Za sedam minuta žičarom od Bečića do Kosmača

Boka News
-
1
Za sedam minuta žičarom od Bečića do Kosmača
Kosmač panorama
Kosmač panorama

Projekat žičare od Bečića do Kosmača predstavljen je danas u organizaciji Opštine Budva i preduzeća Cable Car u bečićkom hotelu Queen of Montenegro.

Uz video prezentaciju glavnog projekta koje je uradila budvanska firma Adria invest u saradnji sa kompanijom Doppelmayr, predstavljene su četiri etape radova kao i uslovi dobijanja svih potrebnih dozvola.

Jedna od najvećih turističkih atrakcija na našoj obali, izgradnja žičare, vrijedna 12 miliona eura, koja će spojiti hotelski kompleks u Bečićima sa austrougarskom tvrđavom Kosmač na Brajićima, mogla bi već da započne narednog mjeseca, do kada će Opština da izda investitoru „Cable car Montenegro“ svu neophodnu dokumntaciju.

“Da se, kada smo počeli ovaj projekat rodilo dijete, danas bi bilo u drugom razredu. Ali, to je bio jedan težak put, mnogo prepreka, ali zahvaljujući dobrim namjerama, upornosti i strpljenju, novcu, uspjeli smo da stignemo praktično na vrata. Ovo danas što radimo je početak realizacije projekta za koji smatramo da će izmjestiti turizam Budve iz zone morskog dobra. I mislim da je krajnje vrijeme da se to napravi. Otvorićemo prostore koji su do sada bili neopravdano zaboravljeni, da ne kažem, zapušteni. To je naša želja, to je sada stvarnost“, kazao je predstavnik Cable car Montenegro Branko Diki Kažanegra.

Kompijuterska simulacija
Kompijuterska simulacija

Predsjednik Opštine Budva Srđa Popović je kazao da će lokalna samouprava uraditi sve što je u njenoj moći da obezbjedi neophodnu papirologiju za realizaciju ovog projekta.

 „Ovo je dokaz da je lokalna samouprava prepoznala zaleđe naše opštine kao jedan veliki resurs za budući turistički razvoj. Mislim da je ovo pravi način da se valorizuju Brajići, jer oni to zaslužuju,. Divan je potez spojiti Bečiče i Brajiće, za sedam minuta izaći od  Bečića do gore i mislim da će nam pozavidjeti mnoge turističke destinacije. Ovo pravi put razvoja Budve“, naglaiso je Popović.

Naime,Opština je  još prije šest godina , odlukom Skupštine opštine postala akcionar kompanije “Cable Car Montenegro“, time što je kao svoj ulog unijela nepokretnosti u vrijednosti od 209.963 eura.

Sa prezentacije
Sa prezentacije

Projekat žičare, kao turističke atrakcije, podrazumijevao bi izgradnju polazne stanice, koja bi bila nedaleko od hotela „The Queen of Montenegro“ u Bečićima i ciljne stanice nedaleko od srednjovjekovne tvrđave Kosmač na Brajićima.

Investitor je obezbijedio i novac za izuzimanje zemlje od mještana, na trasi buduće žičare u dužini od 2.1 kilometra. Izgradnja bi se izvodila fazno, pa je zato i kompnija Cable car podnijela zahtjev za dobijanje građevinske dozvole za četiri faze.

Žičara bi imala polaznu stanicu u Bečićina, nedaleko od hotelskog kompleksa „ The Queen of Montenegro“, gdje će biti izgrađeni veliki parking i par manjih objekata , poput biletarnice, i velikog javnog toaleta.

Odatle, na nekoj nultnoj nadmorskoj visini,  na trasi dugoj 2.1 kilometra, žičara bi se „uspela“ na nekih 840 metara nadmorske visine, nedaleko od tvrđave Kosmača, gdje bi bio napravljen kompleks, malih prizemnih obejekata izgrađenih od autohtonih materijala, uglavnom od  kamena. Kompleks bi objedinjavao veliki restoran, par suvenirnica, guvno  kao i veliki amfiteatar na otvorenom, a nijesu izostavljene i velike zelene površine za odmor posjetioca..

