Dokumenti jednog vremena – Reklame i oglasi između dva svjetska rata

U Pomorskom muzeju Kotor 16.novembra 2015.godine, je otvorena interesantna izložba, Reklame i oglasi između dva svjetska rata. Na dvadesetak panoa prikazani su uglavnom privredni oglasi koji su objavljivani u tadašnjim štampanim medijima. Autor izložbe je kustos Pomorskog muzeja Ilija Mlinarević.

Izložba je organizovana u sklopu programa proslave Dana oslobođenja Kotora 21.novembar. Goste i zvanice pozdravili su direktorica muzeja Mileva Pejaković Vujošević i podpredsjednik Opštine Kotor Branko Nedović.

„Svjedočanstvo o aktivnom djelovanju brojnih privrednih subjekata nalazimo i danas kroz nazive lokaliteta koja nose imena i prezimena ljudi kojih više nema. Oni su dali nesebičan doprinos razvoju grada. Imamo posebno obavezu da se prisjetimo prezimena kao što su Šmit, Laforest, Vujačić, Mjesečević, Milošević, Bjeladinović, Bućin… privredni objekti, Zdravljak, Hotel Slavija i drugi.

Reklame i oglasi prezentovani na ovoj izložbi samo su dio potvrde o korjenima bokeške industrije i društvenom poretku koji je nametao, industrije koje više nema nažalost, a kojoj se moramo vratiti“, kazao je između ostalog autor izložbe, Ilija Mlinarević.

Izložbu je otvorio mr Stevan Kordić, koji je kazao da izložba predstavlja svjedočanstvo o istoriji Grada kroz izbor reklama objavljenih između dva svjetska rata.

Izložba reklame i oglasi
Izložba reklame i oglasi

„Gledajući ovu izložbu prvo što možemo uočiti je mnoštvo privrednih, uslužnih, zanatskih i drugih djelatnosti koje se u Kotoru i njegovoj okolini nuđene i obavljane. Naše vrijeme bi loše prošlo u poređenju po brojnosti i raznovrsnosti…

Drugo zapažanje je da skoro svaka reklama nosi ime i prezime. Iza svake reklame stoji vlasnik posla koji se imenom i prezimenom oglašava pored naziva svoje firme. To su poznavaocima toga vremena dobro poznata imena i prezimena. Dakle, preduzetnik toga vremena je društveno i kulturno prisutan i aktivan. Kakva suprotnost u odnosu na današnja vremena. Moderna koorporativna etika uklonila je lik pojedinca vlasnika iz imidža firme i svela svoju širu vidljivost u društvu na pojam sponzorstva. Firme i njihovi vlasnici i danas obezbjeđuju određena sredstva za neke djelatnosti, ali nijesu više aktivni činioci. Upravo u tom aktivnom društvenom djelovanju, privrednika, ljekara, profesora pomoraca i drugih, u životu Grada vidim kulturni milje koji je dao ogroman doprinos onome što danas podrazumjevamo kotorskim načinom života, mnogo veći nego što mu obično priznajemo. Ova izložba podsjeća na sve te ljude njihove familije, firme, uticaj u društvu koji seže sve do naših dana“– kazo je otvarajući izložbu mr Stevan Kordić.

U muzičkom dijelu programu nastupio je sastav “Škuribanda”

Izložba se može pogledati narednih dvadesetak dana.

Vrmac kroz objektiv Antona Gule Markovića

1

Uz ogromno interesovanje Tivana koji su dupke ispunili sprat galerije ljetnjikovca Buća-Luković što su ga ukrasile atraktivne fotografije, u Tivtu je sinoć otvorena samostalna izložba umjetničkih fotografija „Vrmac“, autora Antona-Gule Markovića. Deveta po redu Markovićeva samostalna izložba posvećena je inspirativnoj temi – prebogatoj prirodnoj i kulturnoj baštini brda Vrmac u zaleđu Tivta.

„Vrmac je brdo u kome su se slili i sabili svi kulturni slojevi koji Boku znače.Sve druge planine i brda okruđuju Boku, a Vrmac, budući da je u njenom centru, je ono što je Boka sama po sebi. Tu imamo jedan specifičan način života, koji se na fotografijama divno vidi, kada se ljudsko spojilo sa samom prirodom. I tu se rodio jedan dobar izraz – pejzaž, krajolik, krajodraz. Krajodraz zvuči kao hrvatska riječ, ali nije – to je naša domaća riječ – odraz kraja. A svaki kraj, kao i svako biće ima dušu, kao je to kazao naš poznati pjesnik Frano Alfirević.”- istakao je, otvrajući izložbu, profesor Neven Staničć, urednik programa u Centru za kulturu Tivat.

