Tivat – Vožnja bicikla “Fancy women bike ride by Maja Filip”, ujedno i završni događaj ovogodišnje Evropske nedjelje mobilnosti, biće održan danas od 17 do 19:30 sati.
Organizatori pozivaju dame da dekorišu svoja bicikla i provozaju ih od Pina do crkve Sv. Roko u Donjoj Lastvi i nazad.
Podršku događaju pružila je i radnja bicikala “Točak”, koja će za današnju vožnju zainteresovanim damama besplatno ustupiti osam bicikala. Dovoljno je samo da dođu u 16 sati u radnju sa ličnom kartom da preuzmu bicikla, ističu organizatori pozivajući sve zainteresovane da se pridruže i na zabavan način u dobrom društvu provedu dio dana.
Opština Tivat se tradicionalno priključila obilježavanju Evropske nedjelje mobilnosti od 16. do 22. septembra, koja se realizuje u saradnji sa brojnim organizacijama, sportskim klubovima i pojedincima iz Tivta. Ovogodišnji moto manifestacije, koja se organizuje širom Evrope i ima podršku Evropske komisije je “Shared public spaces“. Ovim se aktuelizuje način na koji se u modernom svijetu koriste i percipiraju javni prostori i ističe važnost toga da javne prostore svi koriste slobodno i bezbjedno, a posebno pješaci i biciklisti.
“Postojimo i radimo i zbog naše publike koja voli i želi da čuje klape, pa i zbog mladih generacija koje nisu imale prilike, a treba da ih čuju, jer ipak su klape dio našeg kulturnog identiteta i našeg nasleđa”, kaže Violeta Petrović.
Muzički program pod nazivom „Piva klapa ispo‘ volta“, koji je osmišljen povodom desetogodišnjice djelovanja klape “Maris”, okupio je u petak 20. septembra na Pjaci Svetog Tripuna mnoge vokalne izvođače iz Tivta, Herceg Novog i Kotora, koji se niz godina bave klapskim pjevanjem, te brojne ljubitelje „a capella“ pjevanja, koji su uživali u pjesmama mediteranskog senzibiliteta.
Stranci su takođe jako lijepo prihvatili pjevanje uživo, raskošni buket raznobojnih glasova, praćenih tu i tamo nježnim, pitkim zvucima mandoline, gitare i flaute, s obzirom da je ova vrsta višeglasnog sazvučja, karakteristična za Boku, Dalmaciju, za njih nešto novo, neobično i vrlo interesantno.
Nastupile su klape iz Tivta: “Bellezza”, osnovana 2012. godine, “Jadran”, koja u kontinuitetu djeluje od 1973. godine, zatim klapa “Castel Nuovo” iz Herceg Novog, osnovana 1921.godine, koja je nakon dužeg prekida obnovljena 2006. godine i učesnica je festivala u Opuzenu, Omišu, Kaštelu, Braču, kao i u Perastu. Svoj debitantski nastup imala je vokalno-instrumentalna klapa “Gašler”, osnovana januara 2023. godine. Specijalni gosti bili su mlađani članovi hrvatske klape „Ivo Lozica“ iz Lumbarde sa Korčule, pobjednici Omiškog festivala. Svi učesnici/učesnice programa na kraju su ispo’ volta Katedrale Sv. Tripuna, zajedno sa publikom zapjevali uglas poznate refrene pjesama „Oči boje lavande“ i „Zasjaće palaci“. Veče je organizovano u želji da se njeguje tradicija klapskog pjevanja kao vrijednog dijela naše kulturne baštine.
Klape pjevale zajedno
Jedno mjesto u duši i za naše pjesme
-Sve se nekako divno sklopilo. Na tim skalama smo počeli da pjevamo davnih dana kad smo bili mala dječica, kad smo se bezbrižno igrali na ovoj pjaci – to je nekako simbolično, pa se nekako spontano povezalo sa tim našim jubilejom koji je za nas jako važan. Govori o nekoj postojanosti, o posvećenosti, o ljubavi, o kontinuitetu koji nije lako postići, S obzirom da se jako malo čuju klape po Kotoru, u samom Starom gradu, nekako je spontano došla ideja da se to malo oživi i zbog nas, klapa koje postojimo i radimo i zbog naše publike koja voli i želi da čuje klape, pa i zbog mladih generacija koje nisu imale prilike, a treba da ih čuju, jer ipak su klape dio našeg kulturnog identiteta i našeg nasleđa. To treba da njegujemo u nekom dijelu naše duše, bez obzira što od muzike, koje sve žanrove slušamo, ipak moramo imati to jedno mjesto i za to nešto naše, kazala je za BN Violeta Petrović, voditeljica klape „Maris“.
