U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 26 saobraćajnih nezgoda u kojima je 19 osoba lakše povrijeđeno.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo 14 nezgoda, Baru, Kotoru, Tivtu i Budvi po tri, Herceg Novom i Bijelom Polju po jedna.
Izdato je 413 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 27 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.
Posada panamskog teretnog broda Ultra Galaxy (13,800 dwt) morala je napustiti brod zbog teških vremenskih uvjeta uz obalu Južne Afrike, kada se brod opasno nagnuo. SAMSA je primila signal s EPIRB-a i utvrdila da dolazi s broda 60 nautičkih milja zapadno od Doring Baya, izvještava Maritime Executive.
Brodovi u blizini preusmjereni su kako bi pružili pomoć. Na poziv su se odazvali teretni brod Fivos (56,700 dwt), kontejnerski brod Rio Grande Express (50,800 dwt) i ribarski brod Malachite.
Nakon dolaska na lokaciju, pronašli su posadu od 18 filipinskih pomoraca u splavi za spašavanje. Japanski brod, izgrađen 2008., plovio je iz Malage, Španjolska, prema Dar es Salaamu, Tanzanija. Ribarski brod Malachite uspio je spasiti posadu i prebaciti ih u St. Helena Bay.
Prijašnjih dana, Cape Town i regija bili su pogođeni snažnom zimskom olujom. Snažni vjetrovi, kiša i snijeg uzrokovali su padanje drveća, poplave i nestanke struje. Oko 4,000 ljudi prijavljeno je kao beskućnici nakon oluja u regiji Cape Town, dok su stanovnici upozoreni na dodatne oluje.
Operater luke Transnet izvijestio je da je obustavio rad kontejnerskih terminala u dvije luke jer su Cape Town, Saldanha, Port Elizabeth i Ngqura doživjeli teške vremenske uvjete s vjetrovima između 35 – 50 čvorova i valovima do 3-4 m. Pomorske operacije su obustavljene u nekim lukama iz sigurnosnih razloga, a jedan brod je zadržan u terminalu Port Elizabeth zbog jakog vjetra. Nadaju se nastavku operacija tokom ovog tjedna.
Brodovi koji se preusmjeravaju iz Crvenog mora suočit će se s teškim zimskim uvjetima dok plove oko Rta Dobre Nade. Mnogi od tih brodova i bunkeriraju u Južnoj Africi. Maersk je izdao upozorenje o ekstremnim vremenskim uvjetima za južnoafričku obalu, naglašavajući da će brodovi morati tražiti zaklon ili promijeniti kurs kako bi izbjegli nevrijeme. Upozorili su na jake vjetrove, visoke valove i jaku kišu u narednim danima, osobito između Cape Towna i Port Elizabetha, što će utjecati na brodske operacije.
Većina građana, njih čak 90% smatra da lokalne vlasti treba da propišu kada, ko i pod kojim uslovima može da organizuje vatromet, rezultat je to ankete koju je koju je sproveo portal Boka News, istraživajući sve aktuelniji problem nekontrolisane upotrebe vatrometa prilikom proslava različitog karaktera, kojima organizatori često skreću pažnju na neki događaj ili ga žele učinili svečanijim.
Da upotrebu vatrometa treba ograničiti na primjenu u posebnim prilikama i društvenim okolnostima kada je većini građana to prihvatljivo, a ne kada se kome prohtije, smatra 92 % učesnika ankete.
Činjenica je da smo zatečeni kada u kasnim noćnim satima čujemo prasak vatrometa ili ispaljenih svijetlećih raketa iz marina, sa jahti, hotelskih terasa, otvorenih plažnih barova, što stvara prilično veliku buku, bitno utiče na ekologiju i zagađenje životne sredine, uznemirava djecu i odrasle, životinje, remeti javni red i mir.
Ove godine, 11. jula prvi put obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, nakon donošenja rezolucije u Generalnoj skupštini UN-a. Genocid u Srebrenici, koji se dogodio 1995., rezultirao je smrću više od 8 hiljada Bošnjaka, većinom muškaraca i više od 500 maloljetnih dječaka.
Opšta skupština UN-a ovom rezolucijom jasno je prepoznala i potvrdila genocid, pozivajući sve države članice da obilježe ovaj dan. O tome je u emisiji Studio 4 govorio Armin Hodžić, saborski zastupnik bošnjačke nacionalne manjine.
– Za mene kao i za sve ostale Bošnjake, Srebrenica je otvorena rana koja boli, ali na žalost još uvijek i krvari, kazao je.