On je podsjetio i na riječi Miloša Crnjanskog koji je govorio da ulazak u Boku sa mora, podsjeća na ulazak u teatar i to na neku veličanstvenu baletsku predstavu, naglasivši da upravo igra predivne prirode i bogatog kulturnog nasljeđa Boku Kotorsku čini tako jedinstvenom i neponovljivom, što se vidi i na sjajnim fotografijama Antona Markovića. Pejsaži netaknute prirode, ostaci bogatog graditeljskog nasljeđa još od ilirskih vremena do autrougarskih fortifikacija sa kraja 19.vijeka, te izvanredna ruralna arhitektura, ukomponovana sa prirodnim okruženjem tema su njegovih forografija, ali i argumenti što su Vrmac kandidovale za formalno dobijanje statusa zaštićenog parka prirode.

Govoreči o radu Anona Markovića koji je se fotografijom bavi od 1970 i pored na samostalnim, do sada je svoje radove izlagao na preko 60 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu, Staničić je naglasio da je Markovićev opus bio prvenstveno dokumentaristički, “ali mu to nikada nije smetalo da praveći dokumentarnu fotografiju, iz nje izvuče umjetnost”.

“Gula snima nenametljivo, međutim uvijek kristalno jasno. Sa mjerom, sa značajem i stavljajući sebe u drugi plan. Možda ćemo od njega jednom gledati i aktove, ali do tada divimo se njegovim dokumentima”- istakao je Staničić.

Obnovljena austrougarska spomen-ploča kod Orjenskog sedla

Proteklog vikenda završena je obnova austrougarske spomen-ploče kraj puta Vrbanj-Orjensko sedlo, u hercegnovskom planinskom zaleđu. Članovi planinarskog kluba „Subra“, Sekcije za markacije i vodičku službu ponovo su učinili vidljivim i čitkim klesani natpis na kamenoj ploči, star 107 godina.

Naime, nakon više od vijeka, slova su bila veoma teško vidljiva, kao i sama spomen-ploča uostalom, budući da je stajala izložena oštroj planinskoj klimi, kišama i snjegovima. Ovom prilikom, u cilju smanjenja daljnjeg propadanja, postavljen je zaštitni drveni krović.

Ploča datira iz vremena probijanja puta Trebinje-Vrbanj-Orjensko sedlo-Crkvice, rađenog u vojno-strategijske svrhe pred Prvi svjetski rat. Tekst na njemačkom jeziku glasi:

10 / VII – 20 / X 1908

K.U.K. VERENIC PIONIRABIEILUNC

DER

  1. INFANTERIE TRUPPEN DIVISION

ObI CASSAUER 7 Pion Baon

BANDL 16 Inf Reg

Lt SCHNITZLER 4 B.H.R

Tačan prevod još nije poznat a ova objava upravo može biti prilika da to saznamo. Datum na vrhu govori o razdoblju u kojem su radovi na ovom dijelu puta izvođeni, K.U.K predstavlja skraćenicu od Carska i kraljevska vojska (zajednička za cijelo Carstvo), 18. INFANTERIE TRUPPEN DIVISION je 18-a pješadijska divizija, (stacionirana u Mostaru), dok zadnja tri reda vjerovatno sadrže podatke o trojici oficira, njihove činove i jedinice.

Ove informacije dio su bogate slagalice prošlosti našeg planinskog zaleđa, a obnovljena spomen-ploča biće još jedna zanimljivost pri posjeti Orjenu. Nadamo se da su daleko iza nas ostala vremena kada je svaki trag prethodne vlasti bivao sistematski uništavan, pa tako i spomenici. Na taj način ostali smo trajno osiromašeni za mnoge kultuno-istorijske vrijednosti. Vrijeme je da shvatimo da su materijalni ostaci i „naše“ i „njihove“ prošlosti ustvari nedjeljivi redovi zajedničke priče koja ne smije biti zaboravljena.

