„Telegrafska agencija nove Jugoslavije“ (TANJUG) objavila je danas da rad nastavlja iz Tivta, iz ovdašnjeg Gnerelanog konzulata SFRJ. TANJUG, osnovan prije skoro 70 godina u Titovoj Jugoslaviji, sa radom je zvanično prestao 1.novembra nakon što je Vlada Srbije poslije bezuspješnih pokušaja da privatizuje tu novinsku agenciju, odlučila da je ugasi.
„Telegrafska agencija nove Jugoslavije – TANJUG nakon brutalne likvidacije naše Centrale u Beogradu od strane “pete kolone” normalno nastavlja svoj rad u okviru Generalnog konzulata SFRJ u Tivtu. Metodologija rada i način komunikacije biće zvanično predstavljeni u glavnom gradu SR Crne Gore – Titogradu nakon Dana Republike. Do tada ćemo vam redovno slati naše biltene.Smrt fašizmu – sloboda narodu!”- navdi se u “biltenu” TANJUG-a koji je danas medijima proslijeđen sa adrse tanjug@t-com.me.
Uslijedila je odmah i prva vijest koju “TANJUG javlja a prenosi TASS” (novinska agencija bivšeg SSSR-a):
TanjugJ
“Proslava Dana Republike pored hotela “Regent” u Tivtu i Robne kuće “Kamelija” u Kotoru, od ove godine slavi se i u Moskvi.”
Prema nezvaničnim saznanjima, proslava 72-god rošenjada SFRJ, Dana Republike 29.novembra, biće priređena u moskovskom restoranu Boemi” a priređuje je Savez socijalističke omladine Jugoslavije – Osnovna organizacija Moskva.
Mala fešta jesenjih ukusa biće organizovana u Herceg – Novom u subotu, 28. novembra, od 9 do 13 sati na trgu „Nikola Đurković“, saopšteno je juče na konferenciji za novinare – uz ocjenu da je ponovo riječ o spoju onoga što je tradicija novskog kraja sa novom kreativnošću.
Nakon uspjelih manifestacija Mala fešta od naranče i Fešta na skalama, stiže i Mala fešta jesenjih ukusa na kojoj će biti predstavljeni plodovi jeseni karakteristični za ovo podneblje, saopštila je u ime Udruženja Ruke Milina Kovačević. Ona je istakla da se i novom feštom daje doprinos obnovi duha zajedništva i kreativnog pristupa vremenu koje živimo. U tom svjetlu već je održana radionica dekupaža, a spisak saradnika značajno proširen.
„Udruženje RUKE za sada rade promotivne manifestacije koje imaju za cilj da promovišu lokalne autentičnosti. Ovo je manifestacija koja je kao projekat našeg Udruženja dobila podršku na konkursu “Projekti” nevladinih organizacija za 2015. godinu – kazala je Milina Kovačević. Fešta jesenjih ukusa imaće više segmenata, uz gastronomski dio i humanitarni karakter i dijela ovog programa, neće izostati ni predstavljanje kreativaca iz našeg grada, a u okviru Art tauna izlagaće novski likovni stvaraoci.
„Naš cilj je promocija kreativnosti i gastronomije na svim feštama. Ima puno zainteresovanih jer je naš grad pun kreativnih ljudi koji nemaju uvijek prilike da to predstave široj javnosti. U okviru fešte biće i mala izložba rukotvorina koje će biti tematske inspirisane jeseni u našem kraju. Organizovali smo radionicu za djecu i odrasle koja je bila održana u prostorijama NVO “Nova šansa u Novom” gdje smo pravili dekupaž“ – objasnila je Maja Erenji.
Doprinos Maloj fešti jesenjih ukusa daće i novski Boka bend promocijom nove pjesma koja će pratiti ovaj događaj kao i grupa Lira. Nije kasno da se ako želite i sami pridružite, bila je završna poruka današnje konferencije za novinare uz podsjećanje da su tema fešte svi plodovi jeseni, a posebno oni po kojima se odlikuje naše primorje: šipak divlji i domaći, rogači, maginje, kostanji, grožđe, žižule, manda
Projekat žičare od Bečića do Kosmača predstavljen je danas u organizaciji Opštine Budva i preduzeća Cable Car u bečićkom hotelu Queen of Montenegro.
