Požari: Verige požar – Grom zapalio makiju i šumu na Obostniku

0
Luštica
Luštica

Vanredna vijest- Požar u Verigama kod Tivta

Nešto prije 14 sati na području Veriga kod Tivta izbio je požar većih razmjera. Vatra je zahvatila dio šume na obroncima brda iznad uzgajališta ribe „Montefish“ na samoj granici između tivatske i opštine Kotor, na dijelu prema Stolivu. Na terenu je kompletno ljudstvo Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat koje vatru gasi sa pet protivpožarnih vozila, a u gašenje su se uključili i kotorski vatrogasci.

Grom zapalio makiju i šumu na Obostniku

Pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“ iz Radovića uz pomoć mještana Luštice, ugasili su rano jutros veći šumski požar koji je kasno sinoć izbio na poluostrvu Luštica, u reonu brda Obostnik. Gorela je gusta makija i požar se širio prema selu Mrkovi.

„Požar je izazvan udarom groma, a mi smo poziv za pomoć dobili oko 22.45. Već u 23 sata na požarištu su bila 22 pripadnika DVD „Krtoli“ sa 4 specijalna vozila, a veliku pomoć u gašenju pružili su nam mještani Luštice, posebno Bato Bogetić koji nam je na raspolaganje stavio tri svoje autocisterne za dovoz vode. Gašenje vatre otežavao je vjetar, ali smo uspjeli da za oko sat vremena prvo lokalizujemo, a potom i potpuno ugasimo požar. Intervencija je trajala više od četri sata.“- kazao je predsjednik DVD „Krtoli“ iz Radovića Stefan Kostić.

On je istakao da je među ljudstvom koje je gasilo požar kod Mrkova, bio i sveštenik Nikola Urdešić, luštički paroh.

„Otac Nikola je član našeg DVD i noćas se pokazao kao agilan i neustrašiv vatrogasac koji je bez oklijevanja, uskakao i u samo srce požara.“- pohvalio je Kostić luštičkog paroha.

Vanredna vijest

Danas oko 12,45 sati, gotovo na istom mjestu izbio je novi požar, vatrogasci su na terenu i nadaju se kiši koja će pomoći da se požar ugasi

Kostić se zahvalio komandir Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat Dragu Kordiću koji je preksinoć u Radoviće uputio jednu od svojih ekipa sa vatrogasnim vozilom, da dežura u tom dijelu tivatske opštine koje inače, „pokriva“ DVD „Krtoli“ jer je kompletno raspoloživo ljudstvo tog društva bilo na intervenciji na Obostniku.

H.Novi – preko 33.000 turista

0
Herceg - Novi - Foto Boka News
Herceg – Novi – Foto Boka News

Prema podacima Turističke organizacije Herceg Novi, broj prijavljenih gostiju iznosi 33.010, što je za 85 odsto više u odnosu na isti dan prošle godine. Ovo povećanje je rezultat bolje evidencije gostiju a ne realnog povećanja njihovog broja.

Najveći porast popunjenosti bilježe izdavaoci u privatnom smještaju. Registrovano je 26.766 gostiju, ili 140 odsto više nego lani. U hotelima se odmara 4.217 turista, ili četiri odsto manje, dok ih je u hostelima i auto kampovima 1.625, odnosno 402, što predstavlja pad od 10 i osam odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Hotel “Rivijera” danas bilježi maksimalnu popunjenost, te je svaka od 180 raspoloživih soba zauzeta. Kako su nam kazali iz ovog hotela, najviše je gostiju iz Francuske, ali ih ima i iz drugih evropskih zemalja , kao i iz Sjedinjenih američkih država. I ostali hoteli i hosteli su odlično popunjeni.

TO HN
TO HN

To potvrđuje i gužve na našim saobraćajnicama, u gradu na plažama. Prema podacima Granične policije za prve dvije sedmice avgusta, granični prelaz na Debelom brijegu prešlo je 294.984 putnika i 76.719 vozila, što je više za 10,22, odnosno 6,32 odsto u odnosu na isti period prošle godine. I na prelazu na Sitnici zabilježen je frekventniji saobraćaj. Na tom prelazu granicu je prešlo je 162.568 lica, 14,48 odsto više nego lani, i 43. 436 vozila, 12,93 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

Na Kobili (Konfin) je registrovan pad prometa u odnosu na isti period lani za oko 30 odsto . I u Luci Zelenika zabilježen je pad prometa. U prvoj polovini avgusta u Luci je registrovano 1.270 putnika i 236 plovila.

