“Veliko mi je zadovoljstvo što se kroz jednu laganu turu srećem s ljudima, gdje svi zajedno ulazimo u crkve, a ja im na jednostavan, opušten način približavam ta dobra”, kaže Jasminka.

Tura od crkve Sv. Mihaila/Mihovila  – Lapidarijuma do crkve Sv. Ane i crkve Sv. Luke u Starom gradu Kotoru, koju je u subotu, 15. novembra vodila Jasminka Grgurević, okupila je ljubitelje sakralnog naslijeđa, građane i profesionalne vodiče, koji su ovom prilikom imali što i da nauče od vrsne poznavateljke (ne)materijalne baštine Boke Kotorske. Jednostavnim jezikom i prijateljskim pristupom ova vrsna slikarka-konzervatorka‑restauratorka koja aktivno djeluje već tri ipo decenije u okviru ranijeg Zavoda za zaštitu spomenika kulture, sada Uprave za zaštitu kulturnog naslijeđa, približila je posjetiocima bogatu istoriju, arhitekturu i estetiku ikonografije triju hramova. Da je u tome veoma uspješna potvrdila je i sada, nakon ranije održane ture kroz nekoliko hramova u Gornjem Grblju.

-Svaki dan prolazimo pored ovih građevina, vidimo ih spolja, a evo sad imamo priliku da ih vidimo iznutra, što je jedan produbljen doživljaj ovoga grada. Moje oči su otkrile nešto što već dugo vremena želim da vidim, mogu samo da se zahvalim organizatorima i iz OJU Muzerji i vodičkinji, kaže Čeda Petrović, akademski slikar.

Za Bruna Jankovića, pomorca sa Mula ova tura danas je nevjerovatna, pogotovu što je kao starosjedelac saznao neke detalje, njemu do sada nepoznate. Ovo smatra važnim događajem za bokeljsku kulturu – da se ne zaboravlja, s obzirom da Stari grad ima sve manje stanovnika.

-Zemljotres je napravio jednu prekretnicu, poslije 1979. godine najmanje starograđana se vratilo ovdje, došli su neki novi ljudi, koji su na kraju su sve rasprodali i sada je Kotor postao jedan centar turizma, biznisa, kao baza prolaznosti. Takva su vremena, to ide jednim tokom, ali, nadam se da će oni koji odlučuju imati razumijevanja da se to zaustavi. Naša kultura je podloga za sve to – na osnovu te hiljadugodišnje kulture koju Kotor ima, svi ti ljudi iz svijeta dolaze ovdje da to vide – bez te zaostavštine starina ne bi ništa od ovoga bilo, ne bi za nas niko ni znao, smatra Janković, koji je obišao cijeli svijet, ali se Kotoru uvijek sa radošću vraća.

– Bilo gdje da putujem po svijetu, kad me pitaju odakle sam, moj odgovor je vazda: “From Paradise”. Ovo je stvarno raj na zemlij, Kotor je prozor u svijet za cijelu Crnu Goru i žalosno je što dosta ljudi ovdje to ne prepoznaju, primjećuje Janković.

Lijepu ideju tima OJU Muzeji na čelu sa Jelenom Vukasović, urednicom programa, pozdravlja i Jasminka, prijatno iznenađena posjećenošću.

-Iskreno sam iznenađena interesovanjem i jako mi je drago. Meni je ovo veliko zadovoljstvo, zbog toga što to doživljavam kao jednu laganu turu, gdje se srećem s ljudima i gdje svi zajedno ulazimo u crkve. Trudim se da im što opuštenije i što jednostavnijim jezikom približim ta dobra, sa što manje riječi i da to bude vremenski ograničeno, da ljudi ne budu opterećeni,  podijelila je ona sa nama svoj utisak.

Podsjetila je da je romanička crkvica Sv. Ane, koja je kroz vjekove bila posvećena Sv. Martinu,  Sv. Venerandi i Sv. Petki, zbog svoje slojevite istorije i arhitekture zaslužuje pažnju posjetilaca, ali se ona rijetko otvara. Bilo bi dobro da Biskupski ordinarijat, pod čijom je upravom crkva, angažuje ljude koji će otvarati vrata hrama i tako omogućiti da se šira javnost upozna sa njenim kulturnim vrijednostima.

 Iz OJU Muzeji Kotor najavljuju nastavak prakse “pohođenja crkava”.

Hod kroz vjekove

-Edukativna tura “KORAK DO NASLJEĐA” uz stručno vođenje slikarke i konzervatorke Jasminke Grgurević i obilazak crkava Svetog Mihaila, Svetog Luke i Svete Ane u Starom gradu, zamišljen je kao hod kroz vjekove i razdoblja koja su posebno obilježila Kotor, od predromanike do gotike. Živo Bolica Kokoljić, kotorski barokni pjesnik 17. vijeka, ostavio je spjev “Pohođenje crkava…”, svojevrsnu književnu procesiju, ali i zapis o ophodima čiji je ritam obilježavao prostor grada. Crkve su se “pohodile” u ritualizovanom kretanju zajednice – to je imalo svoju religijsku, društvenu, izvanredno značajnu kulturnu dimenziju. Mnoge opjevane crkve nisu sačuvane. Zanimljivo je da su redoslijed obilaska naše ture i pjesnikov usaglašeni. Kontekst je danas izmijenjen, pa ipak – okupljanje zajednice koja želi znati više o prošlosti koju baštini nije manje važan društveni i kulturni događaj. Ovo je prilika da ritam zamoren masovnim turizmom i uslovljen obilaskom suvenirnica i prodavnica brze hrane zamijenimo kulturom kretanja koje poštuje Grad i njegovu prošlost, naglasila je Jelena Vukasović, glavna urednica programa OJU Muzeji Kotor.

 /M.D.P./