U marinskom dijelu Luke Kotor, jutros oko 7 sati i 20 minuta pronađen je utopljenik.
Kako nezvanično saznajemo riječ je o ruskom državljaninu koji je boravio na nekoj od vezanih jahti u luci.
Prema riječima Maksima Mandića, komandira kotorske Službe zaštite i spašavanja, odmah po pozivu dežurnog u policijskoj ispostavi na intervenciju je upućena ronilačka jedinica Službe zaštite koja je u veoma kratkom roku izvukla tijelo utopljenika..
Tijelo stradalog Rusa upućeno je na obdukciju u Klinički centar Crne Gore kako bi se utvrdili uzroci utopljenja.
Maslinarsko društvo „Boka“ uz podršku Turističke organizacije Tivat večeras na gradskoj rivi Pine priređuje tradicionalnu gastronomsku manifestaciju „Bokeška maslina“.
Program počinje u 18 sati promocijom i degustacijom domaćih proizvoda, a otvaranje je predviđeno za 21 sat kada će početi kulturno zabavni program. Nastupiti će muzički sastav Škuribanda i KUD „Boka“ Tivat.
Svoje proizvode predstaviće proizvođači maslinovog ulja, masline, proizvoda na bazi masline, kozmetika, sapuni, suveniri, kao i drugi proizvodi našeg podneblja.
Bokeška maslina Tivat 2015.
Cilj manifestacije Bokeška maslina koja par godina unazad izaziva veliko interesovanje je promocija domaćih proizvoda.
Međunarodna triatlon trka pod svjetski poznatom licencom “Ocean Lava” biće održana u nedjelju 3. jula. Trka podrazumijeva 1.9 km plivanja, 90 km biciklizma i 20 km trčanja.
“Centralno mjesto je Park Slobode odakle kreće plivački, biciklistički i trkački dio. Cilj je pred Starim gradom. Trka ima veliki potencijal zbog atraktivnosti Kotora i zaliva, a vec prve godine imamo 50 ucesnika iz 11 drzava” – saopštio je u ime organizatora Igor Majer.
Režim saobraćaja u vrijeme trke 3. jul.
Put Perast – Kamenari od izlaza iz Perasta u pravcu Risna do trajekta zatvoren za saobraćaj u periodu od 7:50 sati do 10 sati i saobraćaj se usmjerava na trajekt;
Kružni tok u Lipcima od pravca Vilusa zatvoren za saobraćaj u periodu od 7:50 sati do 10:00 sati;
Donji Put u Kotoru zatvoren za saobraćaj u periodu od 9:30 sati do 14:30 sati,
Pravac Kotor – Perast – Kotor usporen režim saobraćaja u periodu od 07:30 sati do 10:30 sati
Dodjela nagrada:
Početak ceremonije dodjele nagrada i medalja zakazan je za 20 sati u Kotoru ispred gradske kafane Dojmi, a ceremoniji će prisustvovati zvaničnici lokalne uprave kao i turistički radnici grada Kotora. Nakon ceremonije dodjele nagrada biće upriličena zabava uz živu svirku lokalnog benda za sve prisutne.
“Opštinski odbor URA Budva podržava zahtjev stanovnika budvanskog Starog grada da nadležne inspekcije (sanitarna, turistička, ekološka) izvrše pregled terasa i šankova ispred i u Starom gradu, te da utvrde da li se poštuje član 73 Pravilnika o vrstama, minimalno-tehničkim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata.
Taj član Pravilnika predviđa da se broj WC kabina, pisoara i umivaonika u toaletima ugostiteljskog objekta, obezbjeđuje srazmjerno kapacitetu objekta izraženog brojem sjedećih mjesta.
Svako ko je imao prilike da u noćnim časovima posjeti prostore oko Starog grada i u njemu, lako će shvatiti o čemu se radi jer ulazi u porodične kuće, pa i vjerske objekte, i dalje služe turistima i posjetiocima kao zamjena za WC. Ova činjenica je nesumnjivo prouzrokovana odlukom gradskih vlasti da ponovo dozvole postavljanje brojnih terasa i šankova u i oko Starog grada, a da čak ni ne pokušaju da naprave neka razumna ograničenja koja sam prostor i uslovi nameću.
