Dupliran broj sekretarijata, još se ne zna koliko će biti novih radnih mjesta

1
Tivat Opština
Tivat Opština

Nova organizaciona shema organa lokalne uprave u Tivtu stupila je na snagu, a lokalna DPS-SD-HGI vlast je već postavila i nove rukovodioce tih ukupno čak 18 organa organa,  i to mahom  kao vršioce dužnosti.

Umjesto četiri, Opština Tivat sada ima ukupno osam sekretarijata, ostale su dvije dosadašnje direkcije, broj posebnih služni podignut je na šest, a ostale su i dvije stručne službe iz dosadašnje organizacione šeme. Svima njima, osim Kabineta gradonačelnice koji vodi nestranačka ličnost, na čelu su kadrovi iz DPS.

Dodajmo tome da Tivat od prije oko mjesec dana, umjesto dosadašnjeg nijednog, ima čak tri potpredsjednika – po jednog iz sve tri stranke koje čine vladajuću koaliciju.

Sekretarijat za lokalnu samoupravu  kao v.d. sekretarka vodi Jadranka Joksimović, u istom zvanju na čelu Sekretarijata za finansije i lokalne javne prihode je dosadašnja sekretarka Rajka Jovićević, dok Sekretarijat za ekonomski razvoj i preduzetništvo kao v.d. vodi dosadašnji savjetnik gradonačelnika za ekonomiju i međunarodne odnose mr Petar Vujović. Na čelu Sekretarijata za uređenje prostora i izgradnju objekata  kao v.d. sekretara je Tamara Furtula, u istom kapacitetu Sekretarijat za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost vodi Tatjana Jelić, dok je na čelu Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj kao v.d. Gorica Nikšić. Vršilac dužnosti sekretara Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti je Dubravka Nikčević koja je i do sada bila na toj funkciji, dok je kao v.d. na čelu novog Sekretarijata za mlade, sport i socijalna pitanja mr Darka Ognjanović koja je do sada bila na čelu Opštinske Kancelarije za prevencije bolesti narkomanije i  pitanja mladih.

Posebne službe lokalne uprave su Služba zaštite i spašavanja – v.d. Zoran Barbić, Komunalna policija – v.d. Dalibor Dubljević, Služba za inspekcijske poslove – v.d. Jovica Stojković, Služba za unutrašnju reviziju – Jela Mrdak, Služba za javne nabavke – v.d. Goran Babović i Služba za informacione sisteme i zajedničke poslove – v.d. Goran Božović.

Zadržane su dvije direkcije i to Direkcija za imovinu i zastupanje – v.d. Rita Mitrović i Direkcija za investicije – v.d. Peđa Obradović, a dvije stručne službe su Kabinet predsjednika Opštine  koji vodi šefica kabineta Dijana Čolaković i Služba glavnog administrator na čijem je čelu  glavna administratorka Jovanka Laličić.

S. Matijević
S. Matijević

Portparolka Opštine Tivat Branka Čelanović potvrdla je da je gradonačelnica prof.dr. Snežana Matijević u međuvremenu donijela posebna riješenja o konkretnim zaduženjima za tri potpredsjednika Opštine.

Tako će  dr Siniša Kusovac (DPS) koordinirati poslove i pratiti stanje u oblastima finansija i lokalnih javnih prihoda, ekonomskog razvoja i preduzetništva, uređenja prostora i izgradnje objekata, investicija i javnih nabavki. Potpredsjedniku Opštine Dejanu Maslovaru (SD) povjereni su  zaštite životne sredine i energetska efikasnost, sporta i pitanja mladih, zaštita i spašavanje, komunalni red i nadzor, inspekcijski poslovi, te informacioni sistemi i zajednički poslovi. Iliji Janović (HGI) baviće se lokalnom i mjesnom samoupravom, komunalnim poslovima i saobraćajem, društvenim djelatnostima i kulturom, imovinom i unutrašnjom revizijom.

