Jedriličarska regata „Otvoreni Montenegro Kup 2015.“ u organizaciji JK „Jugole Grakalić“ iz Herceg-Novog, za klase Optimist, Laser Radial i Laser 4.7 jedrio se u Herceg Novom od četvrtka 26. do nedelje 28. juna 2015.
Na regati su učestvovali jedriličari klubova domaćina, „Jugole Grakalić“ iz Herceg Novog, „Lahor“ iz Kotora i „Delfina“ iz Tivat.
Na regati Montenegro kup jedriličarke i jedriličari JK „Delfin“ još jednom su potvrdili dominaciju u crnogorskom jedrenju.
Igor Nikolić je nosilac titule u generalnom plasmanu u klasi Optimist. Za njim, na drugom mjestu je Nikola Golubović, a treća je Tatjana Kusovac, koja je prva u klasi Optimist za djevojčice, dok je treće mjesto osvojila je Josipa Čelanović.
U klasi Optimist do 12 godina trijumfovao je Nikola Golubović, odmah ispred klupske koleginicea Kusovac.
U klasi laser 4.7 Balša Đokić osvojio je prvo mjesto, dok je bronza pripala Iliji Markoviću.
U klasi Laser Radial nagarde su osvojili Novljani, predvođeni Ivanom Pušićem.
Izraelka Korin Soiref sa pjesmom “Sing My Song” pobjednica je večeri Nove zvijezde na Sunčanim skalama.
Drugo mjesto zauzela je Danica Krstić sa numerom “Suze za kraj” koju izvodila i na izboru za predstavnika Srbije na Eurosongu, dok je bronzana “sirena” pripala triju Highway.
Publika na Kanli kuli, mnogi kažu jednoj od najljepših ljetnih pozornica na Jadranu, sinoć je čula i vidjela dvadesetdvoje mladih pjevača i grupa koji su se borili za naklonost publike i žirija.
Sunčane Skale 2015. Foto Slavica Kosić
Pjevači iz regiona pokazali su ogromnu energiju, opredijelivši se uglavnom za brže ritmove. Mnogi među njima i uz podršku plesnih grupa u zanimljivoj koreografiji.
“Nove zvijezde je program koji njegujemo i poklanjamo mu veliku pažnju, jer su svih prethodnih 20 godina na njemu promovisani pjevači koji su kasnije postali muzičke zvijezde u regionu”, kazao je Vijestima direktor festivala Slobodan Bučevac, uvjeren da će tako biti i ove godine.
On je istakao da su za dvije decenije trajanja Sunčane skale postale najvažnija regionalna manifestacija pop žanra.
Sunčane Skale 2015. Foto Slavica Kosić
U utorak je na programu je Revijalno veče koje će otvoriti pobjednik Novih zvijezda, a nove kompozicije predstaviće Sergej Ćetković, Knez, Bojan Marović, Milena Vučić, Aleksandra Bučevac,
Vlado Georgiev, Željko Joksimović, Jelena Tomašević, Goca Tržan, Romana, Boris Novković, Ivana Banfić, Goran Karan, Željko Vasić, Marija Šerifović, Rebeka Dremelj, Boris Režak, Joce Panov, Aleksandar Belov, kao i grupe Zana, Amadeus i Colonia.
PK „ Subra“ – Zaštitimo primjer zaboravljenog graditeljskog nasljeđa
Članovi Planinarskog kluba “Subra” skreću pažnju javnosti na cistjernu sa lažnim svodom, još jedan primjer zaboravljenog graditeljskog nasljeđa bokeljskog zaleđa koji se nalazi na spoju nekadašnjih katuna, na lokalitetu Žukovica na Orjenu.
Široj javnosti to je potpuno nepoznato graditeljsko djelo koje svojom pojavom zbunjuje slučajne posjetioce. Na prvi pogled teško je odrediti šta je to iskrslo pred nama. Očigledno je da je djelo ljudskih ruku, ali tek pomnije proučavanje otkriva namjenu i neobičnu tehniku podizanja ovog zdanja.
Radi se o cistjerni za kišnicu, a ono po čemu se ističe je njen nadzemni dio oblika kupe nasložene od kamena, visoke gotovo 3 metra. Maleni ulaz u dnu kupe je ustvari otvor za zahvatanje vode iz podzemnog spremnika okrugle osnove, oblika širokog bunara, zidanog u kamenu i oblijepljenog vodonepropusnim malterom (ili nečim sličnim), navodi clan PK “Subra” dipl. arheolog Željko Starčević.