Turisti bi takovnanim gondolama, u kojima bi bilo najviše prostora za osam osoba,žičarom od Bečića do Brajića putovali svega šest do sedam minuta, čime bi se za nekih sat vremena moglo prevoziti od 1350 do maksimalnih 1540 putnika.

„Tivatska akcija” osula po lokalnoj vlasti zbog novog zaduživanja Opštine

Boka News
-
0
„Tivatska akcija” osula po lokalnoj vlasti zbog novog zaduživanja Opštine
SO Tivat
SO Tivat

Tivatska akcija (TA) prozvala je juče lokalnu DPS-SDP vlast u Tivtu za “sraman i tužan poslušnički odnos prema podgoričkim vlastima.”

Glasovima 17 odbornika DPS-SDP na posljednjoj sjednici SO usvojene su odluke o novim kreditnim zaduženjima Opštine Tivat u ukupnom iznosu od 11 miliona eura, od čega je 6 miliona namijenjeno za izgradnju zajedničkog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Tivat i Kotor. Iz TAA su podsjetili da je gradonačelnik Ivan Novosel (DPS) prošle godine “jasno saopštio da će glavnicu kredita za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda vraćati Vlada, a da je na Opštinama Tivat i Kotor da vraćaju kamatu.”

Abovic i Kovacevic na pressu
Abović i Kovačević

“Po u SO usvojenoj odluci međutim, Opština Tivat sada treba da vraća i glavnicu, a ne samo kamatu. Ali, to nije ono najgore. U pozadini ove odluke otkriva se kako je u izvedbi koalicije DPS-SDP na minuloj sjednici izvršena jedna perfidna manipulacija: pritisnuti stalnim upozorenjima TA i tivatske opozicije da ne smiju uzeti kredit za izgradnju puta Solila-Luštica jer je to obaveza Vlade, a ne Opštine – u koaliciji DPS-SDP su naizgled odustali od toga i najavili da će izgradnju tog puta finansirati Direkcija za javne radove (DJR). Međutim, umjesto toga, vladajuća koalicija u Tivtu natovarila je Opštini i građanima Tivta vraćanje kredita od šest miliona eura za izgradnju postrojenja za PPOV, koji je po ranijem dogovoru trebalo da vraća Vlada, i čije je troškove do sada Vlada i plaćala. Na taj način su zapravo uspjeli u onome što su otpočetka namjeravali – da Tivat umjesto Vlade preuzme ogromne troškove od 6 miliona eura. U ovom šibicarskom igrokazu samo su zamijenili namjenu kredita.”- saopštila je TA, ocjenjujći ovakav razvoj situacije kao “nastavak maćehinskog odnosa Vlade prema Tivtu i Tivćanima, i podaničke snishodljivosti koalicije DPS-SDP prema Podgorici, koja u kontinuitetu nanosi ogromnu štetu Tivtu i građanima Tivta.”

“I to ne samo zato što Tivtu još nije vraćeno 250.000 eura za opremanje vrtića, što su nam oteli vozila Hitne pomoći koja smo mi platili, što je, po Tivat, potpisan katastrofalan ugovor sa “Lušticom Development”, itd. – nego što se koalicija DPS-SDP u protekle četiri godine nije izborila ni za jedan jedini projekat na teritoriji naše opštine koji bi finansirala DJR. Ne postoji Opština u Crnoj Gori koja proporcionalno više daje državnom budžetu, a da manje dobija iz njega od Tivta.”- smatra TA i konstatuje da će tome doći kraj na predstojećim lokalnim izvorima u Tivtu marta naredne godine.

“Ono što zaprepašćuje, međutim, jeste da su u DPS-SDP koaliciji spremni da do posljednjeg dana svog mandata upropaštavaju Tivat, iako su svjesni da njih i njihove političke privjeske na predstojećimizborima čeka ne samo kraj vladavine, nego potpuna politička katastrofa.”- zaključuje se u saopštenju.

Bokeška pisanka – bojanka „Kolurica“

Boka News
-
0
Bokeška pisanka – bojanka „Kolurica“
Kolurica
Kolurica

Kulturno-zavičajno društvo „Napredak“ iz Gornje Lastve predstaviće u utorak, 24.novembra u 20 sati u galeriji ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu knjigu – nesvakidašnju dječiju bojanku nazvanu „Kolurica“.