Stanovnici Starog grada, koji se sve vrijeme pogrešno određuje kao ekskluzivna zona grada, godinama trpe nesnosne uslove života i masovno kršenje svojih ljudskih prava, što polako degradira urbani život, ambijentalna svojstva, kulturno nasljeđe i samo postojanje Starog grada kao naseljenog mjesta.
Niko od stanovnika Starog grada nije protiv pružanja turističkih usluga i stavljanja ovog vrijednog resursa u svrhe turističke privrede, tim prije što je budvanski turizam upravo tu i rođen. Činjenica je, međutim, da su šankovi i terase predimenzionirani i da su konačno „pojeli” sve javne površine. Grad je pretvoren u veliku i nehigijensku kafansku terasu noću i prljavo spremište kojekakvog mobilijara danju.
Stara istina da se neka sredina najbolje upoznaje ako se posjete biblioteka, groblje i javni toaleti, u Budvi bi dobila tužnu potvrdu. Pozivamo nadležne da se, ukoliko se utvrdi da kriterijumi iz Člana 73 navedenog Pravilnika nijesu ispunjeni, pozovu na odgovornost stručna lica koja su odredila lokacije i kapacitete šankova i terasa, zbog toga što su u prvom redu oni morali znati za postojanje navedenog Pravilnika i obavezu poštovanja njegovih odredbi.
Očekujemo brzi izlazak inspekcije na teren i preduzimanje odgovarajućih mjera zaštite stanovnika Starog grada od neprimjerene zloupotrebe javnih površina, neshvatljive za civilizovana društva i pravne države”, navodi se u saopštenju koje potpisuje Radosav Tomović, predsjednik odbora Građanskog pokreta URA u Budvi.
Često nismo ni svjesni u kojoj mjeri smo još uvijek okruženi viševjekovnim graditeljskim nasljeđem. Već sam pominjao neobični kameni krov bistjerne Gaja Todorova Murišića, rađen u tehnici lažnog svoda, a prije nekoliko dana, radeći na obnovi drevne pješačke komunikacije Markov rt – Vrdola (prevoj na Vrmcu), ugledao sam u neku ruku sličan primjer. Otprilike na polovini puta, ova staza prelazi periodični bujični potok omanjim mostom izrađenim baš u tehnici lažnog svoda. Koliko god razumio principe, čovjeku se čini da ovako slaganje prkosi gravitaciji i da samo čudo drži na ovaj način spojene strane. Očito je da nije tako, most sigurno nije sazidan juče. Vjerovatno datira iz razdoblja mletačke uprave, a nije isključeno ni da spada u Austrougarsko nasljeđe, mada se očito radi o konstruktivnom anahronizmu i ako je pretpostavka tačna, najbolji je dokaz koliko dugo opstaju prve, bazne tehnike gradnje u kamenu.
Naime, nauka kaže da je lažni svodprimitivna forma svoda koja nastaje ispuštanjem kamena ili opeke uhorizontalnim slojevima, stepenasto ih približavajući dok se ne sretnu. Velike je starosti, a njegovu zamjenu „dotjeranijim“, pravim svodom, započeli su još Sumerani sredinom četvrtog milenijuma p.n.e! Započeli, ali ne i završili. Graditelji mikenskih grobnica su ga takođe koristili, ali i samouki majstori do skora rađenih poljoprivrednih objekata (ostava) duž dobrog dijela Mediterana, pa tako i istočnog Jadrana (kažuni, bunje i kućerice).
Naš primjerak poviše Markova rta, odnosno Prčanja, odlikuje se zaista ogromnom vršnom pločom koja premoštava razmak između dvije obale, dva dijela svoda. Možemo samo da zamislimo koliki je napor trebalo uložiti u njegovo prenošenje i namještanje. Ovakvi spomenici tradicionalnog graditeljstva svakako bi trebali biti bolje poznati i iznad svega štićeni i obnavljani, jer napušteni ne mogu trajati do vijeka. Za sada mi ostaje samo da apelujem i da se nadam sretnom ishodu: institucionalnoj zaštiti i porastu svijesti o njihovom kulturnom i turističkom značaju kao vrijednog dijela antropogenog pejzaža.
Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore (HNV) završilo je prošlu godinu sa gubitkom od 1.383 eura, pokazuju podaci iz Izvještaja o radu sa finasijskim izvještajem HNV-a za 2015., Ministarstva za za ljudska i manjinska prava.