Članice klape su soprani Milica Zdravković, Mladenka Radonjić, alti Meri Smodlaka i Stanka Marković, dok Violeta Petrović po potrebi, vezano za aranžmane, pjeva drugi sopran ili prvi alt.
Klapa „Ivo Lozica“ u ovom sastavu prvi put nastupa pred kotorskom publikom, ali ranije su njeni članovi ponaosob dolazili u Kotor, Tivat, Perast sa nekim drugim sastavima.
-Crna Gora nam nije strana, meni je svaki put divno biti tu, čak sam i Novu godinu dočekao na Trgu od oružja uz nastup Severine, tako da se svagda rado vraćam. Publika je divno odreagirala na naše pjesme, vidim da su ljudi na nogama otraga stajali i slušali. Aplauz je zaista bio divan, nemjerljiv, možda jedan od najvećih što smo ikada dobili, kaže ispred klape bas Ante Nobilo za BN.
Klapa „Ivo Lozica“ djeluje u Lumbardi u sklopu istoimene udruge, koju čine narodna glazba, folklorna sekcija i klapa.
-Lumbarda ima tisuću i dvjesto stanovnika, a u tom društvu djeluje 120 ljudi, svaka deseta osoba daje svoj doprinos kulturi na neki način, bilo plešući u folkloru, svirajući u narodnom orkestru ili pjevajući u klapi. Imamo prostora za nastavak nekih kulturnih suradnji u budućnosti, ako se „kockice poslože“, bilo bi divno, poručuje Ante.
Organizator ovog klapskog hepeninga je klapa „Maris“, uz podršku Kulturnog centra „Nikola Đurković“, Turističke organizacije, Opštine Kotor i Kotorske biskupije.
Program su vodili Karolina Radulović i Ranko Borozan.
Danas počinje jesen. U 14 sati i 43 minuta Sunce će biti u ravni Zemljinog ekvatora, odnosno prelazi sa sjeverne na južnu nebesku poluloptu, saopštilo je Astronomsko društvo “Ruđer Bošković” iz Beograda.
U isto vrijeme za stanovnike južne Zemljine polulopte počinje proljeće.
“Na dan jesenje ravnodnevice obdanica i noć nisu jednake dužine, jer se Sunce prividno uzdiže Sunce iznad horizonta zbog zemljine atmosfere, iako se ono geometrijski gledano nalazi ispod njega“, navodi se u saopštenju.
Posjetioci će od danas u Sarajevu moći posjetiti stalnu postavku “Sarajevski spomenar” – Spomen-soba ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992-1995, u kojoj su izloženi predmeti djece koja su ubijena tokom četiri godine opsade Sarajeva (1992-1995.), javlja Anadolu.
Udruženje roditelja obijene djece opkoljenog Sarajevo 1992-1995, Historijski muzej Bosne i Hercegovine i JU Gradski muzeji Sarajevo organizovali su danas svečano otvorenje stalne postavke “Sarajevski spomenar”.
Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992.-1995., kojem je 11-godišnja kćerka Irma ubijena u eksploziji granate u opkoljenom Sarajevu 20. marta 1993. godine, istakao je da su u spomen-sobi izloženi brojni radovi i predmeti ubijene djece.
“Mislim da je ova postavka nešto specifično, jedan poseban koncept, izuzetan dizajn i mislim da svi koji budu dolazili ovdje imat će šta da vide. Meni je posebno impresivno da tu ima mnogo radova djece tokom njihovog života u okolnostima koje su ovdje tada bile strašne, a djeca su tako pisala poruke, pisma, da je nevjerovatno da u takvim okolnostima tako savjesno napišu takve poruke i pisma”, rekao je Grabovica.
U Spomen-sobi su izloženi brojni radovi, crteži, igračke, muzički instrumenti, garderoba i drugi predmeti koje posjetioci mogu pogledati.
“Posebno je značajno nama roditeljima da će tu dolaziti mladi ljudi, vjerovatno i učenici osnovnih i srednjih škola i imati priliku da se educiraju o dijelu historije 1990-tih godina kojih nema u školskim programima i vjerujem da će mnogo toga naučiti”, kazao je Grabovica.
