Kao i prije nekoliko mjeseci, novi vandalski čin na pješačkom putu kroz Kotobilj, gdje je ponovo iskipovan šut na spajanju sa kolskim putem podno Tajnog brda. Kartonska ambalaža i komadi pločica ponovo „krase“ istorijsko mjesto presudne bitke za oslobođenje Herceg Novog od Turaka.
Napominjemo da smo ovog proljeća u više akcija uređivali (drugi put od 2002. godine) obližnje odmorište „Kotobiljski izvor“, sa prekrasnim kamenim klupama i austrougarskom spomen pločom iz 1884. godine. Blizina novog puta za Trebinje opredijelila nas je da odmorište, osim za planinare, otvorimo i za korisnike ovog puta, makar za bajkere, te planiramo postavljanje prigodne info table koja bi sadržala i osnovne podatke o istorijskom kontekstu Kotobilja.
Nadamo se da će i relavantne opštinske institucije prepoznati značaj ovog mjesta za našu istoriju (opjevanog u čuvenom Gorskom vijencu), pa da će vremenom biti još bolje i trajnije obilježeno, recimo postavljanjem nekog adekvatnog obilježja, makar spomen pločom. Sa tim bi kvalitetno obilježili događaj koji je promijenio istoriju našeg grada, vrativši Herceg Novi u evropsko okrilje.
Na kraju, da se vratimo na početak, na divljaštvo i izrazimo još jednom nadu da će nadležni stati na put ljudima koji uzimaju sebi za pravo da „otvaraju“ divlje deponije i da će još jednom biti očišćena ova lokacija kako ona ne bi bila jedini spomenik našoj „brizi“ za sopstvenu istoriju.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je realizovalo drugu fazu radova na zaštiti i rehabilitacji pješčanih dina na području Velike plaže u Ulcinju koja je podrazumjevala ograđivanje pojasa pješčanih dina i trasiranje puteva i prolaza do plaža, kako bi se spriječilo nekotrolisano probijanje prolaza i ravnanje pješčanih dina radi formiranja parkinga za vozila.
Za potrebe izvođenja ovih radova, od Agencije za zaštitu životne sredine pribavljeni su uslovi zaštite prirode na osnovu kojih je pripremljena dokumentacija za koju je Agencija izdala Odobrenje za izvođenje radova, a Opština Ulcinj saglasnost. Kako je ovo prva aktivnost ove vrste koja se realizuje u Crnoj Gori, u pripremi dokumentacije korišćena su iskustva iz inostranstva (Italija) kao primjeri zaštite pješčanih dina na plažama.
Nakon uspješno sprovedene I faze zaštite dina u dužini od cca. 2200m tokom prošle godine, realizacija II faze je obuhvatila: mašinsko skidanje rizle sa ranije formiranih parkinga na dinama, čišćenje plaže od otpada sa odvozom na deponiju kao i nabavku materijala, izradu i postavljanje drvene ograde u dužini od 2060m čime se fizički zaštitio ovaj pojas.Takođe, postavljena su dva prelaza (pasarele) dužine po 18m, za usmjeravanje turista i posjetilaca prema plaži, kao i tri informativne table sa opštim podacima o dinama (na crnogorskom, engleskom i albanskom jeziku). Ukupna investicija II faze iznosila je cca. 30.000 eura
Javno preduzeće planira da nastavi sa daljim izvođenjem radova na zaštiti dina u zaleđu Velike plaže kako bi se sačuvale njene prirodne karakteristike zbog kojih je Rješenjem o zaštiti objekata prirode (Službeni list SRCG 30/68) Velika plaža sa zaleđem zaštićena kao Rezervat prirodnog predjela. Prostornim planom posebne namjene za morsko dobro određena je i prostorna cjelina na istočnom dijelu Velike plaže namjenjenja za formiranje novog zaštićenog rezervata prirode sa šumama, močvarama i livadama. Ovo područje karakteriše visok bioodiverzitet, posebno i istočnom dijelu plaže kao i prisustvo rijetkih, zaštićenih vrsta, naročito u zoni pješčanih dina.
Velika plaža, dugačka cca. 12 km širine od 40m-150m, sa svojim zaleđem predstavlja jedinstveni ekološki rezervat u Crnoj Gori u kome su prepoznatljiva specifična staništa kao što su pješčane dine, močvare, ušće rijeke, i dr.