Ukupan prihod te organizacije prošle godine je iznosio 57.378 eura, nepunih 7 hiljada eura manje nego 2014. Najviše novca – 50 hiljada eura, HNV je dobio u 12 jednakih redovnih mjesečnih tranši iz budžeta Crne Gore, 1.200 eura dobili su za jedan svoj projekat od Državnog ureda za Hrvate van Republike Hrvatske iz Zagreba, a ostatak od Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
Potrošeno je 58.761 euro, od čega je najviše novca – skoro dvije trećine, otišlo na „troškove zarada, naknada zarada i ostale lične rashode“. Troškovi po tom osnovu iznosi čak 38.553 eura, dok su materijalni troškovi lani iznosili 3.366 eura, a „ostali poslovni rashodi“ još 16.662 eura.
HNV ima jednog stalno zaposlenog radnika čije su plate sa porezima lani koštale ukupno 7.307 eura, ali je zato pet članova Izvršnog odbora HNV međusobno podijelilo 17.220 eura honorara sa porezima i doprinosima. Da se za „napredak i zaštitu hrvatstva“ u Crnoj Gori ništa ne radi džabe i iz nacionalnog zanosa, potvrđuju i podaci da su članovi HNV ili jedini zaposleni u tom tijelu, redovno dobijali i posebne autorske honorare za svoje učešće u svakoj manifestaciji koje je priređivalo isto to Vijeće, a ti pojedinačni honorari iznosili su od 50 do 200 eura. Zanimljivo je da iako većina njegovih članova živi u Tivtu ili Kotoru, HNV koje ima sjedište u Donjoj Lastvi kod Tivta gdje održava sastanke, je lani za dolazak na ukupno 4 sjednice Vijeća, članovima tog tijela isplatilo ukupno 1.340 eura putnih troškova.
Za honorare „pojedinim voditeljima sekcija koje djeluju u sklopu Vijeća“, te za doržavanje sajta HNV lani je plaćeno ukupno 2.724 eura, usluge higijeničarke plaćene su 1.340 eura, knjigovodjstve usluge koštale su 1.492 eura, dok je za „naknadu troškova smještaja i ishrane na službenom putu i naknade troškova prevoza na službenom putu“, iz kase HNV u džepove njegovih članova i partnera, lani otišlo ukupno 6.574 eura. „Troškovi neproizvodnih usluga i troškovi reprezentacije“ iznosili su 12.132 eura, što ne čudi jer se iz narativnog izvještaja o radu vidi da se lani bukvalno svaka aktivnost HNV-a, od književne večeri do koncerta ili predavanja, završavala sa „domjenkom, čašćenjem i večerom“ za koji se po pravilu trošilo od 200 do 400 eura po događaju.
Interesantno je da HNV ne troši novac pretplaćujući se na knjige ili časopise iz oblasti manjinskih i ljudskih prava, već njegovi čelnici čitaju samo dnevni list „Pobjeda“. Za godišnju pretplatu na te novine, HNV je lani izdvojio 227 eura.
HNV je inače, pod kontrolom jedine političke partije Hrvata u Crnoj Gori – HGI čiji kadrovi čine većinu među ukupno 17 članova tog tijela što bi po zakonu, trebao biti reprezent svih interesa hrvatske nacionalne zajednice koji žive u državi. Na čelu Vijeća čiji mandat ističe na ljeto naredne godine, je član Predsjedništva HGI Zvonimir Deković.
Borili se i protiv karnevala „u nevrijeme“
Među brojnim aktivnostima koje se HNV lani bavilo je nekoliko književnih večeri ili promocija knjiga, gostovanja u Dubrovniku, Zadru i Zagrebu, učešće u javnim raspravama o više propisa iz oblastu ljudskih i manjinskih prava, izdavanje knjige „Tivat kroz stoljeća –mjesto kmetova i gospodara“, povećanje fundusa njihove biblioteke „Ljudevit Gaj“….
Među temama kojima se HNV lani bavio „promičući i štiteći prava hrvatskog naroda te čuvajući jezičke, kulturne i povijesno-religijske posebnosti hrvatskog naroda u Crnoj Gori“ su i „registriranje NVO-a sa hrvatskim predznakom za apliciranje za projekte“, mogućnost osnivanja Isusovačke gimnazije u Boki, ali i postpuno profane stvari poput izrade kalendara, organizacije karnevala, čak i pomaganje sportskih klubova, pojedinaca i „pripadnika naše zajednice u potrebi“, te davanje donacija „za uređenje mjesnih groblja“.
