Tivatski inspektori juče su pretresli dva „audija A8“ za čijim su upravljačima bili članovi kavačkog klana, od kojih su zaplijenjena tri pancira, sirene, rotaciona svijetla, saznaje Pobjeda.
Policija
Policija je juče oko 13 sati, na osnovu operativnih radnji i mjera, kontrolisala blindirani ,,audi A8“ podgoričkih tablica, koji se kretao iz pravca tivatskog aerodroma prema gradu. Vozač je koristio zvučnu i svjetlosnu signalizaciju rotaciona svijetla. Inspektori su zaustavili ,,audi A8“, kojim je upravljao V. B, a na mjestu suvozača su bili I. Đ, D. P i S. V koji, prema bezbjednosnim evidencijama, slove za članove kavačkog klana.
Svi su privedeni na informativni razgovor u Odjeljenje bezbjednosti Tivat. Automobil je poslat na tehnički pregled gdje su uklonjeni uređaji za signalizaciju, a istražitelji su pretresom gepeka pronašli i zaplijenili pancir.
Samo sat kasnije, prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, tivatski istražitelji su u mjestu Markuševina na Jadranskoj magistrali kontrolisali ,,audi A8“ kotorskih registarskih tablica kojim je upravljao D. P, a na mjestu suvozača je bio A.Đ. Obojica su „bliski“ kavačkom klanu. Pregledom su primijećena fleš svijetla blicevi, pa je ,,audi“ upućen na tehnički pregled. Blicevi su demontirani, a u prtljažniku su pronađena dva pancira koja su oduzeta.
,,Audi A8“ kotorskih tablica, privremeno je oduzet da bi utvrdili da li je automobil regularno kupljen.
Protiv V.B i D.P podnijete su prijave zbog prekršaja u saobraćaju. O događaju je obaviješteno Osnovno i Vrhovno državno tužilaštvo, koja će se izjasniti da li u njihovim radnjama ima elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.
Kotorski i tivatski inspektori pomognuti Specijalnom antiteroristikom i Posebnom jedinicom svakodnevno kontrolišu osobe koje su bliske kriminalnim klanovima.
Radnici hercegnovskog preduzeća „Čistoća“ očistili su prethodnih dana ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula na ulazu u Bokokotorski zaliv.
Tokom akcije čišćenja i košenja zaraslih površina, u kojoj je učestvovalo devet radnika tog preduzeća, sakupljeno je oko 800 kilograma otpada.
Akciju čišćenja ostrva Lastavica pomogli su i članovi NVO „Plavi Crne Gore“ i Zoran Banićević, koji je omogućio radnicima prevoz brodom. Iz lokalne uprave najavljuju i skoro čišćenje tvrđave Španjola.
Podsećamo da je švajcarska kompanija “Oraskom divelopment holding” sa Vladom Crne Gore sklopio ugovor o zakupu ostrva Lastavica sa tvršavom Mamula na 49 godina i cijenu od 1,5 eura po kvadratnom metru za zemljište i 0,9 eura za akvatorijum, plus investicioni projekat od 15 miliona eura i otvaranje do 200 radnih mjesta. Data je i projekcija ostvarivanja ukupnih direktnih prihoda u prvih deset godina, u visini od 7,5 miliona eura.
Novljani komentarišu da je Orascom mogao pomoći akciju čišćenja ostrva i pokazati, ono što se definiše kao “društvena odgovornost”.
Sredinom XIX vijeka austrijski general i namjesnik Dalmacije baron Lazar Mamula, inače vjenčani kum crnogorskog knjaza Danila Petrovića, podigao je utvrđenje na ostrvu Lastavica. Po njemu je tvrđava dobila novi naziv – Mamula.
Na ostrvu je po naredbi italijanskog admirala Šestog armijskog korpusa Renco Dalmaza u tvrdjavi Mamula, 30. marta 1942 godine osnovan logor Nummero 11. U njemu su zatavarani antifašisti, ratni zarobljenici i civili iz Crne Gore, istočne Hercegovine i Hrvatske – uglavnom iz južne Dalmacije.
