Priča o jednom stablu

0

“Što više promatram prirodu to više ostajem zapanjen i zadivljen djelima Stvoriteljevim”
Louis Pasteur

O ovom stablu sam saznao preko jedne moje foto-prijateljice Vesele Mišković koja je to mnogo ranije primjetila pa sam ponukan njenom fotografijom otišao da se i sam u to uvjerim.
Na samom ulazu u manastir Savina kod Herceg Novog nalazi se stablo čempresa ali ne baš običnog čempresa. To stablo je počelo da se izražava, isto kao kakav umjetnik koji teži da pokaže svojoj okolini ono što mu je na umu. Neobično je po tome što po sebi ima puno izraslina veoma neobičnog izgleda a među njima je i jedna skulptura dakako potpuno prirodna koja neodoljivo podsjeća na glavu nekog reptila.

Stručnjaci za hortikulturu to jednostavno objašnjavaju time da stablo ima tumore, ali kao što znamo od tumora se umire a ovo stablo prkosi tome i živo je i bit će još dugo a možda od sebe da još neku skulpturu.

Dok sam fotografisao stablo prišao mi je jedan stariji gospodin i kazao mi da je baš to stablo za vrijeme drugog svjetskog rata služilo kao tajno skladište oružja i municije koje nikada nije bilo otkriveno. Na moje pitanje da li su oružje skrivali u nekoj šupljini iako je nigdje nisam mogao vidjeti, on se samo nasmješio i rekao da su oružje i municiju krili visoko iznad zemlje u gustoj krošnji drveta koja je i dan danas gusta. Jaki i spretni momci su se sa lakoćom mogli popeti i bez merdevina jer stablo obiluje mnoštvom poprečnih grana koje su služile kao skale.

Ovo me podsjetilo na još jedno misteriozno drvo u mjestu Nalgonda u državi Andhra Pradesh u Indiji koje po sebi ima mnogo tajanstvenih skulptura životinja po svojoj površini koje su toliko realne da se teško oteti utisku da ih nije stvarala ljudska ruka. Međutim ako se bolje zagledate u slike možete primjetiti da je sve to izraz majke prirode i da čovjek tu nije imao nikakvog uticaja..Ne postoji stručnjak iz domena neke nauke koji bi to mogao objasniti. Drvo je to samo napravilo uz pomoć tajanstvenih duhovnih sila. Na nama je samo da gledamo i divimo se čudima prirode.

Zapitajmo se zašto je ovo naše drvo sebe izrazilo baš blizu jednog poznatog manastira.

Pozdrav sa Prčanja Zoran Nikolić

Savjet za privatizaciju: Nije raskinut ugovor za Meljine

0
Bolnica Meljine
Bolnica Meljine

Raskid privatizacionog ugovora je krajem aprila inicirala Skupština Opštine Herceg Novi glasovima svih odbornika, a raskid su tražili, jer vlasnik Duško Knežević nije ispunio obaveze
Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte razmatrao je danas Inicijativu za raskid privatizacionog ugovora za bivšu Vojnu bolnicu Meljine, koja je prodata Atlas grupi, i zadužio resorna ministarstva da u što kraćem roku pripreme detaljnu informaciju o stepenu njegove realizacije.

Iz Savjeta je saopšteno da resorna ministarstva, ne precizirajući koja, informaciju o stepenu realizacije ugovora treba da dostave Vladi na razmatranje i usvajanje.
Raskid privatizacionog ugovora je krajem aprila inicirala Skupština Opštine Herceg Novi glasovima svih odbornika. Raskid traže jer vlasnik Duško Knežević nije ispunio obaveze. On je, kako je navedeno, umjesto najavljenih 119 miliona eura investicija uložio svega tri miliona, a raskid je zatražen i zbog toga što su objekti pod hipotekom na skoro 12 miliona za kredite koje su koristile Kneževićeve firme.
Odbornici su se žalili i na nizak nivo zdravstvene zaštite i traže da se ova bolnica vrati u državni zdravstveni sistem.

Knežević je ovaj kompleks na 50 hiljada kvadrata zemljišta sa 19 objekata kupio 2008. za 25 miliona eura, ali je iznos platio u obveznicama koje su ga koštale oko deset do 12 miliona eura.

Savjet je na današnjoj sjednici usvojio izvještaje o realizovanim investicijama po osnovu Ugovora o dugoročnom zakupu kasarne Orijenski bataljon Kumboru, Ugovora o davanju u dugoročni zakup poluostrva Luštica u Opština Tivat (projekat Luštica bay) i Ugovora o davanju u dugoročni zakup poluostrva Luštica u Herceg Novom.