„Protestirali smo i djelovali protiv aktivnosti koje su bile usmjerene protiv tradicijske i kulturno-povijesne baštine Hrvata u Crnoj Gori – karneval u korizmi, recimo.“- stoji pored ostaloga, u izvještaju o radu HNV za 2015.
Za ljubitelje dobre zabave na moru i sporta polufinale popularne ljetne igre za sve generacije „City games”, do sada poznate pod nazivom ,,Jadranske igre”, nekada „Jadranski susretri“ održaće se 2. jula u Herceg Novom, a 4. jula u Tivtu, dok je je finale planirano 7. jula u Podgorici.
Manifestaciju će kao i do sada podržati Opština Herceg Novi, a valja podsjetiti da je aktuelni prvak, ekipa iz Herceg Novog, koja je lani osvojila i takmičenje u Biogradu na Moru, gdje će se i ove godine održati međunarodno finale. Nakon šest uspješnih sezona, 218 događaja i 670 hiljada pređenih kilometara, igre u svoju sedmu sezonu ulaze kao međunarodni projekat s novim imenom – ,,City Games”.
„U projekat se ove godine, osim Crne Gore i Srbije, uključilo šest novih zemalja: Mađarska, Italija, Austrija, Njemačka, Holandija i Velika Britanija. U idućih četiri do pet godina namjeravamo doći na nivo nekad kultnih „Igara bez granica“ i dodatno proširiti takmičenje na cijelu Evropu. Interesa i potencijala za to svakako ima, poručio je Miroslav Krzyk, inicijator i direktor projekta.
On je dodao da se osim samih igara, širi i veoma gledana televizijska verzija ,,City Games”-a koju će putem emisija na osam televizija s nacionalnom koncesijom pratiti čak 8,5 miliona gledalaca. Riječ je o najgledanijim televizijskim kanalima u matičnim zemljama: ORF (Austrija), MTVA (Mađarska), RTVSLO (Slovenija), Pink (Srbija), Pink BH (BiH), Pink M (Crna Gora), MRT (Makedonija) i Nova TV (Hrvatska).
JADRANSKE IGRE – finale
“Pozivamo sportiste, ali i rekreativce i ljubitelje dobre zabave da se prijave i predstavljaju svoj grad na igrama. Uz nešto spretnosti i timskog rada mogu se naći i u finalu te predstavljati svoju zemlju – kazao je Krzyk.
Izložba i revija karnevalskih kostima koja je održana sinoć u ljetnikovcu Buća Luković, sa ciljem očuvanja, afirmacije i promocije karnevalske tradicije u Tivtu, oduževila je brojnu publiku.
Posebnu dimenziju ovom nesvakidašnjem događaju koji je organizovao NVO „Maškarada“ iz Tivta dao je novinar i publicista Mašo Čekić, koji je na jedan specifičan način publici predstavio tradiciju maškaranja u Boki Kotorskoj kroz istoriju do današnjih dana, sa posebnim osvrtom na Lušticu i Krtoljski karneval koji bi trebalo vratiti u onom obliku kakav je bio nekada.
„Iz ove večeri ništa ljepše ne može otići od pomena tog krtoljskog karnevala i turistička šansa da se vrati u tom obliku, sa magarcem od sela do sela, po Luštici da se taj duh i običaj tjeranja zla vrati“ – kazao je između ostalog Čekić.
“Sad, kad vas vidim u ovolikom broju definitivno sam ubjeđen i siguran da nismo pogriješili kad smo odlučili da napravimo novu organizaicju. To dokazuje da karnevalski duh u Tivtu živi. Možda je malo pritajen, možda čuči… Maškarada će pokušati zajedno sa vama, da napravi jedan kvalitetan brend za naš grad i da podignemo karnevalsku tradiciju na jedan veći nivo.” – kazao je osnivač i organizator NVU “Maškarada” Goran Božović.
“Maškarada je od maja mjeseca postal punopravni član Federacije karnevalskih gradova Crne Gore koju čine Kotor, Tivat i Podgorica sa Tuzima i karnevalske grupe iz ovih gradova. Od 2013. federacija postoji u ovom organizacionom obliku. Sa velikim zadovojstvom smo prihvatili učešće večeras kako bismo podržali prijatelje iz Tivta” – istakao je predsjednik Federacije europskih karnevalskih gradova Aleksandar Jovanović.
