Finansijske teškoće „Crnogorske plovidbe“

0
CG plovidba
CG plovidba

Vlada je stavila oznaku „interno“ na tačku dnevnog reda „Predlog za rješavanje problema nedostajućih sredstava za otplatu dijela prve rate kredita prema Exim banci koji je namijenjen za gradnju dva broda Crnogorske plovidbe (CP) AD Kotor”, a o kojoj se raspravljalo na jučerašnjoj sjednici Đukanovićevog kabineta. Na taj način javnost je ostala uskraćena za informaciju o finasijskim teškoćama sa kojima se suočava državna brodarska kompanija CP, a koje joj onemogućavaju da uredno izmiruje rate kredita uzetog 2008 od kineske državne banke za gradnju brodova “Kotor” i “Dvadesetprvi maj”. Kredit od 57 miliona dolara je inače, uzet na rok otplate od 15 godina sa kamatnom stopom od 3 odsto godišnje i pet godina grejs-perioda.

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je u izvještaju za 2014 kada je CP u pitanju navelo da je jedan od prioriteta te kompanije za ovu godinu “iznalaženje načina za reprogramiranje obaveza prema Exim banci pogotovo zbog razloga što je jedina garancija za kredit garancija Vlade CG.”

“Nedostak sredstava je posljedica dužeg perioda vrlo složenih uslova na tržištu tj. mininimalnih iznosa vozarina.”- obrazložio je kabinet ministra Ivana Brajovića tada zašto CP nije u stanju da sama otplaćuje svoje brodove. “Kotor” i “Dvadesetprvi maj” su, od kada su iz brodogradilišta u Šangaju januara i septembra 2012, izašli na svjetska mora, bili dati u tzv. time charter (najam na određeno vrijeme) kompaniji “C Pioneer” koja je njihovo korišćenje plaćala prvo 9.500, a poslije 6.000 dolara dnevno po brodu i podmirivala sve operativne troškove broda, osim plata posade. Brod “Kotor” je međutim u februaru ove godine “izašao” iz najma pod tim uslovima, a budući da su prilike na svjetskom tržištu brodskog prostora sada još lošije neko 2012, izgledno je da je sa unajmiteljem sklopljen novi ugovor pod, za CP, nepovoljnijim finansijskim uslovima nego ranije. Iz menadžmenta CP nikada nisu javno saopštili cijenu novog najma “Kotora”, a situacija je dodatno komplikovana time što uskoro ističe i najam broda “Dvadesetprvi maj”.

CP je inače, završila prošlu godinu sa gubitkom od 4,92 miliona eura, dok je 2013. kompanija zabilježila dobit od 285,99 hiljada eura. Prošlogodišnji gubitak iz Ministarstva pomorstva pravdali su prvenstveno “negativnim kursnim razlika po kreditu Exim banke“ i naveli da je kompanija lani uredno servisirala svoje obaveze prema Kinezima.

Prema podacima sa sajta Komisije za hartije od vrijednosti, CP je prvo tromjesečje ove godine završila sa gubitkom od čak 4,41 milion eura. Prihodi kompanije iznosili su 1,39 miliona eura, rashodi 1,08 miliona, ali je stanje znatno usloženo “finansijkim rashodima” od čak 4,8 miliona eura koji se odnose prvenstveno na vraćanje kredita Kinezima.

Otvoren KotorArt

0

VII Međunarodni festival „KotorArt” svečano je otvoren u četvrtak na trgu ispred katedrale Svetog Tripuna u Kotoru.

Uz zvona sa katedrale KotorArt otvorio je ministar kulture Crne Gore Pavle Goranović.

„Kao što Kotor nije grad ribarskih priča već grad moreplovačkih znatiželja i novih težnji za nepoznatim i dalekim tako i ovogodišnji program traga za novim umjetničkim i intelektualnim iskušenjima. Za Kotorom ne moramo tragati ovaj grad nas pronalazi gdje da smo. U tome je vrijednost ovog festivala. koncepcija KotorArt počiva na valerijanskom doživljaju Mediterana. Onom koji ga vidi kao mješavinu krvi, riječi, legendi i tradicije i prije svega kao prostor vrhunske kreativnosti “ – kazao je između ostalog ministar kulture, Goranović otvarajući Kotor Art.

