Povodom proslave Dana državnosti, Javna ustanova Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor organizuje koncert hora VIVA VOX iz Beograda.
Koncert će se održati na Ljetnjoj pozornici, u utorak 14. jula 2015 u 21 sat.
Hor izvodi brojne žanrove, od Džibonija do Nirvane, preko Monti Pajton hita “Always look on the bright side of life”, Džona Lenona…
Prodaja ulaznica po cijeni od 10 eura je na kamenom kiosku 13.jula od 8 do 20 sati i 14. jula dva sata prije početka koncerta.
„Ako je i ovo za dobrobit Herceg Novog, ta žrtva mi uopšte teško nije pala nego će mi biti drago, jer znači da smo na neki način pomogli. Ali ovo je igra, vrijeme će pokazati. Ne treba meni niko da se izvinjava, jer znam da je moralo tako da bude. Znam da je bilo kome od njih bilo teško da ustane i da kaže “ja neću glasati” – kazao je na današnjoj konferenciji za medije bivši predsjednik opštine Herceg-Novi, Nikola Nikša Gojković.
Odluka o mojoj smjeni je donjeta prije tri četri mjeseca, sada je samo sprovedena. Zašto ? Jer nisam htio sprovoditi neke odluke za koje sam smatrao da su van principa Izbora. Pitam, ili ih nisam sprovodio ili ih je neko tumačio kako mu odgovara. Imali smo protivnike sa jedne i druge strane, ispostavilo se najteži su bili ovi iza leđa, konstatovao je Gojković.
Saradnici iz koalicionog sporazuma nam nisu pružili podršku koju smo očekivali za šest mjeseci. Od šest zahtjeva koalicionog sporazuma ni jednan nije realizovan – podsjetio je Gojković odbijajući i optužbe da nije ostvarivao dobru komunikaciju sa novopostavljenim kadrovima i Izborom.
Kada sam došao za predsjednika sačekali su nas brojni problemi, grad nije funkcionisao zadnjih petnaest godina. Izdržali smo puno. I više nego što može normalan čovjek. Ima mnogo detalja, ali ostavićemo nešto i za sljedeći put.
„Osjećam se ponižen, prevaren, ali neka bude po onome: “Što si tražio to si i dobio!” – uz tvrdnju da je od prvog dana poštovao koalicioni dogovor, ali ne i sporazum, jer on nikada nije potpisan.
„Dali sam se ja za pet mjeseci promjenio ili postao nesposoban i to će vrijeme pokazati“ – kazao je Gojković.
Bivša podpredsjednica opštine Herceg-Novi, dr Tamara Vujović je kazala da je politička odluka o njihovoj smjeni neustavna.
„Odluka je donijeta je mimo volje birača, o čemu će se izjansiti narod nekom sljedećom, nadam se, skorom prilikom. Politička odluka je donijeta mimo Povelje Savjeta Evrope o lokalnoj samoupravi, o čemu takođe ima ko da se izjasni. Pa nisu ovo više 90-te i tamni vilajet rata, šverca i lova u mutnom. Crna Gora jer bar deklarativno izabarala put vladavine prava. Vidjećemo šta će se dalje dešavati, a kako mi je poručio jedan građanin: “ne postoji tako mudar učitelj, kao što je iskustvo” – kazala je dr Vujović.
Nama zamjeraju iz Evropske unije da sne znamo planirati strateški unapred za pet ili sedam godina, što predviđaju njihovi zakoni. Mi doslovce neznamo što nam donosi noć a što dan. Ko će od moćnika da se naljuti nešto raskine ili proda. Pogledajte Brodogradilište Bijela, dozvoljeno je bilo neplaćanje poreza i doprinosa dugi niz godina, i onda se zbog toga uvodi stečaj, ispašaju radnici, građani. Pravila i pravo se primjenjuje selektivno, kako kome i kad odgovara“ – poručila je Vujović
Odbornik dr Špiro Vuković poručio je da će kao manjina Izbora, sa četri odbornika, u Skupštini zalagati se za interese i razvoj grada i građana koji su dali glas Izboru, formirati svoj Klub nezavisnih odbornika.
Vuković je još jednom ukazao da je odluka parlamenta nezakonita i da će se žaliti Ustavnom sudu, te je najavio sazivanje Skupštine Izbora, nakon čega će biti jasnije ko je na čijoj strani.
Nakon nakon našeg jučerašnjeg teksta Vidikovac na Turskom rtu tjesnaca Verige dobio zakupca iz HN, od Turističke organizacije Kotora dobili smo zvanično saopštenje u kome se između ostalog ističe da su dopisom od 7.jula, od Ministarstvu održivog razvoja i turizma (MORT), zahtjevali vraćanje lokacije Verige u Planom definisanu namjenu – turistički punkt, i ukazali na neprihvatljivu promjenu plana.