Velika plaža – Ulcinj
Pojas pješčanih dina formiranih u zaledju plaže, ima svoju višestruku ulogu pored toga što su dine regulatori dinamičnog procesa transporta pijeska, te služe kao zaštita od erozije plaže, ovaj pojas takođe predstavlja značajno stanište jedinstvenih vrsta biljaka – halofitne vegetacije, a koje imaju rijetku osobinu da opstaju u ekstremnim uslovima (zaslanjena podloga i uticaj vjetra).Najkarakterističnije su: Pancratium maritimum, Eryngium maritimum, Jancus maritimus i dr. od kojihe je najugroženija badra – Pancratium maritimum koja se nalazi samo na ovom lokalitetu u uskoj zoni na samoj plaži i zakonom je zaštićena.
Stoga je od posebnog značaja da se postojeći pojas dina sa svojom autothonom vegetacijom sačuva, a lokacije na kojima je ovaj pojas uništen ili poremećen rehabilitujr. U tom cilju, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je i projekat zaštite pješčanih dina na Velikoj plaži.
U Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore u Kotoru (IBMK), u srijedu i četvrtak, 17. – 18. jun održava se partnerski sastanak u okviru projekta „NETCET – Mreža za zaštitu morskih sisara i morskih kornjača“.
„Na sastanku će biti prezentovani posljednji rezultati vezano za stradanja morskih sisara i morskih kornjača na Jadranu, u okviru čega će biti predstavljena jedinstvena baza podataka vezano za stradanje ovih zaštićenih vrsta, kao i usvajanje standarda prilikom unošenja podataka u bazu na nivou cijelog Jadrana.“-kazao je tim povodom dr Mirko Đurović, direktor IBMK. Jedan od rezultata tog projekta je i potvrda stalnog prisustva jata od osam jedinki tzv. dobrog delfina u vodama zaliva Boke Kotorske.
Biće prezentovani i prvi podaci o satelitskom praćenje morskih kornjača na Jadranskom moru. „U Institutu za biologiju mora prošle godine jedna zelena kornjača obilježena je satelitskom transmiterom, i svečano puštena u zaliv. Poslednji podaci sa satelita govore da je ta kornjača još uvjek u Kotorsko zalivu.“- dodao je Đurović.
Morsak kornjača
Dio sastanka u IBMK biće posvećen i predstavljanju preliminarnih rezultata istraživanja brojnosti populacije dobrih delfina u Albaniji, koje je kotorski Institut, realizovao zajedno sa Institutom „Plavi svijet“ iz Hrvatske. Takođe, naučnici iz zemalja regiona predstaviće i Strategiju za očuvanje morskih sisara i morskih kornjača na nivou Jadranskog mora, a koju bi trebalo da usvoje sve države Jadrana i koja je urađena na osnovu velikog broja sakupljenih podataka tokom trajanja projekta NETCET, kao i dostupnih istorijskih podataka.
Delfin i galeb
„Ovi strateški dokumenti treba da budu osnova za upravljanje ovim zaštićenim vrstama kako bi svi zajedno uradili dodatni napor na njihovom očuvanju.“- pojasnio je dr Đurović koji je bio i na čelu crnogorskog tima stručnjaka što su učestvovali u tom značajnom međunarodnom naučnom projektu.
NETCET
Inače, Upravni odbor projekta NETCET-a, odredio je datum održavanje finalne konferencije projekta od 3-4 decembra u Veneciji, na kome će, osim predstavnika Instituta za biologiju mora iz Kotora, biti pozvani po jedan predstavnik Opština Kotor, Budva, Tivat i Ulcinj, kao potpisnica Mreže gradova NETCET.
Zadovoljstvo je cijelog grada što imamo ovakvu uspješnu generaciju – poručio je danas gradonačelnik Tivta Ivan Novosel koji je u zgradi Opštine priredio tradicionalni prijem za najbolje tivatske đake – nosioce diplome „Luča“ i osvajače nagrada na raznim takmičenjima.
Čestitajući djeci na uspjehu, Novosel je kazao da zasluge za njega snose i roditelji, profesori i uprave škola, te da iza svega stoji veliki trud.
