Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović raspisao je za 16. oktobar izbore za odbornike u skupštinama opština Budva i Kotor
Kako je saopšteno iz kabineta Vujanovića, ta odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviće se u „Službenom listu Crne Gore“ i u „Službenom listu Crne Gore – opštinski propisi“.
Vujanović je ranije za 16. oktobar raspisao i parlamentarne izbore.
Fešta “Fašinada” ima tradiciju koja nikada nije prekidana i sa sobom nosi obilježje vjerskog turističkog i folklornog karaktera, običaja koji na Mediteranu nigdje ne možete vidjeti i doživjeti – kazao je za Boka News, peraški župnik don Srećko Majić.
Tako je bilo i 565. put, juče 22. jula 2016, pred zalazak sunca u peraškom akvatoriju, kada su vezane barke od Perasta ka Gospinom otoku, nosile kamenje koje je završilo u more kako bi ojačalo otok. Ova manifestacija je dobila ime po talijanskoj riječi ”fascia”, što znači traka ili povez, a tako je nazvana jer su barke međusobno povezane i napunjene kamenjem, okićene jablanovim granama, plove ka otoku Gospe od Škrpjela. U barkama su samo muškarci, dok ih žene pozdravljaju sa obale. Tokom ove svojevrsne procesije na moru, pjevaju se bugarštice.
Povod za Fašinadu – Legenda će nas vratiti na 22. juli daleke 1452. godine kada su peraški ribari, braća Mortešići, ribajući u noći na sred mora naišli na Gospinu sliku na morskoj hridi, grebenu ili škrpjelu. Legenda dalje kaže da se Gospina slika na ovoj hridi pojavljivala tri puta i da se jedan od braće Mortešić, teško obolio, pomolio pred Gospinom slikom i potom ozdravio. Pobožan narod, dirnut nenadanim ozdravljenjem teško bolesnog Mortešića, odluči da se na toj hridi sagradi crkvica u čast Gospe i da se u njoj smjesti slika.
Stoljetnim potapanjem kamenja, brodova i barki oko jedne prirodne hridi nastade umjetni otočić Gospe od Škrpjela na 3.060 metara kvadratnih. U jednom podnesku duždu iz 1603. godine stoji podatak da su Peraštani potopili oko 100 starih brodova krcatih kamenjem.
Godine 1663. u jednoj parnici pred mletačkim Vijećem Četrdesetorice pišu Kotorani kako su Peraštani 1484. godine zapremili crkvu sv. Marije od Škrpjela koju su sazidali na grebenu. Nakon smrti opata Pompeja Pasqualia, 3. maja1535. peraštani su sagradili „vrlo otmjenu crkvu Blažene Djevice, nazvane od Škrpjela, na obližnjem otočiću“. Na vrhuncu svoje ekonomslke moći, u drugoj polovinu 17. vijek peraštani podigoše današnju crkvu.
Istražujuci, idemo u ne tako daleku prošlost. M.M. iz Đurića je 13.10.1963. godine svojom novom barkom donio kamenje i potopio ga kod otočića. Na riječi „U ime Oca“ bacio je prvi kamen; na riječi „Sina“ drugi, a na riječi „Duha Svetoga“ treći, potom sve ostalo. Obišao je barkom otočić, ušao u crkvu da se pomoli a nakon toga rekao: „Barka ne smije nositi nikakav teret dok ne donese kamenje pod školj. To je stari obićaj“, ispričao nam je peraški župnik don Srećko Majić.
Što je Fašinada – Na dan 22.jula, kada se po predanju slavi pronalazak gospine slike ili početak izgradnje otočića, Peraštani dovlače svojim barkama kamenje i potapaju ga oko otočića. Ovaj se običaj zove fašinada od talijanskog fascinare-ta, što znači dovlačenje. Nije to radi samog običaja, nego i zbog praktične potrebe. Naime, more, osobito zimi, podriva tlo pa se na tim mjestima i nabacuje kamenje.
Po starim odredbama ceremonijala, 21. jula uveče, po mjestu bi se oglasila kapetanova naredba da se niko ne smije udaljiti izvan mjesta pod prijetnjom globe od pet dukata, nego da sve barke, velike i male, pođu na fašinadu, a onaj koji nije imao svoju, mogao je ići se nekim drugim. Jedan od prokuratora na otočiću, izbrojio bi barke.
