Tivat – Jedan došao, dva otišla

1
Otišao za Ulcinj -sanitetsko auto koje je 2009 kupila Opština Tivat
Otišao za Ulcinj -sanitetsko auto koje je 2009 kupila Opština Tivat

Uručivanje vrijednog novog reanomobila Službi Hitne pomoći u Tivtu za koji je najveći dio novca obezbjedila kompanija „Luštica Development“ i drugi donatori koje je animirao Porto Montenegro, ostalo je prekjuče u sijenci činjenice da je Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore (ZHMP) „privremeno“ Tivćanima oduzeo dva sanitetska vozila koja su prethodnih godina dobijena najvećim dijelom iz donatorskih sredstava.            Stoga lokalna Služba HMP opet nema dovoljan broj vozila da odgovori svim potrebama grada, posebno u sezoni kada se broj ljudi u Tivtu više nego duplira u odnosu na ostatak godine.

Naime, samo što je direktor „Luštice Development“ Daren Gibson predao ključeve novg reanomobila vrijednog skoro 30 hiljade eura, predstavnici ZHMP iz Tivta su odvezli reanomobil marke „fiat ducato“ koji je do tada služio kao osnovno vozilo lokalne Službe HMP. Ovaj automobil predat je na korišćenje Službi HMP u Ulcinju iako je najveći dio novca za njegovu nabavku 2009 izdvojila Opština Tivat, a tadašnji gradonačelnik Dragan Kankaraš je ključeve novog vozila na zvaničnoj ceremoniji, uručio direktorici tivatskog Doma zdravlja dr Snežani Matijević. Iz Tivta je prije par mjeseci na „privremeno“ korišćenje Službi HMP u Kotoru odvežen i sanitetski automobil „fiat doblo“ koji je 2008 kao donaciju tivatskom Domu zdravlja uručila kompanija Porto Montenegro. Ovaj automobil međutim, juče je vraćen u Tivat jer se prethodnog dana, uprkos novom reanomobilu, pokazalo da lokalne medicinske službe nisu imale čime na vrijeme transportovati jednog ležećeg bolesnika.

„Sva vozila HMP Tivat su tu, osim ovog jednog kojeg moramo poslati u Ulcinj zato što tamo trenutno nemamo auto, a moramo pružiti uslugu građanima Ulcinj jer su nam svi građani Crne Gore isti.“ – kazao je direktor ZHMP dr Saša Stefanović. Na pitanje da li se donatori koji su ta vozila kupovali Tivćanima slažu sa takvom praksom, on je kazao da ZHMP nema nikakve ugovore o načinu raspolaganja sa tim donacijama jer ih je svojevremeno dobilo Dom zdravlja Tivat, a ZHMP koji je kasnije formiran, preuzeo je ta vozila i sada ih kao državna instutucija, koristi ih u skladu sa potrebama te službe na državnom nivou.

„Svaki donator sa kojima smo mi direktno do sada sarađivali, nikada nam nije pravio problem, iako je bilo potrebno u nekom periodu posuditi taj auto nekoj drugoj ekipi HMP u Crnoj Gori. Svi građani Crne Gore i svi turisti nama su isti i imaju pravo na istu uslugu.“- podvukao je dr Stefanović. On je međutim kazao da je razlog zašto na istu uslugu – brz dolazak ekipa HMP, ne mogu računati stanovnici Krtola kod Tivta, to što tako nešto ne predviđa aktuelni Zakon o HMP.

Koliko će ostati u Tivtu  -reanomobil koji je poklonila Luštica Development
Koliko će ostati u Tivtu -reanomobil koji je poklonila Luštica Development

„Za to mora da se pokrene druga jedna procedura, možda na inicijativu građana, da bi se to u Skupštini završilo.“- objasnio je Stefanović dodajući da je Služba HMP u Tivtu dimenzionisana u skladu sa zakonskim odredbama. Stoga je za oko 15 hiljada stalnih stanovnika u tom gradu na raspolaganju samo jedna ekipa HMP sa reanomobilom, smještena u centru Tivta, a desetak hiljada žitelja i turista koji ljeti borave u oko 12 kilometara udaljenim Krtolima, moraju se nadati da će im što manje trebati hitna ljekarska pomoć jer tamo nema stalne ekipe HMP, niti ambulantnog vozila koje inače, ZHMP iz donacija datih Tivtu, „velikodušno“ daje drugim gradovima.

