Manifestacija, Fešta na skalama biće održana u Herceg Novom 12. i 13. septembra, subota i nedelja. Lokacija – Stepenište Sima Matavulja od Kanli kule, u organizaciji Turističke organizacije Herceg-Novi i NVO “Ruke”.
„Fešta na skalama je osmišljena kao ulični festival koji u duhu zajednice spaja kulinarstvo i kreativnost. Nadamo se da ćemo na taj način uljepšati grad i poboljšati ponudu sa nekim novim ukusima i bojama“, kazala je Maja Erenji Hare Braun iz NVO Ruke, objasnivši da su smokve i sir tema „jer je po njima ovo područje poznato i dobro idu jedno uz drugo“. Kako je dodala, manifestacija je inspirisana Malom feštom od naranče koja je u februaru ove godine na hercegnovske ulice donijela dobru atmosferu i bila odličan povod za druženje.
Na fešti će biti ponuđena freška smokva, sirevi proizvođača iz okruženja kao i proizvodi nastali preradom smokve (likeri, džemovi, slatko…), izložba rukotvorina, a biće priređen i muzički program duž skala.
Programi će tokom 12. septembra biti organizovani u dva termina – jutarnjem od 9-12 sati, i u večernjem od 19-24 sati, a narednog dana 13.septembra od 10-13 sati planirane su i kreativne radionice.
“Organizovanjem manifestacije želimo povezati gastronomiju sa kreativnošću, umjeće i radinost sa kulturnim sadržajima, turiste i lokalno stanovništvo sa domaćim proizvodom. Na ovaj način želimo da pomognemo svim zainteresovanim za kreativno izražavanje kroz kulinarstvo i gastronomiju, da svoje umijeće maksimalno upotrebe u afirmaciji lokalnog pred turističkom ali i domaćom publikom”, kaže se u sopštenju iz Turističke organizacije Herceg Novi i NVO “Ruke”.
Ribaru je trebalo više od pola sata da izvuče veliku ribu na brod. Odmah je nazvao prijatelje kojima se pohvalio, no oni mu nisu vjerovali, ali su ipak došli s prikolicom, piše 24 sata.
Da, ružna je, ali kad se nađe na udici, grdobina, kaže se, svakom ribaru izmami osmijeh od uha do uha. Bilo koja, a pogotovo ona od nevjerojatnih 68 kilograma, koliko je težak primjerak ulovljen u subotu u Punti Križa.
– Prijatelj je iskusan ribar, ali kad je tu mrcinu skužio u mreži, šokirao se. Trebalo mu je više od pola sata da je izvuče na brod jer je bio sam, a čim ju je digao, zvao je nas na obali da se pohvali – priča Kristian s Cresa, koji je poslao fotografije prijateljeve rekorderke. Na obali se, kaže, skupio “odbor za doček” jer su mnogi sumnjali i pretpostavljali da su ribarove priče samo “lovačke”.
Grdobina
– Ipak smo pripremili prikolicu da je možemo prevesti. I zaista, imali smo što vidjeti. Vaga je pokazala 68 kilograma, neočišćena, a dužinom se, mada nismo mjerili, protezala, vjerujem, i do 80 centimetara – oduševljeno opisuje Kristian. Sretni prijatelj, dodaje, nije imao problem s tim što dalje s ribom. Restorani su se za ovom delicijom, koja ima izuzetno tečno i ukusno meso, naprosto pomamili, pa ju je prodao u roku keks.
„Dani meda” – naziv je manifestacije koju Društvo pčelara „Pelin” organizuje u subotu 12.septembra s početkom u 17 sati na Pinama u Tivtu.
Uz prezentaciju proizvoda i ponude pčelara, publika će biti u prilici da prati kulturno-umjetnički program od 19 sati u kome će učestvovati muzički sastav „Škuribanda” i folklorni ansambl „Boka”.
Sponzori manifestacije su Turistička organizacija Tivat i Opština Tivat.
Žiri Desetog festivala Mediteranskog teatra Purgatorije 2015. u Tivtu odlučio je da je najbolja ovogodišnja predstava “Život Molijera” Makedonskog narodnog teatra iz Skoplja.