PK „ Subra“ – Zaštitimo primjer zaboravljenog graditeljskog nasljeđa
-Po podacima koje sam do sada sakupio, cistjerna je zidana sredinom druge polovine 19. vijeka, a sazdao ju je Kruševičanin Gajo Todora Murišić i to ne iz kog drugog razloga, no iz nevolje – nedostatka betona. Naime, u to vrijeme beton je bio rijedak i skup gost u Boki i njenom zaleđu. Doduše, Austrougarska ga tih decenija uvodi u svoje fortifikacije, ali još uvijek nije bio pristupačan običnom čovjeku za ličnu upotrebu. Tjeran nevoljom, Murišić je podigao kameni svod „nasuvo”, bez upotrebe vezivnog materijala i to u rijetkoj tehnici nepravog ili lažnog svoda, zbog čega je umjesto kupole dobio ovaj izduženi oblik. U ovoj varijanti kamen se slaže stepenasto, bez ikakve upotrebe podupirača. Takav način gradnje dosta je rijedak i dio je tradicionalnog narodnog graditeljstva. Zasvođene kućice i cistjerne sa lažnim svodom srećemo duž istočnojadranske obale, počevši skroz od Istre na sjeveru. Za sada ostaje nepoznanica odakle je Gajo naučio ovaj tip gradnje, budući da ne znam za slični objekat u Boki, izuzev daleko skromnijeg bunara u napuštenom selu Vališta, u planinskom zaleđu Ljute, na samoj granici Boke i stare Crne Gore.
PK „ Subra“ – Zaštitimo primjer zaboravljenog graditeljskog nasljeđa
Krov cistjerne na Žukovici je namjerno propustan, jer je bilo neophodno obezbijediti da kiša prolazeći kroz njega puni podzemni rezervoar. Zbog tog zadatka je i čitava kupa dosta tankih zidova kroz koje na mjestima upadaju tanki sunčevi zraci obasjavajući unutrašnjost. Cistjerna sa lažnim svodom na Žukovici još uvijek je u upotrebi, doduše, za žedna stada sve manje, ali planinari, lovci i ostali ljubitelji prirode rado je koriste u, inače, bezvodnome Orjenu. Nalazi se na 40-ak minuta hoda od Vrbanja, na markiranoj planinarskoj stazi za Subru. Mjesto je kao stvoreno za predah u hladu bukava, a sa veličanstvenim pogledom na Subrin amfiteatar (Markov koš) – najzanimljiviji detalj primorskih Dinarida,-rekao je Starčević. On dodaje da se u blizini cistijerne nalazi I jedna od rijetkih orjenskih koliba koja je još pod krovom a sve to zajedno nedvosmisleno pokazuje da je to -mjesto potencijalna turistička atrakcija hercegnovskog zaleđa i da bi je kao takvu trebalo isticati, ali i zaštiti od propadanja.
PK „ Subra“ – Zaštitimo primjer zaboravljenog graditeljskog nasljeđa
-Cistjerna je uvelike nadživjela svoga graditelja, ali red je da sada i mi učinimo nešto da ostane sačuvana u ovakvom obliku. Da je bliže asfaltu, ona bi već ko zna od kada dobila betonsku ploču, a mi bismo izgubili ovaj dragulj narodnog graditeljstva. Vrbanj je blizu, praktično „pod nogu” i ne bi bio problem uz dobro osmišljen program omogućiti turistima – pješacima da uživaju u ovom jedinstvenom kutku Orjena i njegovoj isprepletenosti tradicionalnog antropogenog pejzaža i netaknute prirode. U tom cilju, Planinarski klub „Subra” planira da u narednim danima podnese zvanični predlog opštini Herceg Novi da (makar samo) cistjernu na Žukovici stavi pod neki vid zaštite – kazao je član PK”Subra” arheolog Željko Starčević.
Organizacija boraca Narodnooslobodilačkog rata 1941-1945. Herceg – Novi, uputila je danas Poslaničkim klubovima Skupštine Crne Gore i odborničkim klubovima Skupštine opštine Herceg Novi Otvoreno pismo kojim daju podršku govoru o dugoročnom zakupu ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula Herceg novi između Vlade Crne Gore i švajcarske kompanije Orascom Development Holding, koji je u Skupštinskoj proceduri.
