Zatvaranje kruzing sezone 2015. - Kruzer Costa Deliziosa
1 od 6
Zatvaranje kruzing sezone
Zatvaranje kruzing sezone
Zatvaranje kruzing sezoneZatvaranje kruzing sezone
Zatvaranje kruzing sezone 2015.
Zatvaranje kruzing sezone
Zatvaranje kruzing sezone 2015.
Za kraj zvanične kruzing sezone, kako tradicija nalaže, kruzer “Costa Deliziosa“ sinoć je ispraćen iz Luke Kotor, sirenom u pratnji patrolnog broda na kojem je bio izvršni direktor Luke Kotor, Vasilije Kusovac sa saradnicima.
„Uz zvuke sirena ispratili smo ploveći hotel sa preko dvije hiljade putnika i hiljadu članova posade. Svim putnicima smo zaželjeli sretan put i mirno more.
Luku Kotor ove godine posjetilo je rekordnih 410 kruzera sa preko 450.000 putnika, 1500 jahti sa preko sedam hiljda putnika.
Prema najavama za iduću godinu očekujemo preko 440 brodova, oko 40 dolazaka više nego ove godine.
Zatvaranje kruzing sezone 2015.
Boka News: Pitanje koncesije ?
Vasilije Kusovac: „Pitanje koncesije je za nas definitivno pitanje biti ili ne biti, očekujem da se riješi u najkraćem roku kako bi menadžment mogao da planira i realizuje poslovne obaveze. Svako drugo riješenje bi bilo loše i negativna poruka našim poslovnim partnerima.
O međunarodnom tenderu neću ni da razmišljam, jer mi nemamo nikakve šanse. Očekujem da će država kao u drugim slučajevima povjeriti Luci Kotor da obavlja svoju djelatnost na ovom prostoru kako je to i radila decenijama. Bilo bi iluzorno tražiti novog operatora. To ne bi bilo povoljno ni politički ni ekonomski u ovom trenutku. Kao patrioti i osobe koje vole svoj Grad i Boku, za budućnost naše djece nebi voljeli da se tako nešto desi“ – kazao je Vasilije Kusovac za Boka News.
Stara palma na Pinima u Tivtu kojoj je krosnja posjecena zbog napada surlaš
Inženjerska komora Crne Gore uputila je dopis svim svojim članovima – inženjerima hortikulture i pejsažnog uređenja, koji su angažovani na poslovima na Crnogorskom primorju, da prilikom planiranja ukrasnog bilja za uređivanje prostora, ne planiraju sadnju više vrsta palmi, kako bi se suzbilo širenje štetočinskog insekta palmin surlaš .
Na spisku vrsta i rodova palmi koje po preporuci Inženjerske komore, a na osnovi mušljenja Fotosanitarne uprave Ministarstva poljoprovrede i ruralnog razvboja, ne bi trebalo saditi su Areca catechu, Arecastrum romanzoffianum , Arenga pinnata, Borassus flabellifer, Brahea armata, Butia capitata, Calamus merillii, Caryota maxima, Caryota cumingii,Chamaerops humilis, Cocos nucifera, Corypha gebanga, Corypha elata, Elaeis guineensis, Howea forsteriana, Jubea chilensis, Livistona australis, Livistona decipiens, Metroxylon sagu, Oreodoxa regia, Phoenix canariensis, Phoenix dactylifera, Phoenix theophrasti, Phoenix sylvestris, Sabal umbraculifera, Trachycarpus fortunei i Washingtonia.
Iz Inženjerske komore podsjetili su da je u oktobru 2012. prvi put u Crnoj Gori na području Ulcinja, utvrđeno pristustvi štetnog insekta -crvenog plaminog surlaša, Rhyncophorus Ferrugineus (Oliver) koji izazova potpuno propadanje i uništenje palmi.
“U međuvremenu granice obilježenog područja na kome se sprovode fitosanitarne mjere protiv palminog surlaša su se znatno ptroširile, pa se ove mjere sprovode na čitavom Crnogorskom primorju, što znači da je rizik od infestacije palmi veliki i da za uređenje prostora ne bi trebalo koristiti gore navedene palme.”- stoji u dopisu Inženjerske komore.
crveni surlas palmin
Na području Tivta do sada je na na javnim i privatnim zelenim površinama infestacija palminim surlašem evidentirana kod 15-tak primjeraka kanarske palme, od kojih je Tivćanima najteže palo obolijevanje jedne skoro 100 godina stare palme na terasi hotela “Pine”, koja je karakteristično obilježje tog dijala grada. Iako to Ministarstvo poljoprivrede uporno negira, palme su se u Tivtu surlašem zarazile od odralih primjeraka te vrste drveća koje je za uređenje zelenih površine proteklih par godina preko podgoričke firme “Kalia”, iz inostranstva uvezao elitni tivatski nautički centar Porto Montenegro. Među drvoredima palmi na obali luksuzne marine je i nekoliko koje su u međuvremenu zbog bolesti, posječene do korena, kao i par primjeraka kod kojih je uklonjna čitava krošnja i dio debla pri vrhu stabla, u nadi da će se nakon te radikalne metode,tzv.dendrohirurgije, stablo ipak regenerisati.