Porto Montenegro – Naše donacije usmjerene su prevashodno gradu u kome poslujemo

Kompanija „Adriatic Marinas-Porto Montenegro“ koja je 2008 tivatskom Domu zdravlja poklonila sanitetsko vozilo što ga je ZHMP nedavno odveo u Kotor, tada je istakla da su njene donacije i program tzv. društvene odgovornosti, usmjerene prvenstveno na Tivat kao grad i lokalnu zajednicu u kojoj ta firma posluje. Opština Tivat je, kupujući 2009 reanomobil koji je sada u Ulcinju, objasnila je da to radi mimo svoje zakonske obaveze, zbog unapređenja medicinskih usluga građanima Tivta. Isti motiv imala je 2008 godine i Vlada Japana koja je Domu zdravlja Tivat tada poklonila reanomobil marke „pežo“ vrijedan skoro 29 hiljada eura.

ZHMP je pored dva već preuzeta donirana auta, pokušavao da preuzme i taj „pežo“ čemu se oštro usprotivio menadžment tivatskom Doma zdravlja. Taj reanomobil stoga i dalje služi Tivćanima, prvenstveno za potrebe transporta nepokretnih bolesnika iz i ka bolnicama u Crnoj Gori, a često ga Dom zdravlja Tivat ustupa i kotorskoj, odnosno bolnici u Risnu.

„Svako malo dolaze ovi iz Podgorice i gledaju da li je dovoljno izblijedila naljepnica „Donated by Japan“ na našem reanomobilu, ne bi li je lakše uklonili i odvezli ga, ali im to za sada nije pošlo za rukom.“- komentariše jedan od radnika Doma zdravlja Tivat, ogorčenih postupanjem države prema donacijama koje je dobila ta medicinska ustanova.

Lonely Planet proglasio plažu Jaz najboljom u Evropi

0
Plaža Jaz - Foto Montenegro blogspot.com
Plaža Jaz – Foto Montenegro blogspot.com

Vodeći svjetski turistički vodič, Lonely Planet, uvrstio je plažu Jaz na prvo mjesto liste deset najboljih evropskih plaža koje ovog ljeta treba neziostavno posjetiti, pozicionirajući  Budvu i Crnu Goru kao najbolju turističku destinaciju, ispred Portugala, Francuske, Italije, Velike Britanije, Španije, Grčke i Litvanije.

U opisu plaže  se i navodi da je Jaz smješten u neposrednoj blizini Budve, koju krasi očaravajući Stari grad i Citadela, koja se tokom ljeta pretvara u pozorišnu scenu pod otvorenim nebom u okviru festivala Grad teatar. Za sve ljubitelje adrenalina, koji ovog ljeta posjete Crnu Goru i Jaz, Lonely planet preporučuje dnevne izlete, među kojima je i obavezni rafting kanjonom Tare.

Podsjetimo, Lonely Planet, je povodom jubilarne četrdesetogodišnjice izlaženja najprestižnijeg svjetskog štampanog vodiča „Lonely Planet“-a, objavio  specijalno izdanje “Best in Travel 2013” u kojem je Crna Gora preporučena kao jedna od deset najboljih svjetskih destinacija za putovanja.

Takođe,  prošle godine u majskom izdanju magazina, Lonely Planet je smjestio Sea Dance festival u Budvi, na drugo mjesto najboljih muzičkih dešavanja u Evropi, a nakon posjete festivalu, kao i plaži Jaz, nijesu krili svoje oduševljenje ljepotama crnogorske obale.