„Intervencijom Komunalne policije Opštine Kotor, koja je dana 3.07.2015.godine na lokalitetu Verige izvšila kontrolu započetih radova na Izgradnji objekta na lokaciji koja je predviđena Planom kao Info-turistički punkt za potrebe Turističke organizacije Opštine Kotor, utvrđeno je da se izvode radovi za koje su izdati UT uslovt od JP za upravljanjem morskim dobrom, br. 0207- 1628/4 od 2S.05.2015.godlne, dok je nedostajala neophodna prateća dokumentacija
Iznenađeni činjenicom da je na ovakav način došlo do izmjene Plana, a da o izmjenama nikada niko nije obavjestlo TO Kotor, na čiju inicijativu je i ucrtan infoturistički punkt sa namjenom pružanja informacija i usluga od interesa za opštinu Kotor i državu Crnu Goru, prinuđeni smo bili obratiti se MORT-u.
Na osnovu navedenog Plana TO Kotor je u svom budžetu i planu javnih nabavki za 2015.godinu opredijelila sredstva za realizaciju ove investicije, a ja kao direktor sam u više medija i dao najavu izgradnje ovog turističkog Info punkta“ – kazao je direktor TO Kotor Mirza Krcić.
U dopisu proslijeđenom MORT-u, 7.jula, koji je dostavljen našoj redakciji između ostalog se kaže.
„Još više čudi činjenica da je Plan – izmjene i dopune, na osnovu kojih ste izbrisali objekat koji je od opšteg interesa, objavljen na sajtu Ministarstva dva dana nakon potpisanog ugovora i izdatih UT uslova od strane JP za upravljanje Morskim dobrom, a 15 dana nakon objavljivanja Javnog poziva za zakup zemljišta, a navedeni poziv je mogao biti upućen jedino nama jer je u tom momentu važio plan u kom je predviđen objekat od 4 m2 za potrebe TO Kotor sa namjenom Info – turističkog punkta.
Ulazeći dublje u ovu problematiku došli smo i do dopisa koje Vam je Sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje Opštine Kotor uputio dana 16.04.2015.godine, a koji govori u prilogu ovog dopisa i našeg zahtjeva.[quote_box_right]Obzirom da je javni turistički interes, koji je TO Kotor u obavezi da štiti, ugrožen, koristiti ćemo sva institucionalna prava da taj interes i zaštitimo[/quote_box_right]
“Sekretarijat za urbanizam opštine Kotor U vezi predviđenih izmjena broja objekata i lokacija objekata privremenog karaktera u obuhvatu Morskog dobra, a na području Opštine Kotor ima primjedbu na lokaciju broj 1.1, na Verigama, jer su sadržaji predviđeni ovim izmjenama plana višestruko premašili prethodnim planom predviđen objekat, odnosno umjesto objekta od 4m2 predviđa objekat od 380m2 sa krovnom terasom.
Stoga, predlažemo da se na toj lokaciji predvidi objekat maksimalnih dimenzija 3x4m, odnosno cca 12m2. Takav objekat bi bio dovoljan da se u njemu organizuje info pulta za turiste, prostor za izlaganje suvenira, rashladne vitrine za sokove, a teleskopi za posmatranje mogu da se smjeste na otvorenom prostoru”
U tom smislu Izražavamo i čuđenje da ste privatni interes stavili ispred interesa Opštine Kotor i Turističke organizacije Opštine Kotor, jer je upravo na inicijativu TO Kotor došlo do ucrtavanja ovog objekta još 2013. godine.
Shodno naprijed navedenom, a kako su prema našim informacijama na izmjene i dopune plana u toku, zahtjevamo da u plan privremenih objekata za područje Morskog dobra vratite ranije ucrtani objekat za potrebe TO Kotor (info-turistički punkt), ali ovog puta od 12, m2,obzirom da je iscrtavanjem našeg objekta ucrtan novi sa kvadraturom u osnovi od 190 m2 sa ucrtanim sadržajima. Takođe insistiramo, ako se odlučite da na navedenoj lokaciji sem info turističkog punkta za potrebe TO Kotor zadržite/predvidite i ugostiteljski objekat, da istom ne odredite namjenu info punkta, i da kvadraturu prilagodite ambijentu i korisnoj površini, obzirom da je već godinama ustaljeno zaustavljanje turističkih autobusa na predmetnoj lokaciji.
Obzirom da je javni turistički interes, koji je TO Kotor u obavezi da štiti, ugrožen, koristiti ćemo sva institucionalna prava da taj interes i zaštitimo.
Takođe, ukoliko ne prihvatite naš zahtjev i sugestije, ovaj zahtjev smatrajte zahtiijevaćemo učešće u postupku shodno odredbama flana 130. Zakona o opštem upravnom pcstupku, shodno kom ste dužni da prekinete postupak za donošene/izdavanje dozvole za navedeni objekat na lokaciji 1.1 Verige, sve do konačnog rješenja po ovom zahtjevu.“ – kaže se u dopisu TO Kotor koji je dostavljen Ministarstvu održivog razvoja i turizma, ministru Gvozdenoviću, predsjedniku opštine Kotor, predsjedniku SO Kotor, JP „Morsko dobro“ od 7.jula.
Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA) pokrenula je inicijativu dobivanja zaštićene oznake izvornosti (ZOI) i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (ZOZP) za novigradsku dagnju.
Cilj je do kraja 2015. god. udružiti proizvođače školjaka u akvatoriju Novigradskog mora (BONACA, Jasenice; DAGNJA I MORSKA AKVAKULTURA, Posedarje; DAGNJE KNEŽEVIĆ, Poljica-Brig; DUJE, Posedarje; PECTEN d.o.o., Novigrad; PORAT, Kruševo; SEASUN, Zadar; ŠKRAPA, Zadar) u udrugu „Novigradska dagnja” koja bi bila nositelj zahtjeva.
U sklopu projekta uzgajivači će donirati 500 kg daganja što će stanovnicima Zadarske županije i njihovim gostima pružiti priliku da uživaju u punini okusa i mirisa ovog vrhunskog proizvoda u tipičnom mediteranskom okruženju. Gastro događaj održat će se na Novigradskoj rivi 11. srpnja s početkom u 21 sat. Također, u sklopu ovog događaja AGRRA i Općina Novigrad organiziraju predavanje na temu dagnje i zaštite poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koje će se održati istog dana u 19.30 sati u Zavičajnom muzeju u Novigradu.
Na ulazu u Novigrad postavljen je i info panel koji prikazuje proizvodno područje novigradske dagnje, a do kraja godine, u dogovoru sa ostalim jedinicama lokalne samouprave koje gravitiraju akvatoriju Novigradskog mora, bit će postavljeni i dodatni info paneli.
www.pomorac.net
U nedelju 12. jula počinju ovogodišnji 11. po redu Dani Knjižare So – dani obnovljenog gradskog knjižarstva i izdavaštva – knjižarska fešta koja se održava na platou ispred Knjižare So, na glavnom hercegnovskom trgu.
Prve večeri biće promovisano gustozno libro „Knjiga o žućenici“ Maša Čekiča i Blaženke Vučurović u izdanju Knjižare So, nedelja 12.jul 21 sat plato ispred knjižare a druge večeri, 13.jul 21 sat glavni gradski trg, plato ispred knjižare, knjiga soneta Velibora Fulurije „C`est la Life) (Se la Lajf) na francuskom i engleskom jeziku – u saradnji sa Frankofonskim kreativnim centrom „Avenir“.
Hercegnovski i bokeljski knjižari pozivaju na druženje, tim prije što će se u nedelju fešteđavati i zbog činjenice da su tri visoke književne nagrade – „Borisav Stanković“, „Pečat vremena“ i posebno „Branko Ćopić“ koju dodjeljuje Srpska akademija nauka i umetnosti – stigle uz Herceg Novi, za roman „Jedro nade“ Nikole Malovića“.
U susret, dakle, 11. Danima Knjižare So, poslušajmo kakve nam birane preporuke za čitanje naredne sedmice dolaze s mjesta od dobrog ukusa…
U romanu Pantaleon i posjetiteljke nobelovac Mario Vargas Ljosa ističe licemjerstvo vojske, crkve i najstarijih profesija na svijetu. Pantaleon Pantohi unaprijeđen je u kapetana. On dobija povjerljivu misiju – treba da osnuje tajnu službu prostitutki za oružane snage Perua. Služba posjetiteljki je otvorena u gradu Ikitos koji se nalazi u srcu džungle i do kojeg ne vodi nijedan kopneni put, kako bi spriječili silovanje seljanki i maloljetnica. Razlika između istine i laži, neophodnost vrline i pogubne posljedice strogo poštovane dužnosti osnovne su teme ovog satiričnog romana. Izdavač je Nova knjiga.
Knjiga Muški dnevnik Dušana Pejčića možda ne predstavlja uputstvo kako prvi put poljubiti djevojčicu ali je istinit. Glavni junak Stefan Luka je zaista preživio sve ono što je u dnevniku zapisano. Kroz njegov lik, koji u najosjetljivijim godinama prolazi buran razvod roditelja, suočavajući se s vršnjačkim nasiljem i prvim simpatijama, autor nenametljivo, i u isto vrijeme znalački, mladim čitaocima sugeriše kako da razdvoje dobro od lošeg, mudro od nezrelog, istinu od laži. Izvjesno je da će se u Muškom dnevniku podjednako pronaći i tinejdžeri i njihovi roditelji – prvi zbog identifikacije sa glavnim junakom, drugi zbog nostalgičnih slika iz svog djetinjstva. Izdavač je Dereta.