Turistička organizacija Kotor objavila je kompletan program novogodišnjih svečanosti. Program je ove godine zamišljen ambiciozno, kreativno, drugačije i kompleksnije nego ikad do sad i sadrži tri segmenta, poručili su iz TO Kotor.
Prvi je dvodnevni – Novogodišnji koncert, sa dočekom 31.decembra 2015. i 1.januara 2016.
Drugi segment – “Od Božića do Božića” koji se po treći put održava u Kotoru i nudi tradicionalni, kotorski duh i sve što kotorani vole i godinama praktikuju, a trajaće od 22.decembra 2015. do 8.januara 2016.
Treći segment – Dječija Nova Godina, koju realizuje Kotorski Festival Pozorišta za djecu, i donosi program i iznenađenja kakve Kotor do sada nije vidio, a održava se 30.decembra 2015.
Photo: Boka News
Progam:
22.12. Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor
(JU KulturniCentar “Nikola Đurković” 20:00h)
24.12. Priganice
(Glavna gradska vrata 10:00h)
26.12. Božićna tombola
(Kafana Dojmi 11:00h)
29.12. Koncert učenika ŠOSMO “Vida Matijan”
(Crkva Sv. Duha 19:00 h)
30.12. NOVOGODIŠNJI PROGRAM ZA DJECU
11:00, Kulturni centar
DEDAMRAZBUKA
Predstava za djecu 3+
12:00, Kulturni centar
NOVOGODIŠNJA ŠKOVACIJERA
Koncert za najmlađe
13:00, Trg od oružja
PJEVAJMO I PLEŠIMO DO NOVE
Koncert kotorskih mališana
14:00, Opšta bonica Kotor
DJEDA MRAZ U BOLNICI
Podjela paketića djeci na dječjem odjeljenju
15:00, Kino Boka
10, 9, 8, 7, …
Novogodišnja filmoteka projekcije filma 16:30, Kino Boka
31.12. NOVOGODIŠNJI KONCERT (Trg od oružja, 20:30h)
20:30h The Bestbeat (SRB)
22:00h Artan Lili (SRB)
23:30h Sacri Cuori (ITA)
1. januar 2016. NOVOGODIŠNJI KONCERT (Trg od oružja, 20:30h)
20:30h Light Under The Black Mountain (CG)
22:00h Repetitor (SRB)
23:30h The Bambi Molesters (HR)
02.01. Koncert grupe ZAA (SRB) i Ničim Izavan (SRB)
(Trg od oružja 20:30h)
04.01. Božićni koncert srpsko pjevačko društvo “Jedinstvo”
(Trg Sv. Nikole 18:00h)
05.01. Koncert klape Rišpet (Pjaca od muzeja20:30h)
06.01. Priganice (Glavna gradska vrata10:00h)
08.01. Božićna “Papalada ala maka” (Trg od oružja18:00h)
Papalada ala maka – Kotor 2015
Program dočeka je dio trostrukog praznično/novogodišnjeg programa koji grad Kotor priprema i zaista je poseban po svojoj koncepciji i ponudi. Manifestaciju dočeka organizuje Turistička Organizacija Opštine Kotor, sa NVU Karampana Kotor, uz pokroviteljstvo Opštine Kotor i podršku Ministarstva održivog razvoja i turizma.
“Poklon gradu” naziv je koncert profesora Muzičke škole „Vida Matjan“ povodom Dana Opštine Kotor, biće održan u četvrtak 26.novembra u 19 sati u crkvi Sv. Duha.
Nastupiće profesori škole, koji će se predstaviti kotorskoj publici na različitim instrumentima: klaviru, violini, flauti, gitari, solo pjevanju itd…
Na programu su djela Dopplera, Hačaturijana,Gotovca, Browera, Biničkog, Lacerda…
Istraživači su analizirali nekoliko vrsta podataka, kao i hiljadu godina istorije 12 obalnih regija širom svijeta, uključujući i Jadransko more
Za samo 43 godine, 2048., u oceanima našeg planeta više neće biti ribe. Do tog je zaključka došao međunarodni tim naučnika predvođen dr. Borisom Wormom iz Sveučilišta Dalhousie u Halifaxu. Oni su analizirali nekoliko vrsta podataka, kao i hiljadu godina istorije 12 obalnih regija diljem svijeta, uključujući i Jadransko more.
