„Matica Boke“ zalaže se za djelimičnu izmjenu izbornog sistema u Crnoj Gori

0
Sa Skupštine Matice Boke
Sa Skupštine Matice Boke – foto Jovica Popović

NVO „Matica Boke“ zatražila je stvaranje uslova za primjenu u praksi novog izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori i predložila uvođenje personalizovanog proporcionalnog izbornog sistema, kako bi se i građanima, a ne samo partijama, omogućilo da imenom biraju odbornike i poslanike.

Tu inicijativu na danas održanoj redovnoj Godišnjoj skupštini „Matice Boke“ u Kotoru, iznio je predsjednik Skupštine te NVO, advokat Dragan Lepetić iz Herceg Novog. On je ocijenio se izbori trenutno sprovode preko partijskih izbornih lista „bez bilo kakve regionalne zastupljenosti odbornika i poslanika i bez direktnog izbora ličnosti, čime se u suštini biraju partijski, a ne narodni odbornici i poslanici“.

„To se može ispraviti izmjenom Zakona o izboru odbornika i poslanika koje mi na ovaj način iniciramo, i to kroz personalizaciju proporcionalnog izbornog sistema, preko preferencijalnih izbornih glasačkih lista. Ovakve izmjene značile bi bolju zastupljenost odbornika i poslanika iz Herceg Novog, Kotora, Tivta i Budve, jer bi u kombinaciji sa dosadašnjim proporcionalnim izbornim sistemom, dio odbornika i poslanika ostao i dalje na partijskim listama,dok bi se drugi dio birao sa personalizovanih izbornih lista vezanih konkretno za izborbno područje bokejskih opština i drugih područja u Crnoj Gori“.- objasnio je Lepetić. Po njegovom mišljenju, tako bi se izbjeglo da gradovi i područa „kao što je recimo Boka Kotorska, nemaju svoje regiponalne predstavnike u Skupštini CG“. Lepetić je naveo da se na sličnim izmjenama izbornih zakona već radi u Hrvatskoj i u Srbiji, a „takvom izmjenom bi i region Boke Kotorske u Crnoj Gori dobio na značaju“.

Skupština „Matice Boke“ kojoj su danas u Kotoru, pored ostalih, prisustvovali konzul Srbije u Crnoj Gori Zoran Dojčinović, generalni konzul Sobodan Bajić, arhijerejski namjesnik bokokotorski Momčilo Krivokapić, nezavisni polsanik Obrad Gojković i brojni gosti, usvojila je izvještaj o radu te NVO u prošloj godini sa finansijkim izvještajem, te plan rada i finansijski plan za ovu godinu koji je predložio predsjendik UO „Matice Boke“ Željko Komnenović. Osvrnuvši se na urađeno u proteklom perionu, on je istakao da je prethodna godina bila najusješnija u radu te NVO osnovane prije 15 godina, sa misijom da prezentira i zaštiti interese Boke i Bokelja u svim domenima.

Sa Skupštine Matice Boke
Sa Skupštine Matice Boke – foto Jovica Popović

„Uspjeli smo da odgovorimo našim programskim ciljevima braneći interese građana Boke, štiteći bokeljski način života od najezde novih zakonskih riješenja koja su prijetila otimanjem imovine i gaženjem ljudskih prava. Istovremeno smo uspjeli da iznesemo i najozbiljniji izdavački poduhvat „Matice Boke“, organizujemo uspješne tribine i nametnemo se kao građansko udruženje koje je nezaobilazna adresa za pitanja regiona, ali i širu društvenu zajednicu.“- podvukao je Komnenović podsjećajući na uspješnu saradnju „Matice Boke“ sa pojedinim poslanicima u Skupštini Crne Gore i NVO sektorom sa primorja te MANS-om, a koja je rezultirala povlačenjem iz skupštinske procedure kontroverznih predloga novog Zakona o morskom dobru, Zakona o eksporopijaciji i stavljanju van snage Pravnog stava Vrhovnog suda o vlasničkim pravima u zoni morskog dobra. Komenović je istakao da je „Matica Boke“ sa više drugih NVO prije nekoliko mjeseci potpisala i „Deklaraciju o zaštiti privatne svojhine, stečenih prava, slobodnog tržišta i otpora pravnom nasilju“ vezanu za namjere crnogorske Vlade da obespravi primorce koji imaju privatnu imovinu u zoni morskog dobra, a što je imalo veliki odjek u domaćoj i međunarodnoj javnosti. Zbog toga su predstavnike potisnika Deklaracije primili i šef delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič, šef političkog sektora u Delegaciji EU Alberto Kamarata i predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić.

