Kulturni centar “Nikola Đurković” i Gradska biblioteka i čitaonica Kotor organizuju promociju romana Islednik književnika Dragana Velikića, dobitnika Ninove nagrade za 2015. godinu.
Promocija će se održati u utorak, 9. februara 2016.godine u 19 sati u sali Kina Boka u Starom gradu.
Prve skulpture podvodnog muzeja “Museo Atlantico” u nedjelju su spuštene u podmorje kod otoka Lanzarote.
Kao što su Singapur i Dubai poznati po svom podvodnom zoološkom vrtu, tako je Kanarsko otočje odlučilo investirati u podvodni muzej – prvi ove vrste u Evropi.
Izrazito realistične skulpture ljudi djelo su britanskog umjetnika Jasona deCairesa Taylora, autora poznatih podvodnih muzeja u Cancunu u Meksiku i parka skulptura kod zapadne obale Grenade. Skulpture postavljene na morskome dnu na dubini od 12 do 15 metara izrađene su od pH neutralnog morskog cementa, a ljudska obličja vremenom će privući morski život i stvoriti umjetne grebene pune života. Među prvim izložbenim primjercima potopljena je i skulptura para bez lica koji snima “selfie” te čamac koji prevozi 13 izbjeglica, a neki izložbeni primjerci predstavljaju stanovnike otoka Lanzarote. Svi oni dio su nove “Instagram generacije” i zajedno će koračati podmorjem prema velikom zidu postavljenom na ulasku u zamišljeni grad (Europu) koji predstavlja točku bez povratka. Taylor je kazao kako želi da muzej bude posvećen onima koji uspiju, ali i onima čiji “snovi i nade ostaju na dnu mora”, stoji u priopćenju koje je dao lokalnim medijima.
Inače, Lanzarote je jedan od sedam otoka u Kanarima koji su poznati kao arhipelag vječnog proljeća i jedna od vodećih turističkih destinacija u Evropi, a novim podvodnim projektom zasigurno će ojačati svoju poziciju jedinstvene ronilačke destinacije.
Centralna svečanost Vanjska proslava Svetog Tripuna zaštitnika Biskupije i grada Kotora, održana je danas u prisustvu velikog broja građana i vjernika Boke Kotorske.
Ceremonijalom ispred glavnih gradskih vrata, raportom i predajom zastave, dočekani su odredi Bokeljske mornarice iz Tivta i Herceg Novog, a potom formirani odred Bokeljske mornarice koji se u pratnji Gradske muzike Kotora i Tivta uputio ispred katedrale Svetog Tripuna.
Viceadmiralu Bokeljske mornarice Iliji Radoviću predat je raport, izvršena je smotra mornara, ispaljen počasni plotun, nakon čega je Bokeljska mornarica odigrala tradicionalno kolo Svetog Tripuna.
Sveto Euharistijsko slavlje predvodio je mons. Antun Škvorčević, biskup požeški.
Osim brojnih vjernika misnom slavlju prisustvovali su nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić, šibenski biskup mons. Antun Ivas, dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, gradonačelnik Kotora dr. Aleksandar Stjepčević, predsjednik SO Kotor Nikola Bukilica, izaslanik hrvatskog Sabora Ivo Jelušić, ambasadorica Hrvatske u Crnoj Gori Ivana Sutlić Perić, članovi diplomatskog kora, kao i druge javne ličnosti.
Nakon mise, ulicama Kotora prošla je procesija u kojoj su moći Svetog Tripuna nosili mornari Bokeljske mornarice. U procesiji je sudjelovalo mnoštvo vjernika, redovnica, redovnika, brojnih hodočasnika iz regiona, iz Betine sa otoka Murter, Vrgorca, Dubrovnika, građana Kotora i Boke Kotorske koji su došli odati počast Svetom Tripunu zaštitniku grada Kotora i Biskupije.
Sveti Tripun koji se slavi 3. februara, proslavljen je 1207. put. Odlukom Kotorske biskupije od 2000. godine Vanjska proslava, procesija ulicama grada slavi se prve nedjelje nakon trećeg februara, jer je to neradni dan.
Tripundanske svečanosti završavaju se u nedelju 14. februara spuštanjem zastave sveca sa katedrale.
Ove godine 19. juna biće proslavljeno 850 godina posvete katedrale Svetog Tripuna.
Lorko Tipikus Teodorikus kako se ovog puta zvala karnevalska lutka, glavni je krivac za sve prošlogodišnje nevolje i probleme Tivćana zbog čega je on glavom platio na lomači, na oduševljenje nekoliko stotina posjetilaca što su se danas okupili na tradicionalnom „Lastovskom karnevalu“ u Donjoj Lastvi kraj Tivta.