„Život je pred vama i nastojte da se i dalje edukujete i da izaberete prava zanimanja koja će vas dovesti do vrhova koje želite i koje zaslužujete. Želim vam uspjeh u daljem školovanju, a onima koji odlaze na fakultete širom regiona, želim da se vrate u svoj grad i da sutra budete nosioci daljeg razvoja Tivta.“- istako je Novosel. On je lučevcima uručio poklone – po 100 eura kojima ih je nagradila Opština, dok su osvajači nagada na raznim školskim takmičenjima i dobitnici „Zlatne lire“ od lokalne samouprave dobili po 50 eura. Đaci generacije Jovana Dubravčević (OŠ „Branko Brinić“), Veljko Hercegovac (OŠ „Drago Milović“), Jelena Višić (Gimnazija), Srđan Lozo (Srednja stručna škola) i Boško Tujković (Muzička škola) uz novac su dobili i knjigu „Sport u Tivtu“, autora Slavka Krstovića.
Ivan Novosel
Ovogodišnji nosioci diplome „Luča“ u obje tivatske osnovne škole, pored đaka generacje su i Milica Đinović, Mia Kružić, Pavle Nedeljkov, Danijel Rovčanin, Anja Andrić, Jelena Đorđević, Aleksandar Jašović, Ana Ašanin, Andrea Čavor, Maša Šćekić, Nikolina Žižić, Sofija Bubanja- Sindik i Mila Radnjić.
U Mješovotoj srednjoj školi „Mladost“ pored dvoje đaka generacje, lučevci su i Jasmina Đikanović, Ivana Ivanović, Ana Puljiz, Vanja Božinović, Kristina Radnjić, Luka Vujović, Dejan Strahinja, Arsenije Krivokapić, Anđela Fatović, Teodora Krivokapić, Nikola Božinović, Slavomir Stijepčić, Jelena Svorcan, Ksenija Samardžić, Anđela Tešić, Sanja Matković, Jovana Bakić, Milica Blagojević, Ena Begović, Mirjana Ardalić i Slađana Nikolić.
Lučevci iz Tivta u kotorskoj Gimnaziji ove su godine Milica Odalović i Andrej Jokić, dok su to Milena Petković i Pava Taušan u kotorskoj Školi za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan“.
Sa prijema
Dobitnici specijalnih nagrada iz Muzičke škole Tivat su Anja Sekulić, Nemanja Marić, Maja Mudreša, Nikola Kovačević, Gabriela Kovaliova i Boško Tujković, dok su nosioci „Zlatne lire“ iz ove škole Dušan Starčević, Danilo Odžić, Artem Popov, Katarina Lazinica, Milka Samardžić, Elena Stamenić, Anastasija Mršulja, Josipa Čelanović, Mark Krivonogov, Danijel Rovčanin, Irina Klakor, lana Đuričić, Tanja Stanišić, Ozana Knezović, Goran Čelanović, Sara Peričić, Matija Vučinović, Igor Petković, Tamara Radošević, Nemanja Bošković, Martina Kovačević, Patricija Sindik, Sofija Jović, Dragan Petrović, Doris Račić, Valerija Vuksanović, Lara Bubanja, Anastasija Aleksić, Kristina Samardžija, Iva Čelanović i Romana Francesković.
U ime nagrađenih, Opštini i gradonačelniku Novoselu se zahvalila Jelena Višić.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Svjetska turistička organizacija (UNWTO) organizovaće II Konferenciju o upravljanju destinacijom na Mediteranu – “Kvalitet: ključni pokretač uspjeha u mediteranskim destinacijama”, koja će se održati u hotelu Splendid u Bečićima, u periodu od 22. do 24. juna 2015. godine.
Jedan od glavnih ciljeva UNWTO Konferencije je popularizacija našeg regiona, imajući u vidu ekonomske i političke izazove na regionalnom i globalnom nivou. Takođe će jedna od ključnih tema na Konferenciji biti i činjenica da kod turista polako opada interes za tržište Mediterana.
Na Konferenciji će, osim predstavnika državnih i opštinskih institucija Crne Gore, učestvovati i Generalni sekretar Svjetske turističke organizacije (UNWTO) sa saradnicima, predstavnici Evropske komisije za zaštitu životne sredine, pomorstvo i ribarstvo, ministarstva turizma Hrvatske, Maroka, Tunisa, Malte, predstavnici hotela, turoperatora, kruzing kompanija, turističkih organizacija, predsjednik Evropskog SPA udruženja i drugi.