Zdravka Gvožđar, majka ubijenog dječaka Eldina, istakla je da je vrlo važno, posebno za roditelje ubijene djece, da je otvorena jedna ovakva prostorija.
“Mi smo čitav život tužni, danas su mnogo jači osjećaji. Međutim, sretni smo i ponosni što je došlo do ovoga da se takva soba konačno otvori jer su tu uspomene, djelići naših života, naše djece, koja su ostavila živote u ovom gradu”, rekla je Gvožđar.
U Spomen-sobi se među mnogim predmetima nalazi i majica njenog ubijenog sina Eldina.
“Mi smo izbjegli s Grbavice i uspjela sam ponijeti njegove dvije majice. Jedna je tu kao eksponat, a u drugoj je sahranjen, Ima nekih njegovih pisama koje je pisao baki i dedi na Alipašinom polju, a u to vrijeme mi nismo mogli imati kontakt s njima. Ali svi eksponati su jednako teški i bolni za nas roditelje”, kazala je majka ubijenog dječaka.
Aliji Hodžiću je tokom opsade ubijena jedinica Jasmina dok se igrala.
“Ovdje sam povodom toga što su mi zločinci ubili jedino dijete, moju jedinu Jasminu koja je imala 17 godina i bila drugi razred Ekonomske škole. Dočekali smo i ovaj trenutak da na jednom mjestu bude bar dio stvari i nečega da nas podsjeti kako su nevina djeca stradala i da nas podsjeti da je agresor imao namjeru da uništi ovoj grad i potomke, ali nije uspio zahvaljujući hrabrosti i srcu naših boraca i svih građana”, kazao je Hodžić.
Cilj postavke “Sarajevski spomenar” je trajno očuvanje sjećanja na stradanja najmlađih građana Sarajeva, koji su ubijeni tokom brutalne opsade grada.
Istraživački rad i koncept ove izložbe kreirao je tim Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, dok je vizualno i prostorno oblikovanje, kao i umjetničku direkciju, osmislila Samina Tanović. U realizaciji projekta učestvovale su i studentice Akademije likovnih umjetnosti Una Mazrak, Kristina Krunić, Martina Reč i Sajra Zulčić, pod mentorstvom profesora Bojana Hadžihalilovića i više asistentice Vanese Prodanović Durmišević.
Produkciju izložbe osigurava JU Gradski muzeji, uz podršku Grada Sarajeva. Postavka je izložena u ulici Džidžikovac 3, u centru Sarajeva.
Tokom opsade Sarajeva ubijeno je više od 14.000 ljudi, od čega 1.601 dijete. Svako deseto dijete ubijeno je iz snajpera.
Vaterpolisti Primorca poraženi su večeras u gostima od Novog Beograda 14:12 (2:2, 6:3, 2:3 i 4:4), na startu Regionalne vaterpolo lige.
Izabranici Vjekoslava Paskovića poveli su 2:0, ali je branilac trofeja, Novi Beograd stigao do izjednačenja.
U drugoj četvrtini domaćin je prvi put stekao dva gola prednosti 6:4, dok je na polovini meča bilo 8:5.
Primorac se sredinom posljedne četvrtine vratio u igru i zaostatak smanjio na gol (10:9).
Novi Beograd je u nastavku vezao dva gola za 12:9 i riješio pitanje pobjednika.
Pobjednika je predvodio Angelos Vlahopulos sa pet golova, dok je Miloš Ćuk dodao tri.
U kotorskom timu Nika Šušiašvili i Marko Mršić bili su najefikasniji sa po tri gola, Savo Ćetković i Srđan Janović postigli su po dva, Draško Brguljan i Dušan Matković po jedan.
Mediteranske aromatične rolice od tikvica – foto fitness.com.hr
Prekrasan, aromatičan i jednostavan zdravi snack kojim će vaši gosti ostati jednostavno oduševljeni. Preporuka je servirati ove rolnice kao snack, hladno predjelo, ili kao prilog nekom mesu. No, kako ga god odabrali poslužiti, znamo da ćete uživati u ovoj kombinaciji mediteranskih okusa sušenih rajčica, kapara, bosiljka i češnjaka, fino upakovanih u rolnicu od grillane tikvice.
Mi smo se zaljubili u ovaj recept i zasigurno ćemo ga raditi češće.