Lonely Planet godišnje izda preko 500 publikacija na osam svjetskih jezika! Ova medijska grupa obuhvata tematske publikacije o putovanjima, TV programe o svjetskim destinacijama, izuzetno posjećen portal www.lonelyplanet.com, mobilne aplikacije, kao i mjesečni magazin Lonely Planet Traveller koji izlazi na pet jezika.

Izuzetno jaka distributivna mreža ove izdavačke kuće imaće uticaja na dalju promociju Crne Gore.

Tivat – Poginuo suvlasnik “YU Briva”

0
Porto Montenegro - radovi proširenje nesreća
Porto Montenegro – radovi proširenje nesreća – Foto. S. Luković

U nesreći koja se oko 13 časova dogodila na gradilištu u Porto Montenegru poginuo je Radovan Bujković, suvlasnik hidrograđevinske kompanije “YU Briv” iz Kotora.

Do nesreće je došlo kada se jedan od velikih metalnih šipova, koji se koristi kao stabilizator barže PD-4 sa koje su se izvodili radovi na gradnji južnog valobranskog gata ma mulu 1 Porto Montenegra, otkačio sa dizalice kojom ga je pokojni Bujković podizao iz mora i pao pravo na kabinu radne mašine, na mjestu usmrtivši suvlasnika “YU Briva”.

Prema nezvaničnim informacijama, pokojni Bujković u trenutku nesreće bio je sam na barži. On je prethodno sam odlučio da krene u postepeno sakupljanje pomoćnih instalacija koje su plovila i operativa “Yu Briva” koristili proteklih mjeseci u gradnji nastavka mula 1 i njegova dva valobranska kraka, a što je ovih dana završeno. Kako je tačno došlo do nesreće, utvrdiće istraga koju vodi zamjenica osnovnog državnog tužioca u Kotoru Jovanka Čizmović.

Uviđaj još traje, a policija ne dozvoljava pristup na mjesto nesreće gdje su prisutne i ekipe Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat i Hitne medicinske pomoći. Na lice mjesta, pored gradonačelnika Tivta Ivana Novosela i predsjednika Skupštine opštine Krsta Boškovića, došli su i čelnici kompanije “Adriatic marinas” Oliver Korlet i Mladen Miranović.U blizni se okupio i veliki broj rodbine i prijatelja porodice Bujković iz Grblja, Kotora i Tivta.

U aprilu prošle godine u požaru koji je nesrećnim slučajem izbio na jednom od hidrograđevinskih plovila “Yu Briva” angažovanim na širenju Porto Montenegra,smrtno je stradao I. J. (32) iz Sombora, radnik kotorske kompanije. Pokojni Radovan Bujković sa starijim bratom Vojislavom koji mu je partner i drugi suvlasnik “Yu Briva”, tada je lično pokušavao iz zadimljenog i zapaljenog potpalublja broda da spasi svog radnika. Braća Bujkovići godinama uspješno vode kompaniju “Yu Briv” koja je od početka realizacije tog projekta, angažovana na izgradnji raznih djelova nautičkog centra i marine Porto Montenegro u Tivtu.

Vojislav i Radovan su od malog porodičnog biznisa započetkog prije 30-tak godina sa jednim kamionom i bagerom, napornim i vrijednim radom, stvorili jednu od najjačih hidrograđevinskih kompanija u regionu koja osim u Crnoj Gori, posluje i na tržištima susjednih država. I pored toga, njih dvojica su svakodnevno bili prisutni na terenu sa svojim radnicima, često i sami upravljajući raznim mašinama i neposredno nadgledajući obavljanje poslova. Njihova porodična kompanija “Yu Briv” jedan je od najvećih poslodavaca u Boki. Braća Bujkovići posebno su cijenjena u ovdašnjoj javnosti zbog niza svojih humaniratnih aktivnosti, među kojima je najnovija, obnova katoličkih crkava Gospe od Snijega i Gospe od Anđela u Verigama kod Tivta koju su oni sami inicirali i velikim dijelom finansirali.