Knjiga o Kotoru predstavlja dragocjenu kolekciju tekstova o istoriji najzagonetnijeg grada na Jadranu. Postanak Kotora i najstarije razdoblje u njegovoj istoriji prekriveni su velom neprozirne tame, što svakoj pripovijesti o ovom gradu izniklom podno brda Sveti Ivan daje posebnu čar. Vjekovima su se kopnenim i morskim putevima u Kotor slivali novi i noviji uticaji, razni narodi, jezici, kulture, načini mišljenja i odijevanja, različita vjerovanja i putevi njihovog izražavanja. Ovaj kosmopolitski duh osjeća se i danas i stoga Kotor čini neiscrpnu riznicu tema za razmišljanje, proučavanje i pisanje. Izdavač je Magelan press.
Daljinski kontrolisani knjiga je Džonija Vilera koja pokazuje kako televizija utiče na nas. Nove generacije rastu programirane da žive u nestvarnim svjetovima. Televizija p
ostaje njihova glavna dadilja, učitelj i pedagog, njihovo utočište i glavni izvor informacija. Televizija je dobila ono o čemu su svi carevi i pape mogli da sanjaju: propovjedaonicu u svakoj dnevnoj sobi, sa harizmatičnim govornicima koji pružaju uobičajeni ritual zabave pri čemu u osnovi svega toga stoji poruka da treba nešto da kupimo.
Knjiga Zašto je seks zabavan očaravajuće je ineterasantan i prosvjetljujući pogled na jedinstven seksualni život ljudi koji nam dolazi od eksperta iz oblasti fiziologije i dobitnika Pulicerove nagrade Džareda Dajmonda. Ovo svježe istraživanje našeg seksualnog nasljeđa nudi odgovore na pitanja kao što su: zašto ljudi spadaju u one rijetke vrste koje ne upražnjavaju seks javno? Zašto su ženke naše vrste jedine koje prolaze kroz menopauzu? Zašto je ljudski penis tako nesrazmjerno velik? Zašto je seks zabavan sjajna je knjiga jednog od najvećih filozofa biologije. Izdavač je Dosije.
Ribolov na moru ilustrovani je priručnik u kome su opisane sve tehnike, prirodni i vještački mamci i udice. Vrlo detaljno su opisane tehnike povrazima, fiksnim štapom, plovkom, parangalom, panulom. U knjizi se nalaze i korisni savjeti vezani za neophodnu opremu kao i preporuke za mamce (crvi, rakovi, sardele, hljeb, vještački mamci). Knjiga je obogaćena sa preko 40 ilustracija morskih riba u boji, od iglice, jegulje, cipola, zubataca pa do grdobine, raže, tune. Svaka je riba predstavljena svojim osobinama, okolinom, ponašanjem, ribolovnom tehnikom i savjetima za kuvanje. Izdavač je Leo komerc.
Nazdravite trima visokim književnim nagradama koje su po prvi put stigle u Crnu Goru, Boku i Herceg Novi. Budite dio čarolije 11. Dana Knjižare So – dana obnovljenog gradskog knjižarstva i izdavaštva.
Jedna od najatraktivnijih lokacija za postavljanje privremenih objekata u Boki Kotorskoj – vidikovac uz Jadransku magistralu na Turskom rtu u tjesnacu Verige, dobio je novog zakupca koji je prethodno i inicirao da se za tu lokaciju izmijeni važeće riješenje u Planu privremenih objekata na obali.
Novi zakupac lokacije na teritoriji kotorske MZ Kostanjica na kojoj se dnevno zaustavi po nekoliko desetina izletničkih autobusa iz Dubrovnika i brojni turisti sa kolima, da bi uživali u predivnom pogledu na Perast i ostrva Gospe od Škrpjela i Svetog Đorđa, je kompanija “Hefest” d.o.o. iz Herceg Novog.
Zanimljivo je da je ista kompanija prethodno uspjela da kod Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) izdejstvuje izmjenu “Plana objekata privremenog karaktera u zoni Morskog dobra za period 2013-2015”, a to prethodno godinama nisu uspjeli učiniti bivši zakupci- mještani Kostanjice, koji su na vidikovcu na Turskom rtu od 2007. do 2010. držali mali štand od 8 kvadrata za prodaju smokava, sladoleda i suvenira.
„Inicijativu za izmjenu Plana i postavljanje objekta na lokaciji broj 1 – Verige podnijelo je društvo Hefesta d.o.o.“- potvrđeno je u resoru ministra Branimira Gvozdenovića.
Na toj lokaciji po riješenjima koja su važila do prije dva mjeseca, bio je predviđen mali privremeni objekat (montano-demontažni drveni objekat) –turističko-informativni punkt, površine samo 4 kvadrata. Prema izmjenama Plana koje je početkom maja donio MORT, sada je tu ucrtan privremeni objekat od čak 190 kvadrata.