Tok procesije – U smiraj dana, 22.jula mladići pod upravom vojvode, nakrcaju kamenjem veliku barku o trošku Opštine na istočnom dijelu Perasta – Luka, ponta Đurišića . U jednom periodu prva barka je bila kaić Školja u kojoj su bili sveštenik, gradonačelnik, veslači i pjevači, zatim bi slijedila velika barka iz Strpa s kamenjem.
U novije vrijeme, prva barka je od mještanina. U njoj su župnik, nekoliko uglednih građana iz Perasta, pjevači i veslači. Pridruže im se međusobno povezane i druge barke pune kamenja.
Put kojim procesija barki ide prema otočiću, podsjeća na teške dane turske okupacije Boke od Risna do Herceg Novog, kao što nas na to podsjeća i odsustvo žena u samoj procesiji.
Prisustvo sveštenika i gradonačelnika u prvoj barci koja predvodi procesiju, svjedoči o neraskidivoj vezi života i vjere koja karakteriše drevna vremena Boke. Isto tako i pjevanje arhaičnih peraških bugarštica, muzika je raspoloženja i veselja koje je pratilo napore drevnog života peraštana.
Običaj je da u barkama budu samo muškarci i da se vesla. Pjevači počinju pjesmu: Oj, vesela veselice, od Pošova do pjace sv. Nikole, a nakon toga do Školja pjeva se Dvoje mi drago zaspalo.
Kad prva barka zađe iza školja, tada se ostale barke odvezuju i baca se kamenje na ona mjesta na kojima je najpotrebnije radi jačanja podloge otočića. Običaj je da se svečanim zvonjenjem zvona dočekaju barke.
Barke se kite zelenilom od kada su u Perst dosli Poležani, 1921. godine. Na fašinadi nije bilo zastava, a razlog je taj što se zastave nakon zalaska sunca skidaju, nikada se ne viju.
Najmanji broj barki zabiljezen je 1909. godine – dvije, a najveći 1973. – 50.
565 godina je po redu od onog dana kada je po tradiciji prvi kamen bačen u more u slavu i čast Bogorodice koja s tog kamena i danas zastitničkim pogledom gleda na Perast i Boku.
Prepuna umjetnina Gospina crkva na otočiću nije samo muzej. Oko nje se odvijaju svečanosti od kojih je svakako najživopisnija fašinada koja je začtićena i dobila je “status nematerijalnog kulturnog dobra nacionalnog značaja”.
“Naravno, vremena su se promijenila i u tom smislu peraška fašinada po svom karakteru sve više poprima obilježje jedne folklorne atrakcije, ali i dragocjeno povezuje prošlost sa sadašnošću i u jednostavnosti svoje simbolične ljepote, uliva nam povjerenje da ćemo i ubuduće uspijevati održavati u sebi vrijednosti kao najdragocjeniju opremu za naše putovanje u budućnost”, kazao je župnik peraški don Srećko Majić.
Više fotografija na našoj facebook strani.
Povodom odlaska u Rio de Žaneiro na 31. Ljetnje olimpijske igre, danas je za 19 olimpijaca iz Herceg Novog priređen svečani ispraćaj.
Crna Gora je na 30. Ljetnjim olimpijskim igrama u Londonu bila druga država po broju takmičara u odnosu na broj stanovnika. U Riju se očekuje slična situacija.
