Izložba Reklame i oglasi između dva svjetska rata biće otvorena u Pomorskom muzeju Kotor, palati Grgurina u ponedjeljak 16.novembra u 19 sati.
Izložbu će otvoriti mr Stevan Kordić. Govoriće Ilija Mlinarević, autor, a u muzičkom programu nastupiće sastav “Škuribanda”. Organizator je Pomorski muzej Crne Gore Kotor.
“Istorija bokeljskog pomorstva” naziv je knjige autora Predraga V. Kovačevića, koja je predstavljena čitalačkoj publici u subotu u Zbirci pomorskog nasljeđa – Poto Montenegro.
Veče je otvorio rukovodilac Zbirke Dražen Jovanović. O knjizi i autoru govorili su u ime izdavača Nikola Malović, urednik edicije “Bokeljologija” (ediciji koja njeguje zalivske, morske i pomorske teme) hercegnovske knjižare “So”, Adela Barba autorova unuka i Siniša Luković, novinar i publicista.
Skromno prvo izdanje izašlo je 1967 godine. Listajući knjigu ustanovio sam da važnost bokeljskog pomorstva leži i u tome što je opisana istorija Boke Kotorske, jer se unutar korica, kazuje sve kroz povjest drevne i najvitalnije privredne grane jednog fjorda na Mediteranu, Boke. Autor koji je bio profesor Više pomorske škole vremenski je obuhvatio period od Ilira do prve polovine XX vijeka, kazao je između ostalog izdavač Nikola Malović.
Veoma intersantnu priču o životnom putu i fascinantnoj biografiji Predrag V. Kovačević ispričala je njegova unuka Adela Barba.
Veći dio Drugog svjetskog rata proveo je u njemačkom koncentracionom logoru Osnabrik. Godine 1945. oslobođen je od strane Engleza, a pošto je dobro poznavao engleski, ruski, njemački i francuski jezik, angažovan je kao tumač Sovjetske službe za repatrijaciju. Na tom je položaju značajno doprinio uspjehu akcije u kojoj su Saveznici uhvatili njemačkog ratnog zločinca, SS sajhsfirera Hajnriha Himlera.
Po povratku u Jugoslaviju, Kovačević je radio kao profesor stranih jezika u kotorskim pomorskim školama. Pored velikog broja prevoda i stručnih radova iz oblasti lingvistike, napisao je nekoliko knjiga koje obrađuju istorijsku prošlost Boke, Grblja i Paštovića.
Novinar i publicista Siniša Luković, koji je napisao pogovor za novo izdanje Istorije bokeljskog pomorstva, predstavljajući knjigu podsjetio je činjanicu da baštinimo jedno veliko pomorsko blago.
„Sve to staviti na jedno mjesto u jednoj novijoj inoviranoj, dopunjenoj Istoriji bokeškog pomorstva je podvig u koji, siguran sam niko od nas prisutnih nebi imao hrabrosti upusti se. Profesor Kovačević je imao tu hrabrost da prije pedest godina uđe u objavljivanje knjige koja je sublimirala impresivnu i bogatu povjest onoga što mi baštinimo u Boki Kotorskoj, onoga što su nam donjeli pomorci. On je bio nevjerovatan erudita, širokog obrazovanja i veoma duhovit čovjek. Njegova Poslovna korespodencija na engleskom jeziku i dan danas se koristi. Knjiga “Istorija bokeljskog pomorstva” je njegovo kapitalno djelo. Meni je ostalo da na neki način napišem epitaf bokeljskom pomorstvu, jer u ovom periodu ugasila se nekada moćna “Jugooceanija”. Više je razloga za to, a jedan je i nesposobno rukovodstvo kompanije koje nije imalo mnogo veze sa morem, a donosilo je nerazumne odluke. Ipak, u posljednje vrijeme pojavljuju se privatne inicijative, malo svjetla u tami…“ – između ostalog kazao je Luković.
Luksuzno izdanje “Istorija bokeljskog pomorstva” većeg srednjeg formata, s tvrdim koricama i sa preko 100 strana reprodukcija brodova u ulju, portreta kapetana, mapa, gravira i veduta – potpomogle su sve tri zalivske opštine, Kotor, Herceg Novi i Tivat, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Fakultet za pomorstvo – Kotor, i Boka Pilot.
Svake godine, po okončanju beogradskog Sajma knjiga, knjižarski tim hercegnovske gradske Knjižare So organizuje čajanku uvijek novim sajamskim naslovima u čast. Ove godine, 11. po redu.