Uz video prezentaciju glavnog projekta koje je uradila budvanska firma Adria invest u saradnji sa kompanijom Doppelmayr, predstavljene su četiri etape radova kao i uslovi dobijanja svih potrebnih dozvola.
Jedna od najvećih turističkih atrakcija na našoj obali, izgradnja žičare, vrijedna 12 miliona eura, koja će spojiti hotelski kompleks u Bečićima sa austrougarskom tvrđavom Kosmač na Brajićima, mogla bi već da započne narednog mjeseca, do kada će Opština da izda investitoru „Cable car Montenegro“ svu neophodnu dokumntaciju.
“Da se, kada smo počeli ovaj projekat rodilo dijete, danas bi bilo u drugom razredu. Ali, to je bio jedan težak put, mnogo prepreka, ali zahvaljujući dobrim namjerama, upornosti i strpljenju, novcu, uspjeli smo da stignemo praktično na vrata. Ovo danas što radimo je početak realizacije projekta za koji smatramo da će izmjestiti turizam Budve iz zone morskog dobra. I mislim da je krajnje vrijeme da se to napravi. Otvorićemo prostore koji su do sada bili neopravdano zaboravljeni, da ne kažem, zapušteni. To je naša želja, to je sada stvarnost“, kazao je predstavnik Cable car Montenegro Branko Diki Kažanegra.
Kompijuterska simulacija
Predsjednik Opštine Budva Srđa Popović je kazao da će lokalna samouprava uraditi sve što je u njenoj moći da obezbjedi neophodnu papirologiju za realizaciju ovog projekta.
„Ovo je dokaz da je lokalna samouprava prepoznala zaleđe naše opštine kao jedan veliki resurs za budući turistički razvoj. Mislim da je ovo pravi način da se valorizuju Brajići, jer oni to zaslužuju,. Divan je potez spojiti Bečiče i Brajiće, za sedam minuta izaći od Bečića do gore i mislim da će nam pozavidjeti mnoge turističke destinacije. Ovo pravi put razvoja Budve“, naglaiso je Popović.
Naime,Opština je još prije šest godina , odlukom Skupštine opštine postala akcionar kompanije “Cable Car Montenegro“, time što je kao svoj ulog unijela nepokretnosti u vrijednosti od 209.963 eura.
Sa prezentacije
Projekat žičare, kao turističke atrakcije, podrazumijevao bi izgradnju polazne stanice, koja bi bila nedaleko od hotela „The Queen of Montenegro“ u Bečićima i ciljne stanice nedaleko od srednjovjekovne tvrđave Kosmač na Brajićima.
Investitor je obezbijedio i novac za izuzimanje zemlje od mještana, na trasi buduće žičare u dužini od 2.1 kilometra. Izgradnja bi se izvodila fazno, pa je zato i kompnija Cable car podnijela zahtjev za dobijanje građevinske dozvole za četiri faze.
Žičara bi imala polaznu stanicu u Bečićina, nedaleko od hotelskog kompleksa „ The Queen of Montenegro“, gdje će biti izgrađeni veliki parking i par manjih objekata , poput biletarnice, i velikog javnog toaleta.
Odatle, na nekoj nultnoj nadmorskoj visini, na trasi dugoj 2.1 kilometra, žičara bi se „uspela“ na nekih 840 metara nadmorske visine, nedaleko od tvrđave Kosmača, gdje bi bio napravljen kompleks, malih prizemnih obejekata izgrađenih od autohtonih materijala, uglavnom od kamena. Kompleks bi objedinjavao veliki restoran, par suvenirnica, guvno kao i veliki amfiteatar na otvorenom, a nijesu izostavljene i velike zelene površine za odmor posjetioca..
Turisti bi takovnanim gondolama, u kojima bi bilo najviše prostora za osam osoba,žičarom od Bečića do Brajića putovali svega šest do sedam minuta, čime bi se za nekih sat vremena moglo prevoziti od 1350 do maksimalnih 1540 putnika.
Tivatska akcija (TA) prozvala je juče lokalnu DPS-SDP vlast u Tivtu za “sraman i tužan poslušnički odnos prema podgoričkim vlastima.”
Glasovima 17 odbornika DPS-SDP na posljednjoj sjednici SO usvojene su odluke o novim kreditnim zaduženjima Opštine Tivat u ukupnom iznosu od 11 miliona eura, od čega je 6 miliona namijenjeno za izgradnju zajedničkog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Tivat i Kotor. Iz TAA su podsjetili da je gradonačelnik Ivan Novosel (DPS) prošle godine “jasno saopštio da će glavnicu kredita za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda vraćati Vlada, a da je na Opštinama Tivat i Kotor da vraćaju kamatu.”