Naglašava kako je razmjer tog zločina takav da je neizostavno ušao u sve pore društva. Kako kaže, u samo nekoliko dana s lica zemlje je izbrisan jedan cijeli grad.
– Izdvojit ću dvije priče koje su mene jako dotaknule. Prva je priča Nedžada Avdića koji je sa 17 godina preživio strijeljanje. On je napisao i knjigu „Ja, haški svjedok”. Svjedočio je na sudu protiv onih koji su genocid provodili, govori.
Druga priča je vezana uz opštinu Bratunac koja je također preživjela genocid.
– Vidio sam sliku žene u 9. mjesecu trudnoće koja je zagrljena sa svojim maloljetnim djetetom. Njihovi posmrtni ostatci su pronađeni tek 2009. godine. Njen muž je živ i živi u Italiji. Nikada se nije vratio u BiH, rekao je Avdić.
Smatra kako je ovo zločin bez kazne te da se i dalje negiran genocid u Srebrenici.
– I to u državi u kojoj je genocid počinjen. U institucijama BiH, naglašava.
Dodaje da ljudi, koji su preživjeli genocid, svaki dan susreću one koji su bili izvršitelji genocida ili su sudjelovali u lancu zapovjedne odgovornosti.
– Recimo, žene koje su bile silovane od tih ljudi rade u školi gdje su ti silovatelji ravnatelji. To je teško pojmiti, ali to se dešava i BiH, govori.
– Srebrenica i ne samo ona, već i mjesta oko nje, su eklatantan primjer genocida i međunarodna je zajednica stala iza toga, naglasio je.
Nastupom Festivalskog orkestra i hora „Virtuozi“ iz Beograda, pod rukovodstvom jednog od vrsnih srpskih i evropskih dirigenata, Bojana Suđića i sa specijalnim gostom tenorom Sinišom Radin sinoć je na Kanli kuli svečano otvoreno 41. izdanje Međunarodnog festivala Dani muzike.
Riječ o jednom od najstarijih i najuglednijih hercegnovskih festivala koji se održava od 10. do 20. jula, te se koncerti klasične muzike u tom periodu organizuju na Kanli kuli, u Dvorani „Park“, kao i Muzičkoj školi Herceg Novi.
Pokrovitelji Dana muzike su Opština Herceg Novi i Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, izvršni producent JUK Herceg fest, a tradicionalni sponzori su Turistička organizacija HN, hotel Sun Resort i Institut Dr Simo Milošević.
Festival je svečano otvorila ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović ističući da Ministarstvo sa ponosom podržava Dane muzike prepoznajući njegov značaj za razvoj kulture i međunarodnu saradnju.
“Tokom prethodnih godina ovaj festival nam je omogućio da uživamo u najznačajnijim djelima različitih epoha pod umjetničkim vodstvom Borisa Kraljevića. Posebno smo ponosni na činjenicu da je podrška mladim talentima izuzetna i oni ovdje imaju priliku da uče uz priznate umjetnike. Naša misija je da kroz ovakve događaje promovišemo prave umjetničke vrijednosti i doprinesemo kulturnom razvoju našeg društva. Slušanje klasične muzike je plemenito, zdravo i povezuje nas sa najdubljim slojevima našeg bića,” istakla je Vujović.
Festival Dani muzike počeo je da se organizuje 1983. godine, a nakon pauze od 13 godina, obnovljen je 2004. godine. Od njegovog obnavljanja generalni pokrovitelj festivala je Opština Herceg Novi, te se prisutnima na početku manifestacije obratio predsjednik Opštine Herceg Novi, gospodin Stevan Katić.
„Duže od četiri decenije naš grad je mjesto koje slavi umjetničku muziku okupljajući svjetski poznate umjetnike. Oni su dio svoje slave poklonili publici koja istinski uživa u umijeću i repertoarima koji su brižljivo birani za svako izdanje festivala. Zato s pravom možemo reći da je Herceg Novi jedinstven jer je malo gradova u svijetu koji uspiju da spoje vrhunsko muziciranje planetarno poznatih imena klasične muzike sa mediteranskim ambijentom na otvorenim scenama, poput tvrđave na kojoj smo večeras ili trga od muzike, takođe u srcu grada. Sve to daje posebnu čar i predstavlja savršenu simbiozu za potpun osjećaj ljepote klasike i našeg grada,“ naveo je Katić.
Kvalitetan program Dana muzike i ove godine je pažljivo odabrao vrhunski svjetski pijanista, umjetnički direktor festivala, maestro Boris Kraljević.