Filatelisti na izložbi “Singapore 2015”

0
Filatelija - Katurić
Filatelija – Katurić

Na filatelističkoj izložbi “Singapore 2015” koja se održava od 14. do 19. avgusta je i nacionalni komesar Crne Gore je Jelisaveta Katurić, prva žena na toj funkciji iz regiona.

Na izložbi učestvuje 80 zemalja sa preko 800 izlagača na 3000 vitrina, a Crnu Goru predstavljaju tri kolekcije i jedna literatura – katalog poštanskih maraka 1874 – 2012, autora Mihaila Raičevića iz Podgorice.

U Singapuru će biti izložena i “Pisma bokeljskih pomoraca sa i ka jedrenjacima 1830-1890.” vlasnika Đorđa Katurića, zatim “Okupacija Crne Gore i Boke Kotorske 1941-1945″i Pošta austrougarskih mornara 1914 – 1918” vlasnika Toma Katurića.

FIPA ima 92 zemlje članice a takmiči se 80 zemalja.

Tomo Katurić
Tomo Katurić

Saviris poručio – ne odustajemo od Mamule

0
Sa proslave na Luštici
Sa proslave na Luštici

Predsjednik „Orascoma“ Samih Saviris poručio je da ta kompanija neće odustati od projekta Mamula za čiji zakup na 90 godina Skupština Crne Gore nije dala zeleno svjetlo. On je dodao da će u parlamentu biti većine za izglasavanje ugovora koji je „Orascom“ sklopio sa Vladom CG „kada se završe političke igre“ i da će taj projekat „početi prije ili kasnije, zato što će ljudi shvatiti da je on dobar za Crnu Goru i izvršiti pritisak na poslanike u Skupštini da se on ratifikuje“.

Saviris je sinoć na svečanosti u Luštica Bay-u organizovanoj povodom prve ljetnje turističke sezone u tom kompleksu koji na Luštici gradi „Orascom“, poručio da u Skupštini postoji većina za izglasavanje ugovora o Mamuli. Svečanosti su pored nekoliko stotina zvanica, prisustvovali i ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdenović i predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić koji je bio uzdržan prilikom glasanja o ugovoru za Mamulu.

„Apsolutno se ne osjećam izdanim od mojih partnera iz Vlade. Izdan je narod Crne Gore jer naš projekat na Mamuli nije komercijalno isplativa investicija, već ulaganje koje će povećati standarde Crne Gore kao turističke destinacije jer niko na Jadranu ne bi onda imao tako nešto u ponudi. Šteta je što je politika ponekad bitnija nego dobrobit cijele države. Ne mogu da krivim Vladu i zapravo ne znam ni koga bih trebao da krivim.“- odgovorio je Saviris. Na pitanje osjeća li se prevarenim nakon što u parlamentu nije prošlo to što je on već ugovorio sa Vladom. On je kazao da je kabinet premijera Mila Đukanovića bio „tvrd pregovarač“ za Mamulu i da je izdejstvovao ugovor koji je „dobar po Crnu Goru ali koji finansijski nije baš najbolji po nas“.

Saviris sinoć na Luštici
Saviris sinoć na Luštici

Predsjednik „Orascoma“ sinoć je ponovio priču vrlo sličnu onoj kojom je visoki funkcioner DPS Milutin Simović proteklih dana zabavljao crnogorsku javnost.

„Meni je žao što vidim politički trend da se sabotira ono što su neka od najvažnijih dostignuća Vlade Crne Gore – nije u današnjem svijetu punom krize i neizvjesnosti, lako privući investitore u neku državu.Kad vidim da su svi napori koje je vaša Vlada u tom pravcu napravila, proteklih mjeseci bukvalno sabotirani, to me čini tužnim.“-kazao je Saviris nabrajajući pored Mamule, „probleme“ koje ima Qatari Diar, Adriatic Properties i Royal Grupa za projekat Dubovica.