Među članovima crnogorske delegacije je 21 Novljanin , među kojima je 9 takmičara. Jedriličar Milivoj Dukić prvi je izborio plasman na Olimpijske igre, a pored njega boje Crne Gore braniće teniserka Danka Kovinić, plivačica Jovana Terzić, članovi vaterpolo reprezentacije Crne Gore:Aleksandar Ivović, Aleksandar Radović, Saša Mišić, Predrag Jokić, Miloš Šćepanović i Stefan Pješivac.U Rio putuju i članovi stručnog štaba vaterpolo reprezentacije: selektor Vladimir Gojković, direktor Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore i pomoćni trener Petar Porobić, kondicioni trener Ivica Sjekloća, doktor vaterpolo reprezentacije i cijelog olimpijskog tima Predrag Dabović, fizioterapeut Dejan Mihailović. U Rio idu i trener Milivoja Dukića – Nenad Vijali, trener Jovane Terzić – Sead Adrović, Predrag Vukčević – ispred Jedriličarskog saveza Crne Gore, kao i internacionalni vaterpolo sudija – Stanko Ivanovski. Crnogorsku ekspediciju čine Novljani: Boro Mračević, član izvršnog odbora Crnogorskog olimpijskog komiteta , Đuro Marić šef ekspedicije Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore i predsjednik Skupštine ovog saveza , član Misije Crne Gore na Olimpijskim igrama – Miloš Mračević , kao i dvoje volontera – Petar Stanojlovići Marija Konjević, koja je već u Brazilu i pomaže u realizaciji najvećeg sportskog događaja u svijetu. Oni će biti među sedamdeset hiljada volontera iz cijelog svijeta.
“Herceg Novi je olimpijski grad. Još davne 1896. godine Momčilo Tapavica, naš poznati arhitekta koji je projektovao Hotel „Boku“, Dječiji dom „Mladost“ i druge objekte, postao je prvi čovjek slovenskog porijekla koji je osvojio olimpijsku medalju, na prvoj olimpijadi modernog doba u Atini”, ustvrdila je predsjednica opštine Nataša Aćimović. Idu da osvoje novo olimpijsko odličje ili odličja, postignu nove rekorde i da ime naše zemlje i grada još jednom upišu na spisak najboljih.
“Siguran sam da je ovo za Ginisovu knjigu rekorda da 21 osoba zvanično učestvuje na Olimpijadi iz grada koji ima 35 hiljada stanovnika, i zvanično kažem ovo je Olimpijski grad. Mi smo proširili lepezu Jadran i Jadranaši od 1952 – 2012 u Londonu uvijek smo imali predstavnike većinom u vaterpolu, ponekad u plivanju, a od Londona imamo Dukića u jedrenju a od Rija imamo i Kovinićku u tenisu – 4 sporta iz Herceg Novog”, kazao je Mračević.
Šef ekspedicije VPSCG i predsjednik Skupštine saveza dr Đuro Marić, podsjetio je da sportisti koji su olimpijci da bi došli do tog uspjeha ulažu ogroman trud i rad.
Kapiten naše vaterpolo reprezentacije Predrag Jokić, crnogorski je rekorder u nastupima na Olimpijskim igrama. “Nadam se da će ovo biti treća sreća, obećavamo da ćemo dostojanstveno prezentovati Herceg Novi i Crnu Goru – poručio je Jokić.
“Svi ćemo dati maksimum i nadam se da ćemo se vratiti sa medaljom sa Olimpijade. Hvala na podršci i kada nam bude teško sjetićemo se ovog momenta da nas gura do najvećih sportskih dostignuća”, – kazao je Milivoje Dukić.
Nautički informacijski servis, višejezična besplatna aplikacija za pametne telefone Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Hrvatske, namijenjena zapovjednicima jahti, voditeljima brodica, ribarima, roniocima i drugima koji provode vrijeme na moru i obali, puštena je u probni rad i predstavljena u četvrtak u Rijeci.
Aplikacija je dostupna na 12 jezika i može se besplatno skinuti. Sadrži pravila plovidbe i druge informacije bitne za sigurnost na moru, popis luka i sidrišta, kontakte javnih službi poput lučkih kapetanija, zdravstvenih ustanova, barokomora i hitnih službi, vrlo preciznu vremensku prognozu za pomorce koja se automatski prilagođava lokaciji na kojoj se korisnik nalazi te mogućnost prijave uočenih prekršaja na moru.
Vrlo važan dio aplikacije je mogućnost slanja poziva u pomoć, pri čemu se usporedno šalje SMS poruka s točnom lokacijom osobe u nevolji.
Aplikacija Nautički informacijski servis je razvijana 12 mjeseci, a njena ukupna cijena je 1,5 milijuna kuna. U probnom radu će biti do travnja 2017. godine.
Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Miro Škrgatić, kazao je na predstavljanju da se na hrvatskom dijelu Jadrana nalazi 19.000 jahti i 118.000 brodica te istaknuo podatak o prijavljenih 22.000 dolazaka stranih plovila u prvih šest mjeseci ove godine. U čarteru je više od 4.800 plovila, a na njima godišnje plovi 400 tisuća ljudi, rekao je.
Hrvatska je u središtu interesa nautičara a to uvjetuje jačanje brige i odgovornosti za sigurnost, istaknuo je Škrgatić.
Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Goran Šarin naveo je da se na Jadranu u Hrvatskoj svake godine dogodi oko 1.100 nezgoda, a najčešći uzroci su nestručno upravljanje plovilom, tehnički nedostaci plovila ili nepoznavanje vremenske prognoze, te je odlučeno da se napravi ovakva aplikacija kako bi pomogla sudionicima u pomorskom prometu i drugima.
Glavni tajnik ministarstva turizma Ivo Bašić istaknuo je važnost sigurnosti za turizam, pozdravljajući pokretanje aplikacije. Naveo je kako treba učiniti sve da se ne dogode nesreće, a ako se i dogode, da posljedice budu što manje.
Mještani vikendaških naselja Krašići i Maslinjak koji su prije nekoliko decenija podignuti iznad trase lokalnog puta za Petroviće, na tivatskom dijelu Luštice, ogorčeni su aktuelnom sutuacijom u tom nekada popularnom turističkom naselju. Ovdje je počev od kraja šezdesetih do početka 200-tih podignuto oko 1.700 vikendica čiji su vlasnici mahom ljudi iz Srbije, a njihovi problemi počeli su 2009- kada je Vlada Crne Gore na predlog Ministarstva održivog razvoja i turizma, donijela Državnu studiju lokacije Sektor 29 Krašići, kojom je urbanizovala do tada neizgrađeni uski pojas prirodne kamenite obale mora ispod puta za Petroviće. Nakon toga na samoj obali mora, sa temeljima bukvalno u morskoj vodi, ovdje je niklo 30-tak luksuznih privatnih “turističkih vila” čiji su vlasnici u većini slučajeva svojim komšijama iznad puta, počeli braniti pristup moru i obali kao javnom dobru.
“Osnovni problem Krašićana -većinom vlasnika parcela u prostoru od hotela „Anderba” ka Rosama, mada se to odnosi i na vlasnike iz naselja „Maslinjak”, je što ostaju i ostajaće bez izlaska na morsku obalu. Zašto kažemo „ostaju i ostaće bez izlaska na morsku obalu”, a ne ostaju bez plaža? Istina je da pravu plažu, uređenu i pripremljenu za kupače nikada nismo ni imali. U dugom nizu godina sami smo uređivali morsku obalu, betoniranjem segmentno dio po dio, u skladu sa svojim mogućnostima. Sve što je urađeno ničim nije ugrožavalo i remetilo morsku obalu, a pružalo je sigurnije i udobnije korišćenje obale.”-kazala nam je u ime brojnih stanara vikendaških naselja Krašići i Maslinjak, Veselinka Obradović.
Podsjetila je da je nakon talasa kupoprodaje parcela ispod puta na obali mora što se desilo 2007-2008, naknadno donešena DSL koja je legalizovala gradnju na tom prostoru.
“Među prvim parcelama prodata je parcela za izgradnju tzv. „ronilačkog kluba” i to na jedinoj većoj šljunkovitoj plaži u Krašićima. U junu 2009. godine „digla se velika prašina”.
Novine su pisale „200m² napravljena površina u moru od brda kamena i zemlje. Čije je? Ko je?” Tada se pisalo, ipak šta je učinjeno učinjeno je. Vremenom se zaboravilo. Nakon tri godine, na tom mestu počinje gradnja „Ronilačkog kluba”. Ovaj objekat je zapravo privatna vila u vlasništvu osobe iz Rusije.”- kazala je Obradović dodajući da jeu međuvremenu intenzivirana i gradnja drugih sličnih vila sa pontama u moru.