Izložba slika i oblutaka Veselina Banjevića - Kotor
1 od 22
Izložba slika i oblutaka Veselina Banjevića - Kotor
Izložba slika i oblutaka Veselina Banjevića - Kotor
Izložba slika i oblutaka Veselina Banjevića - Kotor
Izložba slika i oblutaka Veselina Banjevića - Kotor
Izložba slika i oblutaka Veselina Banjevića - Kotor
Izložba slika i oblutaka Veselina Banjevića - Kotor
Izložba slika i oblutaka Veselina Banjevića - Kotor
Izložba slika i oblutaka Veselina Banjevića - Kotor
Izložba slika i oblutaka Veselina Banjevića - Kotor
Izložba slika i oblutaka Veselina Banjevića - Kotor
Izložba slika i oblutaka Veselina Banjevića - Kotor
Izložba slika i oblutaka Veselina Banjevića - Kotor
Izložba slika i oblutaka Veselina Banjevića - Kotor
Koncert klape Contra u Perastu
Milan Mikan Kovačević
Izložba slika i oblutaka Veselina Banjevića - Kotor
Gospa od Milosti - foto M.Marušć
Izložba slika i oblutaka Veselina Banjevića - Kotor
Izložba slika i oblutaka Veselina Banjevića - Kotor
Izložba slika i oblutaka Veselina Banjevića - Kotor
Izložba slika i oblutaka Veselina Banjevića - Kotor
Izložba slika i oblutaka Veselina Banjevića - Kotor
„Na izložbi je prikazan ciklus slika, urađenih tehnikom akrilik koji Banjević stvara u zadnjih pet godina, kao i kameni obluci kojima je priroda podarila asocijativne oblike kojima umjetnik koristeći svoju imaginaciju neznatno dorađuje, brusi ili gravira i tako ostvaruje potuno autonomne forme potpuno nova umjetnička djela male plastike“ – kazala je istoričarka umjetnosti mr Marija Mihaliček, sinoć u Galeriji solidarnosti u Kotoru, na otvaranju izložba slika i oblutaka, Veselina Banjevića.
U ime domaćina zvanice i goste pozdravio je direktor Opštinske JU “ Muzeji“ Andro Radulović.
Izložbu je otvorila mr Vesna Vičević, koja je podsjetila na stvaralaštvo Veselina Banjevića, njegovu neraskidivu povezanost za Kotor, Boku, kamen i more.
„Veselin je svojim djelima i djelovanjem ostavio, trajni i duboki trag da struji ka ljudima i oplemjenjuje ih. U dinanmici pokreta osjeća se neraskidiva povezanost mora i kamena, života u moru i onoga na obali u vječnom krugu čiji se prečnik povećava. U slici koju što mu je neki daleki predak ostavio na zidu pećine u Lipcima, Veselin uzvraća oblucima kakve samo može vajati more i vješta umjetička ruka “ – kazala je otvarajući izložbu mr Vesna Vičević.
Izložba slika i oblutaka Veselina Banjevića – Kotor
Autor, Veselin Banjević zahvaljujući se prisutnima kao i organizatorima izložbe, podsjetio je na njegovu dugogodišnju povezanost i rad za Kotor, među kojima je i restauraciji baroknih slika Tripa Kokolja…
„Ne smatram da sam ja nešto dao Vama ili Boki već sam tu dobio ideje za rad“ – kazao je autor Veselin Vesko Banjević.
Banjević je rođen 1946. godine na Cetinju. Akademiju likovnih umjetnosti završio je 1970. godine u klasi profesorke Ljibice Sokić. Član je ULUS-a od 1973. Izlagao je na izložbama u zemlji i inostranstvu. Živi i radi u Beogradu i Stolivu u Boki Kotorskoj.