Sastojci:
2 velike, što pravilnije tj. ravnije tikvice
Malo ekstra djevičanskog maslinovog ulja
Sol, svježe mljeveni papar
250 g posnog sira kremaste teksture
100 g feta sira
6 komada sušenih rajčica
1 žlica kapara
1 češanj češnjaka
Šaka listića svježeg bosiljka
1-2 žlice sjeckanih oraha
Mediteranske aromatične rolice od tikvica – foto fitness.com.hr
Priprema:
Tikvice operite pa ih pažljivo oštrim nožem narežite na tanke uzdužne ploške. Rasporedite ih po papiru za pečenje i lagano posolite. Pustite da stoje oko 10 minuta, a zatim osušite tj. pobrišite tekućinu koju su pustile papirnatim ubrusom. Premažite svaku plošku maslinovim uljem, pa začinite s još malo soli i papra.
Zagrijte grill tavu i kratko prepecite tikvice, oko pola minute sa svake strane. Izvadite ih na tanjir i ostavite da se ohlade.
Za to vrijeme u posudi pomiješajte posni sir, mrvljeni feta sir, sitno sjeckane sušene rajčice, kapare, natrgane listiće bosiljka i sitno sjeckani češnjak. Začinite solju i paprom, no pripazite na količinu soli jer je feta slana. Tikvice premažite dobivenom smjesom i zarolajte ih.
Sa akcije čišćenja obale i podmorja - Kotor - foto M.D.P
1 od 4
Sa akcije čišćenja obale
Sa akcije čišćenja obale
Sa akcije čišćenja obale
Sa akcije čišćenja obale
Povodom Svjetskog dana čišćenja obale, danas (21. septembra) je na potezu od bivšeg hotela „Fjord“ do ponte ispred zgrade MUP-a na Peluzici u Kotoru održana akcija čišćenja obale i podmorja. Patricija Pobrić, predsjednica NVO „Naša akcija“ i organizatorka akcije, okupila je brojne organizacije, čiji su članovi i članice svih uzrasta dali primjer kako se voli i poštuje priroda.
-Okupili smo se da očistimo ovaj dio od starog „Fjorda“ do ponte ispred MUP-a. Čistimo priobalni dio od mora do ulice, kao i sve pod morem. Evo tu su i ronioci iz Ronilačkog kluba „Neptun“, tu je i Omladinski tim Tivat, ekipa „Caritas“-a, zatim kompanija sa digitalnim nomadima koji žive u Crnoj Gori (Boundless Life- Montenegro), tu su i Asocijacija za istraživanje delfina i građani Kotora, kao i članovi NVO „Naša akcija“, kaže Pobrić za Boka News.
Do podneva je veliki kontejner već bio pun, te su za odlaganje otpada iskoristili i male kontejnere postavljene prekoputa KBC-a. Najviše ima guma i plastike.
Sa akcije čišćenja obale
-Ima nas oko 80 učesnika i puno djece, to su mali digitalni nomadi sa roditeljima, oni su u Crnoj Gori tri-četiri mjeseca, uživaju ovdje i već su se uključili u čišćenje, rade neke radionice, nastoje da svojim znanjem doprinose lokalnoj zajednici, da daju nešto nazad i naravno, uče svoju djecu kako se živi, šta treba da se radi i kako se brine o prirodi, pojašnjava Pobrić.
Ističe da se Komunalno preduzeće Kotor uključilo tako što su im donijeli rukavice, kese i dovezli kontejner, a sve ostalo je pod sponzorstvom Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore.
Novljanin M.N. (28) osuđen je danas u hitnom postupku na kaznu zatvora u trajanju od 10 dana.
Sudija odjeljenja u Herceg Novom Andrija Vojvodić je izrekao navedenu kaznu, nakon što je u postupku utvrđeno da je u ranim jutarnjim časovima upravljao vozilom pod dejstvom opojnih droga.
“Za izvršeni prekršaj, osim kazne, određena mu je i zaštitna mjera zabrana upravljanja motornim vozilima u trajanju od 4 mjeseca, kao i 3 kaznena boda, koje će izvršiti Uprava policije”, kazao je Marko Đukanović, predsjednik suda za prekršaje u Budvi.
Akademski umjetnik Nedeljko Simanić iz Kotora predstavio se publici svojom trećom knjigom, zbirkom priča “Delfini ne postoje” i paralelno s tim – izložbom ulja na platnu pod nazivom “Neobavezno”.