Abović i Kovačević
“Po u SO usvojenoj odluci međutim, Opština Tivat sada treba da vraća i glavnicu, a ne samo kamatu. Ali, to nije ono najgore. U pozadini ove odluke otkriva se kako je u izvedbi koalicije DPS-SDP na minuloj sjednici izvršena jedna perfidna manipulacija: pritisnuti stalnim upozorenjima TA i tivatske opozicije da ne smiju uzeti kredit za izgradnju puta Solila-Luštica jer je to obaveza Vlade, a ne Opštine – u koaliciji DPS-SDP su naizgled odustali od toga i najavili da će izgradnju tog puta finansirati Direkcija za javne radove (DJR). Međutim, umjesto toga, vladajuća koalicija u Tivtu natovarila je Opštini i građanima Tivta vraćanje kredita od šest miliona eura za izgradnju postrojenja za PPOV, koji je po ranijem dogovoru trebalo da vraća Vlada, i čije je troškove do sada Vlada i plaćala. Na taj način su zapravo uspjeli u onome što su otpočetka namjeravali – da Tivat umjesto Vlade preuzme ogromne troškove od 6 miliona eura. U ovom šibicarskom igrokazu samo su zamijenili namjenu kredita.”- saopštila je TA, ocjenjujći ovakav razvoj situacije kao “nastavak maćehinskog odnosa Vlade prema Tivtu i Tivćanima, i podaničke snishodljivosti koalicije DPS-SDP prema Podgorici, koja u kontinuitetu nanosi ogromnu štetu Tivtu i građanima Tivta.”
“I to ne samo zato što Tivtu još nije vraćeno 250.000 eura za opremanje vrtića, što su nam oteli vozila Hitne pomoći koja smo mi platili, što je, po Tivat, potpisan katastrofalan ugovor sa “Lušticom Development”, itd. – nego što se koalicija DPS-SDP u protekle četiri godine nije izborila ni za jedan jedini projekat na teritoriji naše opštine koji bi finansirala DJR. Ne postoji Opština u Crnoj Gori koja proporcionalno više daje državnom budžetu, a da manje dobija iz njega od Tivta.”- smatra TA i konstatuje da će tome doći kraj na predstojećim lokalnim izvorima u Tivtu marta naredne godine.
“Ono što zaprepašćuje, međutim, jeste da su u DPS-SDP koaliciji spremni da do posljednjeg dana svog mandata upropaštavaju Tivat, iako su svjesni da njih i njihove političke privjeske na predstojećimizborima čeka ne samo kraj vladavine, nego potpuna politička katastrofa.”- zaključuje se u saopštenju.
Kulturno-zavičajno društvo „Napredak“ iz Gornje Lastve predstaviće u utorak, 24.novembra u 20 sati u galeriji ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu knjigu – nesvakidašnju dječiju bojanku nazvanu „Kolurica“.
Riječ je o slikovnici za djecu koja je izdata u saradnji i po uzoru na sličnu publikaciju realizovanu u Dubrovniku, uz podršku projekta „Baština“, odnosno zajedničke prekogranične saradnje u primjeni novih metoda na zaštiti i upravljanju prirodnom i kulturnom baštinom, na području Dubrovnika i Boke Kotorske.
Bokeška pisanka/ bojanka „Kolurica“ sa domino karticama namjenjena je za djecu uzrasta od 5 i više godina. Djeca kroz bojanje crteža uče lokalne izraze što im pomaže u čuvanju jezika kao baštine.
Priča o motornom brodu Galeb postaje pomalo »neverending story« barem kada je riječ o trošenju proračunskih sredstava kako bi se Titov brod održavao na morskoj površini. Čak i SDP-ove koalicijske partnere kao što je HNS neprestano upucavanje novca poreznih obveznika ponukalo je, kao što je to napravila gradonačelnica Kraljevice Nada Turina Đurić, da predlože da se brod potopi i postane ronilačka atrakcija. Takvo razmišljanje i te kako je legitimno nakon što je natječaj za koncesionara neslavno propao, piše Novi list.
Nalog kapetanije
Nedavno je na Kolegiju gradonačelnika stavka Galeb ponovno podebljana i to pod točkom kapitalna ulaganja u programe zaštite i očuvanja kulturnih dobara Grada Rijeke.