Riječ je o slikovnici za djecu koja je izdata u saradnji i po uzoru na sličnu publikaciju realizovanu u Dubrovniku, uz podršku projekta „Baština“, odnosno zajedničke prekogranične saradnje u primjeni novih metoda na zaštiti i upravljanju prirodnom i kulturnom baštinom, na području Dubrovnika i Boke Kotorske.

Bokeška pisanka/ bojanka „Kolurica“ sa domino karticama namjenjena je za djecu uzrasta od 5 i više godina. Djeca kroz bojanje crteža uče lokalne izraze što im pomaže u čuvanju jezika kao baštine.

JA i profesor

Boka News
-
0
JA i profesor
Ja i profesor
Ja i profesor

Povodom Dana škole u srijedu 25. novembra sa početkom u 19 sati u koncertnoj dvorani Muzičke škole, održat će se koncert pod nazivom “JA i PROFESOR”.

Ideja da učenici nastupe sa svojim profesorima,  je samo još jedna u nizu potvrda zajedničkog dobrog i kontinuiranog rada.

Na Koncertu će se predstaviti svi instrumenti koji su u školi zastupljeni.

Za održavanje Titova Galeba lani utrošeno 800 hiljada kuna

Boka News
-
0
Za održavanje Titova Galeba lani utrošeno 800 hiljada kuna
Brod Galeb
Brod Galeb

Priča o motornom brodu Galeb postaje pomalo »neverending story« barem kada je riječ o trošenju proračunskih sredstava kako bi se Titov brod održavao na morskoj površini. Čak i SDP-ove koalicijske partnere kao što je HNS neprestano upucavanje novca poreznih obveznika ponukalo je, kao što je to napravila gradonačelnica Kraljevice Nada Turina Đurić, da predlože da se brod potopi i postane ronilačka atrakcija. Takvo razmišljanje i te kako je legitimno nakon što je natječaj za koncesionara neslavno propao, piše Novi list.

Nalog kapetanije

Nedavno je na Kolegiju gradonačelnika stavka Galeb ponovno podebljana i to pod točkom kapitalna ulaganja u programe zaštite i očuvanja kulturnih dobara Grada Rijeke.

– Na raspisani natječaj za davanje u koncesiju za gospodarsko korištenje kulturnog dobra motornog broda »Galeb« nije pristigla niti jedna ponuda. S obzirom da nije izvjestan datum sklapanja ugovora o koncesiji, do kraja tekuće godine planiraju se sredstva za usluge operativnog veza, usluge zapovjedništva (kapetan i 3 člana posade) i tekuće održavanje te se prethodno planirani iznos uvećava za 417.000. Planirani iznos – 805.000 kuna, navedeno je u materijalu.

Pročelnika Odjela gradske uprave za kulturu Ivana Šarara pitali smo zbog čega se uopće iz proračuna plaćaju kapetan i tri člana posade, tko su ti ljudi, te što njegov odjel misli napraviti kada je riječ o konačnom rješenju za Galeb.

– Sukladno rješenju Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Lučka kapetanija Rijeka, određen je najmanji broj članove posade, tri člana, radi provođenja svih mjera sigurnosne zaštite i sigurnosne uporabe plutajućeg objekta. Grad Rijeka na brodu ima kapetana i 3 člana posade, obzirom da je potrebno osigurati da na brodu stalno bude jedan član posade. Dakle, da brod Galeb mora imati posadu, sukladno zakonu odlučila je Lučka kapetanija i to isključivo iz sigurnosnih razloga, pojašnjava Šarar. On dalje navodi da su članovi posade 2013. godine angažirani putem agenta i posrednika međunarodne pomorske agencije »Adriatica« d.o.o..

– Trenutačno ti ljudi obavljaju poslove članova posade putem ugovora o djelu jer smo nastojali smanjiti rashode za usluge na način da se ne plaća provizija agentu. U motorni brod Galeb ove godine utrošena su sredstva u iznosu od 627.462 kune. Za članove posade broda utrošena su sredstva u iznosu od 440.000 kuna, bruto plaća, naveo je Šarar.