Otvoreno pismo prenosimo integralno.
Uskoro će u vaśim rukama biti sudbina tvrdave Mamula i njene bogate proślosti. Uskoro ćete vaśim glasom odlučivati o važnom vinovniku istorije Boke, Crne Gore i oba svjetska rata.
U skoroj budućnosti ćete se izjasniti da li će zloglasno utvrdenje i simbol stradalniśtva ali istovremeno i novog żivota i zadivljujuće ljepote, biti prepuśteno vremenu i nemaru ili će biti zaustavljena izvjesna propast ovog mjesta, ratnodopske namjene, zloglasne sudbine i zapanjujuće arhitekture.
Mi, članovi Organizacije boraca Narodnooslobodilaćkog rata 1941-1945 iż Herceg Novog, upućujemo van ovo otvoreno pismo, u vezi Ugovora o dugoročnom zakupu ostrva Lastavica sa tvrdavom Mamula Herceg novi, zakljućenog izmedu Vlade Cme Gore i śvajcarske kompanije Orascom Development Holding, 23. februara 2015. godine koji je u proceduri za odobravanje u Skupśtini Crne Gore.Ugovor predvida rekonstrukciju tvrdave i njeno pretvai anje u mali hotel i muzej.
Mi, borci Drugog svjetskog rata i njihovi potomci, sinovi i kćeri, unuci i praunuci bokokotorskih antifaśista i onih koji su robijali na ovom stradalnićkom mjestu, uvjereni smo da nema viśe odlaganja zaśtite ovog impozantnog spomenika koje već uveliko razjedaju rastinje, vrijeme I najveća pośast – ljudska nebriga.
Projekat Oraskoma treba podrżat1.Óvakav naś stav nije donijet ni lako niti ishitreno. Ako se vratimo samo malo viśe od godinu unazad, i mi smo bili medu protivnicima ove inicljative smatrajući je potezom kojim će Herceg Novi izgubiti ionako gotovo uništenu bastinu i imovinu.Predvodili sino tada inicijativu otpora. No, i to protivljenje natjeralo nas je da se zapitamo da li ostoji i kakva je alternativa, i kada ce konacno nas pijetet prema tom jedinstvenom zdanju i njegovoj istoriji nadrasti korov i opstu nebrigu prema ovako vaznom istorijskom, lculturnom, arhitektonskom, narodnom i stradalnickom mjestu. Istorija ovog ostrva nema danas niti muzej niti kustosa, ni pristojan prilaz, èak ni tablu koja bi “pri(ala” sta je sve prezivjela Lastavica i sta su sve prezivjeli na Mamuli.
Razgovori sa predstavnicima Oraskoma i potpisani ugovor uvjerili su nas u namjere da se sa posebnim pijetetom restaurira tvrdava i izgradi muzej nase antifasistièke istorije, spomenik i stradalima i preàivjelima, jedinstveno mjesto gdje temo obnavljati uspomene na ta vremena sa nadom da se ona nikada vise neve ponoviti. Mi sino dobili garancije da ce ostrvo i muzej biti otvoreni i dostupni svima 365 dana godisnje. Uvjereni sino da će restauracija vratiti prvobitni izgled tvrdavi koja ée postati mjesto susreta, sélTllfldrà 1 konferencija, dogovora i pregovora, kultumih manifestacija, filozofsko-politièkih rasprava i medunarodnih umjetniékih radionica.
Mamula budući sadržaji
Mi sino bili avangarda i 1941. godine predvodeèi antifaisisticki pokret u Boki, a biéemo i sada — kroz javnu podrsku projektu obnove Mamule izgradnjom muzeja i hotela kako bi se sacuvale unikatna arhitektura i jedinstvena istorija i stvorilo izvanredno turistièko mjesto kakvo i prilièi Herceg Novom.
Naša organizacija će pažljivo pratiti kako će se investitor odnositi prema Mamuli, i reagovati ukoliko na bilo koji nacin odstupi od namjera koje su precizno definisane ugovorom.