“Urbanističko-tehnički uslovi predviđaju montažni objekat sa terasom, površine cca 190m2. Namjena objekta je ugostiteljska djelatnost, sa predviđena dva parking prostora. Objekat je montažno-demontažnog karaktera i obuhvata: turistički info punkt, suvenirnicu, caffe-lounge bar, kao i uređenje javne rasvjete i opremanje javnim mobilijarom -klupe, žardinjere sa cvijećem, teleskop za razgledanje, kante za smeće itd.“-rečeno je u JP „Morsko dobro“ (JPMD) iz Budve. To preduzeće je, nakon što je resor ministra Gvozdenovića u izmjenama Plana ucrtao ono što je poželjela hercegnovska firma, sredinom maja sprovelo i tender za davanje lokacije u Kostanjici u zakup, a oglas je bio raspisan na sajtu JPMD i 13.maja objavljen u „Pobjedi“.
„Kao jedini ponuđač izabrano je preduzeće “Hefest” d.o.o. iz Herceg Novog koje zastupa Zorka Pavlović, a iznos naknade je 9.007 eura + PDV. Ugovor je potpisan za tekuću godinu sa trajanjem do 31.12.2015. godine.“- potvrdili su iz „Morskog dobra“, dok su iz MORT-a dodali da je cjelokupan taj novčani iznos plaćen u momentu sklapanja ugovora.
Sve to iznenadilo je Špira Vulovića iz Kostanjice koji je sa kompanjonom od 2007 do 2010 bio zakupac ove lokacije u koju je pritom uložio više desetina hiljada eura. Njih dvojica su tokom tih par godina, potpuno zapuštenu lokaciju očistili od smeća, sredili, nasuli pijeskom plato za autobuse od oko 900 kvadrata, postavili urbani mobilijar i mobilni toalet, te ovdje doveli struju i vodu.
“Te 2008 godine smo uz saglasnost “Morskog dobra” ušli u investiciju dovođenja struje I vode na lokaciju,uz doduše, samo verbalno obećanje ljudi iz JPMD da će se nakon toga, ispuniti uslovi za dobijanje dozvole za otvaranje većeg objekta montažnog tipa. Mi smo tražili samo 20m2 ukopanog objekta koji ne bi narušio vidik na Perasta i peraške otoke,jer smo bili svjesni kao ljudi koji smo rođeni u Kostanjici, da takvo nešto nebi bilo adekvatno postojećoj lokaciji. Međutim stav JPMD je bio izričit da se tu ne smije ništa dozvoliti izuzev tih 8 kvadrata štanda.”- kaže Vulović dodajući da su oni sa tako malim privremenim objektom jedva pokrivali troškove I poslovali sa malim ostatkom dobiti, ali da je uređena lokacija na koju se zaustavljalo sve više izletnika, počela privlačiti pažnju.
“Pokazalo se svima da je to jedna veoma lijepa i atraktivna lokacijai kao takva je već tada bila meta mnogima, ali nijesu znali kako i na koji način da nam je otmu.Ali i tome su se dosjetili, pa nam je objekat volšebno izgorio u zimu 2009. Zvanični izvještaj bio je ”neispravne instalacije”,a svi znamo što je bilo u pitanju i da je objekat zapaljen.”- kaže Vulović koji nakon toga od JPMD naredne, 2010 godine više nije mogao dobiti dozvolu ni na dotadašnjih 8 kvadrata, već samo za duplo manji štand. On tome vidi uticaj nekoga ko se nameračio da “otme” lokaciju u Verigama koja je od 2010, kada su se Vulović i kompanjon povukli je im nije bilo isplativo da drže stand od 4 kvadrata, do danas bila prazna. On tvrdi da su cijelo to vrijeme od JPMD bezuspješno tražili da im se dozvoli da na Turskom rtu postave privremeni objekat od 20 kvadrata.
Svake godine, pa i prošle je bio isti izgovor i izričit stav ljudi iz JPMD da izuzev 4m2 tu nema šanse ni zakonskog osnova da se išta drugo može raditi -eventualno poslije 2015 kada se bude radio plan privremenih objekata za narednih 5 godina da će se možda moći nešto promijeniti. Odlučio sam da čekam novi plan u nadi da će nam biti dozvoljeno da tamo postavimo nešto što će nam omogućiti da bar vratimo uložena sredstva. Ali ne lezi vraže,prije neki dan ostadoh zapanjen kad sam na Verigama vidio zagradjen plato, a sledećeg dana i bager koji je spreman za akciju. Na lokaciji gdje sam uložio toliko novca i gdje nije bilo Boga da sam ja mogao isposlovati više od 4m2 štanda, sad se sprema objekat od 200 kvadrata sa sve baštama, terasama, suvenirnicom, cafe shoopom,parkingom ….U JPMD su mi kada sam tražio objašnjenje, objasnili da je stiglo naređenje iz MORT potpisano od Gvozdenovica da se pripremi tenderski postupak,u stvari čak ne ni to, nego neka aukcija,vjerovatno da bi to lakše prošlo. Rekoše mi i da su oni bili veoma začudjeni, ali da su morali postupiti po naređenju ministra.”- priča Vulović dodajući da nije imao saznanja o u maju raspisanom oglasu u “Pobjedi” za zakup lokacije u Verigama. Stoga on smatra da je riječ o namještaljci.