„Poput mnogih kulturnih centara i Herceg Novi je na svoj specifičan način dio širokog evropskog, pa i svjetskog auditorijuma u koji se naš jedinstveno lijep, zanimljiv i gostoprimljiv grad pretvara posebno ljeti. Osim probranog repertoara za solističke i nastupe kamernih ansambala iz regiona i Evrope ističemo prisustvo muzičara koji su potekli iz hercegnovske Muzičke škole, koji danas djeluju ili stiču znanja u krovnoj instituciji za muzičko obrazovanje u našoj opštini. Otvoren je tako prostor za mlade muzičare prilika za susret sa iskustvom već ostvarenih umjetnika, kao i mogućnost za sticanje novih znanja što i jeste misija našeg festivala. Iniciramo i podstičemo saradnju među umjetnicima koji žive i djeluju u našem gradu, kao i sa gostima Dana muzike iz inostranstva,“ naveo je Kraljević.
Izbor da festival ove godine otvori maestralni dirigent Bojan Suđić sa festivalskim orkestrom i horom „Virtuozi“ pokazao se odličnim, te je puno gledalište na Kanli kuli sinoć uživalo u svakom trenutku spektakularnog koncerta ovih virtuoznih umjetnika. Svaka nova izvedba je dobijala duge i glasne aplauze. Pred sam kraj programa muzičari su dobili stajaće ovacije i pozive da se u više navrate vrate na binu i izvedu kompozicije na bis.
Oduševljenje ovakvim reakcijama publike, ali i samim autentičnim ambijentom u kojem je organizovan koncert izrazio je i maestro Bojan Suđić.
“Zaista je puno srce svima – i meni i izvođaćima koji su ovdje bili, jer ovo je fantastičan ambijent koji je u region jedinstven i koji nekako uvijek podigne izvođača i publiku. To je jedna fenomenalna interakcija i stvarno je nevjerovatna privilegija biti ovdje. Nama je izuzetna čast što smo imali priliku da nastupimo na jednom ovako značajnom festival i pokažemo nešto što se izdvaja iz sve ove ponude koja je bogata i različita. Kroz kvalitetnu umjetničku muziku kultura se približava, širi i dopire do one publike koja ne misli da je klasika nešto što slušamo svaki dan,” kazao je Suđić.
Misiju da kvalitetnu muziku približe široj javnosti uspjeli su da postignu raznovrsnim repertoarom koji je obuhvatio kultne klasike kao što su “O Fortuna” Karla Orfa i “Overture” Vilijama Tela, svima dobro poznatu filmsku muziku, ali i tradicionalni melos naših prostora.
“Svu muziku je publika jednako primala, koncert je imao gradaciju i dramaturgiju da ide na neki način kroz stilove, epohe i kroz geografske širine. Ovo je na neki način pokazatelj da je muzika univerzalna, da nema granica, da nas ona spaja i da možemo podjednako blisko da sviramo klasičnu, latino i muziku naših podneblja, da to ništa jedno drugome ne kontrastira, već naprotiv,” istakao je Suđić.
Koncert “Muzički vatromet” u izvođenju Festivalskog orkestra “Vrituozi” opravdao je visoka očekivanja, ocjena je stručnog saradnika Dana muzike, muzikologa Nemanje Sovtića, prof. dr sa Akademije umetnosti Univerziteta u Novom Sadu.
„Naslovom sugerisana eksplozivost realizovana je umešno odabranim i odlično izvedenim programom, koncipiranim tako da dozira užitak i usmjerava ga prema završnom segmentu koncerta rezervisanom za kvalitetne umjetničko-aranžerske obrade prepoznatljivih srpskih melodija. Dirigent Bojan Suđić vodio je ansambl sigurnom rukom ostvarenog umjetnika, renomiranog muzičkog profesionalca, ali i inspirisanog ljubitelja kvalitetne muzike, ne snebivajući se čak ni da iskorači iz tradicionalno shvaćene uloge dirigenta kako bi zapjevao, inače sasvim dobrim baritonom. Za pjevačke numere bio je prevashodno zadužen Siniša Radin, koji se predstavio kao sjajan tenor, podjednako ubjedljiv u fahu ozbiljne, zabavne i narodne muzike. Cjelokupan ansambl se istakao svojom ritmičkom energijom i izbalansiranim zvukom“. istakao je Sovtić.
Nakon nezaboravnog otvaranja program 41. Dana muzike biće nastavljen već večeras kada će u sali Muzičke škole sa početkom u 21.30 časova biti upriličen koncert pod nazivom „Podijum mladih” gdje će nastupiti pijanista Simo Šišević uz gostovanje Kristijana Jovićevića na kontrabasu i mladih talenata, nagrađivanih učenika Muzičke škole Herceg Novi.