Inače, Opština Tivat je u do sada važećoj sistematizaciji imala ukupno 120 radnih mjesta u organima i službama lokalne uprave, od kojih je bilo popunjeno skoro 100. Na pitanje hoće li nova organizaciona shema sa znatnim uvećanjem broja organa i službi donijeti i povećanje broja sistematizovanih radnih mjesta, iz Opštine nisu precizno odgovorili, ali su dali naslutiti da će se u gradskoj administraciji biti novih zapošljavanja.

„Kako je postupak izrade novih pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u organim i službama lokalne uprave u toku, u ovom momentu ne možemo dati podatak koliko će radnih mjesta ovim aktima biti predviđeno. Svakako treba imati u vidu činjenicu da će broj radnih mjesta predstavljati projekciju, dugoročan plan čije će ostvarenje zavisiti od dinamike razvoja opštine i obima posla, i nikako ne podrazumijeva zapošljavanja i popunjavanje radnih mjesta odmah po usvajanju pravilnika.”-rečano nam je iz PR službe Opštine Tivat.

VEĆ BILO NOVIH ZAPOŠLJAVANJA

Kontrolor opozicije po Lex specialisu u Opštini Tivat mr Radoš Gospić (SDP) konstatovao je da je u protekla dva mjeseca pored zaposlenja tri potredsjednika, u Opštini Tivat za stalno primljeno još petoro radnika.

“Do prijema ovih radnika došplo je do zbog nove organizacone strukture kroz koju je došlo do povećanja broja sekretarijata i službi.”-konstatovao je Gospić u izvještaju partijama “trojke”.

Prema njegovim podacima, do 11.avgusta, Opština Tivat ostvarila je prihode od 12.137.393 eura, što je 66,71 odsto od ovogodišnjeg budžeta planiranog na iznos od 18,28 miliona eura.

U Tivtu boravi preko sedam hiljada turista – koncert „Patribrejkersa“

3
Tivat - foto Boka News
Tivat – foto Boka News

U svim vidovima smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutno se odmara 7.009 zvanično prijavljenih gostiju – saopštila je danas Turistička organizacija najmanjeg bokeljskog grada.

Turista koja bilježi zvanična statistika, za 16 odsto je više nego u isto vrijeme prošle godine, ali i taj podatak treba uzeti sa rezervom jer u ovaj obračun ne ulaze brojni nautički turisti i posade koje ovdje borave na jahtama.

Najviše turista – njih 5.918 korsiti usluge izadavalaca privatnog smještaja, u hotelima ljetuje 889 gostiju, dok odmarališta bilježe 134, a kampovi 68 posjetilaca.

partibrejkers
partibrejkers

Koncert „Patribrejkersa“

U sklopu „Tivatskih ljetnjih fešti“, Turistička organizacija u subotu 13.avgusta će na gradskoj rivi Pine sa početkom u 22 sata prirediti koncert čuvenog srbijanskog benda „Patribrejkers“. Jedan od najboljih rokenrol bendova na prostorima ex- Jugoslavije, “Patribrejkersi” su od 1982. godine kada su osnovani, pa sve do danas, uvijek bili aktuelan i autentičan bend koji izaziva veliku pažnju publike.

Neke od njihovih najvećih hitova poput “Kreni prema meni”, “Hoću da znam”, Hipnotisana gomila”, “Mesečeva kći”, “Prsten”, “Ono što pokušavam”, “Hiljadu godina”, “Put”, večeras će imati priluku da čuje i publika u Tivtu na koncertu za koji je ulaz slobodan.

Lompar: “Luka Kotor da bude u funkciji razvoja grada …”

0
Luka Kotor - foto Boka News
Luka Kotor – foto Boka News

Socijaldemokrate već duže vrijeme ukazuju na činjenicu da su građanke i građani Kotora taoci političke nestabilnosti i nesposobosti pojedinih političkih aktera da se bave konkretnim pitanjima od interesa za razvoj  Kotora, već samo da se kriju iza demagoško-populističkih vapaja.

Juče je to bila bezbjednosna situacja, a danas jedna od najperspektivnijih crnogorskih kompanija kao što je Luka Kotor.