Nagradu za najbolje glumačko ostvarenje dobio je Nikola Ristanovski za ulogu Molijera, nagrada za glumačku bravuru dodjeljena je Marku Janketiću za ulogu Ruprehta u predstavi “Razbijeni krčag”, dok je specijalna nagrada za umjetničko dostignuće dodjeljena Centru za kulturu za vizuelni identitet pozorišne predstave “Hasanaginica”.
Plaketa “Ivana Tomičić” dodjeljena je crnogorskom glumcu Branimiru Popoviću.
Nagrade će biti dodjeljene na večerašnjoj svečanosti zatvaranja Purgatorija.
Članovi žirija Desetog festivala Mediteranskog teatra Purgatorije 2015. u Tivtu, radio je u sastavu Mani Gotovac, teatrolog, predsjednica žirija, Tanja Bošković, glumica, Zoran Živković.
Prva faza projekta sanacije klizišta na Mojdežu, u okviru kojeg je izgrađen i spojen novi tunel Potkop sa starim, završen je. Gradilište su danas posjetili predsjednica Opštine Herceg Novi Nataša Aćimović i direktor Direkcije javnih radova Žarko Živković.
Riječ je o realizaciji prve od tri planirane faze sanacije Potkopa, investicione vrijednosti oko 850 hiljada eura. Projektom sanacije Potkopa obuhvaćene su mjere regulisanja i dreniranja voda . Drugom fazom predviđena je sanacija u krečnjačkoj zoni starog Potkopa do 600. metra, gdje je došlo do izbijanja vodopropusnog čepa – što je prouzrokovalo klizište prije jedanaest godina. Trećom fazom projekta bilo bi obuhvaćeno probijanje do 670 metra. Vlada Crne Gore je za sanaciju Potkopa iz budžeta opredijelila ukupno milion i po eura.
„Možemo iskazati zadovoljstvo završetkom prve faze radova, gdje su otklonjeni mogući uzroci daljeg urušavanja sela Mojdež. Zahvaljujem se Direkciji javnih radova, koji su i sproveli ovu sanaciju. Pred nama je zadatak da zajedno sa Vladom Crne Gore učinimo napore da obezbjedimo dalje ulove za realizaciju preostale dvije faze, a sigurna sam da ćemo i uspjeti. Iako su predviđeni rokovi produženi, možemo zaključiti da su radovi izvedeni kvalitetno, zahvaljujući izvođaču radova kompaniji Bi Kod“, kazala je predsjednica Opštine Herceg Novi Nataša Aćimović.
Potkop Mojdež
Kako je kazao direktor Direkcije javnih Radova Žarko Živković, posao je bio malo usporen zbog problema koji su se javili tokom ljeta na 140 metru. Radnici su naišli na veliku kavernu i vodu, ali je taj dio sada saniran.
„Mi smo u drugoj polovini prošle godine počeli u Mojdežu sa radovima i stavili šipove, sanirali put i krenuli u probijanje tunela. Imamo stručni nadzor, i oni su zadovoljni realizacijom posla. Dobar dio se odradio, pa se nadam se da će tako biti i do kraja mjeseca. Cilj jeste da se vodna vrata stave u funkciju čime bi se i riješio problem protoka vode koji je inicirao klizište i to bi brzo mogli uraditi ukoliko taj dio nije puno obrušen“, naglasio je Živković.
Što se tiče starog tunela, prema Živkoviću, radovi će početi, ali treba sačekati i vidjeti da li će taj posao biti urađen do kraja ove, ili početkom sledeće godine.
Potkop Mojdež
Za prvu fazu je obezbjeđeno oko 850 hiljada eura, dok je za ovu godinu iz kapitalnog budžeta planirano 600 hiljada, i ona će biti uplaćena do kraja ovog posla. Ukoliko bude bilo potrebe da se radi neka ozbiljnija interevencija u starom tunelu, kandidovaćemo sredstva za 2016.godinu, dodao je Živković.
Što se tiče ostalih poslova koji se realizuju preko Direkcije javnih radova, ostalo je dva kilometra lokalnih puteva da se završi. Konkurs je bio raspisan, ali nije bilo zainteresovanih. Tender će se ponoviti i biće otvoren 26. septembra, za posao u vrijednosti od 100 hiljada eura. Živković je napomenuo da se radi i jedan posao na graničnom prelazu Debeli brijeg i na Kobili, u vrijednosti od oko 150 hiljada eura.