Ljubitelji umjetnosti imali su rijetku priliku da ovog stvaraoca – slikara među piscima i pisca među slikarima, upoznaju kroz prikaz Natalije Đaletić, urednice IK “Ouroboros” Podgorica, u čijem je izdanju zbirka priča objavljena, a potom da uživaju u prepoznatljivim impresivnim bokeljskim pejzažima. Među umjetnicima nije rjetkost da istovremeno njeguju dar za pisanje, slikanje, muziku, kao što su Bob Dilan ili Momo Kapor, ali je zanimljivo da jednog takvog imamo i u Boki Kotorskoj. Umjetnik za Boka News kaže da su njegove slike i priče prožete istom poetikom, načinom posmatranja i naglašenom slikovnošću.
Sa promocije knjige Simanića
-U naslovima nema puno tog zajedničkog, ali ima u toj nekoj tehnici posmatranja- i u pričama i u slikama ja se bavim nekim detaljom atmosfere, svjetlosti, boje, ukusa, mirisa, to je neka vrsta osjećaja koja prožima posmatrača/slikara dok to radi. To je namjera da dostignem taj nekakav trenutni utisak neke atmosfere, koja je možda zajednička svim ljudima. O tome se radi i u pričama i u slikama, ja insistiram na slikovitosti. Priče su pune slika, a u slikama postoji jedna priča, samo je prikrivena, kaže autor, te dodaje da su sve njegove knjige (roman “Succubus” i zbirka poezije “Ka Zlatnom gusaru”- “Ouroboros” Podgorica, 2023. godine), zasnovane na dokumentarnim stvarima. „Krećem od činjenice, od onoga što je stvarno i onda ga maštom nekako preoblikujem“, kaže Simanić.
OMAŽ ZA BOJANU
Za Boka News nam je otkrio da je priča „Delfini ne postoje“, po kojoj je zbirka dobila naslov, zasnovana na stvarnoj ličnosti, kojoj je posvetio cijelu knjigu.
– Glavna junakinja priče „Delfini ne postoje“, djevojčica Bojana je stvarno postojala, ona je bila u Dječjem domu Bijela i mi smo se upoznali u umjetničkoj školi u Sarajevu prije jedno 16 godina. Ja sam bio fatalno zaljubljen u nju, deset godina sam čeznuo za njom, ali se ta ljubav nije ostvarila. Ona je, na nesreću, umrla od korone u vrijeme pandemije, tako da je ovo omaž Bojani i svim tim mojim ljubavima koje sam imao. Imam još jednu priču koja se tiče Bojane, ona se pojavljuje u jednoj drugoj priči, a to ostavljam čitaocu da otkrije, kaže Nedeljko Simanić, koji je publici prčitao dvije omiljene priče iz knjige.
Simanić izoližba
Globalno ispoljavanje ličnog izraza
Kroz slikanje i pisanje on je svoje individualno pretočio u univerzalno, što je suština umjetnosti.
-Shvatam umjetnost kao jedno globalno ispoljavanje svog ličnog izraza, da li će to biti pisanje, da li je to slika, performans ili pjevanje, to je samo jedan izraz vlastite ličnosti. Jedino je bitna individualnost pisca, slikara, umjetnika, to je jedini prostor slobode koji je dat čovjeku, ostalo je sve manipulacija i zarobljenost u nekakvim tržišnim uslovima gdje imate gazdu nad sobom, gdje vam drugi kroje vaš život, gdje vas drugi plaćaju. Ovako, kao umjetnik, vi ste sami na vjetrometini, prepušteni sami sebi, ali istrajavate. To jeste privilegija umjetnika, naravno da to podrazumijeva različita odricanja, ali, ukoliko taj svoj poziv volite, onda ćete pristati na ta odricanja, poručuje Simanić.
Knjiga je predstavljena u maloj kamernoj sali, iz koje su ljubitelji Simanićevog stvaralaštva u par koraka prešli u Staklenu galeriju Kulturnog centra “Nikola Đurković”, gdje je postavljena izložba “Neobavezno”, što je dalo posebnu čar cijelom performansu, povezujući dva umjetnička izraza u cjelinu.