“Menadžment nema saznanja o tome šta je rukovodilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma da vrši Izmjene i dopune Plana objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra za period 2013.-2015. godine. Prema našim saznanjima, ne postoji inicijativa bivšeg zakupca za pormjene Plana za predmetnu lokaciju u ovakvom obimu.“- odgovoreno je iz JPMD. IZ MORT-a su objansili da se Plan između ostaloga mijenjao i zbog novih objekata kojima se „upotpunjuju turistički sadržaji i proširuje se ponuda na novim lokacijama, na kojim ih do sada nije bilo.“
Stigao bager i ograda, formalne dozvole još nema ?
„Uvažavajući činjenicu da se lokalitet nalazi na području posebne zaštite, urbanističko-tehničkim uslovima je naloženo da korisnik prije dobijenja Riješenja o postavljanju privremenog objekta, pribavi uslove Agencije za zaštitu zivotne sredine, Uprave za vode, odnosno, nadležnog sekretarijata lokalne uprave, JP Vodovod i kanalizacija, Direkcije za saobraćaj, Uprave za zaštitu kulturnih dobara, da uradi glavni projekat i dostavi propisane saglasnosti nadležnih preduzeća.
S obzirom na to da korisnik nije dostavio tražene saglasnosti, JPMD nije izdalo Rješenje o postavljanju, a službenom zabilješkom od 2.jula, konstatovalo je da je na predmetnoj lokaciji podignuta ograda od automobilskih guma, punjenih betonom, drvenih greda i mreže, koju je bura u prethodnom periodu oštetila. JPMD je istog dana ove radove prijavilo Upravi za inspekcijske poslove.“- saošteno je iz MORT-a.
Iz „Morskog dobra“ su potvrdli da us 2.jula na lokaciji zatekli i bager i da se izvode radovi na uklanjanju asfaltnog sloja, o čemu su obavijestili Upravu za inspekcijske poslove.
Ni nakon četiri godine od kada je grupa NVO podnijela inicijativu za izgradnju spomen obilježja žrtvama deportacije iz 1992.godine, političke elite u Herceg Novom nijesu dale zeleno svijetlo da bista ugleda svjetlost dana kao, prije svega podsjećanje na taj zločin. Iako je javnost svih ovih godina dobro upoznata sa prijedlogom o podizanju spomenika čini se da vlastima u Herceg Novom trebaju dodatne infomarcije kako bi glasali za taj prijedlog.
Ponovo ništa …
To je epilog još jednog pokušaja da inicijativa grupe NVO o podizanju spomenika žrtvama deportacije bude prihvaćena od gradskih vlasti u Herceg Novom i konačno dovede do postavljanja biste koja bi generacije podsjećala na taj zločin iz 1992. godine.
Naime, predlog Dragana Šimraka iz SDP podržale su samo njegova partijska koleginica Milica Berberović i odbornica Jovana Šijaković iz Izbora. Odbornici vladajuće DPS, Izbora i Novske liste bili su uzdržani, a odbornici opozicionih SNP i Kluba Demokrata su, dok se glasalo, bili van skupštinske sale.
„Može se slobodno reći da još nema političke volje u Herceg Novom za jednu takvu inicijativu a o tome svjedoče i samo dva glasa podrške odbornika SDP sa jednim glasom odbornice iz Izbora. Ja sada ne mogu da kažem kada će ponovo ta inicijativa doći na dnevni red. Insistiraćemo da se o tome stalno raspravlja i tražićemo donošenje odluke da se to spomen obilježje stavi u plan spomen obilježja za slijedeću godinu. To je bio naš cilj“, kaže za RSE Dragan Šimrak iz SDP u Herceg Novom.
I pored toga što je za četiri godine od kada postoji inicijativa za podizanje spomenika žrtvama deportacije crnogorska javnost dobila sve informacije o tom predlogu grupe NVO, u DPS da bi glasali za traže dodatne informacije, kaže za naš program predsjednik opštinskog odbora te stranke Slobodan Radović Krušo:
„DPS nije bio informisan o namjeri, o mjestu i detaljima svega toga i to je razlog koji je doveo do naše uzdržanosti prilikom glasanja.“
Oglasila se i Bošnjačka stranka iz koje su poručili da je izostanak podrške inicijativi da se u Herceg Novom podigne spomenik Bošnjacima žrtvama zločina deportacije jeftina politička kalkulacija onih koji nisu to podržali.
NVO Anima, Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Aleksandar Saša Zeković, predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, izražavaju razočarenje i žaljenje zbog odluke SO Herceg Novi.
Podsjećaju da su nesporne žrtve zločina, a da su nezakonito uhapšeni i izručeni kao taoci utvrđeno je i pravosnažnom presudom. Kako su poručili u zajedničkom saopštenju sporno je jedino to što sud u tome nije prepoznao ratni zločin. Odsutnost ili uzdržan stav o odavanju počasti nevinim žrtvama, mjera je čovječnosti poslanika i poslanica hercegnovske skupštine i volje Crne Gore da pogleda istini u oči i spriječi da se slično ne ponovi, ističe se u saopštenju.