Još jednom upućujemo apel svim političkim subjektima da se, umjesto političke halabuke, u cilju dobijanja sitnih političkih poena, fokusiaju na rješavanje gorućih problema u funkcionisanju ovog grada.

Andrija Lompar
Andrija Lompar

U tom smislu, sudbina Luke Kotor mora biti u punoj funkciji razvoja grada, što u postojećim uslovima nije slučaj, a za šta će se Socijaldemokrate, kao konstituent buduće vlasti, sigurno izboriti. Sreća za građanke i građane Kotora je što je 16. oktobar blizu, nakon čega će, sa Socijaldemokratama, Kotor početi stabilno da funkcioniše potpuno fokusiran na realizaciju brojnih projekata od kojih će građani imati višestruke koristi.

Socijaldemokrate u Kotoru imaju stručne, ozbiljne i odgovorne ljude, koji su spremni da u partnerstvu sa građanima grade bolji i napredniji Kotor – kaže se u saopštenju SD Kotor koje potpisuje Andrija Lompar

Zapalio se gliser

U akvatorijumu između mula IV Porto Montenegra i zgrade Jedriličarskog kluba „Delfin“ na Seljanovu u Tivtu, danas oko 12.15 došlo je do incidenta koji se srećom, završio bez ozbiljnih posljedica.

Iz za sada neutvrđenih razloga, došlo je do požara na 8-metarskom gliseru po američkog zastavom, registracije DL 07132, a kojim je, prema nezvaničnim informacijama, upravljao jedan ruski državljanin. Vatra je izbila u motornom prostoru glisera na kojem su bile tri osobe, ali niko od njih nije povrijeđen.

Odmah su intervenisali pripadnici Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat sa tri protivpožarna vozila i obezbjeđenje Porto Montenegra koji su sa dva svoja plovila, zapaljeni gliser udaljili od obližnje instalacije za tankovanje jahti gorivom u elitnom tivatskom nautičkom centru, a potom za oko 20 minuta,  i ugasili požar.

Brod na kome je izbila vatra je teško oštećen jer mu je izgorela čitava krma do vodene linije, ali srećom nije bilo posljedica za brojna obližnja plovila i instalacije tivatske marine.

Na lice mjesta stigao je i brod za ekološke intervencije EKO-1 Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore i ekipa pripadnika Odreda za spašavanje Mornarice VCG, ali nije bilo potrebe za njihovom intervencijom jer se sa zapaljenog broda nije izlila nafta i ulje u more.

“Moj grad”- himna Herceg Novog na putu ka tituli EPK

0
Karlo Visual
Karlo

Hercegnovska priča o kandidaturi za Evropsku prijestonicu kulture, koja bi gradu trebalo da vrati imidž zbog kojeg se u Herceg Novi rado dolazilo i još rađe vraćalo, može na neki način da se ogleda kroz životnu priču muzičara Dragomira Đorđevića Karla, ali i njegove pjesme ,,Moj grad”.

Karlo je devedesetih godina prošlog vijeka otišao iz Herceg Novog, više od 20 godina živio po Evropi i vratio se u svoj rodni grad. Muzikom se bavi skoro 50 godina, a svi značajni hercegnovski muzički projekti u drugoj polovini dvadesetog vijeka vezani su na neki način za Karla.

Svirao je u brojnim hercegnovskim i evropskim sastavima. Kako sam kaže, misija mu je promovisanje jazz-a i jazz mu je životno opredjeljenje.

Jedan je od osnivača Hercegnovskog  jazz festivala.

Sada je predavač klasične gitare u Muzičkoj školi u Herceg Novom.

Ljubav prema Herceg Novom vratila ga je u naš grad. Ona je bila inspiracija da još prije 42 godine napiše pjesmu ,,Moj grad”.

,,Pjesma je nastala kada sam bio na odsluženju vojnog roka u mornarici u Šibeniku. Tada sam prvi put osjetio nostalgiju za Herceg Novim, iako sam bio u gradu na moru. Upravo zbog mora Šibenik me i asocirao na moj grad. Pjesma je počela spontano da izlazi iz mene i pojavila se ta odrednica Moj Grad. Meni je teško da kažem eksplicitno – to je Herceg Novi, jer on ima svoju istoriju i svoje ime i ja ne želim da se, da tako kažem, sakrijem iza imena, već zato kažem – to je Moj Grad”, priča Karlo.