Prva radionica gradnje u tehnici suvomeđe „Vratlo 2015.“
1 od 10
Radionica suhomeđe
Radionica suhomeđe
Radionica suhomeđe
Radionica suhomeđe
Radionica suhomeđe
Radionica suhomeđe
Radionica suhomeđe
Radionica suhomeđe
Radionica suhomeđe
Radionica suhomeđe
Proteklog vikenda oko planinarskog doma „Za Vratlom“ (1160 m) na Orjenu posjetioci su mogli vidjeti neobičan prizor: gradilište bez zvuka bagera, vibracione bušilice, teških kamiona, miješalice, čak i bez betona, tog neprikosnovenog vladara današnje gradnje. Umjesto toga padinom se razmililo i staro i mlado, donosi se kamen, popravlja stara i podiže nova suvomeđa. Među njima i Leso Mandić iz obližnjeg sela Kameno (ime sela sasvim u skladu). Zidar po struci, aktivan i sa svojih 84 godine, rado se odazvao da pokaže u praksi kako se radi sa suvomeđom, jer to nije samo gomila nasumično naslaganog kamena, to je dobro razrađen način gradnje koji je omogućio u ovim našim krševitim krajevima da se svaka stopa zemlje iskoristi, da se opstane u teškim prirodnim uslovima. Maškin, poluga i zidarski čekić, sasvim su dovoljni da uz mnogo rada i strpljenja nikne suvomeđa i ujedno oslobodi se kamena neki novi plodni dolac.
Istoriju suvomeđa u Boki Kotorskoj, ali i puno šire, dobro zna gost – predavač na radionici, tivatski novinar i publicista, Mašo Čekić. Godinama ukazuje na značaj ovog naslijeđenog tipa gradnje, tipičnog za cijelu istočnu obalu Jadrana i njegovog planinskog zaleđa. Obišao je cijeli ovaj potez, sve do Istre i zna koliko naši susjedi upiru snage da suvomeđu izvuku iz sfere istorije i daju joj, uz ostale, kulturnu i turističku dimenziju. Crna Gora je u odnosu na Hrvatsku u velikom zakašnjenju, ali više brine još uvijek nedovoljna pažnja koju nadležne institucije poklanjaju ovoj tematici.
Moja uloga bila je da pokušam okupiti što raznolikiji skup volontera kako bismo objedinivši snage ukazali javnosti, kako ovim slovom, tako i djelom, na terenu, da suvomeđe mogu i moraju ostati, ili postati, dio današnje svakodnevice, savremeni način poimanja prostora i održive gradnje, jer one su upravo to: pravi primjer održive gradnje koja ne troši prirodne resurse, obavlja osnovnu zadaću i krasi pejzaž.
Kamen i kamena gradnja ubrzano nestaju iz naših urbanih, ali i iz ruralnih sredina, a oni predstavljaju sponu sa hiljadugodišnjom istorijom i tradicijom mediteranskog kulturnog kruga. Čak i pod hipotetičkom pretpostavkom da ta zaostavština nama više nije potrebna, imamo evidentno interesovanje EU za ovu tematiku, zaštitu i turističku valorizaciju. Pogledajmo samo primjer Istre koja je povukla ne mala novčana sredstva iz evropskih fondova prepoznajući značaj svoje tradicionalne suhozine gradnje. Istarski kažun, nekadašnja prosta pastirska kamena kućica, danas je postala cijenjeni simbol toga kraja i predmet mnoštva projekata usmjerenih na njenu obnovu, pa i gradnju novih. Sličan tip gradnje postoji u tragovima i kroz Boku, pa čak i na Orjenu, ali je nedovoljno proučen i široj javnosti potpuno nepoznat i nevalorizovan.
U protekla tri dana 15 volontera je obnovilo i dovršilo suvomeđe oko pl. doma koje koje smo u više akcija podizali počevši od sredine 90-ih, pa sve do danas, ali i izgadilo dvije potpuno nove, tako da smo dobili tri terasaste njive na kojima planiramo realizovati organski uzgoj autohtonih jestivih biljaka i čajeva.
PK Subra namjerava da nastavi u istom smijeru i da tokom ovog ljeta izvede makar još jednu sličnu radionicu, a prva će biti organizovana kod planinarskog doma Orjen sedlo, pa i ovom prilikom pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže.
Značajno je za pomenuti da podršku za ove radionice tradicionalne gradnje imamo od kompanije Adriatic Marinas – Porto Montenegro iz Tivta, koji uviđa njihov značaj za formiranje turističke ponude bazirane na očuvanom antropogenom pejzažu i učenju lokalnih tradicionalnih vještina.