– Na raspisani natječaj za davanje u koncesiju za gospodarsko korištenje kulturnog dobra motornog broda »Galeb« nije pristigla niti jedna ponuda. S obzirom da nije izvjestan datum sklapanja ugovora o koncesiji, do kraja tekuće godine planiraju se sredstva za usluge operativnog veza, usluge zapovjedništva (kapetan i 3 člana posade) i tekuće održavanje te se prethodno planirani iznos uvećava za 417.000. Planirani iznos – 805.000 kuna, navedeno je u materijalu.
Pročelnika Odjela gradske uprave za kulturu Ivana Šarara pitali smo zbog čega se uopće iz proračuna plaćaju kapetan i tri člana posade, tko su ti ljudi, te što njegov odjel misli napraviti kada je riječ o konačnom rješenju za Galeb.
– Sukladno rješenju Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Lučka kapetanija Rijeka, određen je najmanji broj članove posade, tri člana, radi provođenja svih mjera sigurnosne zaštite i sigurnosne uporabe plutajućeg objekta. Grad Rijeka na brodu ima kapetana i 3 člana posade, obzirom da je potrebno osigurati da na brodu stalno bude jedan član posade. Dakle, da brod Galeb mora imati posadu, sukladno zakonu odlučila je Lučka kapetanija i to isključivo iz sigurnosnih razloga, pojašnjava Šarar. On dalje navodi da su članovi posade 2013. godine angažirani putem agenta i posrednika međunarodne pomorske agencije »Adriatica« d.o.o..
– Trenutačno ti ljudi obavljaju poslove članova posade putem ugovora o djelu jer smo nastojali smanjiti rashode za usluge na način da se ne plaća provizija agentu. U motorni brod Galeb ove godine utrošena su sredstva u iznosu od 627.462 kune. Za članove posade broda utrošena su sredstva u iznosu od 440.000 kuna, bruto plaća, naveo je Šarar.
Pristojba za vez
Što se tiče ostalih troškova, za nabavu i postavljanje cinkove zaštite neophodne za zaštitu trupa broda i izradu troškovnika radova hitnih mjera zaštite sukladno nalogu Konzervatorskog odjela u Rijeci, te godišnji pregled broda, utrošena su sredstva u iznosu od 43.000 kuna. Za pristojbu za vez i troškove električne energije koju Grad plaća Lučkoj upravi u Rijeci utrošena su sredstva u iznosu od 130.000 kuna. U veljači ove godine zbog jakog vjetra angažirana je asistencija tegljača (remorker) u iznosu od 12.000 kuna. Osiguranje broda iznosi 11.500 kuna, naveo je Šarar.
Na ključno pitanje koji su daljnji planovi s Galebom, Šarar je odgovorio u jednoj rečenici: »Što se tiče daljnjih planova s brodom Galeb, trenutno razrađujemo prijavu za sredstva iz fondova EU«.
Eto, priča o onima koji su zainteresirani za koncesioniranje Galeba, a pričalo se o četiri ponude, te o prilagođavanju natječajnih uvjeta kako bi se privuklo investitore, očito pada u zaborava. I ovaj kapitalni kulturni projekt pomalo se svrstava u red neostvarenih gradskih obećanja kao što su izgradnja gradske knjižnice i novog muzeja.
Nitko ne zna do kada će se s milijun kuna na godinu, do sada je potrošeno od kada je brod kupio Grad Rijeka više od osam milijuna kuna, Galeb održavati na površini. Budući da nema ni jasnog plana što s njim napraviti i kakav je dinamički plan kada je riječ o europskim sredstvima, opravdano je nezadovoljstvo svih onih kojima su smanjena proračunska sredstva, a legitimni stavovi da bi najbolje bilo brod potopiti. Godine ne realizacije projekta uređenja Galeba izazvale su opravdano nezadovoljstvo jer u ovom trenutku nitko ne može decidirano odgovoriti kada će se Galeb urediti i privesti svrsi.
Na prestižnom Međunarodnom festivalu filmskih scenarija “SKRIPT FEST” koji se održan od 10. do 12. novembra u makedonskoj Kinoteci u Skoplju, specijalno priznanje za scenario dobila je magistar dramaturgije Marija Čolpa iz Herceg Novog (Crna Gora).