„Lorko je kriv što muči kao kakvi šotokuco i kad mu o intradi rabotaju, što je puštio da nam se nakrivi Turkova poljana, što je lijepi i skupi vatromet na Pine za Novu godinu gledalo 5-6 druga, što samo za veliku neveru imamo bazen u Donju Lastvu, što palme ne njišu grane nego pravimo toteme od njih, što u Krtole narod nema kuda do mora doć, a kroz polje mu valja i dalje plivat, što Krtoljani zbog novoga vodovoda nemaju okle čašu vode popit i zbog toga vodovoda auta slomiše da bi doma došli, što ćemo prije u Lastvu film snimit nego ga u naše kino pogledat, što je Morsko dobro, a ne zna se što je naše.“- nabrojane je grijehe karnevala Lorka tužilac pred „Slavnim sudom komunitadi lastvoske“ što je zasjedao na gradskoj rivi, nakon što je vesela povorka sa karnelavkom lutkom, mažoretakama iz Tivta i Kotora, gradskom muzikom Tivta, mjesnom muzikom Đenovića i stotinjak maštovitih maski, obišla cijelo naselje.
Advokat karnevala Lorka uzvratio je da „mi znamo đe je pravda ali znamo i sa kim posla imamo“, te da njegovom klijentu „sude, a presudu su prije 10 dana već napisali“, ali pomoći nije bilo pa je Lorko osuđen na smrt spaljivanjem na lomači. Dok su krvnici odnosili njegovog klijenta na mulo pred crkvom Svetog Roka gdje je kazna izvršena na radost okupljenih, advokat karnevala Lorka Tipukusa Teodorikusa pročitao je njegov testament u kome je karneval, svakome po zasluzi u odnosu na ono što je dotični lani radio, ostavio po nešto.
Tako je Opština dobila „fabriku od novogodišnjih lampijuna da nam Tedo bljesne za te lijepe dane od fešte“ kao i „po 50 kvadrata od đedovine uz more da učini po jedan kondut u Lastvu, u Kalimanju i na Pine“, Regionalni vodovod „fabriku od cijevi jerbo su ove furešte istrufinjale“, a lastovski sveštenik „ništa, jer ništa nije ni zamiritao“.
Po spaljivanju karnevala, fešta je nastavljena velikim maskenbalom u hotelu „Kamelija“ gdje su najboljim maskama dodijeljene i prigodne nagrade. Ove godine jedna od najuspjelijih bila je grupna maska „Špijuni su među nama“ sa policijskom maricom sa tablicama „P –Spuž“ koja je teglila VIP zatvorsku prikolicu i brojnim policajcima i robijašima sa natpisima na leđima – kum, bratanić, stric, tatin sin, investitor , a sve u pratnji „advokata Biberovića“ i muzičkom podlogom poput hitova „Špijuni su među nama“ i „Nemoj po glavi, druže plavi“.
Organizatori karnevala iz lastovske NVO „Harlekin“ ovom su prilikom izdali i nove brojeve satiričnih časopisa „Harlekin“ i „Lastovski bruštulin“.
Fešti od mimoze, ribe i vina, duž hercegnovske rivijere danas je prisutvovalo oko 20.000 posjetilaca, prema ocjeni organizatora. Lijepo vrijeme izmamilo je brojne goste kako iz Crne Gore tako i iz regiona na tradicionalnu pučku svečanost, koja se održava skoro pola vijeka.
Na deset vatri isprigano je 1500 kilograma sardela, sve je zaliveno sa 1000 litara vina i isto toliko piva.
Gosti koji su stigli iz gradova Crne Gore, Srbije, BiH, Makedonije, Rusije, Ukrajine, koji su ocijenili su da je sve odlično organizovano i da odiše Mediteranom.
Fešti, osim predsjednice opštine Herceg-Novi, Nataše Aćimović i predsjednika skupštine Andrije Radmana, prisustvovao je i ministar poljoprivrede Petar Ivanović, koji boravi u posjeti Herceg Novom.
Uz odlične ocjene današnje manifestacije on se susreo sa predstavnicima hercegnovskih ribara, povodom pristupnih pregovora sa EU, ali i poljoprivrednicima, koji imaju za cilj valorizaciju potencijala hercegnovskog zaleđa.
Na ovakvim manifestacijama mi imamo priliku da vidimo kako se otvara prostor da se privređuje i ostvari napredak, kazao je Ivanović .
Fešta će se nastaviti maskembalom u Institutu Igalo.
Kako je bilo na rivijeri pogledajte na našim fotografijama.