Izvršni direktor kompanije „Luštica Development“ Daren Gibson uručio je juče u Tivtu direktoru Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) Crne Gore dr Saši Stefanoviću ključeve novog specijalnog vozila – reanomobila koji je nabavljen za potrebe Službe hitne pomoći Tivat.
Reanomobil „reno trafik“ nadograđen je i opremljen za potrebe pružanja hitne medicinske pomoći u srpskoj fabrici „Markonis“ u Nišu, a vrijedan je skoro 30 hiljada eura. Za njegovu nabavku najviše novca – 15.000 eura izdvojila je „Luštica Development“.
„Mora da se zahvalim i Fondu za zdravstvo i Ministarstvu zdravlja koji su sa 10 hiljade eura pomogli nabavku ovog vozila, 1.200 eura dobili smo od donatorskog ručka u Tivtu, a ostatak je iz svojih sredstava obezbjedio ZHMP. Ovo vozilo će umnogome poboljšati kvalitet pružanja usluga urgentnog terenskog medicinskog zbrinjavanja povrijeđenih i oboljelih građana.“-kazao je dr Saša Stefanović dodajući da će ZHMP dogodine morati da tokom ljetnje sezone u Tivtu poveća broj ekipa Hitne pomoći, a do kraja ove godine tivatska Hitna pomoć dobiće još jedan novi reanomobil.
Sa uručenja novog vozila
Istakavši da mu je drago da „Luštica Development“ može pomoći unapređenje servisa koji se pružaju građanima Tivta, direktor te kompanije Daren Gibson je kazao da je to samo jedna od segmenata tzv. društvene odgovornosti te firme koja u Krtolima gradi novi turistički grad Luštica Bay.
„Luštica Bay izrasta u dom zdravog i aktivnog života u regionu, i, dok se svi nadamo da će to uvijek značiti dobro zdravlje naših stanovnika i gostiju, ostaje životna činjenica da će, s vremena na vrijeme, većina nas biti u potrebi za hitnom medicinskom pomoći na jedan ili drugi način, i to je razlog zašto nam je zadovoljstvo da budemo u prilici i obezbijedimo sponzorstvo za kupovinu ovog ambulantnog vozila. Iako se nadamo da će što manje ljudi imati potrebu da ga koristi, ostajemo uvjereni da se kvalitet naše zdravstvene ustanove i hitne službe značajno unapređuje i poboljšava obezbjeđivanjem vozila kao što je ovo“- istakao je Gibson.
Novi reanomobil već je četvrto vozilo sličnog tipa koje medicinske ustanove u Tivtu dobijaju uz pomoć donatora i lokalne uprave u posljednjih nekoliko godina, dok država čiji Fond zdravstva pune Tivćani i ovdašnje firme, ne ulaže gotovo ništa u nabavku ovakvih medicinskih vozila.
Sa uručenja novog vozila
Portparol Fonda zdravstva Amer Ramusović međutim, smatra da je to pravi recept „Ovo je pravi primjer kako može da se zajednički djeluje na pravi način i pomogne da se nabavi neka nova vrsta medicinske i druge opreme za ZHMP. Zahvaljujem vam se na tome i nadam se da će se ovakva praksa nastaviti i u drugim gradovima.“- poručio je Ramusović.
Tivatski gradonačelnik Ivan Novosel zahvalio se Gibsonu i „Luštici Development“ što su prihvatili sugestiju lokalne uprave da pomognu nabavku novog reanomobila.
„Ovim se podrška koju „Luštica Development“ pruža tivatskom zdravstvu neće završiti. U predstojećem periodu kompanija će finansirati i izgradnju sanitarnog čvora u Domu zdravlja koje će biti namijenjeno licima sa invaliditetom, a Opština Tivat će iz svog budžeta takođe nastaviti da podržava ovdašnje medicinske ustanove.“- obećao je gradonačelnik.
Delegacija Opštine Tivat koju su činili gradonačelnik Ivan Novosel, njegov savjetnik za međunarodne odnose i ekonomski razvoj Petar Vujovići Danilo Kalezić, PR menadžer kompanije “Adriatic Marinas – Porto Montenegro”, kao predstavnik jednog od najznačajnijih investitora u Tivtu, vratila se ovog vikenda iz Kine gdje je prošle nedjelje učestvovala na petodnevnoj međunarodnoj manifestaciji „2015 CHINA – CEEC Expo on Investment and trade“.