Besplatna i anonimna SOS linija, čiji je broj 080/111-111, za žrtve nasilja u porodici najvažniji je mehanizam za urgentnu pomoć i podršku tim osobama, poručeno je na konferenciji povodom predstavljanja te linije.
Ministarka rada i socijalnog staranja, Zorica Kovačević kazala je da je cilj danas pokrenute kampanje informisanje građana o dostupnosti nacionalne SOS linije za žrtve nasilja u porodici, njihovo motivisanje da je koriste i podizanje povjerenja u sistemski pristup državnih organa u pružanju zaštitnih mjera.
Prema njenim riječima, uvođenje SOS linije, čiji je broj 080/111-111, realizuje se kroz partnerstvo institucija sa nevladinim sektorom i, kako je dodala, pokazatelj je riješenosti resornog Ministarstva da istraje i postigne najviše standarde socijalne zaštite.
“Svaka žrtva nasilja u porodici, koja odluči da prijavi slučaj Centrima za socijalni rad, dobiće punu podršku, kako u smislu hitnosti, tako i punog angažovanja na procesuiranju predmeta, zaštiti i pomoći”, poručila je Kovačević.
Ona je objasnila da je linija besplatna za pozive sa bilo koje mreže u Crnoj Gori i dostupna 24 sata dnevno.
“Ovaj servis predstavlja prvi i najvažniji kontakt za podršku žrtvama nasilja, jer na SOS liniji radi obučeno, kompetentno osoblje koje razumije problem nasilja u porodici i koje će žrtvama dati savjet i podršku, a, prema njihovoj želji, preduzimati dalje korake”, objasnila je Kovačević.
Ona je ocijenila da je Crna Gora u prethodnom periodu napravila značajne pomake na unapređenju sistema zaštite od nasilja u porodici, na nivou strateških i zakonskih okvira, kao i na nivou aktivnosti na terenu.
Kovačević je podsjetila da je 2011. godine bilo 507 prijavljenih prekršajnih slučajeva nasilja u porodici, dok ih je u prošloj godini bilo 1.347.
Iza zatvorenih vrata, danas je u Opštini Tivat održan sastanak predstavnika lokalne uprave, Mjesne zajednice Krtoli, JP „Morsko dobro“, Lučke uprave Crne Gore i Lučke kapetanije Kotor, u vezi dugotrajnog problema na koji se žale mještani Krtola – višemjesečnog i čak višegodišnjeg ostavljanja raznih brodova po mjesnim pristaništima i mulima u tom dijelu Tivta.
Stanovnici Krtola godinama prigovaraju da su im mjesna pristaništa uzurpirana od strane nekolicine vlasnika turističkih ili radnih plovila koji tu vezuju svoje brodove u vrijeme kada ih ne koriste u njihovoj osnovnoj namjeni. Problem je kulminirao ljetos kada je nekolicina mještana Obale Đuraševića angažovala advokata i tražila od nadležnih državnih organa da sa mjesnog mula-pristaništa Bazdanj, ukloni nekoliko tehničkih plovnih objekata hidrograđevinske firme „Yu Briv“ iz Kotora, a koja su tu privezana još od 2011. To do danas, međutim, nije učinjeno jer državne instutucije međusobno prebacuju odgovornost i „vrući krompir“ koji je inače, prouzrokovala sama država zato što nigdje na obali Crnogorskog primorja, nije odredila zvanično mjesto za duži privez hidrotehnoičkih, ribarskih i turističkih brodova van sezone.
„Mogu reći da sam prijatno iznenađen ishodom današnjeg sastanka jer su predstavnici Opštine Tivat i JP „Morsko dobro“ koje formalno gazduje pristaništima od lokalnog značaja, stali na našu stranu i pozvali na poštovanje zakona. Pristaništa se ne kogu koristiti za dugotrajno stacioniranje brodova, već samo za njihov kraći boravak tokom operacija ukrcaja i iskrcaja putnika ili tereta, tako da je ovo što se događa na nekim krtoljskim pristaništima, posebno na mulu Bazdanj, bespravna uzurpacija državne imovine koju izgleda, niko ne želi ili ne može da spriječi.“- kazao je predsjednik MZ Krtoli Ivan Starčević.