30. Filmski festival Herceg-Novi Montenegro film festival – foto Herceg fest
Jubilarni, 30. Filmski festival Herceg-Novi Montenegro film festival trajaće 1. do 7. avgusta , pod sloganom „Dodir filma“. Festival će na Kanli kuli 1. avgusta u 21 sat otvoriti glumac Mustafa Nadarević.
Publika će moći da uživa u 80 filmova na četiri festivalska punkta u gradu. U takmičarskim selekcijama biće prikazani dugometražni igrani, dokumentarci i studentska ostvarenja, a u selekciji festivalskih pobjednika evropski filmovi koji su obilježili godinu za nama.
Očekuje se odlična i gostovanje većeg broja glumaca i autora nego što je to bilo proteklih godina, najavljeno je danas na konferenciji za novinare u foajeu dvorane Park.
Festival se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore i Opštine Herceg-Novi, a izvršni producent je hercegnovska Javna ustanova kulture „Herceg Fest“.
Promotivno lice festivala je mladi crnogorski glumac Momčilo Otašević, koji je prisutan i priznat u cijelom regionu.
30. Filmski festival Herceg-Novi Montenegro film festival
Sekretarka za kulturu Opštine Herceg-Novi Tamara Lepetić kazala je da jubilej koji festival slavi ukazuje na zrelost i odgovornost, kao i da će ova godina biti ispunjenje ambicija organizatora da se festival „stopi sa gradom i da grad tih dana živi za festival“.
„Tome odgovara i slogan – Dodir filma. Jer dodir nas uči da tražimo iza onoga što je vidljivo. Želim festivalu i organizatorima upravo da se prepustimo sadržaju i da na kraju budemo i suštinski dodirnuti“, poručila je Lepetić.
30. Filmski festival Herceg-Novi Montenegro film festival
Kao i proteklih godina, festival ima tri takmičarske selekcije. Igrani filmovi će biti prikazivani na Kanli kuli, a selektor je Srdan Golubović. Dokumentarne filomove iz cijelog svijeta odabrao je Vladimir Perović i publika će moći da ih pogleda na Trgu Mića Pavlovića. Filmovi studenata iz Ljubljane, Zagreba, Beograda, Sarajeva, Banja Luke, Skoplja i Cetinja će se prikazivati u Kući Iva Andrića, a selekciju potpisuje Srđan Koljević.
„Ono što će obilježiti ovogodišnji takmičarski program je predstavljanje igranih filmova autora sa prostora bivše Jugoslavije, što je počast koncepciji ovog festivala koji je počeo kao Jugoslovenski filmski festival režije. Na programu ćemo imati izuzetne producije, filmove koji su dobitnici najznačajnijih nagrada u regionu“, rekao je direktor festivala Zoran Živković. Kazao je i da će kvalitet projekcija biti prema najvišim standardima u regionu.
Direktor „Herceg Festa“ Stevan Koprivica istakao je da jubilej doživljavaju kao još jednu fazu u razvoju ovog sve značajnijeg festivala.
„Radi se ne toliko o „eks-Ju“ konceptu i jugonostalgiji, već naprotiv. Riječ je o činjeničnom stanju da postoji nešto što se zove jugosfera – to je sinergija u regionu, jer mi jedni bez drugih ne možemo ni značenjski, kreativno, ni finansijski kada su film i kultura u pitanju. To je konceptualna odrednica ovog festivala. Koprodukcije su nešto što obilježava ovaj region i festival je tome posvećen. To ne znači da neće biti filmova iz drugih evropskih zemlja, ali će biti van takmičarske konkurencije“, objasnio je Koprivica.
Ova godina je prekretnica u organizacionom smislu, istakao je Koprivica.
„U pripremu festivala su uključeni mladi ljudi iz Herceg-Novog. Oni su nova energija, nova snaga koja se priključila. Nema ništa gore nego kad idete u ustaljenost, to je način da se propadne. Zato su u organizaciju uključeni novi kreativni potencijali grada Herceg-Novog. Urađen je novi sajt čiji su autori Marko Mujić i Ilija Vukasović, a nemjerljiv doprinos u marketiškoj pripremi dali su Filip Subotić i Nikola Koprivica“, rekao je direktor hercegnovske javne ustanove kulture.