H. Novi – Normalizacija vodosnadbijevanja od 25. juna

0
Herceg - Novi
Herceg – Novi

Vodosnadbjevanje Herceg Novog preko Plata biće normalizovano do 25.juna do kada će biti i završeni radovi na sanaciji postrojenja na hidroelektranama na Trebišnjici i ćišćenja vodo tunela Plat, izjavio predsjednik opštine Nikola Gojković za Radio Herceg – Novi, nakon sastanka u Konavlima.

Podsjećamo da su restrikcije pojačane i vodu će Herceg – Novi dobijati jednom dnevno po dva sata, zbog tehničkih problema i smanjenja kapaciteta izvorišta Opačica.

Potrošači od Meljina do Baošića vodu će dobijati ujutru od 6 do 8 sati, a potrošači od Savine do Sutorine vodu će dobijati uveče od 19 do 21 sat.

Zbog novonastale situacije oraginizovaće se i dodatno snabdijevanje potrošača cisternama koje će dežurati na sledećim lokacijama: Topla- kod Mjesne zajednice od 8 do 9 sati i od 14 do 15 sati, – kod Marketa Roda ul.Nikole Ljubibratića od 11 do 12 sati i od 16 do 17 sati. Igalo- na raskrsnici ulica Norveška i V Crnogorske brigade od 9 do 10 sati i od 14 do 15 sati, – na raskrsnici prema Servisnoj zoni od 11 do 12 sati i od 16 do 17 sati. Takođe će jedna od cisterni biti mobilna na terenu i radiće po pozivu građana tokom cijelog dana.

Kontakt telefoni: 067/245-527; 031/323-191; 031/322-174, obaještavaju iz Vodovoda.

Nautical Channel snima serijal na Jadranu o destinacijama i nautici

0
Foto - Nautical chanel
Foto – Nautical channel

Od početka juna do sredine jula na hrvatskom Jadranu jedan od poznatijeg svjetskih TV kanala za nautički turizam Nautical Channel snima putopisno-dokumentarni serijal “Sail Ho! Croatia” od deset epizoda koji će obuhvatiti cijelu hrvatsku obalu, od Istre do Dubrovnika, a emitirat će se ove jeseni, istaknuto je u utorak na predstavljanju tog projekta u Zadru.

Kroz taj serijal predstavit će se 20 hrvatskih destinacija, a očekuje se da će ga vidjeti milijuni gledatelja iz više od 40 zemalja, što je izuzetno važno ne samo za hrvatsku nautiku nego i promociju turizma i zemlje u cjelini, ocijenio je direktor HGK komore Zadar Denis Ikić na predstavljanju tog projekta.

“Sa 3.300 plovila, više od 60 tisuća najmova i gotovo 2,4 milijuna ostvarenih noćenja, Hrvatska je već sada vodeća charter destinacija na svijetu, a slijedeća važna zadaća Komore jest međusobno umrežavanje svih navedenih dionika, s ciljem stvaranja prepoznatljivog proizvoda koji će ravnopravno konkurirati na globalnom nautičkom tržištu i nositi se s mnogo razvikanijim nautičkim destinacijama”, naglasio je Ikić.

Serijal priprema produkcijska kuća Amali Doare kao vanjska produkcija Nautical Channela, a gledateljima će na zabavan i privlačan način u svakoj epizodi predstaviti dvije hrvatske destinacije, uz sav relevantan turistički sadržaj, osobito atraktivan nautičarima.

Nautical channel
Nautical channel

“Cilj je prikazati Hrvatsku u najboljem svjetlu kako bismo privukli što više nautičara, a Nautical Channel je možda i najbolji alat putem kojeg možemo Hrvatsku približiti svijetu”, rekao je producent i nositelj projekta Željko Stuić dodajući da će se svaka epizoda emitirati najmanje 15 puta na Nautical Channelu.

Ludovika Anti s Nautical Channela istaknula je pak da će serijal na zabavan i privlačan način predstaviti hrvatske destinacije, sa njihovim eno gastro i drugim ponudama.

I savjetnik ministra turizma Ivo Bašić na predstavljanju u Zadru je istaknuo važnost nautike kao jednog od ključnih proizvoda hrvatskog turizma koji je i u turističkoj strategiji svrstan na visko drugo mjesto, dok je direktorica Turističke zajednice Zadarske županije Mihaela Kadija naglasila da je i u toj županiji nautika sigurno jedan od ključnih turističkih proizvoda.