Manifestacija održana u gradu Ningbo bila je prilika za brojne bilateralne susrete tivatske delegacije sa predstavnicima kineskih gradova i njihovim privrednicima, te sa visokim zvaničnicima grada domaćina Ningboa u provinciji Zhejiang, grada Quzhou u istoimenoj provinciji, kao i zvaničnicima distrikta Jiading, jednog od najbogatijih šangajskih distrikata.
Novosel u Kini
“Posebna počast ukazana je gradonačelniku Novoselu koji koji je zajedno sa predstavnicima grada Ningboa, predsjednikom Društva prijatelja NR Kine i Crne Gore Samirom Hadžićem, te visokim zvaničnicima crnogorske delegacije predvođene potpresjednikom Vlade Vujicom Lazovićem, otvorila EXPO, te položila kamen temeljac za izgradnju tzv. „China-CEEC Investment & Trade Expo Guest House“, odnosno izgradnju tzv. „gostinjskog naselja za učesnike EXPO Kina-Zemlje Centralne i Istočne Evrope“.
Novosel u Kini
U pitanju je projekat izgradnje 20 modernih vila na ukupnoj površini od 144.000 m2, opremljenih u kineskom stilu i potpuno uklopljenih u predivni ambijent okružen jezerom i planinama. Gostinjske kuće treba da pruže potpuni komfor i ugođaj visokim zvaničnicima i posjetiocima budućih EXPO-a, među kojima su svakako i predstavnici opštine Tivat i njeni partneri.”- saopšteno je danas iz Opštine Tivat.
Pored ostaloga tivatska delegacija obišla je i luku Ningbo koja je sa lanjskih 525 miliona tona preklrcanog terata, četvrta u svijetu, te niz tamošnjih privrednih subjekata, naučno-istraživačkih centara i kulturno-istorijskih spomenika, pri čemu je kineskim domaćinima predstavljen dio investicionih i razvojnih poitencijala Tivta.
Iz Opštine je najavljeno skoro potpisivanje memorandum o saradnji Tivta sa distriktom Jiading, kao i dolazak potencijalnih kineskih partnera u Crnu Goru.
Delegacija Evropske komisije iz Brisela u pratnji ministra održivog razvoja i turizma, Branimira Gvozdenovića, gradonačelnika Ulcinja, Fatmira Đeke, i Centra za zaštitu i proučavanje ptica, krajem prošle sedmice posjetila je Ulcinjsku solanu kako bi se uvjerili u progres koji je napravljen od održavanja Međunadorne konferencije o zaštiti Ulcinjske solane, održane 8. i 9. aprila u Crnoj Gori.
Predstavnici Evropske komisije upoznati su sa činjenicom da je pokrenuta inicijativa i da se radi na reviziji Studije zaštite Ulcinjske solane. Od gradonačelnika Ulcinja dobijeno je obećanje da će ona uskoro biti predata lokalnom parlamentu na usvajanje do kraja oktobra.
Ministar Gvozdenović je upoznao prisutne sa radovima na reparacji pumpi koje utankavaju morsku vodu u Ulcinjsku solanu sa mjesta Đerane i izjavio da država traži koncesionara za Ulcinjsku solanu koji bi upravljao proizvodnjom soli i budućim zaštićenim područjem.
Centar za zaštitu i proučavanje ptica upoznao je sve prisutne da je stanje na Ulcinjskoj solani alarmantno loše s obzirom na to da je većina bazena suva, da su mnoge vrste izložene ogromnom riziku od predatora jer gnijezde u praznim baznima, da su flamingosi napustili svoja gnijezda jer su u međuvremenu od izgradnje kupa za gniježđenje do početka inkubacije bazeni presušeni i opet ponovljeno da se hitno mora početi sa utankavanjem morske vode.
Ministar Gvozdenović je obećao da će pumpe početi sa radom najkasnije do 20. jula.
Predstavnici Evropske komisije izjavili su da će Ulcinjska solana biti i dalje u vrhu interesovanja Evropske komisije kad je u pitanju, ne samo zaštita prirode, nego i ukupni progres Crne Gore koji ostvari na putu ka Evropskoj Uniji, kao pilot projekat pokazivanja dobre volje da Crna Gora treba da poštuje evropsko zakonodavstvo.