Emocija koju je više od 40 godina ljubomorno čuvao i čekao priliku da je snimi dobila je konačno i pravu primjenu.

,,Mislim da moj grad zaslužuje da bude Evropska prestonica kulture i zato će ,,Moj grad” biti himna tog našeg puta ka tronu evropske kulture, gdje i pripadaju Herceg Novi, Boka i Crna Gora”, poručuje Karlo istom onom emocijom koja ga je nosila da napiše pjesmu.

Evo kako izgleda lični doživljaj čovjeka koji obožava svoj grad:

Moj grad

Moj Grad na brežuljku svom

usnio u san, čeka novi dan divan dan za nas

Već sviće (i)sunce daje sjaj

rodio se cvijet da ukrasi svijet

divan cvijet za nas

To je dobar znak

veselja će biti, to znamo svi

djeca i mi ćemo se kititi mimozom

maškare će igrat oko nas dok ne svane novi dan

Moj Grad poslije noći te usniće u san,

čekat novi dan divan dan za nas.

Suncobrani za plažu na solarnu energiju

0

Spiaggia di Jesolo
Spiaggia di Jesolo

Talijansko ljetovalište Jesolo, od Venecije udaljeno pedesetak kilometara, uvelo je inovaciju na svoje pješčane plaže – prve suncobrane na solarno napajanje u Evropi koji su i jedinstvena turistička atrakcija.

Poduzetnik Christian Rampazzo, koji je razvio ovu tehnologiju je rekao da zaposlenici na plaži suncobrane otvaraju koristeći aplikaciju na svojim smartphoneima, što predstavlja pravu atrakciju za turiste jer izgleda poput otvaranja cvjetova.

Zaposlenici plaže će konačno odahnuti. Kako su kazali, dok su nedavno radili u Ostiji, plaži blizu Rima, za otvaranje 300 suncobrana trebalo između jedan i dva sata.

Rempazzo je na ovom projektu radio od 2000 godine. “Ovo je jedinstven sustav u Italiji, a vjerojatno i u Evropi”, piše na službenim internetskim stranicama Jesola.

Zasad novu tehnologiju koristi jedna plaža u Jesolu, na kojoj se nalazi 1600 suncobrana, no Rampazzo kaže da je za iduće ljeto dobio narudžbu za još 15.000 suncobrana širom

Italije.

Treći dan štrajkuje glađu za Risan

0
Risan štrajk - foto Radio Kotor
Risan štrajk – foto Radio Kotor

Okru­že­na pa­ro­la­ma: „Pja­ca – sra­mo­ta op­šti­ne“, „Ga­be­la pro­pa­da – za­što?“, „Ri­va- sra­mo­ta op­šti­ne“, Ljubica Katurić, treći dan štrajkuje glađu na risanskoj rivi.

Hoću da nadležnima skrenem pažnju na dugogodišnji nemar i nebrigu, koji su doveli do propadanja ovog drevnog grada. Hoćemo trotoare bez auta, ne može se proći Risnom od parkiranih automobila, ogorčena je Katurićeva

Ova hra­bra sta­ro­ri­šnjan­ka, po­zna­ta kao vo­lon­ter­ka ko­ja go­di­na­ma ure­đu­je ri­san­ski park i dvo­ri­šte cr­kve Svetog Pe­tra i Pa­vla i pe­re uli­cu Ga­be­lu, do­bi­ja po­dr­šku broj­nih su­gra­đa­na i tu­ri­sta, ko­ji ta­ko­đe že­le da se Ri­snu vra­ti sta­ri sjaj, a Ri­šnja­ni­ma do­sto­jan­stven ži­vot.

Kako nam je kazala na štrajk se odlučila motivisana željom da njenom gradu bude bolje. Osjeća se dobro i nema namjeru da odustane.