30. Filmski festival Herceg-Novi Montenegro film festival
Kako je kazao Koprivica, ono što ovaj festival razlikuje od ostalih u regionu je što okuplja na jednom mjestu „i dokumentariste i studente i vukove igranog filma i to ga čini posebnim u energetskom i kreativnom smislu“, i to je trag koji treba pratiti i u budućnosti.
Glumac Momčilo Otašević kazao je da mu je čast da i kao promoter bude dio ekipe festivala koji je stariji od njega.
„Osjećaj gledanja filma pod vedrim nebom na Forte mare i Kanli kuli je za mene posebno iskustvo i uvijek je ostavljalo dominatan osjećaj zadovoljstva i ispunjenosti“, rekao je Otašević objašnjavajući šta njemu ovaj festival znači.
Na Forte Mare će u selekciji festivalskih pobjednika biti prikazani filmovi istaknutih reditelja. Novost je da će se na ovoj tvrđavi održavati duple projekcije, kako bi se odgovorilo na želju publike da pogleda što više ostvarenja.
Novost je da će ove godine biti dodijeljena nagrada novinarskog žirija. Naravno, tu su kao i do sada „Zlatne mimoze“ za autorski i kreativni dio u tri selekcije, nagrada „Milan Žmukić“ i nagrada fondacije „Živko Nikolić“.
Jedna od osnovnih misija festivala ostaje promovisanje crnogorske kinematografije. Premijera ostvarenja reditelja Pavla Simonovića „Ispod mosta, među stijenama“ zakazana je za 6.a vgust na Kanli kuli. Takođe, biće prikazani filmovi mladih autora Dušana Kasalice i Ivana Salatića, kao i ostvarenja koja potpisuju studenti Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja.
Planiran je i sadržajan prateći program. U saradnji sa deskom sa Kreativnu Evropu i Ministarstvom kulture biće organizovana dva predavanja. Planirana je i promocija kataloga „Crnogorsko filmsko stvaralaštvo 2006-2016“, u izdanju Crnogorske kinoteke i Ministarstva kulture.
Književno veče prof.dr Blagote Mitrića, održaće se u utorak 26.jula u sklopu Festivala mediteranskog teatra “ Purgatorije” u Tivtu.
U rezidencijalnom kompleksu “Ksenija” u Porto Montenegru, odnosno tamošnjoj galeriji “Pizana”, u 21.30 sati publika će imati priliku da se susretne sa književnikom, dok će uz njega govoriti režiser Blagota Eraković i Vlatko Simunović, publicist, novinar i književni kritičar.
U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja 22. srpnja je otvorena gostujuća izložba Pomorskog muzeja iz Cesenatica »Gusari našeg mora« koja kroz multimediju i predmete iz fundusa muzeja prikazuje povijest gusarstva na Jadranu i Mediteranu, piše Novi list.
Izložba prikazuje život gusara – plaćenika koji su »legalno« napadali i pljačkali brodove suprotne strane uzimajući u obzir i one s istočne i zapadne obale Jadranskog mora.
Na taj način autor izložbe Davide Gnola proširuje naše vidike koji su uglavnom usredotočeni samo na najpoznatije hrvatske gusare – senjske uskoke, iako su ove ovlaštene »morske« pljačkaše često angažirale razne jadranske države, od Osmanskog Carstva do Mletačke Republike i Papinske države.
Prema riječima autora, izložba je u Cesenaticu bila postavljena prije dvije godine. Čim su je počeli raditi, shvatili su da je tema vrlo zanimljiva, a pobudila je i veliku pažnju publike. Nakon toga uslijedili su i pozivi za gostovanja.
Prije Rijeke predstavljena je u Marseilleu, Anconi i Piranu. U svakom mjestu domaćini su joj pridružili dio materija iz vlastitog fundusa, otkrivajući da i sami imaju udjela u priči o gusarima koja je samo jedna u nizu zanimljivih priča pomorske baštine.