Sa Skupštine Matice Boke
Sa Skupštine Matice Boke – foto Jovica Popović

„Održali smo i pres konferenciju u Skupštiništo je bio simboličan događaj jer su ovako prvi put u parlamentu Crne Gore, nakon pripajanja Boke, iznijeti građanski zahtevi Boke Kotorske i Primorja“- istakao je Komnenović.

Skupština “Matice Boke“ juče je podvukla da ta NVO ostaje pri svom protivljenju učlanjenju Cre Gore u NATO, potrebi veće uloge NVO sektora u vođenju javnih politika, podršci stavovima Mitropolije crnogorsko-primorske u vezi novog Zakona o vjerskim zajednicama, kao i da daje „punu podršku aktuelnim demokratskim procesima u Crnoj Gori, borbi za poštene izvore i izborno zakonodavstvo“.

„Pozivajući političke subjekte da se na miran, nenasilan i dostojanstven način izbore za ovaj veliki clj koji je zaloga evrospke demokratske tradicije, osuđujemo prekomjernu upotrebu policijske sile na protestima u Podgorici proziv građana, novinara, poslanika i civilnog sektora.“ –poručeno je sa skupa u Kotoru. Učesnici Skupštine založili su se za objedinjavanje borbe protiv nove, za građane vrlo nepovoljne, poreske politike na nivou Boke i zalaožili za bližu saradnju bokeljskih opština u svim domenima.

Potomci vratili dug precima

Prigodnom svečanošću koju je u subotu poslijepodne organizovala Župa Perast pod čijom su ingerencijom te dvije bogomolje, obilježen je završetak komplesknog procesa obnove dviju malih crkvica, Gospe od Snijega i Gospe od Anđela u tjesnacu Verige kraj Tivta.

Ova dva kulturno-istorijska spomenika iz 15. odnosno 16. vijeka decenijama su bila u vrlo zapuštenom i gotovo ruševnom stanju, da bi prije skoro dvije godine, na inicijativu kotorske kompanije „Yu Briv“ i njenih vlasnika, braće Vojislava i sada pokojnog Radovana Bujkovića iz Grblja, bila pokrenuta njihova obnova. U čitav proces pored „Yu Briva“, Župe Perast i stručnjaka-konzervatora, uključio se čitav niz donatora i podržavalaca iz cijele Boke, koji su, u najboljoj bokeškoj tradiciji suživota i tolerancije, nevezano za sopstvenu konfesiju, zdušno pomogli obnovu dvije katoličke bogomolje koje su svojim položajem i izgledom i jedan od glavnih turističkih atrakcija u ovom dijelu Boke.

Obilježavajući uspješan završetak tog dugotrajnog i skupog posla, Župa Perast je juče za sve one koji su doprinijeli akciji, priredila obilazak obnovljenih hramova i svečanu večeru na izletničkom brodu „Le Coche d Eau“ koji je uzvanike ukrcao usred tjesnaca Verige.

Gospa od Snijega
Gospa od Snijega foto S.Luković

„Mnogi od vas znaju kakvo je stanje ovih crkava bilo prije obnove, mnogi su tu obnovu pratili i hvala im od srca što su je podržali. Zahvaljujući tome, danas možete vidjeti kako ova dva bisera Veriga ponovno sijaju. Bez vas svih zajedno, dragi prijatelji, ovo bi bilo nemoguće izvesti.“- kazao je obraćajući se prisutnima, peraški župnik, don Srećko Majić.