Upravo pomenute NVO svake godine u maju podsjećaju na taj zločin polaganjem cvijeća na mjesto odakle su državljani BiH deportovani, ispred zgrade Centra bezbjednosti Herceg Novi.
„Odnos lokalnih vlasti u Herceg Novom je razočaravajućijer pokazuje da se ni nakon više od 20 godina naš odnos prema procesu suočavanja sa prošlošću nije bitnije popravio. Možda bi čak mogli da kažemo da je on više izražen na nekom centralnom, državnom nivou nego na nivou lokalnih incijativa kao što je ova koja je po svemu sudeći trebalo da dobije podršku svih struktura ali na žalost nije prihvaćena. U svakom slučaju sa inicijativom svakako treba nastaviti i utvrditi da li postoje neke druge smetnje čije bi otklanjanja ubrzalo njenu realizaciju“, ističe Aleksandar Saša Zeković, predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije.
Podsjetimo, u maju i junu 1992. najmanje 66 izbjeglica bošnjačke nacionalnosti iz Bosne i Hercegovine nezakonito je uhapšeno na teritoriji Crne Gore, a zatim isporučeno njima neprijateljskoj vojsci bosanskih Srba u BiH. Samo 12 osoba deportovanih iz Crne Gore uspjelo je da preživi mučenje u koncentracionim logorima.
Predrag Tomović
RSE
„SuperWine“, dvodnevni vinski parti posvećen proizvođačima vina ali i hedonistima koji vole da priušte vrhunski ugođaj svim čulima, počinje danas na Lido Mar bazenu u marini Porto Montenegro u Tivtu.
Ova prestižna i sada već tradicionalno prepoznatljiva ljetnja manifestacija, ugostiće više od trideset renomiranih izlagača na jednoj od najatraktivnijih lokacija na Jadranu.
Jedinstveni vinski spektakl koji se u Tivtu organizuje već treću godinu za redom će, između ostalih, uveličaće renomirani proizvođači vina poput Movia, Arnaldo Caprai, Chateu Kamnik, Caparzo, Aleksandrović, Masi, Kozlović, Krgović i mnogih drugih.
Program uključuje degustacije vina izabranih vinarija tokom dva dana koliko traje „SuperWine“, kao i propratne sadržaje, a manifestacija će biti upotpunjena i atraktivnim muzičkim, umjetničkim i kulinarskim performansima. Cijena jednodnevne karte za „SuperWine“ festival je 40 eura.
Nа sаstаnku koji je održаn jutros, sаdа već bivši predsjednik Opštine Herceg – Novi, Nikolа Gojković i potpredsjednicа Opštine dr Tаmаrа Vujović oprostili su se od svojih sаrаdnikа sа kojimа su u proteklih pet mjeseci uspješno sаrаđivаli.
Zаhvаlili su im se nа podršci koju su im pružаli u nаstojаnjimа dа zаpočete projekte zаvrše i mnoge nove pokrenu.
Bez obzirа nа to što je njihov mаndаt trаjаo vrlo krаtko, trudili su se dа rаde sаvjesno i odgovorno, po zаkonu, poštujući prevаshodno ljudsko dostojаnstvo, svoj grаd i njegove grаđаne.
Njihovа smjenа, ubjeđeni su, nije posledicа njihovog lošeg rаdа, već аktuelnih političkih prilikа. Svojim sаrаdnicimа poželjeli su uspjeh i nаpredаk u dаljem rаdu.
Gojković i Vujović za sutra su najavili press.
Podsjetimo na sjednici SO, potpedsjednica Opštine Tamara Vujović (Izbor) je podsjetila su prije 120 dana svi odbornici Izbora mislili sve najbolje o Nikoli Gojkoviću, te da je na djelu „primjer jednoumlja i perfidne igre“.
Ona je kazala da su istraživanja pokazala da su Gojkoviću građani najviše vjerovali – i prije i poslije izbora i da odluka o smjeni ne odražava njihovu volju.
Nikola Gojković je za predsjednika opštine Herceg-Novi izabran 2. februara 2015. sa 22 glasa za, 9 protiv i jednim uzdržanim glasom.
Porobić nije htjeo da glasa za smjenu Gojkovića
Odbornik DPS Petar Porobić , koji nije potpisao inicijativu za smjenu Nikole Nikše Gojkovića i koji je bio izričit da neće glasati za takvu odluku, vratio je mandat. Na njegovo mjesto je došla njegova partijska koleginica Tamara Vukašinović, pa je tako vladajuća koalicija DPS –Izbor dobila, skupštinsku većinu za smjenu Gojkovića.