Pristojba za vez

Što se tiče ostalih troškova, za nabavu i postavljanje cinkove zaštite neophodne za zaštitu trupa broda i izradu troškovnika radova hitnih mjera zaštite sukladno nalogu Konzervatorskog odjela u Rijeci, te godišnji pregled broda, utrošena su sredstva u iznosu od 43.000 kuna. Za pristojbu za vez i troškove električne energije koju Grad plaća Lučkoj upravi u Rijeci utrošena su sredstva u iznosu od 130.000 kuna. U veljači ove godine zbog jakog vjetra angažirana je asistencija tegljača (remorker) u iznosu od 12.000 kuna. Osiguranje broda iznosi 11.500 kuna, naveo je Šarar.
Na ključno pitanje koji su daljnji planovi s Galebom, Šarar je odgovorio u jednoj rečenici: »Što se tiče daljnjih planova s brodom Galeb, trenutno razrađujemo prijavu za sredstva iz fondova EU«.

Eto, priča o onima koji su zainteresirani za koncesioniranje Galeba, a pričalo se o četiri ponude, te o prilagođavanju natječajnih uvjeta kako bi se privuklo investitore, očito pada u zaborava. I ovaj kapitalni kulturni projekt pomalo se svrstava u red neostvarenih gradskih obećanja kao što su izgradnja gradske knjižnice i novog muzeja.

Nitko ne zna do kada će se s milijun kuna na godinu, do sada je potrošeno od kada je brod kupio Grad Rijeka više od osam milijuna kuna, Galeb održavati na površini. Budući da nema ni jasnog plana što s njim napraviti i kakav je dinamički plan kada je riječ o europskim sredstvima, opravdano je nezadovoljstvo svih onih kojima su smanjena proračunska sredstva, a legitimni stavovi da bi najbolje bilo brod potopiti. Godine ne realizacije projekta uređenja Galeba izazvale su opravdano nezadovoljstvo jer u ovom trenutku nitko ne može decidirano odgovoriti kada će se Galeb urediti i privesti svrsi.

www.novilist.hr

Uručena nagrada Mariji Čolpi za scenario filma “Lov na vepra”

Boka News
-
0
Uručena nagrada Mariji Čolpi za scenario filma “Lov na vepra”
Uručena nagrada
Uručena nagrada

Na  prestižnom Međunarodnom festivalu filmskih scenarija “SKRIPT FEST” koji se održan od 10. do 12. novembra u makedonskoj Kinoteci u Skoplju, specijalno priznanje za scenario dobila je magistar dramaturgije  Marija Čolpa iz Herceg Novog (Crna Gora).

Filmski scenario Marije Čolpe “Lov na vepra” proglašen je kao najbolji od svih pristiglih scenarija na Konkursu za filmski scenario, a nagrada se dodjeljuje i za dosadašnji i sveukupni scenaristički angažman i doprinos. Autroka se zahvalila na ukazanom povjerenju:

“Neobično mi je zadovoljstvo da primim ovako značajno priznanje u Makedoniji i gradu Skoplju, a naročito od strane meritorne komisije i festivala kakav je “Sript fest” Skopje. Cjenim ambiciju prof.dr Hrista Petreskog bez čijeg pregalaštva ovaj festival ne bi dosegao najviši nivo međunarodne vidljivosti. Takođe moram kazati ova nagrada  ne pripada samo meni, već je za nju zaslužna i koleginica Spec.Art Ružica Vasić, koja je upornošću koscenariste zaslužna da se na ovakav način upriliči ova scenaristička storija. Scenario  pod nazivom “Lov na vepra” nastao je sublimiracijom moja dva dramska teksta “Plan B” I “Lov na vepra”  koji su pisani za pozorište.

Diploma Skipt fest
Diploma Skipt fest

Ovo je potvrda da timski rad i prijateljstvo, no prije svega profesionalan odnos prema zadatom cilju, udruženi u ambiciji da se izvuče priča koja će prvenstveno uticati na temu kojom se na indirektan način bavi “Lov na vepra” a to je nasilje u porodici, donose zagarantovan uspjeh i priznanja.”

Festival “Skript fest” započet je predavanjem Ane Vasilevske sa temom: Dileme sa temom ili kriza  vještine pisanja scenarija u mekedosnkoj kimenatografiji. Nakon toga je uslijedila projekcija filmova od Međunarodne filmske asocijacije SIFEŽ i prezentacija nagrada: Skript most dodjeljen je  Dušanu Makavejevu, nagrada Skript fest – prof. Vladimiru Blaževskom, nagrada Skript feniks – prof. dr  Mišu Netkovu i nagrada Skript present – Toniju Cifrovskom i nagrada Skript trend – mr Mariji Čolpa.