HN – “Buđenje ljeta” na tvrđavi Forte Mare

0
Forte Mare
Forte Mare

“Budjenje ljeta” naziv je koncerta koji će biti održan na tvrđavi Forte Mare, u svitanje 4.45, sati u nedelju 21. juna.

Dočekati ćemo ljeto i proslaviti Svjetski Dan Muzike 21. jun, koncertom kvarteta “Jela Cello Quartet”, ( Jelena Jela Mihailovic – violoncelo, Jelena Adamovic i Mariana Peleš – violine i Tamara Grubin – viola),  poručuju iz JUK Herceg Fest, koji u saradnji sa Gradskom kafanom i Hotelom Lighthous, organizuje koncert.

U mnogim zemljama svijeta, 21. jun obilježava se kao Svjetski dan muzike odnosno “Fete de la Musique”. Toga dana muzičari amateri, ali i profesionalci, besplatno nastupaju na javnim gradskim površinama podsjećajući na važnost muzike u svakodnevnome životu.

Buđenje ljeta
Buđenje ljeta

Još 1976. godine, američkome muzičaru Joelu Cohenu, tada zaposlenome na jednom francuskom radiju, pala je na pamet ideja o slavljenju muzike, pa je predložio da se jedna takva cjelodnevna manifestacija održi na dan ljetnoga solsticija. Bivši francuski ministar kulture Jack Lang prihvatio je ideju 1981., a već godinu dana kasnije Svjetski je dan muzike zaživio najprije u Francuskoj, no vremenom se proširio i na Belgiju, Njemačku, Švajcarsku, Indiju, Pakistan i druge zemlje.

Od 2005. godine manifestacija je – uz slogan „faites de la musique“ – stvarajmo muziku međunarodnog karaktera, pa se širom svijeta organiziraju okupljanja brojnih muzičara i jednaka se pažnja posvećuje različitim vrstama muzike.

U kolijevci Svjetskoga dana muzike, toga je dana dopušteno je izvući sav instrumentarij iz kuće, svirati do dugo u noć, a niko vas ne smije prijaviti policiji zbog remećenja javnoga reda i mira.

Inicijativa – Kotoranin dobija muzej u Splitu

0
Vasko Lipovac - skulpture
Vasko Lipovac – skulpture

Na internetu se pojavio tekst o Vasku Lipovcu (prijedlog za osnivanje muzeja) kojeg potpisuje Zvonko Maković, jedan od najuticajnijih hrvatskih povjesničara umjetnosti i predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Kako nam se ideja u potpunosti dopada, a mislimo da nadilazi granice Splita, prenosimo tekst u cijelosti, u želji da se i ostvari!

Vasko Lipovac rođen je 14. juna 1931. godine u Kotoru. Akademiju primijenjenih umjetnosti završio je u Zagrebu 1955, i iste godine postao saradnik majstorske radionice Krsta Hegedušića do 1959. godine.

Od 1967. godine je živio i radio u Splitu, ali se Kotoru često vraćao. Vjerovatno najpoznatiji po motivima mornara i brodova, te ciklusu skulptura „Biciklisti“, Vasko Lipovac je bio priznat umjetnik, posmodernista u čijim se slikarskim i vajarskim radovima, ali i scenografijama uvijek prepoznavao prostor izrazitog mediteranskog ugođaja, kolorita i istančanog humora.

Svoju posljednju veliku izložbu „More, sport, erotika, tri puta Lipovac“ priredio je u Galeriji umjetnina u Splitu, u maju 2006. godine. Umro je 4. jula 2006. u Splitu.

U Pomorskom muzeju Kotor, 2013 godine održana je velika izložba skulptura i slika Vaska Lipovca.