“Ovo nije predviđanje budućih događaja, ovo se sada događa”, istaknula je britanska istraživačica Nicola Beaumont. Uzrok tome je nestajanje ribljih vrsta zbog pretjeranog ribarenja, zagađenja, gubitka staništa i klimatskih promjena.
Već sada je 29 posto jestive ribe i plodova mora opalo za 90 posto.
No, ne radi se samo o pitanju prehrane ribom, već i o filtriranju toksina iz vode, što je važna funkcija vrsta koje žive u oceanima. Mnoge vrste tog jedinstvenog ekosustava štite obalu i smanjuju rizik procvata algi. Ključ opstanka je u raznovrsnosti morskog života, pa je svaka vrsta vrlo važna.
No, gubitak vrsta nije postupan, već se događa brzo i još se ubrzava. Ekolozi i ekonomisti uključeni u ovaj tim istraživača pozivaju sve na održivo ribarenje, kontrolu zagađenja, održavanje staništa i stvaranje većih oceanskih rezervi. To, tvrde, nije trošak već investicija koja će se isplatiti, između ostalog, u manjim osiguravajućim troškovima, održivoj ribljoj industriji, manje prirodnih katastrofa i ljudskom zdravlju.
Ljepota drvoreda koji u dva reda krasi centralni dio Risna duž magistrale narušena je zapuštenim izgledom dijela palmi koje nisu orezane i očišćene. Palme su raspoređene u dužini kilometar i po uz ivičnjake magistrale, od Kupališta do arheološkog nalazišta Carine.
Mještani apeluju na nadležne da obrate pažnju na ova stabla posađena sredinom prošlog vijeka i da povedu računa o zaštiti prirodnog i kulturnog ambijenta. Pozivajući svoje sugrađane, ljude dobre volje i nadležne službe da zajednički spasu risanske palme od propadanja, Mihail Ognjenović, starosjedilac Risna, smatra da je ovo propadanje rezultat nebrige odgovornih i neurednog čišćenja.
„Zapuštene, neokresane i neočišćene palme nalaze se u carinskoj zoni, gdje ima pet takvih palmi, još pet palmi nalaze se na javnom zemljištu, jedna palma kod Kolumbarine propada jer je uz nju napravljena ograda za smještaj kontejnera za smeće, a čak 15 palmi nalaze se u dvorištima privatnih vlasnika. Kada su se palme sadile, sredinom prošlog vijeka i kasnije, niko nikoga nije pitao da li može posaditi palmu na to mjesto jer je to bio nalog vlasti. Tako se se neke našle u privatnim dvorištima i sada su „ničija briga“. Davne 1954. godine u jednoj anketi Risan je proglašen najljepšom obalom od Kopra do Ulcinja, voljeli bismo da po uređenosti budemo rame uz rame sa drugim promorskim gradovima i da Risan i dalje bude mjesto sa najvećim brojem palmi u okruženju“ poručuje Ognjenović.
On je posebno pozvao Javno komunalno preduzeće Kotor da izađe u susret ovom zahtjevu, jer, „kada čiste druge palme, mogu da očiste i ostatak“, čime će ispoštovati i one koji su ih prije pola vijeka zasadili.
Iako joj je lokalna DPS-SDP vlast ovoh dana odlučila dodati novih 11 miliona eura kreditnih zaduženja za gradnju kanalizacije i vodovoda, Opština Tivat još nije otplatila ni pola od već uzetih dugoročnih višemilionskih kredita za gradnju kanalizacione i vodovodne infrastrukture, te kupovinu modernih protivpožarnih vozila.
Pokazuju to podaci o stanju i otpati dugoročnih obaveza Opštine Tivat koje je Sekretarijat za finansije, budžet i ekononski razvoj ovih dana proslijedio odbornicinma u lokalnom parlamentu. Opština Tivat trenutno ima 6.284.581,50 eura duga prema inostranim kreditorima po osnovu tri kredita, uzeta 2006, 2008 i 2010 godine. Od toga je do 30. septembra ove godine vraćeno 2.407.709, 77 eura. Za otpatu je preostalo još ukupno 3.878.871,73 eura.