Svečanost je obogaćena sa promocijom knjige Proljećni emigrant od Kalina Ilieva (Bugarska) sa besjedom Jordana Plevneša i promocija knjige “Kidanje, kino  život” od Tonija Cifrovskog o kojoj je govorio Todor Kuzmanov, a završeno je sa projekcijom filmova studenata sa filmske Akademije ESRA i učenika osnovnih i srednjih škola iz Skoplja.

Marija Čolpa
Marija Čolpa

Drugog dana na festivalu se održala radionica sa učenicima osnovnih i srednjih škola iz Skoplja sa temom: Savremena literatura – potencijalna inspiracija za uspješan scenario, sa primjerima iz makedonske kinematografije. Upriličeno je dodjeljivanje nagrada za najbolje kratke i dokumentarne filmove.

Trećeg festivalskog dana se održala radionica sa učenicima osnovnih i srednjih škola iz Skoplja sa temom: Priče direktno inspirisane iz svakodnevnog života (vježbe percepcije, oživljavanje dijaloga u slici) nakon čega su uručeni certifikati za učestvovanje na Skript fest radionicama.

Skript fest se održava sa sredstvima i podrškom Agencije za film, Republike Makedonije.

„Blago osmanskog arhiva“ u Perastu

Boka News
-
0
„Blago osmanskog arhiva“ u Perastu

U Muzeju grada Perasta u nedjelju je otvorena izložba kopija dokumenata iz Osmanskog arhiva u Istambulu, pod nazivom „Blago osmanskog arhiva“ a koja je nastavak saradnje ambasade Republike Turske i Muzeja grada Perasta.

Na otvaranju su govorili predsjednik Opštine Kotor, dr Aleksandar Stjepčević, direktor Muzeja grada Perasta Andro Radulović i Mirjana Vukasović, dokumentarista u Muzeju grada Perasta, autorka izložbe.

Uz prisustvo brojnih zvanica iz diplomatskog kora Republike Turske I Republike Azerbejdžana, kao I predstavnika kulturnog I javnog života Turske, izložbu je otvorio ambasador Republike Turske u Crnoj Gori, g. Serhat Galip.

Posebnu zahvalnost dugujemo porodici Karađuzović iz Starog Bara, koja je svojim domaćim specijalitetima, priuštila poseban ugođaj i doprinijela promociji Turske kulture i kuhinje u Perastu, kaže se u saopštenju OJU “Muzeji” Kotor.

SDP traži parlamentarnu istragu za Institut Igalo

Boka News
-
0
SDP traži parlamentarnu istragu za Institut Igalo
Institut Igalo
Institut Igalo

Socijaldemokratska partija (SDP) zatražila je parlamentarnu istragu u vezi sa privatizacijom Instituta Igalo kako bi se do kraja rasvijetlili štetni i moguće nezakoniti elementi tog posla.

Član predsjedništva SDP, Dragan Šimrak, ocijenio je da prodaja većinskog paketa akcija Instituta Igalo predstavlja klasičan primjer štetnog pravnog posla kojim se ugrožava državna imovina i dalji opstanak Instituta Dr. Simo Miloševic.

SDP, kako je rekao, vjeruje da postoji osnov za pokretanjeg parlamentarne istrage u Parlamentu kako bi se do kraja rasvijetlili štetni i moguće nezakoniti elementi tog posla.

Šimrak smatra da jedino na taj način javnost i može doći do svih podataka i dokumenata vezanih za tu privatizaciju budući da je ona, sa još mnogim drugim, odlukom Savjeta za privatizaciju, proglašena tajnom, što je potpuno suprotno zakonskom načelu transparentnosti privatizacionih postupaka.

“Podsjećamo javnost da SDP nema predstavnike u Savjetu za privatizaciju već je u njegovom sastavu ‘trojka’ koja ne predstavlja nikog sem sebe i svoje interese. Takođe SDP poziva Tužilaštvo da se pozabavi ovom privatizacijom, zbog osnovanih sumnji da se radi o ogromnim štetama po državnu imovinu”, kazao je Šimrak.