Patuljasti crni šnaucer Steadlin, vlasnika Ante Lučine iz Splita, apsolutni je pobjednik prve ovogodišnje Nacionalne izložbe pasa svih rasa “CAC Tivat 2016”, koja je u organizaciji Kinološkog saveza Crne Gore, juče održana u Tivtu. Drugo mjesto opripalo je kanišu smeš vlasnika Gargano Ticijana, a treće psu rase border koli vlasnice Nensi Feruđo iz Italije.
Za najboljeg mladog psa proglašen je rotvajler Lucifer, uzgajivačnice „Cetinjski rot“ sa Cetinja, drugo mjesto pripalo je američkom stafordšajer terijeru vlasnika Rada Dakića, a treće kratkodlakom vejmeraneru, vlasnice Klaudije Dolće iz Italije.
Preko 280 pasa iz zemlje i inostranstva, te predivno vrijeme, na gradsku rivu Pine privukli su više stotina posjetlaca koji su uživali u prekrasnim četvoronošcima čiji vlansici ne žale ni truda, ni vremena, ni novca da njihovi ljubimci izgledaju impresivno. Među oko 80 izloženih pasmina koje je publika imala prilike vidjeti, bili su i primjerci južnoafričke pasmine Boerboel (južnoafrički mastif) koja nije zvanično priznata od FCI, ali može da učestvuje na izložbama jer je u fazi priznavanja.
Pored njih, prema riječima sekretara Kinološkog saveza Crne Gore Miodraga Vretenčića, veom interesantna i rijetka bila je i pasmina španskog hrta koji jen takođe juče prikazan u Tivtu.
“Sudeći prema broju izlagača od kojih je više od polovine iz inostranstva iz desetak evropskih zemalja, te broju posjetilaca, mislim da smo napravili puni pogodan odlučivši da ovu izložbu kojom otvaramo ovogodišnju kinološku sezonu, priredimo u Tivtu. Mislim da ćemo to raditi i narednih godina jer se ovaj grad pokazao kao dobar domaćin koji ima sve uslove i za međunarodne izložbe pasa.”- istakao je Vretenčić.
Izložene pse ocjenjivali su trojica doimaćih i jedan sudija iz inostranstva -predsjednik Kinološkog saveza Crne Gore Vojislav Brajović, Miljko Bulajić i Momčilo Milić i njihov ugledni kolega iz Italije Valerio Nataletti.
Gradska muzika Herceg Novi, trombonjeri, mažoretke, klapa „Stari kapetan“, „Rajske ptice“ KSC „Diano“ kao i brojni maškarani učesnici prodefilovali su od Igala do glavnog gradskog trga „Nikole Đurkovića“ gdje je zvanično otvoren 47.Praznik mimoze.
Lijepo vrijeme i nastup popularnog Harija Mata Harija dobrinio je odličnom raspoloženju brojnih posjetilaca.
Više na našim fotografijama
Međunarodni festival klapa Perast dobio je svoju himnu “Slava Perasta“, odlučeno je večeras na redovnoj godišnjoj Skupštini, koja je održana u palati Bizanti u Kotoru.
“Slava Perasta“ osvojila je prvu nagradu publike u kategoriji najbolje muške klape i nove klapske pjesme u izvedbi klape „Kaše“ iz Dubrovnika, na proteklom Festivalu 2015., autor pjesme je Božo Vodopija, obrada Vicko Dragojević.
Na Skupštini je odato posebno priznanje nedavno preminulom Miru Baraiću jednom od osnivača festival i čovjeku koji je značajno doprinio promociji Festivala kalpa Perast.
Kako je najavio izvršni direktor Milan, Mikan Kovačević ovogodišnji jubilarni 15. Međunarodni festival klapa uvodi jednu novinu. Naime, zbog izuzetnog interesovanja klapa za nastup na festivalu uvode se kvalifikacije, a na taj način klapska pjesma i festival se širi po Boki Kotorskoj.
Kvalifikacioni festivali će se održati 1.jula za ženske klape u Herceg – Novom, 2. jula za muške klape u Tivtu, a 16. jula mješovite klape u Kotoru.
Veliko finale za jubilarni 15. Međunaroni festival klapa Perast rezervisano je za 29. i 30. jul. Planirano je i izdavanje specijaliziranog časopisa Lirica br.4. i izdavanje muzičkog CD-a.
Na skupu je potaknuta inicijativa da se u muzičkim školama pokrene klapsko pjevanje u interesu popularizacije i očuvanja etno muzike.
U interesu popularizacije klapske pjesme najavljeni su „Koncert gradu“ za 27. i 28. avgust u Kotoru. Umjetnički direktor Festivala klapa Perast, poznati stručnjak iz Omiša, Jasminko Šetka, istako je da korjeni klapske pjesme leže upravo na ovim prostorima.