Tradicionalna čajanka prizove hercegnovske i bokeljske ljubitelje pisane riječi u prostor na glavnom gradskom trgu, kada se, sa šoljom čaja od pomorandže sa kanelom i garofulinom, ili uz ukus kakav drugi, do kasno u noć listaju ukoričeni hitovi ovogodišnje izdavačke produkcije.
Hercegnovska gradska Knjižara So direktno sarađuje s mnogim eminentnim izdavačima, ukupno s njih preko 50, i posjeduje fond od oko 7.500 knjiga. Riječ je o zalivskom knjižarskom brendu nagrađenom međunarodnom nagradom za kvalitet „Star Award“ (2008), i baštiniku knjižarske tradicije Jova Sekulovića, od 1898.
Na pitanje kako je nastala tradicija post-sajamskih čajanki, pisac i knjižar, Nikola Malović kaže:
-Čajanka predstavlja srećno pronađeni model knjižarskog gostoprimstva, jedno unikatno veče – kada se na 535 km od Beograda, dvije sedmice po zatvaranju međunarodnog Sajma knjiga mogu da prelistaju, omirišu i kupe hvale hrijedni izdavački hitovi. Razne aroma, žuti šećer, kolutovi limuna, šolje sa stilizovanim ribama u mnogim toplim rukama, ove godine kolači i piće, te razgovor o novim knjigama – povlašćeni su, rekao bih – trenuci, ne samo u kalendaru Knjižare So, nego i u vansezonskom kalendaru grada Herceg Novog.
U znak solidarnosti i podrške prema građanima Pariza i cijele Francuske, Zbirka pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru, večeras svijetli bojama zastave Republike Francuske.
Zbirka pomorskog nasljeđa, u kojoj je večeras održana prezentacija knjige „Istorija bokeljskog pomorstva“ autora Predraga V. Kovačevića, svjetli u bojama zastave Francuske, kao znak podrške i saučešće za sve žrtve terorističkog napad u Parizu.
Podgorica, Cetinje, London, Rio De Žerneiro, San Francisko, Toronto, Sidnej,… samo su neki od gradova koji su svoje nacionalne simbole večeras obojili u plavo-bijelo-crvenu boju.
Evo kako je izgledala Zbirka pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru.
Turistička organizacija opštine Budva predstavila je ponudu budvanske rivijere na 22. Međunarodnoj smotri turizma, filma i krajobraza Interstas, koji se održao od 11. do 14. novembra u Solinu, Hrvatska.
Na Međunarodnoj smotri dodijeljene su nagrade za doprinos iz oblasti turizma, filma i krajobraza.
Turistička organizacija opštine Budva i “AMC communications” osvojili su nagradu za najbolji web site www.budva.travel, HG “Budvanska rivijera” dobila je nagradu za najbolji promo film u produkciji “AMC communications”.
Veći dio Jadrana prethodnih dana budio se uz maglu. Da smo u kasnoj jeseni ne može se primijetiti ni po temperaturama mora koje doseže rijetko viđenih 20 Celzijevih stepeni za ovaj dio godine.
Najviše dnevne temperature većinom od 15 do 20°C. Stabilno će biti i od ponedjeljka do petka, ali će se ponovno javljati mjestimična magla. Porast naoblake, pad pritiska zraka, jačanje juga i mjestimičnu kišu očekujemo u dane sljedećeg vikenda.
Sutra nas očekuje promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima. Tokom ponedjeljka i utorka pretežno sunčano. U srijedu promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a u četvrtak malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima. Na sjeveru ujutru po kotlinama magla.
Najviša dnevna temperatura vazduha u ponedjeljak i utorak u manjem porastu, a u srijedu i četvrtak u blagom padu.
Najizazovnija jadranska regata krstaša “Jabuka” tradicionalno po 13. put startovala je ispred Vodica u noći s petka na subotu.
Regata Jabuka je postala legendarna i najmasovnija pučinska regata na Jadranu, poznata po spektakularnom noćnom startu, ruti dugoj 110 milja, a najveći dio jedrenja vozi se po otvorenom moru.
Organizira se na samom kraju jedriličarske sezone, gotovo u zimskim uvjetima, a regatu karakterizira jak vjetar te dugo i iscrpljujuće jedrenje, te se među jedriličarima smatra da je svaki sudionik – pobjednik. Regata Jabuka je davno prestala biti regata. Ona je više od toga, nije bitno da li si prvi ili zadnji, da li si vrstan jedriličar ili avanturist zaljubljen u more, bitno je druženje, jedrenje i zabava što potvrđuju sami jedriličari kad se svake godine okupe u velikom broju na brodu Ina u Vodičkom portu s iskrenim osmjehom na licu.