“Stekla sam utisak da imam podršku mještana i turista, ali ne i Mjesne zajednice. Za dva puna dana prikupila sam ukupno 600 potpisa podrške onih koji smatraju da je vrijeme da se u Risnu stvari promijene” – kazala je Katurić za Radio Kotor.

Risan štrajk - foto Radio Kotor
Risan štrajk – foto Radio Kotor

Ona ističe da je niko iz lokalne uprave nije posjetio niti joj se obratio. “Poručeno mi je da dođem u Opštinu na razgovor, ali ja se odavde neću maći. Primijetila sam i da su od juče aktivnosti gradskih službi u Risnu intenzivnije, pa poručujem njihovim predstavnicima na čelu sa gradonačelnikom Stjepčevićem da je Risan svega 17 kilometara udaljen od Kotora i da je vrijeme da se nešto preduzme kako bi probleme riješili” – kaže Katurić. „Štrajk naše sugrađanke je sasvim legitiman i ona kao i svi ostali ima pravo da iznese svoj lični stav” – smatra predsjednica Mjesne zajednice Risan Jasmina Mršić. Ona se nada da će u narednom periodu gradski problemi ipak biti riješeni. „Nije tačno da u našem gradu ništa nije urađeno. Pokretane su inicijative u cilju rješavanja mnogih problema koje je naša sugrađanka istakla i nadam se da će u saradnji sa lokalnom upravom oni uskoro biti okončani. Ostaje da se vidi kako će nadležni reagovati povodom ovog slučaja. Očekujem brz i pozitivan ishod” – zaključila je Mršić.

Okružena porukama nadležnim službama postavljenim na poznatom drvoredu palmi na rivi, Katurić nam je kazala da se na “štrajk glađu za Risan” odlučila “jer se deset godina vodi bitka za neki ljepši Risan, kakav je bio prije zemljotresa”.

Risan štrajk - foto Radio Kotor
Risan štrajk – foto Radio Kotor

“Službe ne rade svoj posao, a mi plaćamo porez. Risan kao grad zaslužuje bolji tretman od kotorske Opštine. Sve što tražimo napisali smo na papirima okačenim na palmama. Čekamo nadležne da se obrate. Tu sam narednih dana koliko bude trebalo, 24 sata bez hrane. Spremna sam i život da dam za ovo mjesto, a vidjećemo koliko su oni spremni da mu daju nešto.

Tražimo minimum, da se opere pjaca, da se poštuje pijačni red do dva sata, da nam se riva napravi… Mislim da je Risan zaslužio da se još od zemljotresa riva napravi i smatram da to što tražimo nije mnogo” – obrazložila je Katurić prije nekoliko dana razloge svog štrajka.

Luštica fest u Klincima

0
Luštica fest
Luštica fest

Tokom pet večeri na Luštica Festu koji se održava u  porti Crkve Sv. Arhangela Mihaila u Klincima  biće prikazani filmovi iz  20-tih, 50-tih  i 60 – tih godina XX vijeka.

Projekcije počinju u 21,30 časova.   Ulaz za sve filmske  projekcije je besplatan.

Večeras će biti prikazan film Živojina Pavlovića “Kad budem mrtav i beo”, kao omaž Draganu Nikoliću, junaku ove antologijske  filmske priče iz 1967. godine u kojoj igraju  i Ružica Sokić i Neda Spasojević.

U subotu, 13. avgusta  projekcijom filma  “Breza”  režisera Ante Babaje  Bati  Živojinoviću  glavnom glumcu , koji je uz Mancu Košir i Fabijana Šovagovića, proslavio to filmsko ostvarenje iz 1967. godine.

Poslednje  večeri Luštica festa, 14. avgusta, biće prikazan prvi crnogorski igrani film   “Voskrsenje ne biva bez smrti” režisera Edoarda Benčivenga i Vladimira Popovića  iz 1922. potom dva   dokumentarna filma režisera Aleksandra Ilića “Malj” iz 1977-me i “Razoreni spomenici culture u Crnoj Gori” koji govori o crnogorskom kulturnom i arhitektonskom blagu i nasljeđu   u vrijeme razornog  zemljotresa  1979. godine.