On se posebno zahvalio Vojislavu Bujkoviću, Miru Franoviću čija je firma specijalizovana za renoviranje starih kulturno-istorjiskih građevina i kapetanu Rajku Čavoru i zvanicama poklonio dvije male knjižice o Gospi od Snijega i Gospi od Anđela, koje je upravo objavila izdavačka kuća „Gospa od Škrpjela“ i Perasta čiji je Majić osnivač i urednik.

Gospa od Anđela
Gospa od Anđela foto S.Luković

Knjige je predstavila jedna od koautorki, mr. Zorica Čubrović, arhitekta–viši konzervator iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore koja je govorila i o istorijatu, odlikama i simblici ova dva kulturno-istorijska spomenika.

„Obnova ovih dviju crkava podrazumijevala je puno odvažnosti i spremnosti za savladavanje brojnih prepreka, kako bi se uspostavila minuciozno ostvarena simbioza hramova i njihove okoline. Trudom don Srećka Majića koji je u tome objedinio kreativne snage, znanje i plemenitost brojnih ljudi angažovanih na ovom projektu, nestala je slika koja je izazivala bolne utiske, ozdravljen je prostor, uspostavljeni su oblici, ostvarena je harmonija u izgledu malih hramova. Dogodila se radost, praznik za oči koje ih gledaju sa kopna i sa mora.“- kazala je Čubrović dodajući da je time vraćena estetika jednom od najbitnijih djelova kulturnog pejsaža Boke.

Maslina hrana bogova…

1
Maslinjak
Maslinjak

Vrijeme je maslima da vas podjetimo s istorijom masline i nekoliko načina primjene u korist ljepote i zdravlja.

Stablo masline je od pamtivijeka vezano uz povijest čovjeka. Prva kultivirana i posađena stabla masline su bila prije šest hiljada godina na području Mezopotamije, Palestine i Sirije odakle su se širila prema području Mediterana. Kroz povijest maslini je pridavano više značenja, pa je tako stablo masline predstavljalo mir, život, obilje, vječnost, snagu, vjernost. zdravlje, učenost i mudrost. Stablo masline obilježava i dugovječnost, a tome u prilog govori i činjenica da su neka stabla maslina stara čak više od hiljadu godina.

Maslina u mitovima i književnosti

U grčkoj mitologiji stabla masline stvarali su bogovi. Obilježavala je snagu, stoga ne čudi da je Herkul posjedovao toljagu od maslinova drva, dok je Odisej, koristeći kolac od maslinova drveta, oslijepio Kiklopa. Uz snagu, maslina je u grčkoj mitologiji predstavljala i vjernost, pa je Odisejev i Penelopin bračni krevet bio napravljen od panja masline. Pobjednici na Olimpijskim igrama bili su kićeni maslinovim vijencima, dok bi kao nagradu dobivali i pune amfore skupocjenog maslinovog ulja.

Tradicionalna manifestacija Bokeska maslina thumbnail

Maslina je zastupljena i u Bibliji u kojoj se spominje više od tisuću puta. U kršćanstvu predstavlja simbol Božje providnosti i brige za ljude. Nakon velikog potopa na Noinu arku slijeće golubica s maslinovom grančicom u kljunu što predstavlja simbol pomirenja Boga i ljudi. Isus je u svojim posljednjim danima ovozemaljskog života bio okružen maslinom. Prvo na ulasku u Jeruzalem, potom molitva na Maslinskoj gori te pribijanje na križ koji je, prema predaji, bio izrađen od drva masline.

Maslina
Maslinovo ulje
Maslina i zdravlje

Već su u antičkoj Grčkoj ljudi bili upućeni u korisnost maslinovog ulja za zdravlje, a danas su ta znanja znatno proširena. Za ljude koji konzumiraju maslinovo ulje uvelike je smanjena mogućnost bolesti srca i krvnih žila, kao i mogućnost oboljenja od raka debelog crijeva, prostate i dojke. Također, upotrebljava se pri tretiranju upale mišića laganim masiranjem bolnog mjesta ugrijanim maslinovim  uljem. Pomiješan sa soli, maslinovo ulje postaje izvrstan lijek za bolesti desni i zuba. Svakodnevnim konzumiranjem barem dvije žličice maslinovog ulja obogatiti ćete organizam vitaminom E, oslobodit ćete se bolnog bubrežnog kamenca, žučnog kamenca, a istovremeno ćete aktivirati svoju probavu. Kod opeklina, apliciranjem maslinovog ulja na oštećeno područje smanjujete mogućnost ostanka ožiljka.