Predsjednik opštine Kotor Aleksandar Stjepčević u svom obraćanju brojnim zvanicama, gostima i izvođačima kazao je da je ova izuzetna kultrurna manifestacija u proteklom periodu stekla renome jednog od najkvalitetnijih umjetničkih festivala u Crnoj Gori i okruženju.

“Prema najavama organizatora do 14. avgusta nas očekuje bogat program u svih sedam festivalskih segmenata. Na scenama u Kotoru, Perastu i Risnu biće izvedeno preko 100 programa sa učesnicima iz 18 zemalja. Ne treba posebno naglašavati da smo mi Kotorani izuzetno ponosni na bogato kulturno nasljeđe i tradiciju našeg drevnog grada. Zahvaljujući KotorArtu i njegovim programima posljednjih godina imamo jedinstvenu priliku da ovdje promovišemo savremeni kulturni trenutak uz gostovanje umjetnika afirmisanih u cijelom svijetu. KotorArt je postao prepoznatljivo obilježje kulturnog ljeta u našem gradu. To je festival koji svojim kvalitetom zaslužuje da traje i ubuduće na zadovoljstvo svih ljubitelja umjetnosti”, kazao je Stjepčević.

“Dakle 52 večeri, preko 110 programa , gotovo 1.000 učesnika, 22 lokacije, 18 zemalja, između 30.000 i 40.000 posjetilaca, 80% prema 20% programskog i administrativnog budžeta, nula zaposlenih”, kazao je umjetnički direktor KotorArta Ratimir Martinović.

Festival je otvoren prvi put, s koncepcijom „združenih” festivalskih segmenata, kao supstrat programskog bogatstva Festivala u cjelini uz pratnju Crnogorskorskog simfonijskog orkestra pod vođstvom maestra Grigorija Kraska.

Morsko dobro – Očiistite plaže prema ugovoru

0
Herceg -  Novi
Herceg – Novi

Imajući u vidu sve češće žalbe građana na čistoću nezakupljenih kupališta u Herceg Novom, Javno Preduzeće morsko dobro poziva nadležne organe u ovoj opštini da preduzmu neophodne aktivnosti kako bi se ovaj problem riješio.

S obzirom na početak turističke sezone, Javno preduzeće još jednom poziva predstavnike opštine Herceg Novi i lokalnog komunalnog preduzeća, da preduzmu neophodne mjere shodno potpisanom ugovoru, i redovno održavaju čistoću nezakupljenih djelova obale.

Tokom 2015. godine, zaključno sa 24. junom, na račun opštine Herceg Novi, a po osnovu ostvarivanja prihoda u zoni morskog dobra ove opštine, uplaćeno je ukupno 167.655,00 eura.

Nakon stupanja na snagu Zakona o finansiranju lokalne samouprave shodno kojem polovina prihoda ostvarena sa područija zone morskog dobra postaje prihod opštine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je sa svim primorskim opštinama zaključilo Ugovore o korišćenju i namjeni prihoda od naknade za korišćenje morskog dobra.

Shodno članu 3 ovog Ugovora ostvareni prihodi po osnovu naknade za korišćenje morskog dobra se usmjeravaju na finansiranje redovnog cjelogodišnjeg obavljanja komunalnih djelatnosti u zoni morskog dobra, obuhvatajući:

– sveobuhvatno održavanje čistoće i komunalnog reda u zoni morskog dobra;

– sezonsko i vansezonsko čišćenje i održavanje kupališta koja nisu ustupljena na korišćenje, sa

posebnom pažnjom u zimskom periodu;

– održavanje i rekonstrukciju javne rasvijete u zoni morskog dobra;

– održavanje i zaštitu zelenila u zoni morskog dobra, podrazumijevajući sezonske zasade,

održavanje postojećeg zelenila, hortikulturno uređenje, uređenje i održavanje parkova, javnih

zelenila i rekreacionih površina u zoni morskog dobra;

– održavanje i regulisanje bujičnih tokova u zoni morskog dobra;

– kao i sitne sanacije obale i obalne infrastrukture (ograde, mostovi, obalni zidovi, staze i sl.).