Vasko Lipovac - muzejska postavka
Vasko Lipovac – muzejska postavka

Vasko Lipovac – Prijedlog za osnivanje muzeja

Vasko Lipovac nedvojbeno je bio jedan od najznačajnijih umjetnika Splita druge polovice 20. stoljeća. Štoviše, osobine njegove umjetnosti odudarale su od svega što pripada bogatoj likovnoj tradiciji ovoga grada. Osobito se svojim kiparskim opusom nametnuo kao autentični komentator gradskih posebnosti, postigao nešto što je u književnosti i kazalištu unazad stotinjak proteklih godina izraslo u prepoznatljivu lokalnu tradiciju, jedinstvenu u korpusu hrvatske kulture. Figure koje je Lipovac oblikovao nose osobine uprave onoga svijeta koji živi punim intenzitetom na ulicama, trgovima, na rivi i dvorištima Splita. Međutim, kada se ovoga umjetnika locira u Split, isključuje se iz njega čitav niz posebnosti koje podjednako tako pripadaju širem geografskom, povijesnom i uopće kulturnom kontekstu.

Vasko Lipovac - Budući muzej
Vasko Lipovac – Budući muzej

Rođen u Boki Kotorskoj, a život i stvaralački vijek proveo u Splitu, Lipovac je utkao duh Mediterana u svoje djelo kao ključnu supstancu. Obilje vedrine, ponekad humora, ironije, ali i ljepote, čine ovu umjetnost koliko zavodljivom, toliko i nadasve duhovitom. Sve te osobine, međutim, nimalo ne narušavaju čisti plastički govor, pa se u Lipovca prepoznaju mnoge teme koje su obilježile umjetnost prošloga stoljeća. Ovdje se otkrivaju i elementi pop-arta i figuralike karakteristične za, recimo, francuske „nove realiste“. Ovdje ćemo pronaći i pokret kao bitnu supstancu skulpture, dakle nešto što u potpuno drugome vidu nalazimo u umjetnosti jednog Caldera. Nalazimo humor koji ima bliske odjeke kakve smo ranije sretali u jednog Miróa. Drugim riječima, Vasko Lipovac je ugradio mnoge važne elemente prethodnika, ali ih uvijek prilagodio duhu mjesta i vlastitom umjetničkom izrazu. Puni efekt kiparska djela Vaska Lipovca dobivaju na javnome prostoru, kada se uvuku u konkretan život i u konkretan ambijent. Tu će umjetnik otkriti sve svoje potencijale u neposrednom dijalogu s običnim ljudima, prolaznicima, flanerima. Otkrit će, što više, svoje stvarne korijene, budući je ova umjetnost iznikla iz jednostavne svakodnevice, života malih ljudi s Mediterana od kojih se baštinila vedrinu, ironičnost, pričljivost. Split ima brojne muzeje, galerije i zbirke. Međutim, ostavština Vaska Lipovca bila bi, kao mogući muzej, nešto iznimno važno za grad. Bio bi, bez dvojbe, jednom od važnih gradskih destinacija.

Umjetnikovi nasljednici vode veoma profesionalno i nadasve zdušno skrb o mnogim djelima koja su ostala iza Lipovca. To su dokazali i brojnim izložbama kako u Hrvatskoj, tako i na prestižnim mjestima u svijetu. Otvaranje muzeja na načelu privatno-javnog partnerstva, točnije gradskim prostorom dodijeljenim na dugoročan najam, a s privatnim djelima i dokumentarnom građom, najbolja je solucija. Takvu bi moguću ustanovu, uz umjetnikovu obitelj, vodilo i upravno vijeće kojega bi činili istaknuti stručnjaci, pa bi se i na taj način garantirao rad i podizao ugled i umjetnika, i grada.

dr. sc. Zvonko Maković

predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske

Iskipovani šut jedino obilježje istorijskog mjesta

0

Kao i prije nekoliko mjeseci, novi vandalski čin na pješačkom putu kroz Kotobilj, gdje je ponovo iskipovan šut na spajanju sa kolskim putem podno Tajnog brda. Kartonska ambalaža i komadi pločica ponovo „krase“ istorijsko mjesto presudne bitke za oslobođenje Herceg Novog od Turaka.