Sa proslave na Luštici
Sa proslave na Luštici

„Te investitore mnoge Vlade u svijetu svakodnevno zovu i mole da dođu i ulože u njihove zemlje, a vaša je Vlada bila u tome veoma uspješan što je trebalo da rezultira milijardama ulaganja u Crnu Goru, novim radnim mjestima i poboljšanjem vašeg standarda. Zbog političkih igara svi ti projekti danas su u problemima, a to nije dobro za Crnu Goru i čini me tužnim.“ – podvukao je Saviris. Na pitanje ostaje li najavljeni rok do 2.025 godine za okončanje „Orascomove“ investicije od 1,1 milijardu eura u projekat Luštica bay, on je kazao da „taj rok nikada nije postavljen“ i da će „projekat biti razvijan u skladu sa time kako bude tražnja na tržištu i stanje u svjetskoj ekonomiji.“

Saviris sinoć na Luštici
Saviris sinoć na Luštici

„Ovdje pravimo čitav jedan novi grad, a ne rizort od par zgrada. Gradovi se prave po nekom vremenskom rasporedu, već po zahtjevima tržišta.“- objasnio je prvi čovjek „Orascoma“.

Istorija bokeljskog pomorstva

0
Naslovnica
Naslovnica

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje naredne sedmice, rubrike koju u saradnji sa hercegnovskom Knjižarom So – napravićemo jednokratni izuzetak i predstaviti s razlogom samo jednu knjigu.

Riječ je knjizi od kapitalnog značaja, Istoriji bokeljskog pomorstva Predraga V. Kovačevića, koja je prije dvije setemane izašla u izdanju hercegnovske Knjižare So, kao osmi naslov u ediciji Bokeljologija (ediciji koja njeguje zalivske, morske i pomorske teme), a čiji je urednik Nikola Malović.

Pred nama je hronologija izuzetne pomorske prošlosti jedinog fjorda na Mediteranu. Istoriju je na zahtjev kotorskih kolega profesora, studenata i učenika Pomorske škole – napisao prof. Kovačević, čime je dao do danas neprevaziđeni istorijski prikaz bokeljskog pomorstva.

Polazeći od opisa Boke kao prirodne luke, autor nam približava vremena od najstarijeg doba do Nemanjića, govori o Boki pod Vizantijom, pod dukljansko-zetskim vladarima, i tokom samostalnosti Kotora; o Herceg Novom u vrijeme kralja Tvrtka; o mletačkom i turskom periodu; razvitku i usponu Perasta, Dobrote i Prčanja; padu Mletačke republike i bokeljskom pomorstvu za vrijeme Napoleonovih ratova; tokom prve austrijske okupacije, tokom ruske uprave, francuske okupacije, engleske intervencije, narodne vlade, ponovo Austrije, s pobunom mornara; piše o pomorstvu Paštrovića i Budve; Bokeljima koji su zadužili rusku mornaricu; i onima koji su dali ruke pomorstvu kneževine Crne Gore…

Povezujući sve plavo-bijele teme, autor kazuje i o lazaretima u Boki, o čuvenim pomorskim školama u Boki, o Bokeljskoj mornarici, i tipovima jedrenjaka u zalivskoj prošlosti…

Profesor Predrag V. Kovačević proveo je djetinjstvo u Carigradu. Školovao se u jezuitskoj gimnaziji na njemačkom jeziku, a zatim u klasičnoj ruskoj gimnaziji. Maturirao je u Pragu.

Pravni fakultet upisao je u Beogradu. U toku studija dodijeljena mu je engleska stipendija, pa je prešao na studije ekonomskih nauka u Kembridž. Diplomirao je na Univerzitetu u Edinburgu. Za izuzetne radne zasluge ukazom Predsjednika SFRJ, Josipa Broza Tita, odlikovan je 1972. Ordenom rada sa zlatnim vijencem.

U rukama držimo – zapravo – „Istoriju Boke Kotorske“, jer je istorijom najvitalnije zalivske privredne grane ispričana priča o istoriji Boke Kotorske.

Naslovnica
Naslovnica

Luksuzno izdanje većeg srednjeg formata, s tvrdim koricama i sa preko 100 strana reprodukcija brodova u ulju, portreta kapetana, mapa, gravira i veduta – potpomogle su sve tri zalivske opštine: Kotor, Herceg Novi i Tivat, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Fakultet za pomorstvo – Kotor, i Boka Pilot.

Nesuđeni izdavački poduhvat godine s hercegnovskog Sajma knjiga, može se naći na policama svih knjižara s respektabilnom ponudom.