Davide Gnola ističe da je važno proučavati pomorsku povijest i more jer o njemu ne znamo dovoljno i uglavnom ga percipiramo putem plaža, a kad se priča gusarima, uglavnom se misli na Karibe.
Iako je gusarstvo poznato od davnina, izložba se fokusira na razdoblje od 16. do 19 stoljeća, odnosno do 1852. kad je međunarodnim dogovorom gusarstvo zabranjeno.
Na jednostavan način objašnjen je fenomen gusarstva na Jadranu i Mediteranu, a posebno su zanimljive priče o ljudima koje su gusari zarobili da bi se vremenom i sami prometnuli u gusare.
Jedan od takvih bio je Sinan Kapudan Paša, porijeklom iz Genove, koji je postao jedan od vodećih gusara u službi Osmanskog Cartsva.
Izložba će biti otvorena do 15 rujna.
Jednomjesečna kontrola u Opštini Kotor ukazuje na niz sistemskih problema koji stvaraju pogodno tlo za zloupotrebe raznih vrsta. Sistem upravljanja je tako postavljen da se kroz njega favorizuju podobni. Kriteriji po kojima se trošepojedine budžetske kategorijene postoje, a ne postoji nipersonalnaodgovornost za gomilanje dijela dugovanja po osnovu zakupa, komunalnih naknada, komunalnih taksi i poreza, kazala je Ljiljana Popović – Moškov, predsjednica Opštinskog odbora URA u Kotoru i predstavnica opozicije sa posebnim ovlašćenjima u Opštini Kotor, na press konferenciji u Podgorici.
“Stopirali smo isplatu iz budžeta za socijalna davanja dok odgovorni u opštini ne urade Pravilnik koji jasno i nedvosmisleno definiše kriterije za raspodjelu socijalnih pomoći. Nakon toga će sredstva biti podijeljena. Nije ni primjereno ni profesionalno da raspodjeljujete bilo koja budžetska sredstva,a da nemate jasna pravila i kriterije po kojima ćete to uraditi. Budžet nije nečije privatno vlasništvo, to je novac poreskih obveznika itreba da se troši odnosno da se raspodjeli kada je socijala u pitanje,onima koji su najviše socijalno ugroženi”, kazala je Popović – Moškov.Ona je dodala da su iz istih razloga stopirane isplate iz budžetskih sredstava namjenjenih medijima. “Pojedinci u opštini su donijeli Odluku da se od ukupno 20.000 eura za ove namjene čak 75% ili 15.000 eura odobri samo jednom privatnom radio emiteru. Svi ostali zahtjevi su odbijeni, sa obrazloženjem da nezadovoljavajuuslove. Tražili smo da nam se dostave ti uslovi koje su podnosioci trebali zadovoljiti ili ispuniti, ali ih nijemo dobili. Nijesmo ih dobili jer ne postoje i ovo možemo slobodno okarkterisati kao klasičnu zloupotrebu budžetskih sredstava u privatne ili političke svrhe”.
“Tražili smo od najpozvanijih u opštini da se preispita personalna odgovornost za nepostupanja po sopstveno izdatim rješenjima i uklanjanja terasa ugostiteljskih objekata grupe „privilegovanih„ zakupaca, koji su svo vrijeme nesmetano radili iako neki od njih nijesu imali potpisane Ugovore čak više od dvije i po godine. Ovakvim nepostupanjem ili selektivnim sprovodjenjem finansijske discipline opštinski budžet godišnje gubiviše desetina hiljada eura, kako na ime zakupa terasa, tako i na ime komunalnih taksii naknada. Pored personalne odgovornosti, tražili smo i kompletnu izmjenu dosadašnje procedure načina Ugovaranja zakupa terasa, jer postojeći način daje prostor za razne manipulacije i zloupotrebe na štetu opštinskog budžeta”, rekla je Popović – Moškov.