“Polako nestaje obala na kojoj su se kupali ne samo Krašićani i njihovi gosti, već i stanovnici Zabrđa. Tendencija prelaska morske obale u ruke privatnih lica se uporno nastavlja, pa se pitamo: Gdje ćemo se kupati za koju godinu? Kako doći do mora? Zašto smo uzalud ulagali svoj novac, vreme i strpljenje?”- istakla je ona dodajući da vikendaši imaju i brojne druge probleme sa lošim vodosnabdijevanjem, nezavršenom kanalizacijom, zagađenjem mora…
“Moram da naglasim da plaćamo račune za sve neadekvatno izvedene komunalne usluge za svih 12 mjeseci godišnje iako je boravak većine vlasnika do 3 meseca u toku godine. Porez na imovinu je takođe velika stavka koja uporno raste. Za bespravno izgrađen objekat 90-100m² porez za 2014. iznosi oko 260€, za 2015. iznosi oko 680€ a za ovu godinu 2016. iznosi oko 870€ dok zZ objekte sa dozvolom iznosi duplo manje.”- istakle je Obradović koja negoduje i zbog toga što je Optina Tivat u međuvremenu zvanično promijenila imena većine ulica u Krašićima a koje su vikendaši sami prethodno imenovali, bez saglasnosti lokalne uprave.
Prema njenim riječima, vlasnici stanovai parcela u vikendaškom dijelu Krašića pitaju se da li je uopšte više na tom prostoru moguć njihov opstanak i da li oni treba da “nastave da daju svoj doprinos razvoju turizma u Tivtu”. Ona je u ime svih svojih komšpija pozvala Opštinu Tivat da otkupi dio privatnih parcela neposredno uz more “dok je nešto tako još moguće”, te da “shodno našem broju, odredi mjesto za uređenu javnu plažu za sve nas ugrožene građane.”
Čuvaj se čoveka od jedne knjige – upozorio nas je davno Tomas Akvinski, uzdržavajući se da makar izlikom kaže, makar to bila i Biblija. Slediti isključivo jedan nauk, a bez poznavanja i poređenja, poricati sve drugo, vodi, kao što znamo, opasnom sužavanju vizure i ograničavanju slobode. Izražajna moć knjige počiva na jeziku kao najobuhvatnijem sredstvu komunikacije među ljudima, zato je ona do danas najznačajniji komunikacijski tehnološki izum, kazala je na otvaranju 14. Trga od knjige u Herceg – Novom, književnica Vida Ognjenović.
„Neuništivost biblioteke, uprkos trošnosti materije najbolje potvrđuje Aleksandrijska koja je kroz milenijume pretrpela mnoge pošasti i ljudske pohare od kojih je svaka mogla da bude fatalna. Pretrepela je ona i vatru i vodu, i zemljotrese, i vojsku i varvare, i učene kradljivce i one koji su neuko čuvali, i one koji su je skrnavili znajući šta čine. I nije nestala. I nisu je spasili ni carevi, ni generali, ni gusari, ni osvetnici jer oni njenu moć ne poznaju, niti trgovci ni bankarski meštri, jer je njena vrednost nemerljiva, i sveštenici se plaše njenog idejnog bogatstva i raznolikosti. Spasili su je odani čitaoci svojom neutaživom potrebom za njom“, istakla je u svom govoru Ognjenović.
Brojnim gostima i izdavačima. obratila se poželjevši im dobrodošlicu predsjednica hercegnovske Opštine Nataša Aćimović.
Zadovoljstvo je biti na Trgu od knjige, sa knjigama i među knjigama, u vatrometu najrazličitijih biografija, sudbina, života, puteva… i sanjanih ili željenih događaja i doživljaja, rekla je predsjednica hercegnovske Opštine Nataša Aćimović pozdravljajući brojnu publiku na otvaranju 14. hercegnovskog sajma knjiga na Belavisti.