Hidroavionom od Splita do Lastova za samo 22 minute

0
Hidroavion
Hidroavion

Split je hidroavionima povezan s dalmatinskim otocima. Tako se iz Splita na Lastovo može doći za samo 22 minute. Sjajna je to prilika za razvoj turizma, ali i za gospodarski razvoj dalmatinskih otoka.

Na pontonu u trajektnoj luci obavlja se ukrcaj putnika i pregled karata. A onda je sigurnost putnika u rukama jedne žene – Tracy iz Kalifornije. Pomaže joj kopilot Hans iz Norveške. Oboje su zaljubljeni u svoj posao.

”Radim posao iz snova, obožavam to. Divno je biti pilot, vidite drugačije zemlje, drugačije kulture i to mi je najbolje od svega”, kaže Tracy.

”Došao sam ovdje prije 4 mjeseca. Ranije sam radio u jednoj zrakoplovnoj tvrtki u Moldaviji. Želio sam probati nešto drugačije, drugačiji tip letenja jer volim kontakt s ljudima”, nastavlja Hans.

Njemačka tvrtka European Coastal Airlines idućih 10 godina prevozit će putnike na dalmatinske otoke. Zasad lete na Lastovo, Hvar i Rab, Pulu i Mali Lošinj, za koji dan prema Korčuli, dok će iduće godine krenuti i prema Italiji. Zaposleni su uglavnom domaći djelatnici.

Autor/izvor: SEEbiz / N1 info

Perast – proslava Velike Gospe

0

Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije, tradicionalno se obilježava u Boki Kotorskoj na otoku Gospa od Škrpjela, Svetim misama u prisutvu velikog broja mještana, hodočasnika i turista.

Jutarnje svete Mise služene su u šest sedam, osam i deset sati. Misu u deset sati predvodio je don Robert Tonsati, dok će popodnevnu služiti budvaski svećenik don Filip Janjić.

„Na ovaj dan podjednako i pravoslavni i katolici dolaze na Gospu zajednički slaveći Bogorodicu, jer svi smo mi božija djeca da bi se zajedno družili i osjetili kao braća Kristova. Gospa od Škrpjela je najznačajnije svetište istočnog dijela Jadrana koje slavi Veliku Gospu.

Uoči blagdana nije bilo tradicinalne proslave i luminacije ostrva Gospe od Škrpjela zbog velikog požara koji je prijetio Perastu. Mi nismo željeli slaviti kada našem gradu prijeti opasnost. Održali smo misu molili Gospu za pomoć i na kraju sve se dobro završilo. Ove godine jutarnje mise bile su izuzetno posjećene kao nikada do sada. Veliki broj vjernika iz Boke, hodočasnika iz Dubrovnika, Albanije, Bosne, cijelog regiona, turisti sa kruzera koji je od jutros u Kotoru, posjetili su ostrvo, danas na Veliku Gospu „ – kazao je Peraški župnik don Srećko Majić.

Prčanjska mušljada – foto

0

Tradicionalna „Prčanjska mušuljada” održana je u petak na mjesnom mulu, u Prčanju.

Fešti je prisustvovalo više stotina mještana i turista koji su degustirali mušlje na buzaru uz vino, pivo, i dobru muziku.

Za ovu priliku vrijedni domaćini su, uz pomoć brojnih sponzora i prijatelja ovog mjesta, spremili su 350 kilograma mušualja na buzaru i obezbijedili 250 litara vina i piva.

Posjetioce su zabavljali “Hipnos” bend iz Risna i Teatar 303 iz Kotora.

Kako je bilo na fešti više na fotografijama našeg saradnika Zorana Nikolića.

Likovno modni perfomans „Saga o Boki”

0

„Saga o Boki” naziv je likovno – modnog perfomansa koji je u petak održan u ljetnjikovcu Buća-Luković u Tivtu, u organizaciji modno- plesnog studija „Da Qui”.

Performansom su predstavljeni novi likovni radovi inspirisani Bokom Kotorskom, njenim mjestima, slikara i vajara iz Nikšića, Jovana Karadžića Kadža, kao i modno vidjenje Boke kolekcijom mlade kreatorke, Ivane Murišić. Stihove i citate o Boki govorio dramski umjetnik, Miro Nikolić.
Kroz prerformans su se preplitali stihovi, boje, muzika i moda. Cilj je bio da se  dočara ljepota Boke Kotorske.