Ne dozvolimo da nam glavna mjera protivljenu ovom ugovoru bude saìeta u bojazni da li će, neki od nas, modi i koliko da kampuju na Mamuli, bijes što nećemo moći na roštilj na Lastavicu ili to sto barkom, u prolazu kroz Zaliv, nećemo biti u prilici da svratimo — upalimo logorsku vatru, ostavimo smeée i ukiademo kamen za zid iznad kamina !?
Proizilazi da ne razmisljamo o zaštiti ovog spomenika prirodi, arhitekturi, istoriji i covjeèanstvu, veè sanno o liénim pobudama. I to na mjestu gdje se ukrstala istorija. Mjestu koje, zajedno sa vremenom, unistavamo već decenijama.
Regent Porto Montenegro našao se na stranicama prestižnog časopisa Sandej Tajms-a (The Sunday Times), koji svojim renomeom i tiražom važi za jedan od najcjenjenijih u Velikoj Britaniji.
Sandej Tajms, izuzetno popularan i prestižan nedjeljnik, u svojoj sekciji Putovanja ovog juna bavio se hotelima koji su dobili „pečat odobrenja“ od strane svjetski poznatih zvijezda, koje svakako nisu preskočile da borave u Regent Porto Montenegru.
Autor članka VIP Hoteli prošetao je svim kontinentima u potrazi za novootvorenim hotelima koji su ugostili velika imena svjetskog šou biznisa. Svoje mjesto među luksuznim hotelima iz Pariza, Istanbula, Njujorka, Majamija, Tel Aiva, Šri Lanke, našao je i Regent Porto Montenegro koji je za manje od godinu dana od svog otvaranja imao priliku da ugosti imena džet-set. Dita Von Tiz i gitarsita Miloš Karadaglić, neke su od zvijezda kojima je Regent Porto Montenegro bio mjesto za odmor, relaksaciju i prepuštanje ljepotama Mediterana.
Uz brojne komplimente vezane za samu arhitekturu i dizajn hotela, Sandej Tajms je uporedio Crna Gora sa Monakom i skrenuo je pažnju svima koji se odluče da je posjete istraže luksuznu marinu za jahte Porto Montenegro i šik Lido bazen, dok uživaju u komforu Regent hotela.
Podsjećamo, za nešto manje od godinu dana Regent Porto Montenegro je uživao pažnju brojnih inostranih medija. Počevši od ubrajanja ovog hotela na Conde Nast Traveler listu najboljih hotela za posjetiti u 2015. godini u Rusiji i Ujedinjenom Kraljevstvu, do predstavljanja u brazilskom izdanju časopisa Elle. Uz brojna priznanja iz svijeta luksuznog turizma i nominaciju za World Luxury Hotel nagradu, ovaj hotel sigurno korača ka samom vrhu.
Na današmjoj vanrednoj sjednici SO Herceg-Novi, posvećenoj situaciji nakon stečaja u kompaniji AD “Vektra Boka”, zaključeno je da konačnu odluku treba da donese SO zbog postojanja mogućnosti da Opština Herceg – Novi od Vektre traži ustupanje vlasništva nad nekretninama ove kompanije koja bi bila u visini potraživanja.
Ovo je samo jedan od zaključaka koji je usvojila SO. Svoje prijedloge zaključaka imali su i odbornici opzicije kao i vladajuće koalicije.
Skupština opštine Herceg Novi, donjela je zaključak da poziva na punu solidarnost javnost, sindikalne organizacije iz Herceg Novog sa radnicima „Boke”. Takođe, daje i punu podršku zaposlenim u HTP „Boka” i ukoliko bude zastupljena u stečajnom vijeću zahtjevaće radni angažman svih zaspolenih koji su to pravo imali prije stečaja i pravo na sticanje penzije.
Prihvaćen je predlog da se kamata od 277 hiljada eura na potraživanja Opštine prema “Vektra Boki”, od 1.9 miliona eura, opredijele za povezivanje radnog staža zaposlenih. Na taj način bi se bar dijelom pomoglo u prevazilaženju njihovog nepovoljnog statusa.
Jedan od zaključaka je da Skupština opštine zadužuje izvršnu vlast Opštine da angažuje stručno lice koje će izvršiti obračun i utvrditi izgubljenu dobit za nedovoljnu triustičku ponudu grada i propuštene prilike razvoja grada od potpisivanja privatizacionog ugovora sa „Vektra Bokom” 2007. godine.