U Izvještaju o realizaciji Ugovora o dugoročnom zakupu lokacije Orijenski bataljon u Kumboru, konstatuje se da je investitor kompanija Azmont investments od 2013. do avgusta ove godine investirala 90,6 miliona eura. Od toga je 2013. investirala 25,2 miliona eura koji se odnosi na pripremne radove za realizaciju projekta, u 2014. godini 34,4 miliona. Od 1. januara do 30. avgusta ove godine Azmont je uložio 31 milion eura.
Na realizaciji projekta zaposleno je ukupno 65 osoba u kompanijama Azmont investments i Triangle Montenegro. Na građevinskim poslovima zaposleno je 445 radnika. Investitor je u izvještajnom periodu za socijalni program, donacije i sponzorstva izdvojio oko 470 hiljada eura.

“Iz Izvještaja se može zaključiti da je Investitor premašio ugovorene investicije 56 odsto”, navedeno je u saopštenju.
Razmatrajući Izvještaj o realizaciji Ugovora o zakupu i izgradnji koji se odnosi na Lušticu divelopment u Opština Tivat, koji su 23. oktobra 2009. godine potpisali Vlada i kompanija Orascom, Savjet je konstatovao da je ukupan iznos realizovanih investicija od početka radova do avgusta ove godine, 69 miliona eura. Investicije se odnose na uplatu zakupnine od deset miliona i na prethodne pripremne radnje na izgradnji. Na izgradnji ovog projekta za upravljanje angažovan je 41 radnik, dok je na izgradnji, u prosjeku 300 radnika dnevno. Investitor je u izvještajnom periodu za socijalni program, donacije i sponzorstva izdvojio oko 700 hiljada eura.
Ugovor o dugoročnom zakupu zemljišta na lokaciji Rose, Opština Herceg Novi sa obavezom izgradnje, razvoja i upravljanja ekskluzivnim turističkim kompleksom zaključen je 11. septembra 2009. godine između Vlade i konzorcijuma Northstar Podgorica i Equest capital limited Jersey UK.
Savjet je konstatovao da se investicija ne realizuje planiranom dinamikom i da je neophodno da nadležni organi nastave sa intenzivnim praćenjem obaveza iz Ugovora.
U skladu sa zaključkom sa prethodne sjednice i zahtjevima sindikalnih predstavnika Savjet je razmotrio izvještaj o realizaciju obaveza u vezi sa ugovorom o kupoprodaji akcija Kontejnerskog terminala i generalnih tereta, koji je pripremila revizorska kuća Ernst &Young Montenegro. U periodu od 17. januara prošle godine do 30. aprila ove realizovane su investicije od oko 1,2 miliona eura. U vezi sa Socijalnim programom, konstatuje se da je kupac za isplatu otpremnina sa pripadajućim porezima izdvojio oko četiri miliona eura što predstavlja 65 odsto ugovorenog iznosa.
Savjet je usvojio i Informaciju sa predlogom aneksa II Ugovora za prodaju 80,96 odsto akcijskog kapitala Centra za odmor, rekreaciju i liječenje Igalo i predložio Vladi da zaduži Ministarstvo održivog razvoja i turizma da u saradnji sa Sekretarijatom za razvojne projekte, u skladu sa ugovornim obavezama, nastavi praćenje aktivnosti na rekonstrukciji/izgradnji depadansa “C” i „E” i da o tome redovno izvještava Vladu.

/Vijesti online/

„Wild Joe“ stigao u Porto Montenegro za rekordnih 28 sati, 41 minut…

Posada Wild Joe-foto Thousand Islands Race
Posada Wild Joe-foto Thousand Islands Race

„Wild Joe“ je prva jedrilica koja je stigla na cilj u Porto Montenegro u sklopu prve etape regate„Hiljadu ostrva“ (Thousand Islands Match Race) od Rijeke do Tivta.

Mađarska jedrilica „Wild Joe“ prejedrila je 277 milja i stigla je na cilj za 27 sati 24 min 5 sec regate, te na taj način oborila sopstveni rekord koji je bio – 28 sati, 41 minut i 06 sekundi.

Treća po redu velika međunarodna transjadranska regata „Hiljadu ostrva“ (Thousand Islands Match Race), koju organizuju Jahting klub Porto Montenegro, JK SCOR Rijeka i Udruženje „Val“ iz Rijeke, startovala je u nedjelju u podne iz Rijeke.