On je podvukao da se predstavnik „Morskog dobra“ Rajko Mihović založio za poštovanje važećih planskih dokuemenata za taj dio obale Tivatskog zaliva, a koji predviđaju da se mulo Bazdanj koristi isključivo za kraće pristajanje turističkih i ribarskih plovila. Istog su mišljenja bili i predstavnici Opštine Tivat koji su ukazali na višegodišnje bezsupješne apele lokalne uprave nadležnima u državnoj upravi da sa tivatskih mula uklone razne brodove firmi ili pojedinaca iz drugih opština, a koji tu stoje mjesecima ili godinama.
„Ja sam svim učesnicima sastanka jasno poručio da će ovdje u pitanju nesavjestan rad u službi nekih državnih činovnika koji su nekim ljudima i firmama omogućili višegodišnju uzurpaciju državne imovine – pristaništa, i stim u vezi, nezakonito sticanje imovinske koristi jer oni godinama nikome ništa ne plaćaju za smještaj svojih plovila. Istovremeno, niko drugi od njihovih brodova, ne dolazi u mogućnost da pristane na tim mulima. Ukoliko i nakon ovoga Lučka kapetanija ne bude radila svoj posao i uklonila uzurpatore, mi ćemo podnijeti krivične prijave, a nije isključeno i da će mještani pribjeći drugim metodama samopomoći.“- podvukao je Starčević.
Reprezentativna monografija „Tivatski slikari“ u izdanju „Matice Boke“, predstavljena je sinoć na festivalu „Purgatorije“ u Tivtu. Izdavanje ove publikacije koja je upotpunila bibliotečki fond o lokalnoj kulturnoj baštini, podržali su Opština Tivat, Porto Montenegro i Luštica Bay, a Tivat je u njoj dobio sjajan prikaz opusa 20 umjetnika koji već decenijama obilježavaju likovnu scenu tog grada, ali i cijele Crne Gore.
„Slikarstvo je avangarda istraživačkog duha. Mi smo ovdje pokušali da objedinimo priču o tivatskom slikarstvu, likovnoj sceni ovog grada koja je formirana kao svjevrsni mizanscen jer je Tivat decenijama bio prepoznat kao industrijski grad u kome je umjetnost, posebno likovna, bila u drugom planu pažnje javnosti. Ipak, to ne znači da ovdje nisu stvarali i da još ne stvaraju veliki umjetnici i da Tivat nema šta da pokaže na ovom planu. Naprotiv, ima i to jako puno, a ova monografija je samo prvi korak u prezentaciji javnosti dijela tog našeg kulturnog blaga.“- kazao je predsjednik UO „Matice Boke“ Željko Komnenović. On je, uz profesore Vesnu Barbić, Mirka Kovačevića i Nevena Staničića, činio autorski tim koji je priredio reprezentativnu i bogato ilustrovanu knjigu što na preko 260 strana, na našem, engleskom i ruskom jeziku, donosi biografije, kritičke osvrte i reprodukcije slika autora koji su obilježili i obilježavaju tivatsku likovnu scenu – Anta Peana, Miljenka Sindika, Ivana Kneževića, Ljubomira Popadića, Momčila Macanovića, Ivice Aranđusa, Borisa Dragojevića, Zorana Krute, Hane Mirkov, Borisa Papovića, Milice Rajčević, Andree Ivande Rocheaux, Vladimira Jovićevića, Tanje Matković, Dragana Peričića, Boža Prodanovića, Milanke Sredanović, Rade Ivanković, Vasa Stanjevića i Zorana Mujbegovića.
O tivatskim slikarkama i tzv.ženskim motivima u ovdašnjem slikarstvu govorila je Vesna Barbić, dok je Mirko Kovačević podvukao da je rad na monografiji bio izazov za autore kojima je tek iz te perspektive, pružen pravi uvid u sav obim i kvalitet rada ljudi koji već 40-tak godina drže likovnu scenu najmlađeg bokeškog grada. U monografiji su prezentirane sve tri generacije – “stara garda”-osnivači tivatske likovne scene, Anton Pean i Miljenko Sindik, preko srednje generacije – Ljubomira Popadića, Biris aDragojevića, Ivice Aranđusa i Momčila Macanovića, do mladih umjetnika poput Hane Mirkov, Tanje Matković i Zorana Krute.