Takmičenjem u kategoriji mješovitih klapa, dodjelom nagrada i završnim programom „Zavičajne harmonije“ u nedjelju je završen 14. Međunarodni festivala klapa Perast 2015.
Najbolja mješovita klapa, po mišljenju žirija i publike je “Signum” iz Čapljine, drugo mjesto pripalo je klapi “Kurenat” sa Mljeta, treće klapi “Stradioti” iz Herceg-Novog i Tivta.
Druga nagrada „Peraški kampanio” pripala je klapa “Kurenat” sa Mljeta, treća nagrada dodijeljena je klapi Stradioti.
Festival klapa Perast 2015. Foto KotorArt
Dodijeljene su dvije specijalne nagrade, a prema odluci žirija one su pripale ženskim klapama Incanto i Bellezza.
Dobitnice priznanja “Deštregovi” za najbolju debitantsku klapu XIV Međunarodnog festivala klapa Perast je “Maris” iz Kotora, dok je nagrada “Peraški školji” za najbolju crnogorsku klapu pripala kotorskoj klapi “Incanto”.
Festival klapa Perast 2015. Foto KotorArt
Publika je do kraja večeri mogla da uživa u pjesmama koje su klape odabrale za poseban program, Zavičajne harmonije, nastupile su klape “Castel Nuovo” iz Herceg Novog, “Bukaleta” iz Pazina, “Bellezza” iz Tivta, “Bisernice Boke” iz Kotora, “Oršulice” iz Vodica, “Diva” iz Širokog Brijega, “Trebižat” iz istoimenog grada, “Alata” iz Podgorice, “Corone” iz Sarajeva, “Sebenico” iz Šibenika, “Musica viva” iz Sombora, “Assa voce” iz Podgorice i “Luka” iz Rijeke.
Ono što novigradsko i karinsko more krije, od petka je moguće vidjeti u morskom akvariju postavljenom na novigradskoj šetnici. Salpe, pici, ovčice, podlanica, gavunići, brancin, manule, glavoći, pirge, pa čak i Jakobljeve kapice, sve se to može vidjeti u morskom akvariju zapremnine 1.600 litara. A osim toga, tu su i veliki rakovi, kao što su škampi i grmalj, te mali račići, prenosi pomoreac.net.
– Cilj nam je bio da se u ovom akvariju prikažu ribe iz novigradskog akvatorija. Htjeli smo da turisti dok šeću mogu vidjeti što se krije u novigradskom moru, kazao je Joso Klapan, načelnik Općine Novigrad. Nada se općinsko čelništvo i kako će to Novigrad još upečatljivije smjestiti na turističku kartu.
Ideja izgradnje akvarija proteže se već određeno vrijeme, a potekla je od ribarskog obrta Ivo Baždarić.
– Cili život smo u ribi. Tako se rodila ideja da tu svoju ljubav podijelimo s ljudima koji ovuda prolaze. Braća i ja uložili smo najviše truda. Ovo je jedan naš poticaj onima s druge strane rive da dođu ovamo, kazao je Ivo Baždarić.
Morski akvarij u Novigradu napravljen je po idejnom arhitektonskom i izvedbenom projektu Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije, a u svrhu proširenja turističke ponude lokalnih zajednica. Financiran je sredstvima općine Novigrad, u iznosu od 15.000 kuna. Daljnje održavanje akvarija preuzima Ribarski obrt Ivo Baždarić.
Branimir Baždarić iz AGGR-e kazao je kako je ovo kruna jednog osobnog 15-godišnjeg nastojanja pomirbe ribarstva i turizma.
– Ribarstvo i turizam mogu se dobro slagati, nisu suprotnosti. To je početak, širimo se dalje, poručio je Baždarić.
Akvarij će ljeti biti izložbenog karaktera, dok će se zimi, primjerice, od 1. decembra kad počinje sezona rakova moći vidjeti najviše rakova. Također, u zimskom periodu riba iz akvarija moći će se i kupovati.