Prema njegovim riječima, radi se o pravnom poslu kojim se u bescjenje otuđuje jedan od brendova Herceg Novog i Crne Gore i to kupcu koji nema nikakvih referenci za bavljenje djelatnošću Instituta.

Dragan Šimrak
Dragan Šimrak

“Mogućnost koja se daje kupcu da uplatom kupoprodajne cijene za akcije firme od deset miliona eura postane vlasnik 200.000 metara kvadratnih zemlje uz obalu i 80.000 metara kvadratnih objekata ukuljučujući i Titovu vilu je obrazac štetnog posla”, naveo je Šimrak u izjavi dostavljenoj agenciji Mina biznis.

On je rekao da ako se tome doda da postoji sudska presuda kojom je zemljište u neposrednom okruženju Instituta procijenjeno na oko 560 eura po metara kvadratnih, dolazi se do zaključka da se kupac ovim poslom čašćava sa minimum 100 miliona eura.

“Oni koji su u ime države prihvatanjem ove mogućnosti, sem djelatnosti firme, u svojinu kupca prenijeli ovako vrijednu imovinu, moraće javnosti objasniti kako se nešto, što samo kao zemljište, bez objekata vrijedi 100 miliona prodaje za 10 miliona”, istakao je Šimrak.

On smatra da će prije svega morati Savjet za privatizaciju da objasni zasto je donosio odluke koje su u suprotnosti sa članovima 419 i 420 Zakona svojinskim odnosima.

“Sve ovo pokazuje da kupac nema primarni motiv da razrađuje djelatnost kompanije po kojoj je ona više decenija prepoznata u evropskim i globalnim okvirima, već želi da sticanjem vlasništva nad vrijednim nepokretnostima i zemljištem ostvari ogroman ekstraprofit”, ocijenio je Šimrak.

On je kazao da je nakon toga jasna namjera kupca da predlaganjem studije lokacije, koja će izvjesno po njegovim željama biti usvojena, na tom atraktivnom prostoru započne unosan građevinski biznis.

“I to je više puta viđen scenario privatizacije u Crnoj Gori – prodaj nepoznatom kupcu u bescijenje koji gasi biznis i djelatnost kompanije, ali istovremeno dobija u vlasništvo vrijedne nekretnine koje višestruko premašuju iznos cijene koju je platio u postupku privatizacije. Toga je već i u Herceg Novom bilo previše”, rekao je Šimrak.

Prema njegovim riječima, posebna su priča odredbe Ugovora kojima se država obavezuje na ispunjenje određenih uslova koji i ne zavise od nje već drugih subjekata i objektivnih okolnosti.

“A dok takve uslove ne ispuni kupac neće platiti ni takvu kupoprodajnu cijenu, već će kroz privremene organe upravljanja voditi Institut. I to je viđen scenario privatizacija u Crnoj Gori – da kupac ulazi u posjed kompanija a da nije platio ni cent, te da kupoprodajnu cijenu obezbjeđuje iz profita firme kojom rukovodi na krajnje zakonski problematican nacin”, kazao je Šimrak.

Knjžara “So” predlaže za čitanje

Boka News
-
0
Knjžara “So” predlaže za čitanje
Knjižara So
Knjižara So

Preporuke za čitanje koje su listom vezane za hitove s minulog 60. beogradskog Sajma knjiga.

Progutana je opčinjavajući roman slavnog režisera Dejvida Kroneberga. Moderni i opsjednuti kamerama, Naomi i Nejtan žive od toga što sarađuju sa žutom štampom u doba društvenih medija. Naomi zaokupljuju naslovi koji se tiču slavnog para promiskuitetnih filozofa. Nejtan, u međuvremenu, fotografiše u Budimpešti kontroverzne postupke hirurga bez dozvole. Ove paralelne priče prepliću se u uzbudljivi zaplet koji obuhvata geopolitiku, trodimenzionalnu štampu, Sjevernu Koreju, Kanski filmski festival i nevjerovatno raznovrstan seks. Izdavač je Laguna.