Tivatske ljetnje fešte

0

pop rock vece

Turistička organizacija Tivat počinje sa organizacijom Tivatskih ljetnjih fešti u okviru kojih će se održati nekoliko koncerata, izložbi suvenira, sajmovi vina i druga dešavanja.

 “Tivatske ljetnje fešte” ove godine počinju 1. jula (srijeda) na gradskoj rivi Pine, gdje će biti organizovan  Pop Rock koncert na kojem će nastupiti lokalni izvođači Nina Petković, Bojan Delić, Vanja Radovanović i Anita Popović.

Program počinje od 21,30 sati.

Atraktivan ljetnji kalendar događaja u Porto Montenegru

0
SuperWIne
SuperWIne

Najznačajnije jahte današnjice okupiće se na manifestaciji Superyacht Rendezvous Montenegro, od 2. do 5. jula u Porto Montenegru. Na ovoj prestižnoj manifestaciji koja se više od 20 godina održava u Monaku, a od ove godine u Tivtu, do sada su učešće potvrdile luksuzne jahte iznad 30 metara, a svjetski kapetani i vlasnici brodova će uživati u bogatom programu, kako bi što bolje upoznali ljepote Boke, ali i cijele Crne Gore.

Porto Montenegro i prestižna globalna jahting asocijacija MYBA zvanično najavljuju i sajam nautike za superjahte MYBA Pop-Up Superyacht Show, koji će održati od 4. do 6. septembra u Porto Montenegru. Tivatska marina je atraktivna kao svojevrsna “nautička pozornica“ za prvi događaj ovakve vrste u regionu, gdje će MYBA jahting brokeri, zastupnici i predstavnici jahting industrije poslovati na visokom profesionalnom nivou i predstaviti svoje nautičke proizvode i usluge.

Pravo mjesto za ljubitelje vina

Treća edicija čuvenog salona vina Superwine će 10. i 11. jula će na bazenskom kompleksu PMYC okupiti više od 20 renomiranih evropskih proizvođača vina, uz specijalne goste i izuzetnu zabavu.

Stjecište savremene svjetske umjetnosti

Vodeća britanska galerija savremene umjetnosti Mead Carney iz Londona, otvoriće i ovog ljeta svoja vrata u luksuznom naselju Porto Montenegro, sa novim atraktivnim umjetničkim postavkama, od kraja juna do sredine septembra. Čudesa je naziv novog projekta novijeg datuma čuvenog fotografa Kirsty Mirchell, koja predstavlja svojevstan omaž njenoj pokonjoj majci. S obzirom na to da je dugi niz godina radila u modnoj industriji uz Alexandera McQueen-a, Kirsty je poznata po filmskoj prirodi njene fotografije – ona kroz radove rekonstruiše omiljene scene iz bajki koje joj je majka čitala u djetinjstvu.

Kristy Mitchell - Lady of The Lake

Agua Nacida, što na španskom znači „Rođen iz vode“ predstavlja zasigurno jedinstvenu kolekciju sablasno lijepih velikih aktova, rađenih pod vodom u Fiji i Gozo-u. Autor je poznati svjetski fotograf Hugh Arnold.

Veličanstvena priroda, zbirka slika i skulptura beogradske umjetnice Milene ZeVu kolekcija stvorena pomoću akril ili cement baze sa hiljadama Swarovski kristala koji su ručno lijepljeni. Tema kolekcije je priroda i morski svijet, a lajt motiv su šarene trodimenzionalne tropske ribe. Izložba će biti otvorena 9. jula u Zbirci pomorskog naselja, a dva djela iz ove kolekcije će biti izložena na aukciji u Monte Karlu, koju organizuje Fondacija princeze Stefani od Monaka.