Nakon upotpunjavanja teksta, u planu je postavljanje u neposredoj blizini i table sa prevodom na naš jezik, čime će ustvari posao na revitalizaciji biti zaista završen.

Načelnik Sekcije za markacije i vodičku službu PK „Subra“

Željko Starčević

Eksponati iz Kotora na najvećoj izložbi praistorijskih predmeta u Evropi

0
“Rat. Otkrivanje arheoloskih tragova”
Izložba “Rat arheološki tragovi

Otvaranju izložbe pod nazivom “Rat-arheološki tragovi”, koja se u periodu od 6.novembra 2015. do 3.juna 2016., održava u Narodnom Muzeju Praistorije u Haleu, u Njemačkoj, prisustvovao je Andro Radulović direktor OJU “Muzeji” Kotor.

U prisustvu 1200 zvanica iz cijele Evrope, kulturnog i javnog života Njemačke, izložbu je otvorio dr Dorgeloh,ministar kulture Saxo-Anhalt regije (koja je jedna od 16 saveznih država Njemačke) i prof. dr Herald Meller, direktor državne kancelarije za menadžment i zaštitu kulturnih dobara, koji je i direktor Muzeja Praistorije u Haleu.

Naime, u decembru mjesecu 2014. godine, OJU „Muzeji“ Kotor, kontaktirao je mr Michael Strambowski iz Državne kancelarije za konzervaciju i arheologiju Saksonija-Anhalt regije, odnosno Narodnog Muzeja Praistorije iz Halea u Njemačkoj. Tom prilikom uputio je poziv OJU “Muzeji” Kotor da učestvuje na jednoj od najvećih izložbi praistorijskih predmeta u Evropi.

“Rat. Otkrivanje arheoloskih tragova”,
Izložba “Rat arheološki tragovi

Zahtjev se odnosio na arheološke predmete, sa nalazišta Mala Gruda, a koji se kao eksponati nalaze u Lapidarijumu, koji je jedan od jedinica OJU “Muzeji” Kotor .

Muzej u Haleu je prepoznat kao jedan od najorganizovanijih i najznačajnijih Muzeja praistorije u Centralnoj Evropi, čije izložbe su posjećene u velikom broju i do 300.000 posjetilaca, te predstavljanje eksponata iz Lapidarijuma OJU “Muzeji” Kotor, predstavlja stepenicu više u prezentaciji kulturnog blaga Crne Gore.

“Rat. Otkrivanje arheoloskih tragova”
Izložba “Rat arheološki tragovi

Predmeti koji su na pozajmicu u svrhu izložbe traženi od organizatora su: zlatni obredni nož, srebrna obredna sjekira sa zlatnom aplikom, zlatne karičice kao ukras za kosu kao i keramička zdjela iz centralnog groblja humke Male Grude. Vrijednost navedenih predmeta je neprocjenjiva. Radi se o arheološkim nalazima, iz okoline Kotora (Grbaljsko polje), na čijim iskopavanjima I stručnoj obradi su radili najveći arheolozi sa prostora bivše Jugoslavije.

Treba napomenuti da je, obzirom na dragocjenost i značaj istih, Ministarstvo kulture Crne Gore, pokazalo izuzetnu predusretljivost, shvatajući veličinu ove prezentacije crnogorskog kulturnog blaga.

“Rat. Otkrivanje arheoloskih tragova”,
Izložba “Rat arheološki tragovi

Datum 6.novembar, ima poseban značaj u istoriji ove regije, pa i Evrope. Odnosno na taj dan 1632. godine, dogodila se jedna od bitaka iz perioda 1618 – 1648. Naime, ova bitka je bila jedna od najvećih u vjerskom ratu između katolika i protestanata u centralnoj Evropi. U bici kod Luetzena, ubijen je švedski kraj Gustav Adophus, te je organizator otvaranje izložbe i vezao za pomenuti datum.

“Rat. Otkrivanje arheoloskih tragova”,
Izložba “Rat arheološki tragovi

Direktor Radulović je istakao da je Muzej Praistorije u Haleu zahvaljujući svojoj organizovanosti i kredibilitetom, za ovu izložbu dobio predmete iz cijele Evrope. Takođe, direktor je posebno bio impresioniran uslovima u kojima ova Institucija funkcioniše, kao  i nivoom pristupa kompletnoj organizaciji.