Ljiljana Popović Moškov
Ona je istakla da je kotrola pokazala da se loše upravlja i kada je u pitanju priliv novca od zakupa poslovnih prostora. “Dok veliki broj zakupaca redovno i na vrijeme izmiruje svoje obaveze, imamo onečiji dugovi rastu i na koje se primjenjujumehanizmi naplateonda kada su šanse za naplatom minimalne. Ukupan dug iznosi 550.000 eura od kojih će najveći dio ostati nenaplaćen jer dužnici više ne postoje, odnosno firme su u međuvremenu ugašene”.
“Evidenciju dužnika po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica, kao i prireza, opština, na žalost, nema, a trenutni dug po osnovu poreza na imovinu, ne računajući obaveze za 2016. godinu,iznosi 5,5 miliona eura. Od toga pravni subjekti duguju 2 miliona, a građani 3,5 miliona. Pored navedenih 3,5 miliona eura, građani duguju i milion eura po osnovu turističke takse”, kazala je Popović – Moškov.
Gradonačelnica Tivta prof.dr Snežana Matijević sa saradnicima ponovno se danas sastala sa predstavnicima privrednog aktiva grada, koji su drugi put u manje od dva mjeseca, imali priliku da njoj i svim čelnicima lokalnih organa, preduzeća i ustanova, direktno iznesu sve probleme sa kojima se svakodnevno susreću. Sastanku koji je Matijevićka organizovala sa ciljem unapređenja poslovnog ambijenta u gradu i olakšanja poslovanja mikro, malih i srednjih preduzeća, prisustvovala je i Nada Đurđić, koordinatorka Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore (UIP) za Tivta, kao i predstavnici „Aerodroma Crne Gore“.
Glavna administratorka Opštine Jovanka Laličić (DPS) kazala je da je u skladu sa zaključcima sa prvog sastanka, Opština u međuvremenu obezbjedila privremene prostorije za kancelariju Udruženja privrednika, smanjila je dio komunalnih taksi, a Udruženje je dobilo mogućnost korištenja instututa slobodne stolice u lokalnom parlamentu.
Privrednici su se žalili na rad inspekcija, pojedne aspekte poštovanja komunalnog reda i kvalitet rada policije, istakavši probleme nelegalnog čartera jahti i plovila, ulične prodaje, saobraćajnih gužvi i nedostatka parkinga, bezbjednosti u saobraćaju, prosjačenja i lošeg rada državne administracije.
Većina govornika skrenula je pažnju na dugoteajnu proceduru prilikom zapošljavanja sezonske strane radne snage i nezainteresovanost domaćih radnika za te poslove, podvukavši da iako na vrijeme državi plate sve takse i dostave sve formulare, kasni ili uopšte nema izdavanja radnih dozvola za strane sezonce, što ugostitelje stavlja pred neriješivu enigmu.
„Hoćemo da radimo legalno, sve vam platimo na vrijeme, dostavimo svaki papir koji tražite i onda dobijemo odgovor da je kvota dozvola za sezonce potrošena za Budvu i da za Tivat više nema dozvola. Inspekcija dođe i traži mi radne dozvole sezonaca koje mi država kojoj sam sve unapred platio i papire dostavio, ne daje, a onda me zbog toga inspekcija još treba masno kazniti.“- kaza je restorater Tonći Francesković sa kojim se složilo više prisutnih.
Sa sastanka
„Ako nema kvotam, država nije trebala u startu da nam dozvoli da joj uplaćujemo takse i pribavljamo sve druge papire za naše sezonce.“- istakao je Vesko Novović, dok je Biljana Matijević kazala da svima koji su pokrenuli proceduru registrovanja svojih sezonaca iz inostranstva, a da im država još nije dostavila dozvole, u međuvremenu prijeti novčana kazna i do 2.150 eura.