Naš sagovornik ima zavidnu etno-zbirku, kolekcionar je, sakuplja stare stvari. U porodičnoj kući na Seljanovu, planira naredne godine da otvori muzej. Drugi hobi mu je sakupljanje malih, originalnih flašica pića, u narodu poznatijih kao „unučići“. Ovaj zanimljiv čovjek je Roko Perušina iz Tivta.
„Još davne 1969. godine kada se u Tivtu otvaralo stovarište pića „Prokupac“, na kojem sam se i ja našao, na poklon sam dobio tri flašice koje su me oduševile i od tada ih aktivno sakupljam. Nije bilo putovanja sa kojeg nisam donio po koju flašicu. Dok su moji drugari donosili farmerice iz Italije, ja sam tamo išao isključivo zbog „unučića“. Kese su bile pune!
U bivšoj državi bio sam reprezentativac u ribanju, dosta smo putovali, i sa takmičenja sam uvijek donosio različite flašice, napunjene i originalno zatvorene“, sa oduševljenjem i sa puno žara u očima, priča Roko Perušina.
U njegovoj zbirci ima između 1500 i 1600 komada flašica. Među raritetima i unikatima ističe onu unutar koje je urađena šibenska Katedrala sv. Jakova, flašica u flašici, dok je druga iz Vijetnama i na poklon mu je donio prijatelj Zoran Radović. U njoj se nalazi preparirana zmija kobra, a tečnost se pije kao lijek za išijas.
„Pošto prijatelji i poznanici znaju za moje dugogodišnje interesovanje i strast, često mi flašice donose na poklon. Među njima je i moj prijatelj Zoran Janković, danas konzul Crne Gore u SAD-u. Gdje god da je putovao po svijetu, donio bi mi na poklon „unučiće“.
Kada je bilo bombardovanje 1999.godine, bio je probijen zvučni zid i tada mi je slomljeno šezdesetak flašica. Najžalije mi je bilo one u obliku popularnog malog auta „Fićo“, u kojoj je bila šljivovica. Dugo nakon toga nisam mogao doći do te flašice, ali baš jutros sam je dobio“, raspoložen i sa radošću, kaže Roko.
Od kuće, imanja i konobe „Roko“ u Tomičićima, zaseoku iznad Tivta, naš domaćin namjerava jednoga dana napraviti etno-selo, u kojem bi pokazao kako se nekada ovdje živjelo. Konoba je dobila ime po đedu, a njegova slika, kapa i lovačka puška vise na centralnom mjestu, kao vjerni svjedoci njegovog postojanja.
„Moj drugi hobi je etno kolekcionarstvo, sakupljanje starih stvari, eksponata, još od moje desete godine. Uvijek sam donosio kući stare stvari, kupovao ih, mijenjao sa drugim ljudima.
Za mene jako zanimljiv eksponat, koji se nalazi u mojoj zbirci, potiče sa broda „Franc Jozef“ koji je potopljen u Boki Kotorskoj. Ekipa ronilaca iz Italije i „Brodospasa“ iz Splita, vadila je topove sa broda za muzej na Cetinju i tada je iz strojarnice broda izvadila i kocke briketa uglja. Kocka koja se ložila na brodu je bila teška tri kilograma i na njoj piše patent „Cardif“.
Na Mamuli sam našao odbačeni glavni klav sa vrata logora Mamula koji su vandali izvadili i bacili. Ako se, kako su kazali, napravi neka memorijalna soba na Mamuli, spreman sam ga dati, vratiti gdje je bio. Ali, svi su izgledi da će tamo biti hotel, pa neka onda bude u mom muzeju, kaže Roko.
Eksponate sakupljam preko pedest godina. To me potpuno fascinira. Istražujem čemu su služili, od kojeg su materijala, iz kojeg su vremena…
Pošto privatno radim kao stolar, često obilazim razne kuće, pa naiđem na interesantne stvari, koje uglavnom otkupim ili dobijem na poklon. Jedan dio tih eksponata se nalazi u staroj konobi u Tomičićima, a drugi dio je u kući na Seljanovu, gdje je u pripremi Porodični muzej“.
Ovim putem, naš zanimljivi sagovornik, poziva sve ljude koje bi njegova muzejska zbirka mogala interesovati, da dođu da je pogledaju. Smatra da nema svrhe držati sve to što je prikupio u prethodnih pedesetak godina, zatvoreno i daleko od očiju javnosti. O plaćanju posjeta budućem muzeju, nije razmišljao!