Wild Joe-foto arhiv Boka News
Wild Joe-foto arhiv Boka News

Dvadeset posada sa jedrilicama u klasi ORC i MOCRA, iz Austrije, Čilea, Hrvatske, Češke, Njemačke, Velike Britanije, Mađarske, Italije, Slovenije, Slovačke i Crne Gore, uputile su se, uz dobru buru, ka 277 milja udaljenom Porto Montenegru.

Na ovom linku možete pratiti uživo ostale učesnike regate http://www.tracking.com.hr/2015/tir1/2015TIR.html

Posada Wild Joe-foto Thousand Islands Race
Posada Wild Joe-foto Thousand Islands Race

 

Male morske pjesme i priče

0

II Dječiji književni festival „Male morske pjesme i priče“ biće održan od 22. do 26. septembra u organizaciji NVO Dramski studio Budva i JU Narodna biblioteka Budva
Program:

Utorak, 22. septembar i srijeda, 23. septembar
(u isto vrijeme, radionice za učenke od IV – IX razreda)

SLOVO OD PALUBE – Radionica pisanja, (17 – 18:30h) voditelji: glumica i pisac, Radmila Knežević i pisac i profesor, Katarina Sarić – čitaonica Biblioteke.

CRTEŽ OD PALUBE – Radionica ilustracije (18:30 – 20h) voditelj, akademski grafički dizajner, Sandra Djurbuzović – čitaonica Biblioteke.

PRIČA OD PALUBE -Radionica čitanja (18:30 – 19:15h) (za učenike od I – III razreda) – voditelj, glumica i pisac, Radmila Knežević – dječije odeljenje Biblioteke.

Četvrtak, 24. septembar

Doček gostiju u Biblioteci i smještaj (12 – 17h)

ČUVAJ MORE DA TI DUŽE TRAJE – Predavanje za učenike povodom obilježavanja Mediteranskog dana obale (25.septembar) na temu ” Zaštita mora i klimatske promjene” (17 – 18h) dipl.biolog, Nemanja Malovrazić, samostalni saradnik za zaštitu životne sredine u JP “Morsko dobro” – amfiteatar Akademije znanja.
Ulaz slobodan.

AFIRMACIJA DJEČIJEG KNJIŽEVNOG STVARALAŠTVA – Okrugli sto, (19 – 21h)
Učestvuju: prof.dr Siniša Jelušić, mr Božena Jelušić, dipl.psiholog Radmila Stupar Đurić, pedagozi, profesori i nastavnici osnovnih i srednjih škola, vaspitači, pisci, bibliotekari, predstavnici medija, radnici u institucijama kulture, nv organizacije, građani. Medijator Radmila Knežević -amfiteatar ili učionica Akademije znanja.
Ulaz slobodan.

Petak, 25. septembar

PISAC JE MOJ DRUG – Gostovanje pisaca u osnovnim školama Budve i Petrovca (9 – 14h)
Učestvuju: Gordana Sarić, Rajko Joličić, Velimir Ralević, Dragoslav Ćulafić, Radmila Knežević, Mišo Gaćinović

IZ NAŠE POSADE – Predstavljanje Izdavačke kuće “Pčelica” (17 – 18h) dječje odeljenje Biblioteke. Voditelj – Danijela Benić.
Ulaz slobodan

MALI OD PALUBE – Svečana dodijela nagrada “Mali/a od palube”(19 – 20h)
Učestvuju: nagradjeni učenici, pisci, NVO Dramski studio, NVO Škola baleta “Stars” i svi učesnici, organizatori i sponzori festivala. Voditelj programa Maja Vujačić- amfiteatar Akademije znanja.

Ulaz slobodan.

Subota, 26. septembar

JEDRO OD KNJIGE – Književni čas na moru, plovidba barkom (10 – 13h) KSR “Tuna” Budva.
Samo za nagradjenu djecu i pisce. (U slučaju nevremena program će se održati u Biblioteci, na dječjem odeljenju)
RUČAK – (13 – 15h)

Programi će se održavati u prostorijama Bibloteke i Akademije znanja.

Domaćin festivala: nastavnica Maja Vujačić
Domaćin biblioteke: Srđan Duletić
Domaćini u školama, profesorice: Jelena Perić, Zorica Joksimović, Mirjana Mihaljević
Fotografija: Anastasija Knežević
Tehnička podrška: Dragan Gajić
Predsjednik i organizator festivala: Radmila Knežević
Organizator: NVO “Dramskistudio Budva” i JU”Narodna biblioteka Budva”, suorganizator: TO Budve

Selektuju otpad na mjestu nastanka

0
Regent
Regent

Ultaluksuzni hotel „Regent Porto Montenegro“ osim najviših standarda u pružanju izuzetne usluge svojim gostima, donio je i sasvim nove standarde kada je u pitanju ekologija i postupanje sa otpadom, a koje taj hotel primjenjuje još od otvaranja prije godinu dana.        Time ovaj objekat doprinosi ostvarenju postulata Crne Gore kao ekološke države.