Mlin za masline
Mlin za masline

Svakim danom sve više se podiže svijest o zdravoj prehrani, koja za sobom povlači i brigu o fizičkom izgledu. Održavanje fizičkog izgleda uvelike je olakšano korištenjem maslinovog ulja. Preporuča se apliciranje maslinovog ulja na kožu nakon sunčanja, kako bi se koža zadržala postojeće vitamine i dodatno se obogatila istima. Maslinovo ulje možete koristiti i kao regenator za kosu. Sve što trebate napraviti jest nanijeti toplo maslinovo ulje na kosu, umotati ju u ručnik te ostaviti da djeluje. Nakon toga kosu jednostavno isperete toplom vodom. Ako pomiješate sol i maslinovo ulje te smjesu nanosite na lice i tretmane ponavljate više puta kroz tjedan, značajno ćete uljepšat vaš ten, pošto sol čisti pore vašeg lica dok mu maslinovo ulje vraća prirodnu vlažnost. Istu smjesu možete koristiti i za pranje ruku kojima ćete održati njihovu mekoću.

Autor: Ante Vojnović

Stara maslina Bar
Stara maslina Bar

Izložba – Reklame i oglasi između dva svjetska rata

0

pozivnica

Izložba Reklame i oglasi između dva svjetska rata biće otvorena u Pomorskom muzeju Kotor, palati Grgurina u ponedjeljak 16.novembra u 19 sati.

Izložbu će otvoriti mr Stevan Kordić. Govoriće Ilija Mlinarević, autor, a u muzičkom programu nastupiće sastav “Škuribanda”. Organizator je Pomorski muzej Crne Gore Kotor.

“Istorija bokeljskog pomorstva” kapitalno djelo

0
“Istorija bokeljskog pomorstva” kapitalno djelo
“Istorija bokeljskog pomorstva” kapitalno djelo

“Istorija bokeljskog pomorstva” naziv je knjige autora Predraga V. Kovačevića,  koja je predstavljena čitalačkoj publici u subotu u Zbirci pomorskog nasljeđa – Poto Montenegro.

Veče je otvorio rukovodilac Zbirke Dražen Jovanović. O knjizi i autoru govorili su u ime izdavača Nikola Malović, urednik edicije “Bokeljologija” (ediciji koja njeguje zalivske, morske i pomorske teme) hercegnovske knjižare “So”, Adela Barba autorova unuka i Siniša Luković, novinar i publicista.

Skromno prvo izdanje izašlo je 1967 godine. Listajući knjigu ustanovio sam da važnost bokeljskog pomorstva leži i u tome što je opisana istorija Boke Kotorske, jer se unutar korica, kazuje sve kroz povjest drevne i najvitalnije privredne grane jednog fjorda na Mediteranu, Boke. Autor koji je bio profesor Više pomorske škole vremenski je obuhvatio period od Ilira do prve polovine XX vijeka, kazao je između ostalog izdavač Nikola Malović.

Veoma intersantnu priču o životnom putu i fascinantnoj biografiji Predrag V. Kovačević ispričala je njegova unuka Adela Barba.

Veći dio Drugog svjetskog rata proveo je u njemačkom koncentracionom logoru Osnabrik. Godine 1945. oslobođen je od strane Engleza, a pošto je dobro poznavao engleski, ruski, njemački i francuski jezik, angažovan je kao tumač Sovjetske službe za repatrijaciju. Na tom je položaju značajno doprinio uspjehu akcije u kojoj su Saveznici uhvatili njemačkog ratnog zločinca, SS sajhsfirera Hajnriha Himlera.