„UIP nije adresa na koju se trebate obraćati za riješavanje ovog problema – to su Zavod za zapošljavanje i Poreska uprava i to je trebalo na vrijeme riješavati pred sezonu, još u aprilu. Sezona je sada u punom jeku i sada vas moramo najviše kontrolisati.“- odgovorila im je koordinastorka inspekcija za Tivat Nada Đurđić dodajući da inspektori rade sistematski, imaju razumijevanja za okolnosti u kojima se pojedini privrednici nalaze, ali da „moraju primjenjivati zakon i suzbijati sivu ekonomiju“. Na primjedbe da se pojedini inspektori bahato ponašaju i da u lokale nerijetko ulaze i u pratnji naoružane policije što stvara neugodan utisak kod gostiju, Đurđić je kazala da se kontrole u pratnji policije vrše samo „u noćnim časovima i to zbog bezbjednosti inspektora“ te da su oni dužni da se ponašaju u skladu sa etičkim kodeksom.
Ona nije odgovorila na pitanje koji su dosadašnji rezultati kontrola brojnih agencija koje više-manje nelegalno pružaju usluge iznajmljivanja plovila i jahti istakavši da je to „dobra inicijativa da se ponovi inspekcijski nadzor nad tim agencijama“, na što je kapetan Rajko Čavor kazao da se taj i brojni drugi problemi u oblasti jahtinga – od nelegalnog sidrenja jahti u Tivatskom zalivu, ispuštanja otpadnih voda u more i melegalnog bacanja smeća sa jahti- ne mogu efikasno riješiti bez saradnje sa Lučkom kapetanijom i Porto Montenegrom.
„Devedeset devet odsto jahti koje dolazi ili boravi u Porto Montenegr registrovane su kao plovila za sport i rekreaciju, a ne za provrednu djelatnost izdavanja, a najveći dio njih i pored toga, nelegalno se čarteruje.“- kazao je Čavor dodajući da država na tome gubi ogroman novac, dok istovremeno nema razumijevanja za domaće privrednike koji legalno obavljaju poslove pružanja usluga prevoza turističkim brodovima, koji zapošljavaju domaću radnu snagu i plaćaju sve poreze i dadžbine, jer im ne obezbjeđuje mjesto za normalan privez broda.
PORTO KMONENEGRO „GUŠI“ TIVATSKE UGOSTITELJE
Francesković epožalio da tivatskim restoraterima koji imaju objekte najviše kategorije nije dozvoljeno da se reklamiraju i na bilo koji način oglašavaju i svoje usluge nude na prostoru Porto Montenegra.
„Blokiraju nas na svaki način da dođemo u kontakt sa klijentelom koja tamo boravi. Porto Montenegro je sve poklopio – oni jesu uradili dosta na promociji sebe pa onda i cijele ove destinacije, ali nije poenta u tome da samo oni žive i rade, iako su nam puno toga dobrog donijeli. Grad je od njih totalno blokiran u smislu „izvlačenja“ te klijentele iz Porto Montenegra, u njihovu i korist njihovih poslovnih parnera koji u Porto Montenegru iznajmjljuju prostore i otvaraju biznise.“- tvrdi Francesković
Aktivisti Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) tokom vikenda posjetili su plaže na hercegnovskoj rivijeri (Zelenika, Meljine, Herceg Novi, Igalo, Njivice…), gdje su gostima dijelili edukativno – propagandni materijal CDPR-a, brošuru „Sačuvajte svoju kožu od neželjenih efekata sunca, može vam trebati”.
U brošuri su pobrojane preporuke CDPR-a u vezi nekih koristi, ali i štetnosti od efekata sunčanja, koji ne zastarijevaju, već naprotiv doprinose da Vi i Vaša koža brže starite i obolijevate. Tako su u pomenutoj brošuri navedene osnovne naznake kao što su: da je sunčanje zdravo, što nije potpuna istina, kako se mjeri nivo ultravioletnog zračenja (UVZ-a), koliki je rizik oboljevanja od kancera.
U brošuri dati savjeti „Pametno sa suncem”, gdje je nabrojano osam osnovnih preporuka, kao što su: ne sunčati se između 10 i 17 sati, tražite sjenku ili je stvarajte, nosite šešir sa širokim obodom, nosite naočari za sunce, pokrijte ruke i noge, nosite bijelu ili svijetlu laganu odjeću, nanesite kremu za sunčanje (sa faktorom minimum 20), pa do savjeta da bebe mlađe od godinu dana vrlo malo ili uopšte ne iznosite na sunce.