 

“Penelopijada” u Tivtu

0
Penelopijada
Penelopijada

Pozorišna predstava “Penelopijada” biće izvedena u Atrijumu ljetnjikovca Buća u Tivtu, u petak 12.avgusta od 21 sat.

Predstava je rađena u produkciji tivatskog Centra za kulturu i “April production” iz Toronta, po tekstu Margaret Atvud, u režiji Dragane Varagić. Prevod je uradila Bojana Vujin. U predstavi igraju: Dubravka Drakić, Tanja Bošković, Branka Femić, Ivana Mrvaljević, Kristina Stevović, Jelena Simić, Smiljana Martinović, Vesna Vujošević i Karmen Bardak.

Rediteljka Dragana Varagić je zapisala o predstavi: „Ovaj komad je borba da se kaže istina koju bi najradije svi zaboravili. Istina je ljekovita. Pitanje istine je pitanje identiteta. Biće muzike i koreografije u ovom sveženskom komadu gdje nam Penelopa i njene sluškinje, koje igraju mnoge uloge, nude reviziju poznatog Homerovog spjeva. One nam, iz svoje perspektive, nude rekonstrukciju događaja iz ‘Odiseje’, koji je od žrtava napravio krivce i kome Homer posvjećuje vrlo malo prostora zadovoljan stereotipnim objašnjenjem i ne upuštajući se u pobliže rasvjetljavanje možda jedne kompleksnije priče koja se krije u pozadini. Tako da je komad i neka vrsta pobune protiv Homera i vjerodostojnosti njegove priče. I ne samo njegove, ni Penelopa nam ne kaže baš sve boreći se sa istinom koju bi najradije zaboravila. Za mene je Penelopa savremena žena, koja je vladala Itakom 20 godina i napravila je mnogo boljom nego što je ikad bila. Ona je i majka koja ima sina tinejdžera, i muža koji nikad nije kod kuće, a opstanak zavisi od nje. A onda je u trenutku koji je obećavao da će donijeti razrješenje napravila grešku. Veliku. Zanima me taj trenutak slabosti koji nije zbog pritiska i nevolje, već nade da će neko drugi donijeti razrješenje. Baš zbog vremena u kome živimo mene ne zanima samo situacija koja je jača od nje i limitiranost njenog izbora, mene zanima i njena lična odgovornost. A i nju, ja bih rekla. Ona to ne kaže, samo me pušta da mogu i tako da zaključim.“

Komad integriše strukturu klasične grčke tradicije i stil moderne dramaturgije. Horske scene koje se smjenjuju s monolizima (klasika) predstavljene su u mjuzikl i kabare stilu.

U pola godine Hrvatsku posjetilo 288 kruzera

0
Dubrovnik - Gruž foto Du List
Dubrovnik – Gruž foto Du List

U prvih šest mjeseci u hrvatske je luke uplovilo 288 brodova na kružnim putovanjima, na kojima je došlo gotovo 372 tisuće turista. Riječ je o povećanju broja turista pristiglih tim načinom za gotovo 6 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, dok se porast, osim u samom broju kruzera, kojih je stiglo za 1,8 posto više, zabilježen i u boju dana boravka, piše Poslovni dnevnik.

Zadržali su se ukupno 689 dana, što je u prosjeku 2 dana, a to je preko 12 posto više nego u prvih šest mjeseci 2015. Najviše posjeta imao je Dubrovnik, u kojemu je prvi ulazak u hrvatsko teritorijalno more imalo više od 63 posto brodova. Slijede Splitsko-dalmatinska županija čiji je udjel u strukturi kružnih putovanja stranih brodova 21,5 posto, te Zadarska i Istarska s po 6 posto i Šibensko-kninska s 2,4 posto.

No, podaci državne statistike otkrivaju i kako su za porast kruzinga u prvom polugodištu najzaslužniji ožujak i travanj, u kojima su osjetno bolji rezultati nego u istim mjesecima 2015. dok su maj i jun i po broju putovanja i putnika ispod lanjske razine.