Monografija
“Radeći na ovoj knjizi spoznali smo koliko je zapravo tivatska likovna scena mnogo bogatija, slojevitija i sadržajnija nego što smo do sada znali, jer su neki od umjetnika imali i čitave “skrivene” djelove svog opusa. Prvo i najvažnije – ovo nije lokalpatriotizam, već većinom, jako dobar umjetnički kvalitet. Mi ovdje imamo i kvantitet i kvalitet, a tivatski slikari većinom su zaista pravi radnici i posvećenici koji ozbiljno ispunjavaju svoja platna. To definitivno nije tzv. con-art, odnosno “prevarantska umjetnost” gdje se jedna dobra dosjetka, pokušava u varijacijama, prikazati kao razna umjetnička djela.”- istakao je Kovačević. On je posebno podvukao opus pokojnog Antona Peana koji je za sebe skromno govorio da je “piccolo pittore” (mali slikarčić), ali se zapravo iza njegovog namćorastog i vječito nezadovoljnog pristupa životu, krio ogroman umjetnički talenat koji je Peana makar I posthumno, svrstao među najznačajnije slikare bivše Jugoslavije. Pean koji se školovao na čuvenoj hercegnovnsoj Umjetničkoj školi kod Petra Lubarde I Mila Milunovića, izgradio je osoben stil, a njegove slike s sa prepoznatljivim bokeškim I primorskim motivima, danas krase mnoge private i umjetničke zbirke širtom Evrope.
O istorijatu razvoja savremene likovne umjetnosti u Tivtu nadahnuto je govorio Neven Staničič, posebno apostrofirajući djela nekih od slikara koji, igrom slučaja nisu ušli u prvu monografiju, poput Nele Turin ili Maje Perfiljeve. On je posebno istakao ulogu Miljenka Sindika koji je bio ne smao slikar, već i likovni pedagog i svestrano nadarena ličnost koja se bavila i proučavanjem istorije Tivta, a njegova fasciniranost predanjem o propasti srednjevjekovnog grada Bobovca što je navodno nekada egzistirao u Tivatskom polju i kojeg je progutalo more, rezultirale su čitavim ciklusom slika o tim zaboravljenim aspektima lokalne istorije.
Udruga Palagruža iz Komiže započela je jednistven projekt dokumentiranja tardicionalnih brodova na Jadranu
U startu projekta skenirane su ofalkono gajeta Jaglica, u vlasništvu Mira Cvitkovića, i ofalkono gajeta Cicibela, u vlasništvu Grada Komiže.
Skeniranjem ove dvije gajete dobit će se precizna dokumentacija za rekonstukciju, obnovu postojećih i izgradnju budućih ofakonih gajeta. Ofalkono gajeta je originalna i tardicionalna komiška gajeta rađena u drvu bez primjene epoksindih smola. Gajeta ima folke – bočne stranice, koje se koriste ovisno o tome da li je gajeta u plovidbi ili služi za ribolov.
Pored skeniranja navedenih gajeta također je obavljeno skeniranje komiškog leuta Pruga Biševo u vlasništvu članova Udruge Palagruža, u pripremi je i skeniranje komiške gundule, sandule te još nekoliko preostalih komiških gajeta koje su nekad bile ofalkone gajete, a danas su plastificirane i služe za ribolov.
U pripremi je također skeniranje tradicionalnih brodova u Murteru i Betini koje će se obaviti u suradnji s udrugama Latinsko Idro i Betinska gajeta 1740, vlasnicima brodova i brodograditeljima u Betini i Murteru.
Elektronska dokumentacija naći će primjenu u edukaciji, interaktivnim ili virtualnim muzejima i još mnogim područjima.
Približava se događaj PARKing Day 2015. Toga dana, širom svijeta, ljudi privremeno pretvaraju parkinge u javne prostore na najkreativnije načine. Ove godine, po treći put, PARKing Day u Kotoru se održava u petak, 18. septembra 2015. od 17 do 21 sat, na parkingu na Riva u Kotoru.
Ako ste zainteresovani da se uključite, pošaljite popunjenu prijavu na e-mail nasaakcija@gmail.com najkasnije do petka 11.septembra u 17sati.
Organizator događaja: NVO Naša akcija, u saradnji sa NVO Expeditio. Parking na Rivi ustupljen je od strane DOO “Komunalno Kotor”, a događaj je podržan od strane Fonda za aktivno građanstvo (FAKT), TO Kotor i Luke Kotor.
Biće nam zadovoljstvo da se družimo sa vama i ove godine. Javite nam se, poručuju organizatori.