Povratnici autorke Dulse Marije Kardozo plijeni čitaoce ne samo virtuoznošću stila nego i temom koja je, na žalost, veoma aktuelna i danas, prikazujući sudbinu izbjeglica, vječitu temu o seobama i nostalgiji. Dječak Raul, zajedno sa majkom i sestrom, uz još stotine hiljada Portugalaca prinuđen je da napusti Angolu nakon proglašenja nezavisnosti te zemlje. Napuštanje sopstvenog doma ispunjeno je tjeskobom, naročito zbog neizvjesne sudbine oca koji biva zarobljen. Izdavač je Geopoetika.

Stihovi u pesku Sare Šeridan svjetski bestseler, govori o jednom od prvih Evropljana koji je prešao Arabijsko poluostrvo. Džejms, mladi poručnik britanske mornarice, naumio je da osigura prisustvo Britanaca na Bliskom istoku i donese slavu i bogatstvo svom brodu i kraljici. Međutim, planovi padaju u vodu kada dvojica njegovih oficira nestanu tokom misije u pustinji. Neočekivanim spletom okolnosti, Zina postaje robinja poručnika Džejmsa, dok on kreće u misiju spasavanja na zabranjenom i neprohodnom tlu južne Arabije. Izdavač je Vulkan.

Stihovi u pesku
Stihovi u pesku

Harper Li je autorka novog nevjerovatnog romana Idi, postavi stražara koji se događa dvije decenije nakon knjige Kako ubiti pticu rugalicu za koju je dobila Pulicerovu nagradu. Džin Luiza Finč vraća se kući iz Njujorka. U doba kad su vladale napetosti i politički nemiri njen povratak postaju pomal tužan. Saznaje uznemirujuće istine o svojoj porodici i ljudima koji su joj najdraži. Autorka savršeno prikazuje jednu djevojku i jedan svijet u bolnom napuštanju zabluda prošlosti. Izdavač je Nova knjiga.

Idi postavi stražara
Idi postavi stražara

Kao leto Vesne Dedić nostalgična je priča o vremenu i ljubavima koje se više nikada neće vratiti. Lola je odrasla uz samoživog oca i uplašenu majku. Zbog fakulteta seli se iz Niša u Beograd i upoznaje studenta slikarstva Danila. Njeno nezadovoljstvo vezom, državom, besparicom i atmosferom u Beogradu 1991. odvode je u London. Roman Kao leto svidjeće se ženama koje su željele da imaju ljepši život od svojih majki, kao i onima kojima nijedan uspjeh nije bio dovoljno veliki da bi zaboravile neuspjeh u ljubavi. Izdavač je Dedić.

Kao leto
Kao leto

Dnevnik iz Gvatanama Mohameda uld Slahija autentičan je prikaz onog što je postalo kolateralna šteta u ratu protiv terora. Od 2002. godine Slahi je zatvoren u logoru u zalivu Gvantanamo na Kubi. Svih ovih godina Sjedinjene Države ga uopšte nisu optužile za neki zločin. Poslije tri godine zarobljeništva Slahi je počeo da piše dnevnik i prepričava život prije nego što je nestao u američkom zatočeništvu a zatim i svakodnevni život otkad je pritvoren u Gvantanamu. Dnevnik iz Gvantanama prvo je svjedočanstvo ovakve vrste i dokument od istorijskog značaja. Izdavač je Laguna.

O temama. O narodima Konstantina Porfirogenita bila je često predmet rasprava pogotovo među balkanskim narodima. O temama je djelo o Romejskoj imperiji i njenoj politici prožeto praktičnim savjetima kako se postavljati u svakodnevnim situacijama koje nameće donošenje vladarskih odluka. O narodima je drugo djelo objavljeno u ovoj knjizi koje se logički nadovezuje na prvo, pogotovo u u opisima svih naroda carstva: Srba, Hrvata, Rusa, Arabljana, Španaca, nekih unutrašnjih varvara i ostalih romejskih podanika. Izdavač je Mandala.

U knjizi Izaberi zanimanje predstavljeno je više od 300 profesija – od najpopularnijih do nejneobičnijih. Zahvaljujući preglednim i detaljnim ilustracijama, djeca će steći jasnu sliku kako o složenosti tako i o pojedinostima svakog predstavljenog zanimanja. Knjiga pruža odgovore na dječja pitanja o budućem zanimanju omogućavajući im da načine prvi korak ka zanimljivom svijetu različitih poslova na putu do izbora budućeg poziva. Izdavač je Kreativni centar.