Galerija Cattaro Home će u Zbirci pomorskog nasljeđa od 1. do 18. avgusta predstaviti radove Davida Hamiltona, britanskog fotografa i reditelja pet dugometražnih filmova, fokusiranih na popularizaciju muzejskih postavki i umjetnosti. Inspiracija za ovu izložbu je italijanski grad Venecija, njeni krajolici i portreti.

Ove godine u novom rezidencijalno-poslovnom kompleksu Ksenija biće otvorena i podgorička galerija Pizana, sa selekcijom sjajnih crnogorskih umjetnika mlađe generacije kao što su Roman Djuranović, Vana Prelević, Nada Kažić, Biljana Keković i Tadija Janičić.

Najbolje šoping iskustvo u regionu

Milena ZeVu by Nenad Marjanovic Opening page
Milena ZeVu by Nenad Marjanovic Opening page

Dizajnerski butici i svjetski brendovi rangirali su luksuzno nautičko naselje Porto Montenegro kao mjesto eklektične modne destinacije na Mediteranu, sa selekcijom najprestižnijih modnih brendova, ultraluksuznim odjevnim komadima i aksesoarima. Dolce&Gabbana, Tom Ford, Ralph Lauren, Fendi, Balenciaga, Moncler, Philipp Plein, Misahara , Genny , Heidi Klein, Celine, Givenchy, Chloe, Isabel Marant , Saint Laurent, Emilio Pucci, Lanvin, Thom Browne, Valentino, Dita, Shourouk, Cutler & Gross, Victoria Beckham, La Perla samo su neki od brendova koji se mogu kupiti samo u Tivtu, u Porto Montenegru, kada je tržište regiona u pitanju.

Bazenski kompleks – gastro lokacija i noćna zabava

Članovi Porto Montenegro Yacht Club-a, kao i svjetska nautička klijentela, rezidenti naselja i njihovi gosti, ovog ljeta uživaće u ponovo otvorenom bazenu i kompleksu Lido Mar. Jahting klub je redizajnirao poznati arhitekta enterijera Tino Zervudachi, koji je i član tima studija MHZ-a iz Pariza, a prostor će karakterisati prepoznatljivi pogled na zaliv. Bazenski bar će biti omiljeni kutak ljetnje zabave sa koktelima i selekcijom od preko 30 vrsta vina, a dnevni restoran Lido Pranzo, biće dnevna gastro lokacija bazena.

Pružajući ekskluzivno gastro iskustvo u nezaboravnom okruženju na krovu, restoran De Gustibus perfektno je pozicioniran, sa pogledom na zalazak sunca iznad bazena, a noćni klub Platinum, donosi novu dimenziju noćnog života u Crnoj Gori.

HTP Mimoza – pritisci na radnike

0
Hotel Mimoza
Hotel Mimoza

Izvršni direktor posrnulog tivatskog HTP „Mimoza“ Bojan Milošević zatražio je od svih zaposlenih tog preduzeća koji su u prošlog petka prisustvovali Skupšti akcionara „Mimoze“, da mu dostave pisana izjašnjenja zašto su umjesto na radnim mjestima, bili na sjednici Skupštine.To na je potvrđeno iz više izvora, kao i nezvanično, iz kabineta izvršnog direktora. Milošević međutim, nije komentarisao naše pitanje zbog čega je ovako postupio prema radnicima- manjinskim akcionarima firme na čijem je čelu. On je, kako nam je u telefonskom razgovoru kazala sekretarica, prvo bio van kancelarije, a kasnije „na sastancima“.

Većinski vlasnik „Mimoze“ sa 81,7 posto akcija je kompanija „Gorska“ iz Kolašina beogradskog biznismena Đorđa Nicocića, manjinski akcionari (aktuelni i bivši radnici) posjeduju 13,48 posto kapitala, a ostatak je u rukama firmi, srodnika ilica blisko povezanih sa kontroverznim podgoričkim biznismenom Veselinom Barovićem.