“Istorija bokeljskog pomorstva” kapitalno djelo
“Istorija bokeljskog pomorstva” kapitalno djelo

Po povratku u Jugoslaviju, Kovačević je radio kao profesor stranih jezika u kotorskim pomorskim školama. Pored velikog broja prevoda i stručnih radova iz oblasti lingvistike, napisao je nekoliko knjiga koje obrađuju istorijsku prošlost Boke, Grblja i Paštovića.

Novinar i publicista Siniša Luković, koji je napisao pogovor za novo izdanje Istorije bokeljskog pomorstva, predstavljajući knjigu podsjetio je činjanicu da baštinimo jedno veliko pomorsko blago.

„Sve to staviti na jedno mjesto u jednoj novijoj inoviranoj, dopunjenoj Istoriji bokeškog pomorstva je podvig u koji, siguran sam niko od nas prisutnih nebi imao hrabrosti upusti se. Profesor Kovačević je imao tu hrabrost da prije pedest godina uđe u objavljivanje knjige koja je sublimirala impresivnu i bogatu povjest onoga što mi baštinimo u Boki Kotorskoj, onoga što su nam donjeli pomorci. On je bio nevjerovatan erudita, širokog obrazovanja i veoma duhovit čovjek. Njegova Poslovna korespodencija na engleskom jeziku i dan danas se koristi. Knjiga “Istorija bokeljskog pomorstva” je njegovo kapitalno djelo. Meni je ostalo da na neki način napišem epitaf bokeljskom pomorstvu, jer u ovom periodu ugasila se nekada moćna “Jugooceanija”. Više je razloga za to, a jedan je i nesposobno rukovodstvo kompanije koje nije imalo mnogo veze sa morem, a donosilo je nerazumne odluke. Ipak, u posljednje vrijeme pojavljuju se privatne inicijative, malo svjetla u tami…“ – između ostalog kazao je Luković.

“Istorija bokeljskog pomorstva” kapitalno djelo
“Istorija bokeljskog pomorstva” kapitalno djelo

Luksuzno izdanje “Istorija bokeljskog pomorstva” većeg srednjeg formata, s tvrdim koricama i sa preko 100 strana reprodukcija brodova u ulju, portreta kapetana, mapa, gravira i veduta – potpomogle su sve tri zalivske opštine, Kotor, Herceg Novi i Tivat, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Fakultet za pomorstvo – Kotor, i Boka Pilot.

Tradicionalna hercegnovska knjižarska čajanka

0
Knjižara So
Knjižara So

Svake godine, po okončanju beogradskog Sajma knjiga, knjižarski tim hercegnovske gradske Knjižare So organizuje čajanku uvijek novim sajamskim naslovima u čast. Ove godine, 11. po redu.

Tradicionalna čajanka prizove hercegnovske i bokeljske ljubitelje pisane riječi u prostor na glavnom gradskom trgu, kada se, sa šoljom čaja od pomorandže sa kanelom i garofulinom, ili uz ukus kakav drugi, do kasno u noć listaju ukoričeni hitovi ovogodišnje izdavačke produkcije.

Hercegnovska gradska Knjižara So direktno sarađuje s mnogim eminentnim izdavačima, ukupno s njih preko 50, i posjeduje fond od oko 7.500 knjiga. Riječ je o zalivskom knjižarskom brendu nagrađenom međunarodnom nagradom za kvalitet „Star Award“ (2008), i baštiniku knjižarske tradicije Jova Sekulovića, od 1898.

Na pitanje kako je nastala tradicija post-sajamskih čajanki, pisac i knjižar, Nikola Malović kaže:

-Čajanka predstavlja srećno pronađeni model knjižarskog gostoprimstva, jedno unikatno veče – kada se na 535 km od Beograda, dvije sedmice po zatvaranju međunarodnog Sajma knjiga mogu da prelistaju, omirišu i kupe hvale hrijedni izdavački hitovi. Razne aroma, žuti šećer, kolutovi limuna, šolje sa stilizovanim ribama u mnogim toplim rukama, ove godine kolači i piće, te razgovor o novim knjigama – povlašćeni su, rekao bih – trenuci, ne samo u kalendaru Knjižare So, nego i u vansezonskom kalendaru grada Herceg Novog.