Izložba Rat - arheološki tragovi
Izložba Rat – arheološki tragovi

Arsenal za Tivat

1
Tivat sidro
Tivat sidro

NVO „Arsenal“ koja je pravni sljedbenik sindikata istoimenog ugašenog tivatskog vojnog brodogradilišta, odlučila je da formira građansku listu koja će nastupiti na predstojećim lokalnim izborima u Tivtu, krajem marta naredne godine. To je novinarima danas na konferenciji za štampu saopštio predsjednik NVO „Arsenal“, inženjer Budimir Cupara, dodajući da će do kraja godine Inicijativni odbor nove građanske liste nazvane „Arsenal za Tivat“, do detalja definisati njen politički program. Njenu okosnicu činiće bivši radnici i penzioneri Arsenala, ali je ona otvorena i za sve druge građane.

„Izvjesno je da ćemo se baviti prvenstveno lokalnim temama i to svime onim što je predmet rada lokalne uprave – razvoj komunalne infrastrukture, afirmacija EU predpristupnih fondova u smislu izrade projekata i apliciranja za ta sredstva, reorganizacija organa lokalne uprave, prvenstveno Direkcije za uređenje grada, investicije i razvoj, pitanjima razvoja kulture i sporta, kao i priovrednog razvoja kroz stimulisanje otvaranja određenih vrsta preduzeća.“- kazao je Cupara koji nije bio spreman da odgovori da li za građansku listu „Arsenal“ već sada na političkoj sceni tog grada, postoje poželjni, ili eventualno subjekti sa kojima nikada ne bi pravili koaliciju.

On je podsjetio da su prije osam godina, prilikom prodaje Arsenala Piteru Manku, „uz podršku velikog broja građana, zaštitili naše interese i ostvarili svoja prava“.

Budimir Cupara
Budimir Cupara

„Da bi to učinili i ovaj put, prinuđeni smo da se politički organizujemo.“- kazao je Cupara dodajući da je osnovni motiv za ovakvu odluku bila nespremnost lokalne DPS-SDP vlasti da zajedno sa Vladom, do danas realizuje dio obaveza koje su Opština Tivat i država na sebe preuzeli prilikom zatvaranja Arsenala. To se prvenstveno odnosi na obećanu izgradnju stambenog naselja na lokaciji „Lukovića barake“ gdje je dio otpuštenih radnika trebao da pod povoljnijim uslovima, riješi stambeno pitanje, kao i obećanu prodaju nekadašnjeg Arsenalovog poogona Opatovo od koje su penzinoneri i bivši radnici trebali da dobiju 70 odsto kupoprodajne cijene.

„Gradonačelnik Tivta Ivan Novosel (DPS) odbio je da potpiše bilo kakav dokument o izgradnji stanova i poslovnih prostora na lokaciji „Lukovića barake“. On čak nije bio u stanju ni da nam organizuje sastanak sa ministrima finansija i odbrane što smo tražili početkom juna. Ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić ni poslije više od tri mjeseca nije se udostojila da odgovori na naš poziv za sastanak i ovakav ignorantski odnos prema projektu koji je zainteresovao 75 porodica bivših radnika Arsenala, 18 porodica službenika Ministarstva odbrane i 14 porodica koje već žive u dotrajalim objektima na lokaciji „Lukovića barake“, je naišao na oštru osudu našeg članstva.“ – podvukao je Cupara dodajući da je ministarka odbrane na isti ignorantski način, postupila i u vezi njihovog sedam mjeseci starog zahtjeva za sastanak vezano za prodaju Opatova. Cupara je podsjetio da sve to nisu bile usmene, već pismene obaveze države potvrđene nizom dokumenata, zbog čega ih čudi i stav premijera Mila Đukanovića koji je takođe ignorisao njihov zahtjev da ih država sprovede u djelo.

„Javno pitamo prmeijera kada ćemo početi graditi objekat na koji čekamo 7 ipo godina. Što treba da uradi 75 porodivca bivših radnika Arsenala da na „Lukovića barakama“ konačno vide izvođače radova. Što spriječava premijera da pokrene realizaciju ovog projekta i da li je trebalo da radnici Arsenala kada se on prodavao, samo napuste remontni zavod i da ih pustite niz vodu?“- upitao je Cupara Đukanovića , istakavši da je svima jasno da se namjerno odugovlači sa prodajom Opatova i izgradnjom obećanih stanova.