Publiku je u prepunom atrijumu pozdravila novinarka Sonja Štilet i predsjednica „Da Quia”, koji potpisuje scenario, režiju i odabir muzike.

Nakon performansa 12 Karadžićevih slika ponuđeno je na aukciju.

Više u našoj foto galeriji.

Zeleničke ljetne igre

0

Tradicionalne Zeleničke ljetne igre održane su u petak veče na prepunom plivalištu VK “Galeb” u Zelenici, pod pokroviteljstvom Turističke Organizacije i Optine Herceg Novi.

,,Izuzetna nam je čast što smo i ove godine podržali ovu tradicionalnu manifestaciju, koja zaista zaslužuje da traje, jer su ovakve manifestacije nešto što krasi ovaj kraj i nešto što je potrebno u turističkoj ponudi. Pošto svaki turista želi da doživi nešto tipično za podneblje u kojem boravi, a Zeleničke ljetne igre upravo i jesu nešto što oslikava tradiciju ovoga kraja. A sama Zelenika je upravo mjesto odakle počinje i naša turistička tradicija, jer je ovdje 1902. godine osnovan Hotel Plaža Zelenika koji označava početak crnogorskog hotelijerstva. Stoga Zelenika mora imati posebno mjesto u našem turizmu, a takvu poziciju će postići ukoliko se podržavaju i razvijaju ovakve manifestacije“, kazala je direktorica Turističke Organizacije Herceg Novi, Bojana Blagojević, otvarajući tradicionalne ,,Zeleničke ljetne igre’’.

,,Sportski program se sastoji od 7 tradicinalnih igara – Koš u vodi, Leteći vaterpolo, Trčanje u vrećama, Nošenje gajbi po plaži, Ronjenje, Nošenje jaja u kašičici po pontonima i Povlačenje konopa.

Najuspješnija ekipa ove godine bili su ‘Folkloraši’ sa osvojenih 27 poena i 150 eura, dok je 100 eura pripalo drugoplasiranoj ekipi ‘Utješna nagrada’, a treće mjesto i 50 eura osvojila je ekipa Zelenika’’, kazao je jedan od organizatora i voditelj sportskog programa, Boris Seferović. Uz to organizatori su se potrudili da upriliče i bogat zabavno-kulturni program u okviru kojeg su goste zabavljali KUD ,,Ilija Kišić“ Zelenika i,,Baka“, a za sve prisutne je obezbjeđeno i 100 kila priganih sardela i 100 litara vina gratis.

Ova manifestacija koja datira iz osamdesetih godina prošlog vijeka, kako navode organizatori iz Mjesne Zajednice Zelenika, pokrenuta je ponovo prošle godine, a ima za cilj promovisanje turističke ponude toga mjesta, hercegnovske rivijere, ali i cijele opštine.

,,Poslije velike pauze, prošle godine smo mi iz Mjesne Zajednice zahvaljujući podršci Opštine i Turističke Organizacije obnovili tradiciju održavanja Zeleničkih ljetnih igara, koje su od osamdesetih godina prošlog vijeka bile prepoznate kao jedna velika i kod turista omiljena manifestacija. Ove igre uvijek donesu odličnu zabavu, ali i doprinose turističkoj ponudi našeg mjesta i rekao bih da je svih ovih prethodnih godina Zelenici ovako nešto nedostajalo“, rekao je predsjednik MZ Zelenika Vlado Milović. Da je zaista nedostajalo potvrđuje i prepuno plivalište VK ,,Galeb’’, gdje smo zatekli turiste iz Srbije, BiH, Makedonije, koji su svi složni sa konstatacijom da im je prisustvo na ,,Zeleničkim ljetnim igrama’’ upotpunilo ljetovanje.

,,Mislim da ću od sada svoje ljetovanje planirati u vremenu kada su ove igre’’, kazao nam je Miroslav iz Banja Luke, dok je Zoran iz Valjeva konstatovao da je prošle lani gledao Igre i da je bio oduševljen kada je čuo da se i ove godine dešavaju baš u terminu kada on ljetuje u Zelenici.

Osnova ,,Zeleničkih ljetnih igara“ je bogat sportski program, koji je takmičarskog karaktera.