Šekspir treba da nam bude sagovornik
Prvi program ovogodišnjeg „Trga od knjige“ bio je posvećen značajnom jubileju koji se ove godine obilježava u cijelom svijetu – 400 godina od smrti Vilijama Šekspira. Nadahnuto predavanje naslovljeno „Šta je Šekspir nama, ili mi njemu?“ održala je prof. dr Zorica Bečanović – Nikolić, autorka knjiga „U traganju za Šekspirom“, „Šekspir iza ogledala“ i „Hermeneutika i poetika“, koja se u nastavi i naučnim istraživanjima bavi Šekspirovom stvaralaštvom u kontekstu evropske renesanse i savremenih tumačenja. Poenta kazivanja prof. dr Zorice Bečanović Nikolić je da Šekspir i danas treba da nam bude sagovornik. Gošća hercegnovskog trga od knjige u avgustu će o Šekspiru i Lazi Kostiću govoriti i na kongresu šekspirologa u Šekspirovom rodnom mjestu Stratfordu na Ejvonu.
“Glumac, kaži nešto smešno”
Irfan Mensur u završnom dijelu programa otvaranja Trga od knjige izveo je monodramu Glumac, kaži nešto smešno koju je sam i režirao. Za Portal Radio Herceg Novog komentarisao je „estradizaciju pozorišta“.
-Ja nemam ništa protiv estradnog pozorišta, i ljudi koji to rade, kada to rade jako dobro – ja im se divim. Ali, to su prosto druge niti, to su drugi talasi u razmišljanju. Estrada treba da zabavi, a pozorište je nešto što treba da te opomene, da te uštine ne bi li te probudilo. Ja sam pre za pozorište, nego za opštu zabavu! Nije problem što dolazi do estradizacije pozorišta nego što publika pozorište počinje da shvata pomalo kao zabavu, a pozorište nije zabava, ono mora da opominje, da otvara oči, da probudi!
Putnički avion „tupoljev Tu-204-100“ ruske aviokompanije „Red Wings“, juče poslijepodne se neposredno nakon polijetanja iz Tivta na redovnoj liniji za Moskvu, zbog tehničkih problema morao vratiti na polazni aerodrom.
Posada aviona registarske oznake RA-64043, kontroli leta je neposredno nakon polijetanja u 16.54 sati sa piste tivatskog aerodroma, prijavila tehničke probleme sa jednim od dva motora „Advigatel PS-90“ koji pogone ovaj avion težak oko 100 tona, a koji može prevesti 208 putnika.
„Otkazao je motor broj jedan i kapetan je to prijavio kontroli leta u 16.56 sati i pokrenuo proceduru predviđenu za ovakve vanredne situacije, odnosno za prinudno slijetanje sa jednim ispravnim motorom. U skladu sa time, sve naše interventne službe stavljene su u stanje pripravnosti za prinudno slijetanje, a avion je, nakon što je utrošio višak goriva, sigurno sletio u 17.53 časova, bez potrebe za bilo kakvom intervencijom dežurnih službi.“- kazao je direktor aerodroma Tivat Jovan Mačić.
Da bi utrošio gorivo i postigao maksimalno dozvoljenu težinu za slijetanje, ruski avion u kome je bilo 199 putnika, od čega troje djece i 11 članova posade, skoro sat vremena je kružio nad otvorenim morem, tridesetak kilometara južno od Tivta.
„Tupoljev 204“ je sinoć ostao u Tivtu, parkiran na platformi ovdašnjeg aerodroma, a predstavnici komapnije „Red Wings“ zbrinuli su njegove putnike za koje će danas iz Moskve doći drugi avion i odvesti ih kući. Očekuje se i tehnička komisija kompanije „Red Wings“ koja će dijagnostifikovati kvar na motoru i odrediti kako će se on otkloniti.
Avion koji je doživio kvar star je samo 8 godina, a iz fabrike je „Red Wingsu“ isporučen u junu 2008.
Na poziv kolega iz Pomorskog saobraćaja Turistička Organizacija Opštine Tivat uključila se u akciju prikupljanja sredstava za operaciju 11-godišnje Ive Bijelić u Njemačkoj. Iva je oboljela od sarkoma i neophodno joj je 300 000 eura za operaciju i postoperativni period.
Turistička Organizacija Tivat poziva sve dobre ljude da se uključe u ovu akciju i doniraju prema svojim mogućnostima na žiro račun
Pero Bijelić
CKB 510 000 000 0 112 383270
Posjeta turista
Posjeta turista u Tivtu za četvrtinu je bolja nego u isto vrijeme prošle godine – saopštila je juče Turistička organizacija najmanjeg bokeljskog grada.