Šta preporučiti za čitanje u sedmici u kojoj se po 14. put održava Hercegnovski Sajam knjiga? – pitanje je na koje u Knjižari So imaju spreman odgovor.
Imre Kertes je kao 14-godišnjak odveden u logor Aušvic, a zatim u Buhenvald, što je trajno obilježilo njegov život i njegovo djelo. Besudbinstvo je prvi njegov roman. On predstavlja duboko lično svjedočanstvo o nečemu što se ne smije zaboraviti, a istovremeno jedno od najvećih djela moderne literature. Mnogi ga porede sa Kafkinim Procesom i Selinovim Putovanjem na kraj noći. Kertesu je bilo potrebno punih trideset godina da smogne snage i napiše ovu knjigu u kojoj se pita da li će više ikada moći da se osobodi tog žiga i biti sposoban za normalan ljudski život. 2002. godine dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Izdavač je Lom.
Očaj od nane Svetislava Basare je knjiga sastavljena od dva dijela. Prvi dio je izbor najboljih priča iz Basarinog pripovjedačkog opusa. Drugi dio sastoji se od novih priča, prvi put sakupljenih na jednom mjestu, uključujući i priče o srpskim klasicima kao što su „Nepoznati detalji o smrti Miloša Crnjanskog“ i „Posljednji dani i smrt Ive Andrića“. Ovom zbirkom priča Basara potvrđuje tezu da se kroz literaturu kazuje ono što još nije kazano. Izdavač je Laguna.
Priče o Kosovu zbirka je priča grupe autora koje govore o vremenu u rasponu od 1389. pa do savremene svakodnevice. Autori poput Vuka Draškovića, dr Neleta Karajlića, Vladimira Kecmanovića, Dejana Stojiljkovića i drugih, pokazaće nam zašto su se neki veliki istorijski događaji odigrali onako kako ih istorija bilježi ali i šta bi se desilo da su se u tim trenucima donijele nešto drugačije odluke. U ovoj knjizi ćemo sa susresti i sa istorijskim događajima iz 14. vijeka ali i sa nekim likovima koji su učestvovali u NATO bombardovanju 1999. godine. Priče oKosovu su prvi sveobuhvatni pristup savremene srpske književnosti ključnom nacionalnom problemu. Izdavač je Laguna.
Dnevnik čuda Dude Alapače autorke Daniele Bakić emotivna je i duhovita knjiga za mlade. Duda je prava moderna žena s Balkana. Ona je inteligentna, brza na jeziku, duhovita, sarkastična, emotivna. Međutim, u isto vrijeme ona je i obična, prezaposlena majka, džangrizava domaćica. Njene dogodovštine su sve samo ne obične. Ponekad joj se čini da je suočena sa svim nedaćama ovog svijeta, a ponekad uspijeva da poleti na krilima samopouzdanja i ljubavi. Ipak, uvijek je spremna da se nasmije na svoj i na tuđ račun. Nakon čitanja ove knjige svijet će izgledati kao bolje mjesto za život. Izdavač je Laguna.
Knjižara So
Atlas zabačenih ostrva Judite Šalanski pisan je za sve one u kojima se krije putnik u nepoznate krajeve ili one koje bar prožima romantika putovanja. Ova jedinstvena knjiga, čudesno dizajnirana, s mapama, pravi je kartografski biser. Autorka nam otkriva 50 ostrva za koja nismo ni znali da postoje na svijetu i vjerovatno nikad na njih većina ljudi neće otputovati, a ipak, sa ovim Atlasom, imaće osjećaj kao da su na njima bili. Polazeći od istorijskih događaja i naučnih izvještaja Judita Šalanski nas vodi u divnu avanturu o kojoj se obično dugo sanja nakon čitanja. Izdavač je Službeni glasnik.