Filmski scenario Marije Čolpe “Lov na vepra” proglašen je kao najbolji od svih pristiglih scenarija na Konkursu za filmski scenario, a nagrada se dodjeljuje i za dosadašnji i sveukupni scenaristički angažman i doprinos. Autroka se zahvalila na ukazanom povjerenju:
“Neobično mi je zadovoljstvo da primim ovako značajno priznanje u Makedoniji i gradu Skoplju, a naročito od strane meritorne komisije i festivala kakav je “Sript fest” Skopje. Cjenim ambiciju prof.dr Hrista Petreskog bez čijeg pregalaštva ovaj festival ne bi dosegao najviši nivo međunarodne vidljivosti. Takođe moram kazati ova nagrada ne pripada samo meni, već je za nju zaslužna i koleginica Spec.Art Ružica Vasić, koja je upornošću koscenariste zaslužna da se na ovakav način upriliči ova scenaristička storija. Scenario pod nazivom “Lov na vepra” nastao je sublimiracijom moja dva dramska teksta “Plan B” I “Lov na vepra” koji su pisani za pozorište.
Diploma Skipt fest
Ovo je potvrda da timski rad i prijateljstvo, no prije svega profesionalan odnos prema zadatom cilju, udruženi u ambiciji da se izvuče priča koja će prvenstveno uticati na temu kojom se na indirektan način bavi “Lov na vepra” a to je nasilje u porodici, donose zagarantovan uspjeh i priznanja.”
Festival “Skript fest” započet je predavanjem Ane Vasilevske sa temom: Dileme sa temom ili kriza vještine pisanja scenarija u mekedosnkoj kimenatografiji. Nakon toga je uslijedila projekcija filmova od Međunarodne filmske asocijacije SIFEŽ i prezentacija nagrada: Skript most dodjeljen je Dušanu Makavejevu, nagrada Skript fest – prof. Vladimiru Blaževskom, nagrada Skript feniks – prof. dr Mišu Netkovu i nagrada Skript present – Toniju Cifrovskom i nagrada Skript trend – mr Mariji Čolpa.
Svečanost je obogaćena sa promocijom knjige Proljećni emigrant od Kalina Ilieva (Bugarska) sa besjedom Jordana Plevneša i promocija knjige “Kidanje, kino život” od Tonija Cifrovskog o kojoj je govorio Todor Kuzmanov, a završeno je sa projekcijom filmova studenata sa filmske Akademije ESRA i učenika osnovnih i srednjih škola iz Skoplja.
Marija Čolpa
Drugog dana na festivalu se održala radionica sa učenicima osnovnih i srednjih škola iz Skoplja sa temom: Savremena literatura – potencijalna inspiracija za uspješan scenario, sa primjerima iz makedonske kinematografije. Upriličeno je dodjeljivanje nagrada za najbolje kratke i dokumentarne filmove.
Trećeg festivalskog dana se održala radionica sa učenicima osnovnih i srednjih škola iz Skoplja sa temom: Priče direktno inspirisane iz svakodnevnog života (vježbe percepcije, oživljavanje dijaloga u slici) nakon čega su uručeni certifikati za učestvovanje na Skript fest radionicama.
Skript fest se održava sa sredstvima i podrškom Agencije za film, Republike Makedonije.
U Muzeju grada Perasta u nedjelju je otvorena izložba kopija dokumenata iz Osmanskog arhiva u Istambulu, pod nazivom „Blago osmanskog arhiva“ a koja je nastavak saradnje ambasade Republike Turske i Muzeja grada Perasta.
Na otvaranju su govorili predsjednik Opštine Kotor, dr Aleksandar Stjepčević, direktor Muzeja grada Perasta Andro Radulović i Mirjana Vukasović, dokumentarista u Muzeju grada Perasta, autorka izložbe.
Uz prisustvo brojnih zvanica iz diplomatskog kora Republike Turske I Republike Azerbejdžana, kao I predstavnika kulturnog I javnog života Turske, izložbu je otvorio ambasador Republike Turske u Crnoj Gori, g. Serhat Galip.
Posebnu zahvalnost dugujemo porodici Karađuzović iz Starog Bara, koja je svojim domaćim specijalitetima, priuštila poseban ugođaj i doprinijela promociji Turske kulture i kuhinje u Perastu, kaže se u saopštenju OJU “Muzeji” Kotor.