Predstavljena knjiga "Znameniti Novljani u svijetu muzike"
Predstavljena knjiga "Znameniti Novljani u svijetu muzike"
Predstavljena knjiga "Znameniti Novljani u svijetu muzike"
Predstavljena knjiga "Znameniti Novljani u svijetu muzike"
Gradska muzika Herceg Novi - foto Boka News
Predstavljena knjiga "Znameniti Novljani u svijetu muzike"
Predstavljena knjiga "Znameniti Novljani u svijetu muzike"
Predstavljena knjiga "Znameniti Novljani u svijetu muzike"
Predstavljena knjiga "Znameniti Novljani u svijetu muzike"
Predstavljena knjiga "Znameniti Novljani u svijetu muzike"
Predstavljena knjiga "Znameniti Novljani u svijetu muzike"
Predstavljena knjiga "Znameniti Novljani u svijetu muzike"
Predstavljena knjiga "Znameniti Novljani u svijetu muzike"
Predstavljena knjiga "Znameniti Novljani u svijetu muzike"
Predstavljena knjiga "Znameniti Novljani u svijetu muzike"
Predstavljena knjiga "Znameniti Novljani u svijetu muzike"
Predstavljena knjiga "Znameniti Novljani u svijetu muzike"
Predstavljena knjiga "Znameniti Novljani u svijetu muzike"
Predstavljena knjiga "Znameniti Novljani u svijetu muzike"
Predstavljena knjiga "Znameniti Novljani u svijetu muzike"
Predstavljena knjiga "Znameniti Novljani u svijetu muzike"
Predstavljena knjiga "Znameniti Novljani u svijetu muzike"
Predstavljena knjiga "Znameniti Novljani u svijetu muzike"
FORTE MARE
Herceg Novi foto Boka News
U predivnom ambijentu na tvrđavi Forte Mare u Herceg Novom u nedelju je promovisana knjige prof. Lazara Seferovića “Znameniti Novljani u svijetu muzike”.
O knjizi su govorili novski muzičari Dragoljub Đuričić, Rambo Amadeus, kompozitor Sergej Seferović, Ante Krstović, predsjednik opštine Herceg – Novi, Nikola Gojković, kao i sam autor Lazar Seferović
„Pišući o Novljanima baš iz svijeta muzike autor je htio pokazati dušu našeg grada, jer za kraj i čovjeka može se reći da se upoznaju tek kada im se upozna duša, i tek tada se istinski mogu voljeti i čuvati“- kazao je predsjednik opštine Herceg – Novi, Nikola Gojković.
„Moj otac je napravio divnu knjigu, ja sam pokušao da mu pomognem. Ova knjiga je prvi dokument priređen na ovaj način. Ponosan sam što sam ja u knjizi zbog zasluga, kao muzičar a ne kao autorov sin“- kazao je autorov sin Sergej Seferović, kompozitor, koji živi i stvara u Zagrebu.
Pedeset godina pod reflektorima, ali sa pjesmom u srcu i duši su riječi kojima je autor Lazar Seferović pozdravio brojne posjetioce i poštovaoce njegovog ukupnog stvaralačkog djela.
„Volim ovaj grad, ove ljude i sve okolo što raste za ljepotu ovog našeg podneblja, što me i opredjelilo da napišem svoju devetu knjigu“, između ostalog vidno zadovoljan je kazao prof. Seferović.
Nakon promocije knjige održan je koncert hercegnovskih muzičara, nastupili su Dragoljub Đuričić, Exodusi, Rambo Amadeus, Draško Đukić i drugi…Kao posebni gosti nastupila je klapa iz Sombora “Musica viva”.[quote_box_right]Volim ovaj grad, ove ljude i sve okolo što raste za ljepotu ovog našeg podneblja, što me i opredjelilo da napišem svoju devetu knjigu[/quote_box_right]
Cijeloj večeri poseban ugođaj u jedinstvenom ambijentu tvrđave Forte Mare dala je svojim nastupom Gradska muzika Herceg Novi.
Reprezentativna knjiga “Znameniti Novljani u svijetu muzike” na 232 strane sa 560 fotografija donosi, donosi pregled muzičara iz Herceg – Novog, koji su svojim radom ostavili duboki trag na domaćoj i svjetskoj muzičkoj sceni.
Izdanje knjige pomoglo je kuplište Rafelo i konoba Krušo, producent je JUK Herceg Fest.
Predstavljena knjiga “Znameniti Novljani u svijetu muzike”
Prof. Lаzаr Seferović, rođen je 1936. godine u Zelenici krаj Herceg Novog. Srednju muzičku školu zаvršio je u Kotoru, а Filozofski fаkultet (povijest umjetnosti i itаlijаnski jezik) u Zаgrebu. Bio je profesor u Gimnаziji i Umjetničkoj školi u Herceg-Novom.