„Plašim se da ćemo nemarom prema klapama dovesti u pitanje cijeli Festival klapa u Perastu. Bez klapa iz Crne Gore ovaj festivan neće imati smisla“ – kazao je između ostalog Šetka.
Za sve ljubitelje klapske pjesme, a u čast Jakše Fiamenga, danas najvećeg živog pisca aranžmana i klapskih pjesama, najavljeni su koncerti u Kotoru i Tivtu 7. i 8. marta u organizaciji Festivala klapa Perast.
Na Skupštini su usvojeni izvještaji o radu ove NVO za 2015., finansiski izvještaj i izvještaj Nadzornog odbora, godišnji program rada NVO i program XV. Festivala klapa Perast 2016., finansijski plan za 2016. godinu.
I pored teške opšte finasiske krize, Mikan Kovačević i Marina Barinović optimistički su najavili sezonu klapskog pjevanja, zahvaljujući opštini Kotor, Ministarstvu kulture Crne Gore, brojnim sponzorima i prijateljima klapske pjesme u Boki Kotorskoj.
„Nadam se da su nadležni, kako opštinski tako i turistički poslenici prepoznali misiju Međunarodnog festivala klapa Perast. U međunarodnim okvirima u tom smislu smo odavno prepoznati. Očekujemo, morate priznati za veliki jubilej 15 godina rada i očuvanja klapske pjesme na ovim prostorima, da budemo proglašeni kao organizazacija od posebnog interesa“ – kazao je za Boka News, izvršni direktor festivala Mikan Kovačević.
Skupštini su prisustvovali podpredsjednik opštine Kotor, Branko Nedović i Ljubenko Borović ispred SO Kotor, koji je u svom pozdravnom govoru istakao značaj klapske pjesme, za očuvanje tradicije i identiteta.
Festival klapa Perast će dati svoj doprinos obilježavanju desetogodišnjice nezavisnosti Crne Gore, čulo se na večerašnjoj skupštini.
Veče je muzički obojila, sjajna ženska klapa Incanto.
Kinološki savez Crne Gore će u subotu 6.februara sa početkom u 12 sati na gradskoj rivi Pine u Tivtu, prirediti prvu ovogodišnju nacionalnu izložbu pasa svih rasa.
Prema riječima generalnog sekretara KSCG Miodraga Vreteničića, za učešće na uzložbi prijavljen je 281 pas, od kojih će više od pola izložiti inostrani učesnici. Učestvuju sve pasmine koje su priznate od strane Međunarodne kinolške federacije FCI i biće ih oko 80, a među njima i južnoafrička pasmina Boerboel (južnoafrički mastif) koja nije zvanično priznata od FCI, ali može da učestvuje na izložbama jer je u fazi priznavanja.
Među izloženim psima biće sedamdesetak iz Tivta, a životinje će ocjenjivati trojica sudija iz Crne Gore i jedan iz Italije.
Gradska galerija Kotor započela je juče izložbenu sezonu 2016. postavkom sugrađanke Daliborke Kordić.
Daliborka Kordić je rođena je 1972. godine u Kotoru. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, odsjek slikarstvo, u klasi profesora Dragana Karadžića.
Dobitnik je Nagrade za najbolji likovni rad nastao u Kotoru u 2007. 2013. i 2015. godini, učesnica je 44. i 46. Hercegnovskog likovnog salona. Živi i radi u Kotoru.
Kotorskoj, ali i ostaloj likovnoj publici, Daliborka je već dobro poznata po brojnim multimedijalnim prezentacijama izuzetnog likovnog kvaliteta, snažnog i samosvojnog likovnog izraza, naglašene dramatike i eruptivne ekspresivnosti. Da podsjetimo samo na neke: Ulazak u crtež, Energija, The Red Road, Target, Kavez, Beyond, Corpo Mente, Ob-session…
Najveći dio ovih ciklusa je nastao i stvaran za Gradsku galeriju Kotor. Kada je riječ o Kotoru, izlagala je i u Galeriji solidarnosti, kao i u konobi Atrium.
Njen rad je predstavljen i u drugim gradovima Crne Gore, ali i u iniostranstvu. Najnovija izložba crteža Daliborke Kordić je nešto na što svakako nismo navikli kada su njene samostalne prezentacije u pitanju, a to je “samo” i isključivo izložba crteža. Svi ostali mediji kojima se obično izražava su ovoga puta izostavljeni. Predstavlja se frizom crteža rađenih kombinovanom tehnikom.
Izložba će biti otvorena do 24. februara.
© BokaNews, 2021