Socijaldemokratska partija (SDP) zatražila je parlamentarnu istragu u vezi sa privatizacijom Instituta Igalo kako bi se do kraja rasvijetlili štetni i moguće nezakoniti elementi tog posla.
Član predsjedništva SDP, Dragan Šimrak, ocijenio je da prodaja većinskog paketa akcija Instituta Igalo predstavlja klasičan primjer štetnog pravnog posla kojim se ugrožava državna imovina i dalji opstanak Instituta Dr. Simo Miloševic.
SDP, kako je rekao, vjeruje da postoji osnov za pokretanjeg parlamentarne istrage u Parlamentu kako bi se do kraja rasvijetlili štetni i moguće nezakoniti elementi tog posla.
Šimrak smatra da jedino na taj način javnost i može doći do svih podataka i dokumenata vezanih za tu privatizaciju budući da je ona, sa još mnogim drugim, odlukom Savjeta za privatizaciju, proglašena tajnom, što je potpuno suprotno zakonskom načelu transparentnosti privatizacionih postupaka.
“Podsjećamo javnost da SDP nema predstavnike u Savjetu za privatizaciju već je u njegovom sastavu ‘trojka’ koja ne predstavlja nikog sem sebe i svoje interese. Takođe SDP poziva Tužilaštvo da se pozabavi ovom privatizacijom, zbog osnovanih sumnji da se radi o ogromnim štetama po državnu imovinu”, kazao je Šimrak.
Prema njegovim riječima, radi se o pravnom poslu kojim se u bescjenje otuđuje jedan od brendova Herceg Novog i Crne Gore i to kupcu koji nema nikakvih referenci za bavljenje djelatnošću Instituta.
Dragan Šimrak
“Mogućnost koja se daje kupcu da uplatom kupoprodajne cijene za akcije firme od deset miliona eura postane vlasnik 200.000 metara kvadratnih zemlje uz obalu i 80.000 metara kvadratnih objekata ukuljučujući i Titovu vilu je obrazac štetnog posla”, naveo je Šimrak u izjavi dostavljenoj agenciji Mina biznis.
On je rekao da ako se tome doda da postoji sudska presuda kojom je zemljište u neposrednom okruženju Instituta procijenjeno na oko 560 eura po metara kvadratnih, dolazi se do zaključka da se kupac ovim poslom čašćava sa minimum 100 miliona eura.
“Oni koji su u ime države prihvatanjem ove mogućnosti, sem djelatnosti firme, u svojinu kupca prenijeli ovako vrijednu imovinu, moraće javnosti objasniti kako se nešto, što samo kao zemljište, bez objekata vrijedi 100 miliona prodaje za 10 miliona”, istakao je Šimrak.
On smatra da će prije svega morati Savjet za privatizaciju da objasni zasto je donosio odluke koje su u suprotnosti sa članovima 419 i 420 Zakona svojinskim odnosima.
“Sve ovo pokazuje da kupac nema primarni motiv da razrađuje djelatnost kompanije po kojoj je ona više decenija prepoznata u evropskim i globalnim okvirima, već želi da sticanjem vlasništva nad vrijednim nepokretnostima i zemljištem ostvari ogroman ekstraprofit”, ocijenio je Šimrak.
On je kazao da je nakon toga jasna namjera kupca da predlaganjem studije lokacije, koja će izvjesno po njegovim željama biti usvojena, na tom atraktivnom prostoru započne unosan građevinski biznis.
“I to je više puta viđen scenario privatizacije u Crnoj Gori – prodaj nepoznatom kupcu u bescijenje koji gasi biznis i djelatnost kompanije, ali istovremeno dobija u vlasništvo vrijedne nekretnine koje višestruko premašuju iznos cijene koju je platio u postupku privatizacije. Toga je već i u Herceg Novom bilo previše”, rekao je Šimrak.
Prema njegovim riječima, posebna su priča odredbe Ugovora kojima se država obavezuje na ispunjenje određenih uslova koji i ne zavise od nje već drugih subjekata i objektivnih okolnosti.
“A dok takve uslove ne ispuni kupac neće platiti ni takvu kupoprodajnu cijenu, već će kroz privremene organe upravljanja voditi Institut. I to je viđen scenario privatizacija u Crnoj Gori – da kupac ulazi u posjed kompanija a da nije platio ni cent, te da kupoprodajnu cijenu obezbjeđuje iz profita firme kojom rukovodi na krajnje zakonski problematican nacin”, kazao je Šimrak.