„Da paradoks bude veći, predsjendik Filip Vujanović je u izbornoj kampanji 2008. godine, najavio i čerstitao Tivćanima početak izgradnje stanova na lokaciji Lukovića barake.“- podsjetio je Cupara.

Budvanski novembarski dani 2015.

0
Budva
Budva

Povodom 22. Novembra, Dana oslobođenja Budve, Opština Budva, u saradnji sa lokalnim institucijama kulture, sportskim kolektivima i školskim ustanovama, i ove godine predstavlja “Budvanske novembarske dane”, koje čini niz značajnih događaja i manifestacija.

Budvanski novembarski dani 2015.

Program

Ponedeljak, 16.11.2015.
– Izložba kamenih skulptura mladog crnogorskog umjetnika Balše Kalača
Moderna galerija, Stari grad Budva u 19 sati
Organizacija: JU “Muzeji i galerije Budve”

Srijeda, 18.11.2015.
– Izložba fotografija pod nazivom CRNA GORA 1914-1918. ,iz albuma fotografija Bele Maćašovskog
Crvena komuna, Petrovac u 19 sati
Organizacija: JU “Muzeji i galerije Budve”

Četvrtak, 19.11.2015.
– Svečana priredba učenika povodom Dana oslobođenja Budve
II Osnovna škola u 10 sati
– Svečana priredba učenika povodom Dana oslobođenja Budve, Osnovna škola Stefan M.Ljubiša u 13 sati

Petak, 20.11.2015.
– Svečana priredba povodom Dana oslobođenja Budve
JPU “Ljubica Jovanović Maše”, vrtić Budva u 10 sati
– Promocija zbirke dječijih pjesama “Zvijezda u meni” učenice Sofije Rađenović,
Akademija znanja u 18 sati
Organizacija: JU “Grad teatar”

Subota, 21.11.2015.
– 3. Međunarodni karate Kup Oslobođenja Budve
Sportska dvorana “Rea” u 10 sati
Organizacija: Karate klub “Budva
– Međunarodni boćarski novembarski turnir
Boćarski tereni, Slovenska plaža u 11 sati
Organizacija: Boćarski savez opštine Budva
– 11. Internacionalni turnir u ritmičkoj gimnastici “Dani Budve 2015” Mediteranski sportski centar, svečano otvaranje u 16 sati
Organizacija: Gimnastički klub “Budva”.
– Književno veče Miša Gaćinovića, promocija romana “Bolnica”
Akademija znanja u 19 sati
Organizacija: JU “Grad teatar”.

Nedelja, 22.11.2015.
– Svečana sjednica SO Budva, Hotel “Maestral”, Pržno, 11 sati
Ponedeljak, 23.11.2015.
– Prezentacija projekta žičare od Čučuka do Kosmača
Hotel “The Queen of Montenegro” u 10 sati
Organizacija: Opština Budva i Kompanije “Cable car”, Budva

Subota, 28.11.2015.
– Akcija dobrovoljnih davalaca krvi (jubilarna, 30 godina od prve akcije) SMŠ “Danilo Kiš”, od 8 do 15 sati.

Organizaciji svečanih dana povodom Dana oslobođenja Budve pridružiće se i Cadmus Cineplex, a o nizu njihovih aktivnosti (izložba plakata Lovćen filma i Zeta filma, ciklus filmova proslavljenog crnogorskog reditelja Veljka Bulajića,ciklus autorskog filma, revija čuvenog reditelja Stenlija Kjubrika, ciklus kultnih horror filmova itd) bićete blagovremeno detaljno upoznati.

„Retrospektiva i perspektiva stvaralaštva u Matici crnogorskoj Herceg Novi

0
Matica CG H-Novi
Matica CG H-Novi

„Retrospektiva i perspektiva stvaralaštva u Matici crnogorskoj Herceg Novi“ naslov je programa koji je priređen u prostorijama Matice, a govorili su, pred brojnom publikom, književnik Miraš Martinović i Marija Čolpa, dramski pisac i autorka izložbe, prenosi Radio Herceg – Novi.

