebno se ističe Konsenzus za radnike s Kosova, čiji se broj nakon 2018. više nego udvostručio. Slijede radnici iz Sjeverne Makedonije. Povećanje odobrenja za turske radnike vezano je uz radove na drugom kolosijeku.
Većina stranih radnika ovdje je zaposlena u građevinarstvu, proizvodnji, transportu i ugostiteljstvu. To su prvenstveno poslovi za niže kvalificirane radnike. Nasuprot tome, vrlo je mali broj zahtjeva za plavu kartu EU-a, koja se izdaje visokokvalificiranom osoblju. Zavod je prošle godine izdao 319 suglasnosti za EU plavu kartu, a ove godine do sada 197. Tako mali broj pripisuje se činjenici da su potrebe za visokokvalificiranim radnicima velike iu drugim zemljama EU. Slovensko (poslovno) okruženje za njih očito nije dovoljno konkurentno, a u nekim slučajevima i jezik može biti prepreka.
Broj izdanih suglasnosti i dozvola mogao bi i ove godine biti veći do kraja godine – zahvaljujući u srpnju donesenom zakonu o mjerama za optimizaciju pojedinih postupaka u upravnim jedinicama; mora se uzeti u obzir i mogući utjecaj pada u automobilskoj industriji. Bitno pojednostavljenje i ubrzanje koje donosi interventni zakon je da stranci sada mogu početi raditi na temelju suglasnosti institucije i ne moraju čekati da upravna jedinica završi postupak i izda jedinstvenu dozvolu. Odredbe se odnose samo na strance koji već zakonito borave u Sloveniji. Za radnike iz jugoistočne Azije oni, dakle, ne dolaze u obzir, zbog čega naša zemlja u budućnosti namjerava sklopiti više ugovora; očekuje se da će prvi biti sklopljen s Filipinima do kraja godine. Interventnim zakonom ukinuta je i mjesna nadležnost za izdavanje boravišnih i radnih dozvola strancima. Vlada je privremene mjere produžila do kraja godine, što je već pozdravljeno u gospodarstvu, gdje se odredbe zakona smatraju vrlo korisnima.
Čim se začuju decembarska zvona, Tivat polako kreće da oblači svoje zimsko odijelo i da pruža prazničnu idilu i neopisiv ugođaj. Na Gradskoj rivi Pine se veselo postavljaju kućice sa bogatom gastronomskom ponudom i najboljim odabirom muzike lokalnih izvođača, kao i Dj nastupima.
Okićena riva obećava predivna jutra, dane i sjajne večeri i poziva posjetioce da za stanicu za ulazak u Novu godinu odaberu upravo Tivat. U svoje kofere spakujte samo osmjehe i dobro raspoloženje, a Turistička organizacija Tivat će se pobrinuti da se vaše želje ostvare uz najbolji muzički program.
Ne kaže se uzalud ,,Ko pjeva zlo ne misli“, zato smo odlučili samo pjevati uz jaka imena zvijezda iz regiona i pjevajući ostaviti staru i uploviti u Novu godinu.
Dođite da se zajedno veselimo uz odabrane note i vatromete emocija na Gradskoj rivi Pine u Tivtu.
Ove godine očekuje vas:
decembar – Saša Kovačević, predgrupa Bend Crveno i Crno
decembar- Zdravko Čolić, predgrupa Akademia bend
2. januar – Jelena Rozga, predrupa Toć
Za dobar provod, od 15. decembra do 15. januara pobrinuće se i lokalni bendovi i izvođači grada Tivta, koji će najvjernije gostima dočarati mediteranske zvuke i mediteranski duh. Cjelokupan ugođaj biće ušuškan između novogodišnjih kućica koje će imati bogatu ponudu hrane i pića.
Čolić u Tivtu za NG 2025.
Turistička organizacija Tivat uvijek njeguje i dječije korake, te je za mališane ove godine organizovan program koji će trajati 4 dana. Uoči dva Božića ( 21. decembra i 05.januara) biće upriličen program za djecu u duhu ovog praznika. Zatim, 29. decembra i 30. decembra organozovan je Doček dječije Nove godine, kada će uz mnoštvo animacija, zabave, muzike, poklona, dječica uploviti u Novu dječiju najradosniju godinu.