Prema riječima portparlke „Regenta“ Elene Ljiljanić, u saradnji sa Komunalnim preduzećem Tivata, hotel nastavlja dobru praksu i širi aktivnost primarne selekcije otpada odmah na mjestu na kome taj otad i nastaje. Time se, poštujući planove, politiku i strategiju upravljanja otpadom u Crnoj Gori, značajno reducira količina otpadnog materijala koja iz najluksuznijeg hotela u Boki, završava na sanitarnoj deponiji Možura kod Bara.

„Odmah po otvaranju „Regent Porto Montenegro“ otpočeo je sa primarnom selekcijom kartona, koji je Komunalno preduzeće iz Tivta odvozilo, baliralo i dalje plasiralo kao sirovinu za reciklažu. Kroz usklađenu saradnju, praksa se nastavila uz proširivanje primarne selekcije otpada i na PET i aluminijumsku ambalažu, najlon, čvrstu plastiku i drugo. Osim prednosti u pogledu značajnog redukovanja količina otpada, prikupljene i posebno izdvojene sirovine odlaze na dalju obradu i reciklažu, čime se znatno smanjuje njihov negativan uticaj na životnu sredinu. Time se izbjegavaju brojni negativni efekti poput nepotrebnog utroška električne energije, vode i proizvodnje metana -gasa staklene bašte.“- kazala je Elena Ljiljanić.

Ona je dodala da će „imajući u vidu sve prednosti ekološkog načina tretiranja čvrstog otpada“, hotel „Regent Porto Montenegro“ nastaviti sa sprovođenjem ove i implementacijom drugih ekoloških praksi u cilju očuvanja životne sredine i doprinosa ekološkom smjeru razvoja Crne Gore.

 

Tivat obilježava Svjetski dan bez automobila

0
Tivat - Photo Anton Marković
Tivat – Photo Anton Marković

Opština Tivat pridružiće se i ove godine obilježavanju Svjetskog dana bez automobila, u saradnji sa OŠ „Drago Milović“ i „Branko Brinić“, Omladinskim klubom Tivat, Ispostavom policije Tivat i preduzećem „Komunalno“ d.o.o., u utorak 22.septembra, sa početkom u 10 sati , kada će učenici prvih razreda osnovnih škola oslikati dio Ulice II dalmatinske (ispred Trga magnolija).

Svjetski dan bez automobila se obilježava 22. septembra u namjeri da se skrene pažnja na problem zagađenja vazduha izduvnim gasovima iz automobila, koji štetno utiču na zdravlje ljudi, životinja, biodiverzitet, kao i na opšte stanje životne sredine.

Svako od nas može lično uticati na kvalitet vazduha u gradovima, i to samo malim svakodnevnim promjenama, da idemo što je moguće više pješke, biciklom, ili da koristimo javni prevoz, kaže se u saopšten ju Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine opštine Tivat.

Dan bez automobila 2015
Dan bez automobila 2015

Oproštaj od ljeta uz tradicijska jedra

0
Nerezinska regata
Nerezinska regata

Na 39. nerezinskoj regati tradicijskih plovila, manifestaciji kojom su se Nerezine oprostile od ljeta, sudjelovalo je devetnaest istarsko-kvarnerskih posada…

Jedrilo se u Lošinjskom kanalu, u organizaciji Sportskog društva “Škarpina”, a nakon što su se barke vratile u nerezinsku luku, sumirani su rezultati po kategorijama, s tim da su posebno nagrađene posade koje su koristile jedra “markoni”.

Regata je praćena s nerezinskih obala, ali i s nekoliko brodova i barki koje su isplovile na regatno polje. U večernjem programu na Trgu Studencu nastupila je lošinjska klapa “Čikat”, a dodijeljena su i priznanja najuspješnijim jedriličarima.

Nerezinska regata je prvi put održana daleke 1920. godine i priređivana je u kontinuitetu do 1942. godine, potom od 1954. do 1965., a nakon duge stanke obnovljena je, u sadašnjem obliku, 2011. godine.

Foto: Bojan Purić

www.otoci.net

Bokeški Forum – Tivtu je potreban zatvoreni bazen

0
Tivat brend -  Znak
Tivat brend

Povodom nedavno održane Javne rasprave o Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu izgradnje šetališta, plaže i otvorenog plivališta na lokaciji Belane, Bokeški Forum svaku raspravu o tipu bazena smatra besmislenom.