HTP „Mimoza“ je prošlu poslovnu godinu okončala sa gubitkom od 492.390 eura, što je skoro tri puta lošiji rezultat nego 2013, a radnici te firme već duže vrijeme primaju mizerne plate i rade u jako teškim uslovima. Na Skupštini akcionara iz izvještaja revozorske kuće „Euro Rev“ iz Podgorice, pokazalo se da Barović izvlači „živi“ novac iz tivatskog HTP dok ono sve lošije posluje i ulazi u nepovoljne kredite. Većinski vlasnici „Mimoze“ su naime, dozvolili da 2009. Barovićeva firma „Comersa“ sa kojom tivatsko HTP inače, nije u poslovnim odnosima, na „pozajmicu“ uzme 2,2 miliona eura živog novca „Mimoze“ sa računa tivatske firme u CKB. Revizor je ustanovio da „Comersa“ do ugovorenog roka 31.decembra 2012, „Mimozi“ nije vratila ovaj novac, kao ni 341 hiljadu eura do tada dospjele kamate.

Manjinski akcionari tivatskog HTP u petak su sa ogorčenjem primili poslovne izvještaje firme, tražeći odgovornost većinskog vlasnika Nicovića koji sa svojim poslovnim partnerom Barovićem neprikosnoveno kontroliše „Mimozu“ od 2002 godine. Oni su najavili i da će podići tužbu tražeći raskid ugovora o privatizaciji „Mimoze“ po batch sale metodi iz 2002 jer Nicović i Barović nisu u ugovorenom roku realizovali obavezni investicioni program od 2,5 miliona eura kako bi došli do većinskog paketa od 51 posto akcija firme. Manjinski akcionari tada su žestoko kritikovali većinskog vlasnika zbog načina na koji ovaj zakazuje sjednice Skupštine akcionara, a koja je održana u radno vrijeme, i bez prilike da svi prisutni dobiju materijal o kome se glasalo. Stoga se najnoviji potez izvršnog direktora Miloševića koga je nedavno doveo većinski vlasnik na mjesto smijenjenog dirketota Marka Petričevića, može smatrati dodatnim pritiskom gazdi „Mimoze“ na radnike koji su se počeli buniti zbog svega što se događa u nekad uglednoj i uspješnoj tivatskoj ugostiteljskoj firmi.

Otvaranje KotorArt-a

0
Koncert
Koncert

Međunarodni festival KotorArt, sedmi po redu, biće svečano otvoren večeras u 21 sat nastupom Crnogorskog simfonijskog orkestra na trgu ispred katedrale Svetog Tripuna.

Orkestar pod vođstvom dirigenta Grigorija Kraska će izvesti klasičnu, klapsku, rok i dječju muziku.

Organizatori podsjećaju da je ideja vodilja ovogodišnjeg festivala afirmisanje Kotora, grada koji pripada svjetskoj kulturnoj baštini pod zaštitom UNESCO-a, kao kulturne prijestonice Crne Gore u kojoj su nasljeđe i istorija oživljeni savremenom umjetnošću koja predstavlja dijeljeno dobro u javnom prostoru.

Međunarodni festival KotorArt trajaće do 14. avgusta kroz simultano odvijanje osam programskih segmenata.

Konkurs za Bokeljsku noć

0
Bokeljska noć
Bokeljska noć

Organizacioni odbor manifestacije „Bokeljska noć 2015“ raspisuje konkurs za zainteresovane organizacije i pojedinci da dostave svoje ponude (vizuelno rješenje sa nazivom kreacije i podacima o autoru) sa kojima namjeravaju učestvovati u smotri ukrašenih plovila na tradicionalnoj i jedinstvenoj manifestaciji na vodi – „Bokeljska noć“, koja će se održati 22.avgusta 2015. godine.

Kandidati su u obavezi:
• Da uplate naknadu za učešće na konkursu u iznosu od 5 eura na žiro račun Kulturnog centra 510-8571-32 kod CKB
• Da prilože dva primjerka skice kreacije(A 4 format) uz propratni tekst (opis kreacije).
• Da usmeno obrazlože značenje kreacije pred stručnom Komisijom
Kreacija mora da sadrži neki od sljedećih elemenata-tematskih cjelina:
– da predstavlja kulturno naslijeđe
– da se odnosi na određeni geografski pojam
-da se tiče neke istorijske ličnosti, vrijednosti ili događaja
• Da kreacija zadovoljava osnovne estetske kriterijume.