Da bismo napravili predstavu, nedostaje nam samo jedna stvar: da glumimo kroz igru. U tome će svakako pomoći Pozorište, knjiga za najmlađe u kojoj sa glavnom junakinjom Anom odlazimo na daske koje život znače. Vidjevši pozornicu, zavjese, svjetla i brojna sjedišta za publiku Ana shvata da je u pozorištu sve moguće. Kada se jednom podijele uloge, obuku kostimi i stavi šminka ništa više ne može biti kao prije. Izdavač je Pčelica.

Novi vlasnik Instituta nema dozvolu za blato ali …

Boka News
-
0
Novi vlasnik Instituta nema dozvolu za blato ali …
Igalo vađenje blata - foto S.Kosić
Igalo vađenje blata – foto S.Kosić

U Topljanskom zalivu u toku je vađenje ljekovitog blata za potrebe Instituta “Simo Milošević”. Upućeni tvrde da postojeće količine dovoljne samo do juna ili jula naredne godine, prenose Vijesti.

Vađenje blata počelo je kada  je sa američko-britanskim konzorcijumom IWG potpisan ugovor o prodaji većinskog paketa državnih akcija Instituta, a upućeni tvrde da je razlog što IWG još nije potpisao koncesioni ugovor o vađenju i eksploataciji blata. Novi vlasnik je insistirao da do konačnog potpisivanja ugovora mora dobiti dozvolu  za korišćenje ljekovitog blata-peloida i mineralne vode u Igalu.

“Budući koncesionar suočiće se teškoćama koje će mu značajno otežati dobijanje koncesije, naročito za peloid, kada sazna činjenicu da, iako se koristi više od šest decenija, nikada nijesu utvrđene njegove rezerve u podmorju Igala. Ni Prostornim planom Crne Gore, ni Prostornim planom  Opštine Herceg Novi do 2020. godine, nijesu evidentirana nalazišta ljekovitog peloida, niti su utvrđene granice i zalihe ljekovitog peloida iako je njegova zaštita istaknuta kao prioritet”, navodi viši naučni sasvjetnik u Institutu, Ljubomir Radojičić.

On podsjeća da su do sada početa, a potom zaustavljena tri projekta ispitivanja (1983, 2000. i 2013 godine).

Radojičić ističe da su nalazišta blata u Topljanskom zalivu ugrožena i  ako se brzo ne preduzmu mjere zaštite od daljeg invazivnog zagađenja, kvalitet blata ubrzo će doći u pitanje. Zbog zagađenja zaliva ugrožen je i opstanak morske trave Posedonia eceanika koja je dio lanca komponenti koje stvaraju ljekoviti peloid.  Izgradnjom kanalizacionog kolektora sa postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda u hercegnovskoj Opštini, projekat vrijedan 30 miliona eura, nije obuhvaćeno područje Igala, Sutorine i Njivica. To znači da se neprečišćene otpadne vode  ulivaju u rijeku Sutorinu i u more gdje se stvara ljekovito blato.

Posao vađenja blata povjeren je kotorskoj kompaniji YU Briv, a koliko će trajati zavisiće i od vremenskih prilika, a planirano je da se izvadi ista količina blata kao i prije dvije i po godine (oko 500 tona), saopšteno je iz Instituta.

U Institutu se  u periodu  jul-avgust, dnevno  koristi 500-600 peloidnih terapija,  a cijena po jednoj terapiji  je 12 eura. Ukoliko novi vlasnik  planira optimalna popunjenost  tokom cijele godine onda samo ova jedna vrsta terapije može donijeti milionsku zaradu, tvrde upućeni. Ljekoviti peloid, atestiran i sa upustvom za primjenu,  može se pakovati i prodavati na tržištu.

Ugovor o prodaju većinskog državnog paketa akcija Instituta konzorcijumu IWG potpisan je u četvrtak. Vlada je još u avgustu odobrila prodaju  akcija Instituta IWG-u za deset miliona eura. U odnosu na ranije najave investitora razlika je što se on sada ugovorom obavezao da uloži najmanje 50 miliona u roku od pet godina, a ranije su pominjane investicije od 200 miliona.

S.K

Vijesti

1...4.3844.3854.386...4.666Stranica 4.385 od ukupno 4.666