Muzej će biti otvoren do kraja proljeća naredne godine. Pola eksponata je već izloženo i postavljeno. Dosta njih treba još konzervirati i pripremiti. Među njima su i slike svetaca, a jedna od njih je iz hiljadu šeststo i neke godine i treba je restaurirati i zaštiti. Osim slika, u Rokovoj kolekciji ima dosta oružja, kubura, pušaka, sablji, mlinaca za kafu, pegli na žar, starog posuđa. Tu se mogu naći i stari radio, alat, pošade, ženska crnogorska nošnja, bokeška nošnja, mape, knjige… Sve ovo čini impozantnu muzejsku kolekciju etno-materijala sakupljenog na jednom mjestu, koja u sebi nosi umjetničku, istorijsku i kulturnu vrijednost bogatog nasljeđa Boke Kotorske.
Na javni konkurs za organizovanje manifestacija od značaja za turističku promociju Herceg-Novog tokom naredne godine, koji je završen u utorak, stigla su 33 projektna predloga, saopšteno je iz Turistčke organizacije Herceg-Novi.
Prispjele projekte razmatraće Izvršni odbor Turističke organizacije i Savjet za kulturu Opštine Herceg-Novi.
Direktorka Turističke organizacije Bojana Blagojević kazala je da će tim stručnih ljudi odlučiti o tome koji predlozi zaslužuju da dobiju “zeleno svjetlo” i dobiti preporuku za podršku od Turističke organizacije.
– Kvalitet kulturnih manifestacija mora biti na visokom nivou, jer su one okosnica turističke ponude grada. Upravo je kulturni turizam bio jedan od bitnih segmenata u prezentaciji Herceg-Novog na nedavno održanom, prestižnom sajmu turizma u Londonu „World Travel Market“, koji je okupio oko 5.000 izlagača iz više od 180 država. Tamo smo se predstavili u okviru štanda Nacionalne turističke organizacije – rekla je Blagojević.
Ona naglašava da su za britansko tržište Herceg-Novi i Boka Kotorska nova i veoma atraktivna destinacija.
– Vladalo je veliko interesovanje za nautički turizam, prije svega jedrenje. Britanci su poznati i po tome što vole da uživaju u prirodi, privlače ih aktivnosti na otvorenom poput paraglajdinga i šetačkih tura. S obzirom na blizinu mora i planina, naš region veoma im je zanimljiv. Oni traže isključivo hotele visoke kategorije, što je ono čemu i Herceg-Novi teži, pa je za očekivati da na ovom emitivnom tržištu nastavi da raste interesovanje za naš grad, posebno ako se uzmu u obzir trenutne kapitalne hotelske investicije – ističe Blagojević.
Na sajmu su se predstavili i hercegnovski hoteli “Palmon bay & spa”, “Perla” i “Hungest hotel Sun Resort”. Njihovi predstavnici ostvarili su kontakte sa brojnim turoperatorima i turističkim agencijama iz Velike Britanije, kojima je posebno bila zanimljiva mogućnost povezivanja boravka u Crnoj Gori i Hrvatskoj u jedan aranžman.
Direktor prodaje hotela “Perla” i “Xanadu” Darko Aleksić kazao je da je sajam bio odlična prilika da se izlagačima kojima su Crna Gora i Herceg Novi bili nepoznati ponuda predstavi u najboljem svijetlu. On, na osnovu najava nakon sastanaka u Londonu, već očekuje bolju popunjenost smještajnih kapaciteta tokom predstojeće turističke sezone.
Na Svjetski dan ljubaznosti, 13.novembar, Etička komisija za lokalne službenike i namještenike u opštini Tivat, danas je za najljubaznijeg službenika u lokalnoj upravi, ustanovama i preduzećima, proglasila Anđelku Kovačić, službenicu tivatskog Centra za kulturu. Kovačić su preko najvećeg broja glasačkih listića, građani i gosti Tivta, ocijenili kao najpristupačniju i najljubazniju osobu iz lokalne uprave u poslovnoj komunikaciji.
Etička komisija za lokalne službenike i namještenike u opštini Tivat i ove je godine organizovala je kampanju “Biramo najljubaznijeg službenika/cu” pod nazivom „Ljubaznost od mene počinje“. Učestvovali su svi službenici i namještenici u institucijama kojima je Opština Tivat osnivač – Komunalno, Vodovod, Centar za kulturu, Radio Tivat, Turistička organizacija, Opština Tivat i Sportska dvorana Župa.
Akcija je trajala od 23. juna do juče kada je komisija obišla sve institucije gdje su postavljene kutije za glasanje, konstatovala njihov sadržaj i prebrojala glasačke listiće, od kojih je važećih bilo 303.
Pobjedici u akciji “Ljubaznost od mene počinje”, Anđelki Kovačić, pripala je statua sa ugraviranim nazivom priznanja i vaučer za kupovinu u “Kući hemije”.
© BokaNews, 2021