Prema njihovoj statistici, trenutno se na području Tivta u svim vidovima smještaja odmaraju 6.304 zvanično prijavljena turista, što je čak 26 odsto više nego na isti dan prošle godine. Od ukupnog broja gostju njih samo 41 je iz Crne Gore, a sve ostalo su stranci.
U hotelima odmara 770 gostiju, usluge izdavalaca privatnog smještaka koristi 5.356 posjetilaca, u odmaralištima ljetuju 122, a u kampovima 56 turista.
U okviru 11. Festivala mediteranskog teatra “ Purgatorije ” u Tivtu, u subotu 23.jula će premijerno biti izvedena pozorišna predstava “Tre sorelle” u produkciji Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje i Centra za kulturu Tivat.
Po tekstu Stevana Koprivice, a u režiji Zorana Rakočevića, ovu predstavu igraju studenti treće godine studijskog programa gluma na FDU u okviru ispita iz istoimenog predmeta, i to : Marija Đurić, Jelena Đukić, Marija Labudović, Omar Bajramspahić, Vule Marković, i Pavle Popović.
Takođe, ovom predstavom studentkinja treće godine produkcije Jelena Odalović, polagaće ispit iz istoimenog predmeta. Šef klase je redovni profesor Branislav Mićunović u saradnji sa profesorom doc.mr. Brankom Ilićem. Predstava je inače, utemeljena na motivima poznate bokeške priče o tri sestre sa Prčanja koje su bezuspješno čekale na povratak sa mora pomorca u kojeg su sve tri bile zaljubljene.
„Tre sorelle“ se vraćaju doma da provjere kako legende i demone i ljubavi sagledava najnovija generacije crnogorskih dramskih umjetnika. Ima li ljepšeg dogadjaja za pisca i profesora škole iz koje dolazi reditelj i glumci?“- kazao je povodom premijere ove predstave njen pisac Stevan Koprivica.
Predstava će se igrati u subotu na sceni atrijum Buća-Lukovič u Tivtu, u 21.30 sati, a prva repriza je u nedjelju u istom terminu.
U požaru koji je jutros nešto prije jedan sat poslije ponoći izbio u centru Tivta, veliku štetu pretrjela je trgovina „Aroma“ u Njegoševoj ulicu. Vatra koja je izbila iz za sada zvanično neutvrđenih razloga, po svemu sudeći , zahvatila je prvo nagomilanu kartonsku ambalažu u ekonomskom dvorištu iza objekta, a odmah zatim i samu prodavnicu uz čiji zid ambalaža je bila naslagana.
Odmah je intervenisao kompletan sastav vatrogasaca Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat, kojima su u pomoć pritekle i kolege iz Službe zaštite i spašavanja Opštine Kotor i Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“ iz Radovića. Oni su uspjeli da spriječe da vatra zahvati obližnju stambenu zgradu i hotel „Mimoza“. Iz objekta u kojem je izbio poažr, vatrogasci su iznijeli više velikih plinskih boca, spriječivši njihovu eksploziju.
„Požar je gasilo 40 vatrogasaca sa ukupno deset vozila, a potrošeno je više od 80 tona vode da bi se vatra koja je bila u već razbuktaloj fazi, obuzdala i spasilo što se spasiti da. Zaista nadljudskim naporima, svi zajedno uspjeli smo da od vatre odbranimo oko 50 odsto objekta i oko 70 odsto robe i aparata u trgovini.“ – kazao nam je komandir Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat Zoran Barbić, dodajući da je intervencija trajala punih 5 sati .
Na požarištu gdje još pomalo tinja vatra, i dalje dežura jedna ekipa vatrogasaca. Na sreću, u ovom najozbiljnijem ovakvom incidentu ovog ljeta u Tivtu, uprkos činjenici da se sve odvijalo u centru grada čijim je ulicama u to doba šetao veliki broj turista, niko nije povrijeđen.
Na licu mjesta tokom trajanja intervencije bila je i gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević.
© BokaNews, 2021