Rаdio je u turizmu kаo predsjednik Turističkog sаvezа Herceg Novog, Boke Kotorske i Crne Gore.
Utemeljio аnsаmbl “Bokelji”, festivаle – ”Prаznik mimoze“ “Dаne muzike”, Ekološko društvo Boke Kotorske, Udruženje istoričаrа umjetnosti Crne Gore. Bio je člаn Festivаlskog sаvjetа Dubrovаčkih ljetnih igаrа i Cetinjskog bijenаlа, muzički urednik u Rаdio Titogrаdu. Vodio je obnovu spomenikа kulture Hegceg-Novog nаkon potresа 1979., bio glаvni i odgovorni urednik Zbornikа iz nаuke, kulture i umjetnosti “Bokа.”, glаvni i odgovorni urednik Fotomonogrаfije Herceg Novog, orgаnizovаo više nаučnih i stručnih skupovа.
Autor je knjigа: ”Umjetničko blаgo Herceg Novog”(1984 i 1987.), Herceg Novi 22 sаge o kulturnom blаgu”(2006) (Knjigа je dobitnik nаgrаde “Srebrni pečаt” nа sаjmu Grаfimа 2007. godine u Beogrаdu.),”Od svecа i pаpe do pop i rock zvijezdа-znаmeniti Novljаni u svijetu”(2010), “Bokeškа pričа u 155 slikа o mlаdosti Sv. Leopoldа iz Herceg Novog”(2011), zаjedno s Mаtejom Pаšetom.(Štаmpаno isto izdаnje nа hrvаtskom jeziku, Turističkа nаklаdа, Zаgreb,2012.),”Mаnаstir Sаvinа -Sаvinа Monаstery”(2012), “Znаmenite Novljаnke u svijetu kulture, umjetnosti, nаuke i sportа” (2012).
Dobitnik je Oktobаrske nаgrаde Herceg Novog 1983. godine. Zlаtne povelje zа životno djelo u kulturi i turizmu 2001. godine.(Sаcen, Beogrаd). Knjigu “Trаgom čudesnih ženа u Boki Kotorskoj ” objavio je 2014. godine.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje naredne sedmice, rubrike koju u saradnji sa hercegnovskom Knjižarom So tradicionalno njeguje Svijet kulture, donosimo koji su to naslovi trenutni hitovi, ili po nečem važni, manirom za svakog po nešto.
Romanom Pohvala pomajci nobelovac Mario Vrgas Ljosa nas uvodi u strastveni svijet porodičnog života i erotske ljubavi sa pričom o don Rigobetu, njegovoj drugoj ženi, Lukreciji, i sinu Alfonsu. Iako izgledaju kao srećna porodica, unutra vrebaju sjenke perverzije i beskrajne granice porodične strasti. Erotski stimulativan, umjetnički orijentisan Pohvala pomajci je koliko zbunjujući toliko i inteligentan roman. Ljosa između stalog opisuje kako izgleda čovjek kada počne proučavati ženu, kada je u stanju i žmureći poznavati je do tančina i otkrivati u njoj uvijek nešto novo, nešto što raznježuje. Izdavač je Nova knjiga.
Poremećaj je drugi roman Tomasa Bernharda koji ga je i proslavio kao pisca. Zaključujući kako je svijet jedna eksperimentalna pozornica autor sugeriše da je život škola u kojoj se učimo smrti. Na toj pozornici neprestano nas uče da hodamo, razmišljamo, recitujemo, da varamo, umiremo. Ljudi su samo glumci koji glume nešto što nam je svima već dobro poznato. Izdavač je Lom.
Orhanovo nasljeđe Alin Ohanesian jedan je od onih romana koji se podvlače pod kožu i ostavljaju neizbrisiv trag na srcu. Kada mu je djed nađen mrtav Orhan nasljeđuje decenijama star posao pravljenja ćilima. Ali djedov testament postavlja više pitanja nego što nudi odgovora. Kućno imanje ostavljeno je neznanki. Njeno postojanje i tajnovitost produbljuju misteriju oko toga zašto bi djed ostavio dom toj ženi, a ne svojoj porodici. Orhan se ukrcava u avion za Los Anđeles. Izdavač je Nova knjiga.