Dekorisano plovilo mora biti minimum 4 metra dužine.
Broj plovila koji učestvuju u konvaju je ograničen na 40 .

Prihvaćene ponude od strane stručne Komisije, organizator finansira u iznosu od 300,00 eura po jednom plovilu.
Dinamika isplate: 40 % iznosa (120 eura) dobija se odmah nakon završetka konkursa, a preostalih 60 % (180 eura) nakon održavanja manifestacije, ukoliko plovilo zadovolji sve kriterijume stručne Komisije.

Bokeljska noć
Bokeljska noć

Ukupan fond nagrada za najbolje kreacije iznosi 4.000,00 eura.

Prijave sa imenom i prezimenom, adresom, telefonom,dokazom o uplati naknade(učešće na konkursu), nazivom i vizuelnim rješenjem kreacije, te tačnim lokalitetom uređenja plovila, zainteresovani podnose do 08.08.2015. godine u zatvorenoj koverti, sa naznakom –prijava na konkurs za Bokeljsku noć.

Prijave dostaviti na adresu:
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, Obala b.b.

Informacije na telefone: 032-304-140 i 069-345-660.
Ili na e-mail bokeljska.noć@outlook.com

“Tivat Free Wi-Fi” pokriva nove lokacije

0
Donja Lastva - Tivat
Donja Lastva – Tivat

U sklopu projekta “Tivat Free Wi-Fi”, signalom besplatnog bežičnog interneta od juče je pokrivena šetališno-kupališna zona na potezu od crkve Svetog Roka do plaže Bašića u Donjoj Lastvi.

“Uz efikasan dogovor dogovor sa institucijama smještenim u domu kulture „Josip Marković” u Donjoj Lastvi omogućeno je postavljanje konzole i strujno napajanje koje je neophodno za funkcionisanje uređaja. Korišćenje bežičnog interneta je kao i na drugim lokacijama ograničenog protoka na 256 kb/s kako bi bilo omogućeno da što veći broj korisnika istovremeno ostvaruje pristup navedenoj usluzi. “- saopšteno je iz Sekretarijat za informacione sisteme i zajedničke poslove Opštine Tivat.

Od ranije aktivne lokacijena kojima funkcioniše bepslatni wireless internet u Tivtu su Aerodrom Tivat, glavna autobuska stanica, akvatorijum lučice Kalimanj, gradsko šetalište od hotela Palma do Porto Montenegra, trg Magnolija, SMŠ “Mladost”, šetališno-kupališna zona od Porto Montenegra do ponte Seljanova, plaža ponta Seljanova, šetališno kupališna zona od plaže “Wai-Kiki” do parka pored hotela Kamelija. Uskoro će oprema za distribuciju besplatnog bežičnog internet biti instalirana i u centru naselja Radovići.

Saobraćajni haos na aerodromu pokušava riješiti samo Komunalna policija Tivta ?

0

Čim se zahuktala ljetnja turistička sezona scena na parkingu ispred terminalne zgrade aerodroma Tivat opet je ista kao i svih ranijih godina- u pokušajima da zarade koji euro od putnika što putuju preko najprometnijeg crnogorskog aerodroma, divlji i legalni taksisti i autoprevoznici su prvi kontakt turista da „crnogorskim Monte Karlom“ pretvorili u scenu koja nalikuje motivu iz neke od zaostalih afričkih zemalja.

U to se danas oko 11 sati na poziv taksista sa aerodroma Tivat, uvjerio i vaš reporter – dok legalni tivatski taksisti čekaju u redu uz aerodromsku ogradu sa sjeverne strane terminalne zgrade da neko od njihovo troje kolega koliko ih se istovremeno može parkirati na taksi stajalištu pred zgradom, uzme putnika i ode na vožnju, dotle se nekoliko desetina taksista iz drugih gradova, guralo pred izlazom iz terminala, sa papirima u rukama na kojima su imena putnika koje čekaju da ih voze sa aerodroma. Važeća Odluka o auto-taksi prevozu Opštine Tivat inače, ne dozvoljava da taksisti iz drugih gradova započinju svoje vožnje i putnike uzimaju u Tivtu, a slična riješenja važe i u svijm ostalim primorskim gradovima.