Da će najbolji jedriličar „Jugola Grakalića“ Milivoj Dukić biti spreman za nastup na 33. Olimpijadi pokazalo je poslednje takmičenje u Marseju gdje je u test regati na kojoj je učestvovalo 37 jedriličara, zauzeo odlično 13. mjesto ( plasman po regatama 8,11, 17, 19, 28 pojedinačno mjesto).
Dukić i selektor Ilko Klakor ostaju u Marseju do 13. jula gde će nastaviti da bruse formu sa ciljem da Dukić u konkurenciji 42 najbolja jedriličara svijeta stigne do TOP 10, odnosno medal race regate.
Konkurencija za Olimpijsku jedriličarsku regatu biće zaista paklena, a za ovu našu tvrdnju, govori podatak da se u prvih deset nalaze – Pavlos Kontides (Kipar), Met Vern (Australija), Tom Sanders (Novi Zeland), Martin Ramo (Estonija), Majkl Beket (Velika Britanija), Sem Vili (Velika Britanija), Zek Litlvud (Novi Zeland), Džonatan Vadnai (Mađarska), Filip Bul (Njemačka), Filip Jurušić (Hrvatska),Niko Nujok (Njemačka), Lorenco Kijevarini (Italija), Entoni Makelaj (Australija)…
Svi spomenuti jedriličari kao i naš Milivoj Dukić su kadri da stignu do medal race regate, a samim tim i do medalje na Olimpijskim igrama. Pored dobre forme Dukići će trebati i malo sreće.
Povodom Dana državnosti Crne Gore i jubilarnih 20 godina od osnivanja, Turistička organizacija opštine Budva organizuje veliki koncert jugoslovenske i svjetske filmske muzike 13. jula na trgu ispred Starog grada sa početkom u 21 sat.
Uvertiru za lijepu ljetnju noć u subotu, 13. jula pružiće Gradska muzika Budve nakon koje će revijski orkestar iz Novog Sada pod dirigentskom palicom Fedora Vrtačnika i uz vrhunske soliste: Bojanu Stamenov, Marijanu Šovran, Dada Topića, Sinišu Radina i Matiju Canatu (Mattia Zanatta) povesti publiku u „Veliku filmsku avanturu“, svojevrsni muzičko-filmski vremeplov.
Najljepše jugoslovenske numere poput „Devojko mala“, „Odlazim, a volim te“, „Floyd“ i mnoge druge uz hitove svjetske filmske muzike, među kojima će se čuti i muzičke teme globalno poznatih filmskih franšiza Star Wars, James Bond i Mission Impossible uzburkaće
emocije domaćih i stranih posjetilaca, a nostalgične note ih podsjetiti na djetinjstvo i mladost.
Posebnu čar koncertu filmske muzike daće Sloboda Mićalović, regionalno omiljena pozorišna i filmska glumica koja će se ovog puta naći u ulozi voditeljke programa i publici pružiti dodatan ugođaj pričom o istoriji velikih filmskih hitova. Muzički urednik programa je Milan Stupar dok scenario potpisuje Filip Rajković.
Dobro došli na još jedno divno veče u Budvi!
Peti dan ljetnje škole “Mladi rendžeri u zaštićenim područjima Dinarskog luka“ protiče u brojnim aktivnostima, planiranim kako bi se djeca što bolje upoznala sa prirodom i njenom zaštitom. Brojni mališani sa Cetinja i Kozarske Dubice i Prijedora uživaju u divnoj prirodi Lovćena, dok su drugog dana posjetili NP Biogradska gora gdje su bili u prilici čuti brojna zanimljiva iskustva u radu rendžera. Ideja samog programa jeste da se mladi upoznaju sa ljudima koji su zaposleni u parku, kazala je agenciji Media Biro predstavnica regionalne organizacije Parkovi dinarida Milica Kandić.
“Željeli smo da kroz djecu edukujemo i odrasle, šta znači zaštita prirode u praksi i na terenu. Djeca su se bliže upoznala sa zaštićenim područjima, a šef službe zaštite NP Lovćen je imao jedno zanimljivo druženje sa njima, gdje im je pojasnio sa kakvim izazovima se oni u radu susreću, što zapravo rade nadzornici u zaštićenim područjima”, kazala je ona i dodala da su polaznici ljetnjeg kampa uređivali mobilijar parka, anketirali posjetioce te da će u toku današnjeg dana obići Njeguše i Dolove i anketirati lokalnu zajednicu.