Australijski biznismen sprskog prijekla Miroslav -Džek Samardžija, pokrenuo je sudski spor protiv Opštine Tivat vrijedan čak 12,5 miliona eura. Biznismen rodom iz Prnjavora u BiH, „presavio je tabak“ i tužio Opštinu smatrajući da je oštećen, jer po novoj planskoj dokumentaciji, više ne može graditi luksuzni turistički kompleks na zemlji što ju je Samardžija prije desetak godina, kupio od mještana Lepetana.
Gradnja oko 6 hiljada kvadrata apartmana sa pratećim sadržajima na strmoj kosini brda Vrmac na izlazu iz Lepetana prema Stolivu, Samardžiji je bila ucrtana 2002 godine po izmjenama tada važećeg DUP-a. Promjene planske dokumentacije po Samardžijinim željama odradila je administracija tadašnjeg gradonačelnika, a sada konzula Crne Gore u New Yorku, Zorana Jankovića (DPS). Kako je javosti objašnjavao Janković, Samardžija je u gradnju turističkog kompleksa u Lepetanima trebao da uloži najmanje 6 miliona njemačkih maraka, što su gradski čelnici cijenili kao veliku i značajnu investiciju za grad i australijskom biznismenu „izašli u susret“, mijenjajući plansku dokumentaciju i šireći predviđenu zonu stambeno-turističke izgradnje i na Samardžijin plac koji je do tada bio zelena površina.
Nakon usvajanja izmjena DUP-a, Samardija međutim, nikada nije podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za obećavani turistički kompleks. U međuvremenu, pošto je australijsko-srpski biznismen posjekao skoro svo rastinje na svom placu, pokrenulo se klizište koje je desetinama tona zemlje zatrpalo lokalni put Tivat-Kotor preko Prčanja i uništilo dvadesetak metara dužine starog obalnog kamenog zida-parapeta koji je zaštićeno graditeljsko nasljeđe u Boki. Zbog toga Samardžija nikada nije snosio posljedice, a Opština je u 2007 usvojila novi DUP Lepetana i njegov plac ponovno „pretvorila“ iz građevinske u parcelu namijenjenu za zelenu površinu jer se pokazalo da je teren podložan klizanju i nepovoljan za gradnju.
Samardžija sada traži da mu Opština Tivat namiri navodnu štetu koju je navodno pretrpio, iako nikada nije podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za objekte što ih je namjeravao graditi, te traži obeštećenje u iznosu od čak 12,5 miliona eura.
„Spor je tek na početku i još nisu rađena nikakva vještačenja. Mislim da ga tužilac ipak, ne može dobiti jer su argumenti na našoj strani“- kazala je na prekjučerašnjoj sjednici SO Tivat odbornica DPS Ivana Kovačević koja inače, rad u Direkciji za imovinu i službi pravne zaštite tivatske Opštine.
Samardžija je svjevremeno već na sličan način tužio po Crnoj Gori – nakon što mu je Vlada 1997 izdala u zakup čuvenu Titovu vilu „Galeb“ u Igali, kontroverzni biznismen je nagomilao ogromne dugove za neplaćenu vodu, struju i ostale režije u tom objektu. Vlasnik vile – Institut Igalo ga je tužio, a Džek je uzvratio protivtužbom, tražeći poništenje ugovora o zakupu vile ,,zbog ometanja posjeda” i odštetu od 700.000 maraka. Nakon niza peripetija, Samardžija je jednostavno “ispario” iz Igala, a javnost nikada nije obaviještena kako je završena ta epizoda njegovog pompezno najavljivanog “strateškog partnersta” sa crnogorskom Vladom u kojem je Samardžija između ostaloga, treba da nabavi i “vrhunsku kompjutersku opremu” za crnogorske hotele.
“Bomex” traži 2 miliona
Drugi veliki spor koji Opština Tivat vodi je 2 miliona eura vrijedna tužba koju je protiv lokalne uprave i države Crne Gore podnijela kompanije “Bomex Imperial Invest” iz Herceg Novog. Kovačević nije iznosila više detalja o tom sporu osim podatak da je prvostepeni postupak okončan presudom u korist tuženih, ali je tužilac najavio žalbu.
“Vijesti” su svojevremeno pisale o čudnim dešavanjima u vezi izdavanja građevinske dozvle “Bomexu” 2009 za gradnju velike stambene zgrade na parceli u Donjoj Lastvi. Nakon što mu je Opština izdala dozvolu usklađenu sa tadašnjim DUP-om po kome se mogla graditi zgrada spratnosti P+1+Pk maksimalne ukupne površine 772 kvadrata, “Bomex” se žalio na to i od Ministarstva održivog razvoja i turizma dobio novu građevinsku dozvolu za objekat spratnosti P+2+Pk, maksimalne ukupne površine preko 1.600 kvadrata. Nakon što su “Vijesti” pisale o ovom slučaju izdavanja građevinske dozvole koja nije imala uporište u važećem DUP-u, ministar Branimir Gvozdenović je krajem 2009, poništio svoju kontroverznu građevinsku dozvolu, a “Bomexov” objekat od tada do danas stoji u istom, nezavršenom stanju.
© BokaNews, 2021