U knjizi Agrumi Alda Kolomba opisane se sve ukrasne i plodovite sorte kao i tehnike uzgoja u tlu i u posudi. Agrumi (naranča, kinoto, kumkvat, limeta, limun, mandarina, grejpfrut, fortunela) su sve prisutniji u našem biljnom okruženju, bilo u vrtu ili u saksiji. Knjiga pruža sve informacije o načinu uzgoja. Tu su i podaci o ukusnim jestivim sortama kao i o onim ukrasnim. Opisano je i kako klimatski uslovi utiču na agrume, kako se razmnožavaju te kako se sprečavaju oštećenja od vremenskih nepogoda i raznih štotočina. Izdavač je Leo komerc.
Uzlovi je naziv džepnog priručnika koji će nam pomoći da nađemo pravi čvor za svaku situaciju te je kao takav dragocjen za kampere, penjače, mornare i ribare. Sadrži zaustavne, očne, kučeve, skraćenike i spojne čvorove i korak po korak, uz adekvatne ilustracije prikazuje kako ih ispravno i sigurno vezati. Uz neophodne informacije od građi konopa, priručnik nas upućuje na to da je vrlo važno koju vrstu istog ćemo izabrati. Nakon toga, vrlo detaljno je opisano kako i za koju priliku se pravi određena vrsta čvorova. Sve ovo propraćeno je prikazom više od 50 čvorova u boji. Izdavač je Leo-Komerc.
Zmajeva riznica zbirka je pjesama Jove Jovanovića Zmaja, pjesama uz koje su odrastale mnoge generacije. Zmajevi stihovi predstavljaju savršene prve korake u otkrivanju svijeta jer djeca shvataju šta je dobro i lijepo. Zabavna i poučna, lepršava i svevremena, njegova poezija neizbježan je dodatak u svačijem odrastanju i sagledavanju ljepote srpskog jezika. Uz Zmajevu riznicu lako je vidjeti kako je svako dijete zaista posebno biće. A svaki put smo djeca i svaki put se vratimo u to divno doba kada čujemo Zmajeve rime. Izdavač je Laguna.
Za kraj kažimo kako se u hercegnovskoj Knjižari So, sa svakom kupljenom knjigom Jasminke Petrović, Vesne Dedić Milojević i Ljiljane Habjanović Đurović – mogu dobiti njihovi originalni potpisi.
Regata Memorijal Spasića i Mašere, jedren je juče u Tivtu za sportske klase jedrilica tipa Optimist, Laser Standard, Radial i 4.7. Izuzetan ljetnji dan i lijep jugoistočni vjetar, oštrijal, snage 5- 8 čvorova išli su na ruku mladim jedriličarima koji su odjedrili tri regate.
Na regati je učestvovalo više od 50 jedriličara iz 8 klubova iz Rusije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Sutra se nastavlja takmičenje, planirana su još dva jedrenja i dodijela nagrada na terai JK Delfina. U nastavku, evo rezultata nakon prvog dana jedrenja:
Klasa Optimisti – Nikola Golubovic iz JK Delfin je trenutno na prvom mjesto ukupno i prvom mjestu do dvanaest godina. Aurora Palko iz hrvatskog JK Delfin je druga ukupno, drži i drugo mjesto do dvanaest i prvo mjesto za djevojčice. Danilo Jončić iz JK Delfin je na trećem mjesto ukupno.Tatijana Kusovac iz JK Delfin danas na drugom, a Josipa Čelanović na trećem mjestu za djevojčice. Pavle Musić iz JK Delfin je na trećem mjestu do dvanaest godina.
U klasi Laser Standard nakon tri jedrenja prvi je Igor Les a drugi Matija Grabić, obojica iz JK Delfin i Luka Erac iz JK Lahor je treći.
Klasa Laser Radial – Todor Tušup, JK Jugole Grakalić prvi, Irina Kusovac iz JK Delfin na drugom i Andrija Katurić iz Jugole Grakalić je treći.
Klasa Laser 4.7 – Ilija Marković, JK Delfin prvi, Nada Stanikić, JK Gemax Beograd drugo mjesto i Igor Nikolić iz JK Delfin je treći.