–Nedeljko Simanić kao slikar i pisac koristi umjetnost da iskaže duboke unutrašnje svjetove i trenutke koji se nalaze između viđenog i osjećajnog. Njegova poetika, kako u slikarstvu, tako i u pisanju povezana je sa težnjom da uhvati suštinu trenutka i njegov emotivni značaj… Slikanjem atmosfere kroz boje i svjetlost, Simanić prenosi svoje pisanje kroz detaljne opise okruženja i ambijenta. Priče su često ispunjene slikovitim prikazima koje podsjećaju na umjetničke prikaze, stvarajući snažan osjećaj prisutnosti i uvida u svijet likova, istakla je Natalija Đaletić.
Sa promocije knjige Simanića
Moć viđenog spojio sa titrajem tuđeg srca
Objašnjavajući zašto je izložbu nazvao “Neobavezno”, Simanić kaže da “nešto što je na prvi pogled nebavezno ne mora po pravilu odmah biti i lako, sporedno, jeftino, niti po nužnosti nalaziti se na suprotnom polu od nečega čemu bismo pridavali veći značaj, ozbiljnost, krutost ili sistematičnost”. Ističe da su slike nastale u trenucima oduševljenja prizorima prirodnih ljepota Boke.
–To je samo svojevrsna šetnja ovim bokeškim krajevima, zaustavljanje oka na onim prizorima koji su se slikaru učinili zanimljivim. Na način prvih impresionista, neznatne likovne utiske prevodi u pričice za koje se nada da su svakom posmatraču bliske. Daleko od svake uznemirenosti savremenog trenutka, njegovi vječiti elementi su svjetlo, vazduh, voda, zemlja. On želi da uhvati trenutak kad se moć viđenog spaja sa titrajem nečijeg tuđeg srca, kazao je autor na otvaranju izložbe.
Priče iz ugla dječaka
Knjiga je objavljena kroz projekat za podršku individualnog kulturnog stvaralaštva Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, ispred koje je bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo ocijenila da je knjiga “Delfini ne postoje” zanatski, stilski, umjetnički značajan napredak u autorovom stvaralaštvu.
-Imamo sliku razvoja naratora dječaka do odraslog čovjeka i vidimo jedan presjek generacija, vremena od života u Jugoslaviji osamdesetih godina, do raspada Jugoslavije, rata, tranzicije današnjeg doba. Najveći utisak na mene su ostavile priče koje su pričane iz ugla dječaka lucidnog, radoznalog, iskrenog, duhovitog. To su priče iz svakodnevnog života. Naročito se osjeća da je autor slikar kroz atmosferu, boju, stil i jezik. Izazivaju izuzetnu nostalgiju za ušuškanim, sigurnim danima, kazala je Bajo.
Do kraja godine trebalo bi da se zna ko će graditi drugu dionicu auto-puta od Andrijevice do Mateševa, nareden godine očekuje izrada glavnog projekta, te početak pripremnih radova. Sama izgradnja trase trajaće četiri godine.
To je saopštila ministarska saobraćaja Maja Vukićević u intervjuu za Podbjedu.
Kako je kazala, pretkvalifikacioni tender za izbor izvođača raspisan je u aprilu i završen u junu, po pravilima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
– Očekujemo da do kraja godine imamo potpisan ugovor sa izvođačem radova. Dužina druge trase je 22 kilometra, naredne godine će se raditi glavni projekat i počeće pripremni radovi, dok je planirano da sama izgradnja trase traje četiri godine – saopštila je Vukićević.
Ona je podsjetila da su pet kompanija i tri konzorcijuma izrazili interesovanje za drugu dionicu auto-puta, kao i da će njihov tačan spisak biti dostupan kada se postupak izbora okonča.
– Prioritet ostaje prije svega autoput Bar – Boljare, ali radiće se svakako i na ostalim projektima. Već imamo određene korake koji su započeti i za sada sve ide dinamikom kakva je planirana – poručila je Vukićević.
Prema njenim riječima, kada je stupila na pozciju sačekalo je i mnogo problema, prije svega u sektoru željezničkog prevoza putnika.
– I upravo sam prve mjesece mandata posvetila pronalaženju načina da se pomogne kompanijama koje su u tom sektoru – rekla je Vukićević.
Ona je podsetila da su uspjeli da otpišu dug po osnovu kamate koji je preduzeće Montecargo imalo prema Željeznicama Srbije i riješe problem turističkog voza, a da predstoji nabavka novih vozova i rekonstrukcija pruge Bar-Beograd.