Onlajn devojka autorke Zoi Sag roman je za tinejdžere o jednoj od najpopularnijih svjetskih video-blogerki. Pod pesudonimom Onlajn djevojka, Peni bloguje o onome što stvarno osjeća u vezi s prijateljstvom, mladićima, svojoj šašavoj porodici i paničnim napadima koji su joj ovladali životom. Blog će joj donijeti mnogo istomišljenika i pratilaca, ali život van interneta krenuće nizbrdo. Kad se situacija zaista pogorša, porodica je vodi u Njujork, gdje upoznaje Nou, lijepog mladića koji svira gitaru. Peni se odjednom zaljubljuje i opisuje svaki trenutak na svom blogu. Izdavač je Laguna.
Mačke i 3 tačke Anđelke Cvijić knjiga je koja je nastala na ličnim iskustvima mačaka i vlasnika, iskustvima koja potvrđuju da su, uprkos svemu, i jedni i drugi srećni što su zajedno. Ko god ima mačku zna da se svijet vrti oko nje. Od Egipćana do danas, mačke su neizbježni pratioci čovjeka. One su razmaženi despoti sa vlažnom njuškom i pametnim lukavim očima. Imaju svoj stav i tačno znaju šta hoće a šta neće. Zato, za razliku od pasa nikada neće letjeti u svemir, jer znaju da od toga one same neće profitirati. Izdavač je Čigoja.
Miško Šuvaković u knjizi Farenhajt 387 nam nudi 386 odgovora na brutalna pitanja o filozofiji, umjetnosti, teoriji, kulturi, materijalizmu, privatnosti, javnom životu, perverziji, potrošnji, zabavi. Nove globalne planetarne mogućnosti na neki način određuju i naše nove granice i limite. Izdavač je Orpheus.
Haiku, poetski cvijet Japana zbirka je u kojoj su odabrane najbolje haiku pjesme četiri velikana ove vrste poezije: Bašoa, Busona, Isa i Šikija. Haiku forma sastoji se od tri stiha, sastavljenih od riječi koje ukupno imaju 17 slogova. U ovom izboru nalazi se 120 pjesama a najviše je zastupljen najveći među haiku pjesnicima Bašo Macuo. Svaki haiku objavljen u ovoj knjizi ispisan je u prevodu sa japanskog na srpski jezik, a odmah poslije dat je japanski original i ćirilicom ispisan način čitanja. Izdavač je Srpsko-japansko društvo „Beograd-Tokio“.
U knjizi Agrumi Alda Kolomba opisane se sve ukrasne i plodovite sorte kao i tehnike uzgoja u tlu i u posudi. Agrumi (naranča, kinoto, kumkvat, limeta, limun, mandarina, grejpfrut, fortunela) su sve prisutniji u našem biljnom okruženju, bilo u vrtu ili u saksiji. Knjiga pruža sve informacije o načinu uzgoja. Tu su i podaci o ukusnim jestivim sortama kao i o onim ukrasnim. Opisano je i kako klimatski uslovi utiču na agrume, kako se razmnožavaju te kako se sprečavaju oštećenja od vremenskih nepogoda i raznih štotočina. Izdavač je Leo komerc.
U knjizi Bitka za Bibliju Dejvid Maršal objašnjava zašto postoji tako neobična i neobjašnjiva fasciniranost Biblijom. Kroz istoriju ljudi su zbog nje bacani u zatvor, ubijani su oni koji su je prevodili. Zabranjivali su je i spaljivali oni koji su se plašili njenog uticaja. Bila je ismijavana, rugali su joj se; osuđivana je i bacana u plamen više od bilo koje druge knjige. Maršal istražuje da li Biblija ima vrijednost i za nas danas te može li nešto važno da kaže u eri silikonskih čipova.
U doba posta valja uzeti u obzir i teološku literaturu. Osnove pravoslavnog bogosluženja je knjiga koja na jednostavan i pregledan način objašnjava poredak svih crkvenih bogosluženja, posebno jutrenja, večernje i Liturgije. Ona će nas upoznati sa pravoslavnim hramom, sveštenim licima, predmetima, bogoslužbenim knjigama, praznicima i odgovoriće na mnoga interesantna pitanja. Izdavač je Artprint.