„To se u Budvi striktno primjenjuje, pa kad se neko od naših tamo zatekle da ispred recimo „Splendida“ uzme putnika i vozi ga na aerodrom, obezbjeđenja odmah spušta rampu i zove budvansku inspekciju koja kažnjava našeg kolegu. Ovdje kod nas, to se ne događa i sa tivatskog aerodroma taksira bukvalno ko god hoće.“- komentariše jedan od preko 80 tivatskih taksista koji rade aerodromu.

Njih posebno iritira to što su, zbog nedoličnog ponašanja nekolicine svojih kolega, upravo tivatski taksisti najčešći predmet kontrola i kazni lokalne Komunalne policije, dok ostale nadležne inspekcije, pogotovo državna inspekcija za saobraćaj, gotovo da i ne dolaze na aerodrom Tivat da kontrolišu drumski transfer putnika- veišegodišnju „bolnu tačku“ te svojevrsne turističke recepcije Crnogorskog primorja. Taksisi se žale i na loše uslove za rad jer su prinuđeni da stoje u redu na putu punom rupa što se proteže uz ogradu na kojoj stoji natpis „zabrana zadržavanja“, čekaju na visokim teperaturama, uprašini i izduvnim gasovima iz avionskih motora.

„Komunalna policija se drsko ponaša i kontroliše samo nas a svi zajendo gledamo opštu neregularnost na aerodromu. Ovdje je veliki broj taksista iz drugih gradova koji nam uzimaju putnike, a posebna priča su kombiji i minibusi hercegnovskih firmi „Bokasun“ i „Zona“ koje nelegalno vrše prevoz putnika uz naplatu karti, iako su navodno ograničeni agencijskim ugovorima po kojima mogu voziti samo putnike koji su tu uslugu agencijama platili uz cijenu avionske karte.“- kaže taksista Mijo Gardašević.

Danas smo zatekli jednog od „Bokasun-ovih“ vozača sa kombijem , kako pred izazom sa terminala, drži tablu na kojoj sa jedne strane stoji natpis da se radi o agencijskom, a sa druge, „prevozu za sopstvene potrebe“.

Sve to, svakodnevno „mrtvi-hladni“, ništa ne preduzimajući, posmatraju pripadnici aerodromskog obezbjeđenja i granične policije na aerodromu, a državne inspekcije gotovo da ovdje i ne svraćaju. Poslovodstvo „Aerodorema Crne Gore“ već godinama se potpuno indolentno odnosi prema gorućem problemu drumskog transfera putnika sa i ka aerodromu, a jedini koji nešto pokušavaju uraditi su pripadnici Komunalne policije Opštine Tivat.

„Naš jedna inspketor ne može biti 24 sata na aerodromu i mi sami, bez odlučnije akcije ostalih nadležnih, ne možemo izaći na kraj sa ovim problemom. Ovlašćenje da kontrolišu i uklanjanju vozila na aerodromskom parkingu i saobraćajnicama imaju kako pripadnici tamošnjeg obezbjeđenja, tako i policije , a činjenica je da osim ovih na koje se oni žale, probleme stvaraju i tivatski taksisti koji se služe raznim nedozvoljenim radnjama da bi došli do putnika. Imali smo već nekoliko konotrola sa kolegama iz državnih inspkecija, a imaćemo ih i ubuduće i prema svim prekršiocima propisa ćemo se jednako odnositi.“- kazala je načelnica Komunalne policije Opštine Tivat jadranka Joksimović. Ona je dodala da njihov inspektor često kontroliše i taksiste iz drugih gradova koji dolaze na aerodrom, te da je u nekoliko navrata naplatio kazne onima koji nisu imali vaučer i od agencije ovjeren spisak putnika koje su prevozili.