Napominjemo da smo ovog proljeća u više akcija uređivali (drugi put od 2002. godine) obližnje odmorište „Kotobiljski izvor“, sa prekrasnim kamenim klupama i austrougarskom spomen pločom iz 1884. godine. Blizina novog puta za Trebinje opredijelila nas je da odmorište, osim za planinare, otvorimo i za korisnike ovog puta, makar za bajkere, te planiramo postavljanje prigodne info table koja bi sadržala i osnovne podatke o istorijskom kontekstu Kotobilja.

Nadamo se da će i relavantne opštinske institucije prepoznati značaj ovog mjesta za našu istoriju (opjevanog u čuvenom Gorskom vijencu), pa da će vremenom biti još bolje i trajnije obilježeno, recimo postavljanjem nekog adekvatnog obilježja, makar spomen pločom. Sa tim bi kvalitetno obilježili događaj koji je promijenio istoriju našeg grada, vrativši Herceg Novi u evropsko okrilje.

Na kraju, da se vratimo na početak, na divljaštvo i izrazimo još jednom nadu da će nadležni stati na put ljudima koji uzimaju sebi za pravo da „otvaraju“ divlje deponije i da će još jednom biti očišćena ova lokacija kako ona ne bi bila jedini spomenik našoj „brizi“ za sopstvenu istoriju.

Željko Starčević

P.K “Subra”

Radovi na zaštiti dina na Velikoj plaži

0
Ulcinj - Velika plaža
Ulcinj – Velika plaža

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je realizovalo drugu fazu radova na zaštiti i rehabilitacji pješčanih dina na području Velike plaže u Ulcinju koja je podrazumjevala ograđivanje pojasa pješčanih dina i trasiranje puteva  i prolaza do plaža, kako bi se spriječilo nekotrolisano probijanje prolaza i  ravnanje pješčanih dina radi formiranja parkinga za vozila.

Za potrebe izvođenja ovih radova, od Agencije za zaštitu životne sredine pribavljeni su uslovi zaštite prirode na osnovu kojih je pripremljena dokumentacija za koju je Agencija izdala Odobrenje za izvođenje radova, a Opština Ulcinj saglasnost. Kako je ovo prva aktivnost ove vrste koja se realizuje u Crnoj Gori, u pripremi dokumentacije korišćena su iskustva iz inostranstva (Italija) kao primjeri zaštite pješčanih dina na plažama.

Nakon uspješno sprovedene I faze zaštite dina u dužini od cca. 2200m tokom prošle godine, realizacija II faze je obuhvatila: mašinsko skidanje rizle sa ranije formiranih parkinga na dinama, čišćenje plaže od otpada sa odvozom na deponiju kao i  nabavku materijala, izradu i postavljanje drvene ograde u dužini od  2060m čime se  fizički zaštitio ovaj pojas.Takođe, postavljena su dva prelaza (pasarele) dužine po 18m, za usmjeravanje turista i posjetilaca prema plaži, kao i tri informativne table sa opštim podacima o dinama (na crnogorskom, engleskom i albanskom jeziku). Ukupna investicija II faze iznosila je cca. 30.000 eura

Javno preduzeće planira da nastavi sa daljim izvođenjem radova na zaštiti dina u zaleđu Velike plaže kako bi se sačuvale njene prirodne karakteristike zbog kojih je Rješenjem o zaštiti objekata prirode (Službeni list SRCG 30/68) Velika plaža sa zaleđem zaštićena  kao Rezervat prirodnog predjela. Prostornim planom posebne namjene za morsko dobro određena je i prostorna cjelina na istočnom dijelu Velike plaže namjenjenja za formiranje novog zaštićenog rezervata prirode sa šumama, močvarama i livadama. Ovo područje karakteriše visok bioodiverzitet, posebno i istočnom dijelu plaže kao i prisustvo rijetkih, zaštićenih vrsta, naročito u zoni pješčanih dina.