Izložba i revija karnevalskih kostima
Članovi udruženja Maškarada izrazili su želju za saradnjom sa svim srodnim orgnizacijama u regionu, pa su tako na ovoj izložbi maski i reviji prikazani kostimi grupa „Feštađuni“ iz Budve, „Feral“ iz Kotora, „Maškare“ iz Herceg Novog, „Koret“ iz Tuzi, „Harlekin“ iz Donje Lastve i kostimi organizatora „Maškarade”.
Fešta se nastavila uz muziku i ples u pravom meditreanskom duhu kako zaslužuje Tivat i Boka.
U sklopu jubilarnog XV Međunarodnog festivala klapa, Perast 2016. ljubiteljima klapske pjesme, publici i turistima tokom ljetnje sezone, biće održano osam vrhunskih klapskih koncerata po čitavoj Boki.
U Herceg Novom, 1. julau Parku „Boke“ u 21 sat, u saradnji sa JUK „Herceg fest“-om kao suorganizatorom, održaće se prvi veliki koncert – kvalifikacije ženskih klapa iz čitavog regiona, pod nazivom „Pjesma nad Bokom“.
Koncert muških klapa, održava se naredni dan, 2. jula u Tivtu.
Ovaj Festival značajno obogaćuje turističku ponudu kulturnih događanja u Boki, prezentujući tako našu vrijednu kulturnu baštinu. Visoki umjetnički kvalitet programa, učešće najboljih klapa i dokazanih stručnih saradnika više nije posebnost već samo kontinuitet koncepcije Festivala u Perastu, koji je po tim vrijednostima prepoznat u Crnoj Gori i regionu.
Dva događaja će biti organizovana pod pokroviteljstvom Odbora za proslavu 10 godina crnogorske nezavisnosti: 16.jula u Kotoru nastupaju najbolje crnogorske klape uz svečanu Promociju jubilarnog festivalskog CD-a. Istog dana će u Muzeju grada Perasta, biti prestavljena i Lirica br.4, posvećena Dionisiu de Sarnu San-Giorgu, kod nas poznatijem kao autoru opere Balkanska carica, dok je manje poznat njegov doprinos u zapisivanju tradicionalnih pjesama u zbirci Uspomene iz Perasta iz 1896.
Finale Perasta 2016. se odvija u dvije noći: 29.jula je koncert Novih klapskih pjesama i mješovitih klapa, a 30. jula završna noć u kojoj će se čuti zaista najbolji interpretatori od ženskih, muških i mješovitih klapa iz regiona i Crne Gore. Slijede dva koncerta u avgustu, poklon gradu, za turiste Perasta i Kotora, uz neka poznata klapska imena.
Na koncertu „Pjesma nad Bokom“, u Herceg Novom, predstaviće se sljedeće klape:
Klapa BESIDA (Klis, Hrvatska), klapa DALMATINKE (Split, Hrvatska), klapa DIVA (Široki Brijeg, Bosna i Hercegovina), klapa KANDELORA ( Zemunik, Hrvatska), klapa LIBAR ( Privlaka, Hrvatska), Klapa O’DIVE BELL CANTO (Berane, Crna Gora), klapa SALONA (Solin, Hrvatska) i klapa SKONTRADURA (Dubrovnik, Hrvatska).
Gost koncerta biće klapa BUKALETA (Pazin, Hrvatska), a u revijalnom programu nastupiće klapa CASTEL NUOVO iz Herceg Novog.
Trojica ribara su u subotu ujutro kod Senja spasili život nesretnom delfinu koji se zapetljao u mrežu i parangal. Naime, jedan je ribar bacio mrežu, a drugi parangale, piše 24 sata. U njih se zapleo delfin koji je jedva je držao glavu iznad mora kako bi mogao disati.
Iako su ga prvo uspjeli osloboditi iz mreže, tri udice su ostale. U spašavanju su sudjelovali Renato Huba (37), Ivano Bobinac (28) i Dado Koričić (43).
“Oprezno smo mu prišli. Nekoliko je puta izranjao, no nije mogao dalje otplivati jer su mu udice vezane za najlon to onemogućavale. Ipak, nekako smo ga zajedničkim snagama uspjeli osloboditi dvije udice, no jedna mu je ostala u ustima” kazao je Renato.
Akcija spašavanja dupina teškog oko 80 kilograma, trajala je 40-ak minuta.