Prvi kredit u iznosu od 1.297.440 eura uzet je kod Njemačke razvojne banke KfW za realizaciju Faze II realizacije Projekta unapređenja vodovodne i kanalizacione infrastrukture na Crnogorskom primorju. Taj kredit ima 24 polugodišnje rate od kojih posljednja na naplatu dospijeva 30.maja 2020. a preostalo je da se Njemcima po tom osnovu vrati još ukupno 650.794 eura.
KfW banka je kreditor i drugog zajma u ukupnom iznosu od 3.513.000 eura koji je uzet za Fazu III realizacije Projekta unapređenja vodovodne i kanalizacione infrastrukture na Crnogorskom primirju. Kredit se isplaćuje u 24 polugodišnje rate, od kojih posljednja na naplatu dospijeva 30.novembra 2022. Po tom osnovu Tivćani još treba da isplate 2.341.585 eura.
Dio vozila Sluzbe zaštite Tivat
Treći kredit koji vraćaju stanovnici namjanje bokeljske opštine vrijedan je 1.474.141 euro i uzet je 2010. preko Ministarstva finansija kod austrijske banke „Steiermarkische und Sparkassen AG“ za kupovinu ukupno 4 moderna protivpožarna vozila „mercedes“ sa „Rosenbauer“ nadgradnjama za potrebe Službe zaštite i spašavanja Opoštine Tivat i Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“ iz Radovića. Kredit se vraća u 20 polugodišnjih rata od kojih posljednja na naplatu dolazi 15.januara 2021 godine, a preostalo je da se po tom osnovu otplati još 884.492 eura.
Povodom Dana opštine Kotor, Međunarodni festival klapa Perast u saradnji sa opštinom Kotor, organizuje koncert “Veče crnogorskih klapa” u petak, 27. novembra u crkvi Sv. Duha.
U programu učestvuju: klape Harmonija iz Budve, iz Tivta, Veterani vazda mladi, Jadran i Belezza, Pjevačko drušvo Grbalj.
Iz Podgorice Alata i Assa Voće kao i Kotorske klape: Lungo Mare, Bokeljski Mornari, Bisernice Boke, Maris, Primavera i Incanto.
Luka Kotor, povodom uspješnog završetka glavne kruzing sezone, u galeriji Centra za kulturu „Nikola Đurković“ u srijedu 25.novembra u 19 sati organizuje otvaranje izložbe “Luka Kotor kroz istoriju”.
Na izložbi će biti izložene plakete brodova koji prvi put dođu u luku i nagrade koje je Luka Kotor dobila u ovoj godini.
Izložbu će otvoriti Vasilije Kusovac, izvršni direktor Luke Kotor, dok će goste u ime Kulturnog centra pozdraviti direktor Miloš Dževerdanović. Medijator: Maja Danilović.
U muzičkom dijelu programa učestvuje Marinko Pavićević.
Splitski hidrografi će izraditi novu nautičku kartu Crne Gore kroz projekat CoRE.
Opšti cilj projekta je pridonijeti poboljšanju ukupne zaštite i očuvanja istočnog dijela Jadrana.
Specifični ciljevi su: izraditi novu nautičku kartu sa ažuriranim hidrografskim mjerenjima (plovni putevi / očuvana staništa) i sigurnosne preporuke na temelju istraživanja i prikupljenih podataka, a koji se odnose na promjene obalne granice u Republici Hrvatskoj i Crnoj Gori pod utjecajem erozije i jačine valova; povećati opće znanje dionika projekta o pomorskom dobru (komponenta obale) i održive litoralizacije u prekograničnom području.
Lokacija na kojoj se odvijaju projektne aktivnosti je Dubrovačko-neretvanska županija i crnogorsko primorje. Glavne teme projekta CORE su zaštita mora i pomorskog dobra u pograničnom području Hrvatska-Crna Gora.
Hrvatski hidrografski institut kao korisnik evropskih sredstava će dobiti iznos od 276.196,49 eura, a od toga 223.277,24 eura bespovratnih sredstava. HHI sufinancira projekt u iznosu od 20.687,12 eura dok Sveučilište u Dubrovniku, Institut za more i priobalje (partner u projektu) sufinancira projektu u iznosu od 32.232,13 eura.
Dakle ukupno sufinanciranje u iznosu od 52.919,25 eura.
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore i Javno poduzeće „Morsko dobro” će dobiti iznos od 259.869,48 eura, a od toga 220.889,06 eura bespovratnih sredstava. Ukupno sufinanciranje sa crnogorske strane iznosi 38.980,42 eur. Predviđeno trajanje projekta CoRE je 23 mjeseca.