Tivtu je potreban zatvoreni bazen i insistiramo na njegovoj izgradnji.

Eventualna gradnja otvorenog bazena je i smiješna i besmislena, jer Tivat već ima Bogom dan otvoreni bazen i bolji od ovog koji nam ljepota našeg zaliva u ljetnjim mjesecima nudi nam ne treba.

Bokeški Forum
Bokeški Forum

Samo izgradnja zatvorenog bazena koji bi građanima bio na raspolaganju zimi može stimulisati i razvoj vaterpolo i plivačkog kluba, a ujedno je sramota da je Tivat jedini grad u Boki koji zatvoreni bazen nema.

Opravdanje nadležnih da će otvoreni bazen u zimskim mjesecima služiti za vez barki i brodića građana indicira da se nije odustalo od prodaje lučice Kalimanj, čemu se Bokeški forum najoštrije suprotstavlja.

Vrijeme – bura, stiže jesen

0
Boka - Bura
Boka – Bura

Posljednja ciklona donijela je osjetno osvježenje i buru na Jadranu, a oborine nisu bile ravnomjerno raspoređene. Ipak, velike vrućine koje su vladale prije nje postale su stvar prošlosti, a velika je vjerojatnost da se vrućine više neće vratiti. Nova sedmica sve će više nalikovati ranoj jeseni. Jesen će i kalendarski početi ove srijede u 10 sati i 20 minuta. Nakon srijede prijeći ćemo u polovinu godine kada je noć duža od dana.

U novoj sedmici znatno će više biti suhih nego kišnih dana. Vjetroviti će biti samo ponedjeljak, uz buru, te srijeda uz jugo, a ostali dani imat će većinom slab vjetar.

Danas u Crnoj Gori biće vjetrovito; u južnim i centralnim krajevima promjenljivo ili pretežno oblačno i uglavnom suvo, a na sjeveru oblačno sa slabom, tokom jutra ponegdje i umjerenom kišom. Krajem dana će sjeverni vjetar oslabiti, na sjeveru zemlje prestaće padavine, a na jugu biće manje oblaka.

Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 9 do 23, a najviša dnevna od 10 do 27 stepeni.

Metereolozi kažu da će u utorak i srijedu biti malo do umjereno oblačno uz dosta sunčanih inetrvala, a u četvrtak, promjenljivo uz povremeno kišu ili pljusak sa grmljavinom. Što se tiče petka, u južnim i centralnim djelovima zemlje biće pretežno ili djelimično sunčano, a na sjeveru Crne Gore biće nešto više oblaka uz mogućnost kratkotrajne kiše ponegdje.

/Crometeo, HMZCG/

H. Novi u Jadransko-jonskoj euroregiji

0
Mapa
Mapa

Zahtjev za članstvo Opštine Herceg Novi u Jadransko-jonskoj euroregiji biće ocijenjen na vanrednoj plenarnoj sjednici u Milanu, na kojoj će u naredna dva dana učestvovati predsjednica Opštine Herceg Novi Nataša Aćimović i Branka Mračević, rukovodilac Kancelarije za međunarodnu saradnju.

Prihvatanjem zahtjeva, Herceg Novi će poslije Kotora, Tivta i Ulcinja, biti četvrta crnogorska opština članica ove asocijacije.

Na dnevnom redu zasijedanja koje će se održati u Paviljonu Evropske Unije, u okviru izložbe EXPO 2015, su teme: Ishrana planete, Energija za život i Regije i gradovi Jadransko-jonske mikroregije – poziv na saradnju.

Jadransko-jonska euroregija, čije je sjedište u Puli, osnovana je u junu 2006. godine radi promocije transnacionalne i međuregionalne saradnje regiona i lokalnih vlasti zemalja jadranskog i jonskog basena. Danas Udruženje broji 26 članova, jedinica regionalne i lokalne vlasti iz Italije, Grčke, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije i Albanije. Ukupna teritorija uključenih regiona je preko 200.000 kvadratnih kilometara i u njima živi preko 2 miliona stanovnika. Pitanja kojima se bavi Jadransko-jonska Euroregija su: stvaranje područja mira, stabilnosti i saradnje, zaštita kulturne baštine, zaštita životne sredine, održivi ekonomski razvoj u oblasti turizma, ribarstva, poljoprivrede, rješavanje infrastrukturnih pitanja i podrška ulasku svih članica u Evropsku uniju.