Polaznica ljetnjeg kampa, Zorana Jovović dolazi sa Cetinja, i veoma je zadovoljna prvenstveno druženjem i novim poznanstvima koje je stekla na Ivanovim koritima.
“Ovdje sam došla sa vrlo malo znanja o NP u Crnoj Gori, a ono se sada proširilo kroz brojne aktivnosti koje smo imali, ali i kroz razgovore sa društvom koje je došlo iz Bosne”, kazala je ona.
Predstavnik NP Kozara Danijel Pavličić je izrazio zadovoljstvo zbog sprovođenja edukativnog programa, koji je prema njegovom mišljenju, veoma koristan pogotovo za mlađu populaciju.
“Nadamo se da će ovo biti praksa i za naredne periode,te da će ovakvih škola biti još više gdje će djeca iz susjednih država moći da uživaju u jednom lijepom, edukativnom druženju. Veoma smo lijepo dočekani, sve pohvale za domaćine. NP Lovćen I Kozara se razlikuju prvenstveno po nadmorskoj visini, vegetaciji i moram istaći i pohvaliti ove vidikovce na Lovćenu koji gledaju na zaliv, to je nešto što svako mora da vidi”, poručio je on.
Mlada Prijedorčanka Tamara Malić je prvi put na Lovćenu, očarana je njegovom ljepotom i čistim planinskim vazduhom i srećna zbog novih poznanstava koje je stekla.
“Volim prirodu, ali nisam imala neko veće znanje o njenoj zaštiti prije ove škole. Sad bolje razumijem putokaze, šta sve posjeduje ili treba da ima jedan NP. Ovo je stvarno jedno divno iskustvo”, rekla je ona.
Govoreći o programu “Mladi rendžeri”, koji se po prvi put održava u Crnoj Gori, predstavnica NP Crne Gore Maša Vučinić kazala je da su se trudili da program bude prilagođen srednjoškolskom uzrastu.
“Kroz konkurs smo htjeli da pridobijemo djecu koja već imaju afinitete prema zaštiti prirode, međutim, uspjeli smo da privučemo djece koja se po prvi put susreću sa ovom tematikom. Trudili smo da na zanimljiv način pristupimo omladini , kako bi se možda oni u budućnosti okrenuli ka ovom, zaista lijepom pozivu”, istakla je ona.
Podsjetimo, Ljetnju školu “Mladi rendžeri u zaštićenim područjima Dinarskog luka“ organizuju Parkovi Dinarida u saradnji sa NP Lovćen, NP Kozara i Udrugom Dinarica.
Ljetnja škola Mladi rendžeri dio je projekta ,,Aktivni mladi za zaštitu životne sredine” u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija, a implementira UNDP.
U katedrali Sv. Tripuna u nedjelju, 14. jula/srpnja održat će se orguljski koncert suvremenih kompozitora iz Bosne i Hercegovine. Trojica akademski obrazovanih glazbenika – mo. Dario Vučić, Toni Toplan i Danijel Žontar premijerno će izvesti svoje vlastite kompozicije za orgulje.
Glazbenici su članovi Opere Narodnog pozorišta Sarajevo: maestro Dario Vučić je dirigent Opere, Toni Toplan član je hora Opere, Danijel Žontar je šef hora Opere. Program koji će izvesti u Kotoru, prvi put je izveden u Sarajevu (2023.) u okviru ciklusa KoncertiDA u organizaciji župe Presvetog Trojstva.
Sva tri kompozitora diplomirali na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku za kompoziciju. Repertoar za orgulje bosanskohercegovačkih kompozitora nije veliki, te će ovaj koncert napraviti značajan doprinos orguljkoj literaturi regiona.
Toplotni talas koji je stigao sa sjeverozapada Afrike uslovio je visoke temperature vazduha u Crnoj Gori, koje se u mnogim mjestima kre’u od 37 do 40 stepeni, a ponegdje i prelaze 40 stepeni.
Zbog toplinskih valova svijet već sada osjeća štetne poslijedice, a oni će vjerojatno biti sve veći. U Evropi je zabilježen porast smrtnosti povezan s velikim vrućinama, a procjene pokazuju vjerojatnost povećanja zdravstvenih rizika zbog toplinskih valova koji uzrokuju ozbiljne zdravstvene i socijalne posljedice.
Danas sunčano i veoma toplo, ponegdje uz slabu i umjerenu oblačnost, na sjeveru, u planinama, moguća je rijetka pojava poslijepodnevne nestabilnosti.
Vjetar slab do umjeren, najčešće južni i zapadni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 29 do 39 stepeni.
© BokaNews, 2021