Velika plaža, dugačka cca. 12 km širine od 40m-150m, sa svojim zaleđem predstavlja jedinstveni ekološki rezervat u Crnoj Gori u kome su prepoznatljiva specifična staništa kao što su pješčane dine, močvare, ušće rijeke, i dr.

Velika plaža - Ulcinj
Velika plaža – Ulcinj

Pojas pješčanih dina formiranih u zaledju plaže, ima svoju višestruku ulogu pored toga što su dine regulatori dinamičnog procesa transporta pijeska, te služe kao zaštita od erozije plaže, ovaj pojas takođe predstavlja značajno stanište jedinstvenih vrsta biljaka – halofitne vegetacije, a koje imaju rijetku osobinu da opstaju u ekstremnim uslovima (zaslanjena podloga i uticaj vjetra).Najkarakterističnije su: Pancratium maritimum, Eryngium maritimum, Jancus maritimus i dr. od kojihe je najugroženija badra – Pancratium maritimum koja se nalazi samo na ovom lokalitetu u uskoj zoni na samoj plaži i zakonom je zaštićena.

Stoga je od posebnog značaja da se postojeći pojas dina sa svojom autothonom vegetacijom sačuva, a lokacije na kojima je ovaj pojas uništen ili poremećen rehabilitujr. U tom cilju,  Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je i projekat zaštite pješčanih dina na Velikoj plaži.

Prezentacija podataka o morskim sisarima i kornjačama na Jadranu

0
Institut za biologiju mora Kotor
Institut za biologiju mora Kotor

U Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore u Kotoru (IBMK), u srijedu i četvrtak, 17. – 18. jun održava se partnerski sastanak u okviru projekta „NETCET – Mreža za zaštitu morskih sisara i morskih kornjača“.

„Na sastanku će biti prezentovani posljednji rezultati vezano za stradanja morskih sisara i morskih kornjača na Jadranu, u okviru čega će biti predstavljena jedinstvena baza podataka vezano za stradanje ovih zaštićenih vrsta, kao i usvajanje standarda prilikom unošenja podataka u bazu na nivou cijelog Jadrana.“-kazao je tim povodom dr Mirko Đurović, direktor IBMK. Jedan od rezultata tog projekta je i potvrda stalnog prisustva jata od osam jedinki tzv. dobrog delfina u vodama zaliva Boke Kotorske.

Biće prezentovani i prvi podaci o satelitskom praćenje morskih kornjača na Jadranskom moru. „U Institutu za biologiju mora prošle godine jedna zelena kornjača obilježena je satelitskom transmiterom, i svečano puštena u zaliv. Poslednji podaci sa satelita govore da je ta kornjača još uvjek u Kotorsko zalivu.“- dodao je Đurović.

Morsak kornjača
Morsak kornjača

Dio sastanka u IBMK biće posvećen i predstavljanju preliminarnih rezultata istraživanja brojnosti populacije dobrih delfina u Albaniji, koje je kotorski Institut, realizovao zajedno sa Institutom „Plavi svijet“ iz Hrvatske. Takođe, naučnici iz zemalja regiona predstaviće i Strategiju za očuvanje morskih sisara i morskih kornjača na nivou Jadranskog mora, a koju bi trebalo da usvoje sve države Jadrana i koja je urađena na osnovu velikog broja sakupljenih podataka tokom trajanja projekta NETCET, kao i dostupnih istorijskih podataka.

Delfin i galeb
Delfin i galeb

„Ovi strateški dokumenti treba da budu osnova za upravljanje ovim zaštićenim vrstama kako bi svi zajedno uradili dodatni napor na njihovom očuvanju.“- pojasnio je dr Đurović koji je bio i na čelu crnogorskog tima stručnjaka što su učestvovali u tom značajnom međunarodnom naučnom projektu.

NETCET
NETCET

Inače,   Upravni odbor projekta NETCET-a, odredio je datum održavanje finalne konferencije projekta od 3-4 decembra u Veneciji, na kome će, osim predstavnika Instituta za biologiju mora iz Kotora, biti pozvani po jedan predstavnik Opština Kotor, Budva, Tivat i Ulcinj, kao potpisnica Mreže gradova NETCET.