Nedavno preminulim članovima Matice, Iliji  Pušiću i Vanji Božoviću, kao i žrtvama  terorizma u Parizu odata je pošta minutom ćutanja. Marija Čolpa osvrnula se na dosadašnji rad Matice, brojne  realizovane programe, s različitim odzivom publike, što često, prema njenim riječima nije zavisilo od sadržaja i kvaliteta programa već od umješnosti da se publika rastereti od  pojedinima ne- milog prefiksa – crnogorski. Čolpa to kaže ne razumije i insistira da bi voljela  da svi znaju da je Herceg Novi  multikulturalan, multikonfesonalan, multietnički, a njegovi ljudi blagi i dobrodušni, ali mogu biti  još bolji, zato je zamolila da u ovom gradu, u Crnoj Gori, budemo razumni i tolerantni.

– Ovaj prostor je otvoren za sve kulture, bez obzira kome narodu pripadaju. Pod ovim krovom, organizovani su brojni kulturni programi, predavanja, izložbe, promocije knjiga, filmske projekcije, gdje su učestvovali umjetnici raznih nacionalnosti i kultura. I to je bogatstvo – naglasio je Miraš  Martinović.

On je ocijenio da upravo takav model rada jedne nacionalne instutucije, može da služi kao dobar model drugima. Za četiri  godine hercegnovski ogranak Matice crnogorske realizovao  je  55 programa, posebna pažnja posvećena je mladima, ostvarena saradnja sa lokalnom samoupravom, okupljeni prijatelji. Među njima i Novljanin, gitarista Dragan Đorđević, koji je sinoć  predstvio dio repertoara sa  svog prvog samostalnog albuma.

Glavata želva od 50 kilograma doplutala do Šibenika

0
Kornjača
Kornjača

Uginula glavata želva teška pedesetak kilograma u stadiju raspadanja doplutala je u nedjelju na obalu Dumboke, nasuprot hotela u Mandalini, gdje su je pronašli šetači, doznajemo u Županijskom centru 112.

Kornjaču su pokupili veterinarski inspektori iz ambulante More oko 16 sati, međutim, kako doznajemo, zbog visokog stadija raspadanja nisu mogli utvrdit je li smrt kornjače izazvao čovjek.
– Kornjača je zbrinuta, a ne možemo utvrditi smrt. Koliko je vidljivo, izvana nema nikakvih rana, a budući da je riječ o dosta staroj lešini nije pogodna ni za analizu – kazao nam je dežurni veterinar Ivica Ukić koji je dodao da će kornjača biti spaljena kao biološki otpad.

Inače, kornjače rijetko doplivaju do Dumboke, a kako nam kaže veterinar Ukić današnji slučaj je veoma rijedak jer glavate želve vrlo često ulaze u Prokljan budući da je gornji dio boćat, a donji slan pa plivaju gdje im odgovara.

www.sibenik.in

AY, CARMELA u Kotoru

0
Ay Carmela
Ay Carmela

Sarajevski ratni teatar SARTR gostuje u Kotoru sa jednom od najuspješnijih predstava u regionu AY, CARMELA u režiji Roberta Raponje.

Predstava će u velikoj sali Kulturnog centra “Nikola Đurković” biti izvedena u četvrtak 19.novembra s početkom u 20 sati.

“Ovo je najuspješnija predstava Sarajevskog ratnog teatra, izvodi se punih 16 godina i do sada je imala preko 210 izvođenja i oko 80 gostovanja u zemljama širom Evrope” – kaže se u najavi predstave. Igraju: Selma Alispahić (Carmela), Dragan Jovičić (Paulino) i Jasenko Pašić (Gustavet).

Ulaznice po cijeni od pet eura biće u prodaji na biletarnici Centra 18. i 19.novembra od 10 do 12 i od 18 do 20 sati.

Do petka dosta sunca i topline, ciklona za vikend donosi povratak u realnost

1
Sveta Nedjelja
Sveta Nedjelja

Iza nas je prva polovina novembra. Kao rijetko kada do sada, vremenske prilike išle su na ruke beračima maslina i svima onima koji su obavljali bilo kakve radove na otvorenom. Iako su stabilni dani uz dosta sunca i visoke temperature vazduha za dio godine kod većine izazivali oduševljenje, teško je vjerovati da nas ovako “lijepo” vrijeme može još dugo pratiti pri kraju klimatološke jeseni.