„Zbirka pomorskog nasljeđa“ u bojama Francuske

0
Zbirka pomorskog nasljeđa - Porto Montenegro
Zbirka pomorskog nasljeđa – Porto Montenegro

U znak solidarnosti i podrške prema građanima Pariza i cijele Francuske, Zbirka pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru, večeras svijetli bojama zastave Republike Francuske.

Zbirka pomorskog nasljeđa, u kojoj je večeras održana prezentacija knjige „Istorija bokeljskog pomorstva“ autora Predraga V. Kovačevića, svjetli u bojama zastave Francuske, kao znak podrške i saučešće za sve žrtve terorističkog napad u Parizu.

Zbirka pomorskog nasljeđa - Porto Montenegro
Zbirka pomorskog nasljeđa – Porto Montenegro

Podgorica, Cetinje, London, Rio De Žerneiro, San Francisko, Toronto, Sidnej,… samo su neki od gradova koji su svoje nacionalne simbole večeras obojili u plavo-bijelo-crvenu boju.

Evo kako je izgledala Zbirka pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru.

Zbirka pomorskog nasljeđa - Porto Montenegro
Zbirka pomorskog nasljeđa – Porto Montenegro

TO Budva nagrađena u Solinu na Interstas-u

0
Budva nagrada
Budva nagrada

Turistička organizacija opštine Budva predstavila je ponudu budvanske rivijere na 22. Međunarodnoj smotri turizma, filma i krajobraza Interstas, koji se održao od 11. do 14. novembra u Solinu, Hrvatska.

Na Međunarodnoj smotri dodijeljene su nagrade za doprinos iz oblasti turizma, filma i krajobraza.

Turistička organizacija opštine Budva i “AMC communications” osvojili su nagradu za najbolji web site www.budva.travel, HG “Budvanska rivijera” dobila je nagradu za najbolji promo film u produkciji “AMC communications”.

Manje magle ali i dalje toplo

0
Gospa od Škrpjela - magla
Gospa od Škrpjela – magla

Veći dio Jadrana prethodnih dana budio se uz maglu. Da smo u kasnoj jeseni ne može se primijetiti ni po temperaturama mora koje doseže rijetko viđenih 20 Celzijevih stepeni za ovaj dio godine.

Najviše dnevne temperature većinom od 15 do 20°C. Stabilno će biti i od ponedjeljka do petka, ali će se ponovno javljati mjestimična magla. Porast naoblake, pad pritiska zraka, jačanje juga i mjestimičnu kišu očekujemo u dane sljedećeg vikenda.

Perast
Perast

Sutra nas očekuje promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima. Tokom ponedjeljka i utorka pretežno sunčano. U srijedu promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a u četvrtak malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima. Na sjeveru ujutru po kotlinama magla.

Toplo vrijeme - Perast
Toplo vrijeme – Perast

Najviša dnevna temperatura vazduha u ponedjeljak i utorak u manjem porastu, a u srijedu i četvrtak u blagom padu.

 

Regata Jabuka je davno prestala biti regata

0
Regata Jabuka
Regata Jabuka

Najizazovnija jadranska regata krstaša “Jabuka” tradicionalno po 13. put startovala je ispred Vodica u noći s petka na subotu.

Regata Jabuka je postala legendarna i najmasovnija pučinska regata na Jadranu, poznata po spektakularnom noćnom startu, ruti dugoj 110 milja, a najveći dio jedrenja vozi se po otvorenom moru.

Organizira se na samom kraju jedriličarske sezone, gotovo u zimskim uvjetima, a regatu karakterizira jak vjetar te dugo i iscrpljujuće jedrenje, te se među jedriličarima smatra da je svaki sudionik – pobjednik. Regata Jabuka je davno prestala biti regata. Ona je više od toga, nije bitno da li si prvi ili zadnji, da li si vrstan jedriličar ili avanturist zaljubljen u more, bitno je druženje, jedrenje i zabava što potvrđuju sami jedriličari kad se svake godine okupe u velikom broju na brodu Ina u Vodičkom portu s iskrenim osmjehom na licu.