Anticiklona, koja vremenskom pozornicom dominira već tjednima, zaslužna je za izostanak vjetra, a time i visoku razinu vlage u vazduhu. Vrijeme po anticikloni potrajat će još nekoliko dana, a onda nam krajem sedmice slijedi jaka promjena vremena.

Jadran:

U ponedjeljak će se zadržati stabilno. Mjestimične niske naoblake bit će povremeno na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana, a u većem dijelu Dalmacije bit će pretežno sunčano. Noću većinom tiho ili uz slab sjeverozapadnjak. Danju će na sjevernom Jadranu puhati slab zapadnjak, u Dalmaciji slab do umjeren sjeverozapadnjak koji će malo jači biti prema otvorenom moru. Minimalne jutarnje temperature zraka od 1 do 8°C u Zagori, drugdje od 9 do 15°C. Najviše dnevne temperature od 15 ponegdje u Istri do 22°C ponegdje u Dalmaciji.

Pretežno sunčano bit će u utorak. Ujutro će mjestimice u zaobalju moguća magla, popodne će na sjevernom Jadranu biti promjenjive naoblake. Bit će tiho ili uz slab vjetar promjenjiva smjera. Minimalne jutarnje temperature zraka od 3 do 8°C u zaobalju, uz obalu i na otocima od 9 do 15°C. Najviše dnevne temperature od 15 ponegdje u Istri do 21°C ponegdje u Dalmaciji.

U srijedu djelomično sunčano s promjenjivom naoblakom. Ujutro je mjestimice u zaobalju moguća magla.. Puhat će slab jugozapadnjak. Jutro će biti malo svježije u odnosu na utorak, najviše dnevne temperature od 14 do 20°C.

Djelomično sunčano s promjenjivom naoblakom i suho bit će tijekom četvrtka, samo na Kvarneru mjestimice može pasti malo kiše. Puhat će slab jugozapadnjak, na sjevernom Jadranu i slabo jugo. Minimalne jutarnje temperature zraka od 2 do 7°C u zaobalju, uz obalu i na otocima od 8 do 14°C. Najviše dnevne temperature od 13 ponegdje u Istri do 20°C i na jugu Dalmacije.

U petak na sjevernom Jadranu umjereno do znatno oblačno, povremeno uz kišu. U Dalmaciji djelomično sunčano sa sve više oblaka prema kraju dana, prvo na sjevernom dijelu. Danju će zapuhati slabo do umjereno jugo, jačat će prema večeri, a na sjevernom Jadranu lebić. Jutarnje temperature u blagom porastu, najviše dnevne od 12 do 19°C.

Do petka dosta sunca i topline, ciklona Oto za vikend donosi povratak u realnost

Subota, pod utjecajem nadolazeće ciklone, donosi promjenjivo vrijeme. Oblačnije će biti na sjevernom Jadranu, gdje će padati kiša, a lokalno su mogući obilniji pljuskovi s grmljavinom. U Dalmaciji promjenjivo s izmjenama sunčanih i oblačnih razdoblja. Povremeno će biti kiše, više na sjevernom dijelu. Puhat će umjereno, na moru ponegdje i jako jugo, kasno navečer okretat će na umjeren do jak lebić, što će povećati valovitost mora. U noći na nedjelju ponegdje je moguća ciklonalna plima. Najviše dnevne temperature od 12 do 18°C.

U nedjelju pretežno oblačno uz čestu kišu koja će ponegdje biti i obilna. U Dalmaciji će mjestimice pasti preko 30 litara kiše po kvadratnom metru. U zaleđu sjevernog Jadrana snježna granica će se spustiti i ispod 1000 metara nadmorske visine, ali je u drugom dijelu dana moguć prestanak oborina. U Dalmaciji će puhati umjeren do jak lebić, na moru su mogući olujni udari. Na sjevernom Jadranu će okrenuti na umjerenu do jaku buru, podno Velebitu u drugom dijelu dana i na olujnu s orkanskim udarima. Na sjevernom Jadranu osjetno hladnije, u Dalmaciji još u početku bez veće promjene u odnosu na subotu, ali će i tamo prema kraju dana biti sve hladnije.

Prema današnjim prognostičkim materijalima, još hladnije vrijeme očekuje nas sljedeće sedmice. U planinama Dalmacije očekujemo prvi snijeg.