Tajna prodaja „porodičnog srebra“

0
Institut Igalo
Institut Igalo

Crnoj Gori kao da nije suđeno da se podiči bar jednim preduzećem koje je privatizovano u transparentnoj proceduri i koje je nakon toga doživjelo procvat na zadovoljstvo lokalne zajednice i cjelokupnog društva. Čini se da je takav slučaj i sa privatizacijom institucije koja spada u kategoriju, doduše malo potamnjelog, nacionalnog „porodičnog srebra“ – Instituta dr Simo Milošević-Igalo.

Vladi Crne Gore kao da ne može ni da se greškom omakne privatizacija koja će se obaviti u transparetnoj proceduri, bez spornih kriterijuma, sumnjivih investitora i brojnih kontroverzi i koja neće izazvati otpor javnosti.

Aktuelna privatizacija Instituta „Dr Simo Milošević“-Igalo je još jedna u nizu Vladinih namjera da imovinu građana Crne Gore prebaci u privatno vlasništvo misterioznih investitora po sumnivoj cijeni i sve to pod zvaničnom oznakom tajnosti.

O uslovima tendera i ponudi jedine firme koja se javila, tokom sjednice održane u petak, skupštinske Komisije za praćenje i kontrolu privatizacije, govorio je predsjednik Tenderske komisije, Branko Vujović.

„Najmanja cijena 10 miliona eura, najmanja investicija u opremu – pet miliona, za rekonstrukciju i adaptaciju 20 miliona i minimum tri godine poštovanja važnosti kolektivnog ugovora.

Ponuđena je cijena 10,02 miliona, investicioni program od približno 230 miliona što zavisi od dobijanja saglasnosti za novu gradnju. Ulaganje u opremu 10 miliona, četrdeset miliona za rekonstrukciju vile Galeb i II faze Instituta.“

Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju “Dr Simo Milošević” Igalo postoji već skoro sedam decenija, a reputaciju kvalitetnog liječilišta je stekao još za vrijeme socijalističke Jugoslavije. U okviru ovog kompleksa je i Titova vila – Galeb, a važnu referencu vjerovatno predstavlja i činjenica da ova institucija dovodi pacijente i goste iz Norveške sa kojom ima ugovor koji traje već skoro četrdeset godina. Ugledna kuća sa 750 zaposlenih u koje spada stručno osposobljen kadar, sa vrijednom imovinom i zemljištem na najboljoj lokaciji u Herceg Novom sada se prodaje za, po mnogima, višestruko manje novca nego što zaista vrijedi.

Nezavisni opozioni poslanik i Novljanin, Obrad Gojković pojašnjava:

„Primijenjena procjena zemljišta je 120 eura po kvadratnom metru za 230 hiljada kvadrata. U četvrtak je Skupština Opštine Herceg Novi, znači ista politička struktura, kupila zemljište koje se graniči sa institutom koje je mnogo nekvalitetnije, po cijeni 210 eura po kvadratu. Istovremeno, svoje zemljište procjenjuje na 120 eura po kvadratu. Samo po tom osnovu postoji razlika od oko 30 miliona eura. Tvrdim da je realna procjena zemljišta Instituta prosječno 400-500 eura po kvadratu, a da Institut vrijedi blizu 200 miliona eura.“

Institut Igalo
Institut Igalo

U NVO MANS imaju više primjedbi na privatizaciju Instituta, a jedna od njih se odnosi na sam proces.

Koordinator istraživačkog centra MANS-a, Ines Mrdović kaže:

„Ne znamo detalje investicionog programa, suštinu socijalnog programa… Ne znamo da li će budućem investitoru biti omogućeno da založi nekretnine da bi, eventualno, došao do kredita za realizaciju investicionog programa. Ne znamo kako se Vlada zaštitila da investitor ne finansira čitav projekat iz sredstava same kompanije. Ne znamo raskidne uslove, sudsku nadležnost. Ne znamo ni iznos bankarskih garancija. I, nešto što je vjerovatno najvažnije, ne znamo porijeklo novca koji treba da uđe u legalne tokove Crne Gore – da li je taj novac čist ili je stečen na nezakonit način.“

Poslanik opozicionog Demokratskog fronta, Veljko Vasiljević je prostom računicom pokušao da pronikne u stvarne planove investitora i razloge zbog kog Vlada cjelokupan proces privatizacije Instituta drži u tajnosti.

„Tvrdim vam kao građevinski inženjer, 86 hiljada kvadrata se za 170 miliona eura može izgraditi i opremiti po najsavremenijim standardima, sa zemlje, a vi tvrdite da neko ovdje hoće da uloži 150 miliona eura. U šta? Osim ako ne u izgradnju objekata za prodaju, kao tipična komercijalna izgradnja. Iste priče je pričao i Zepter. Kako 150 miliona eura da uloži? Gdje?“

Esad Krcić

Radio Slobodna Evropa

Dimitrije Popović – Erudicija pretvorena u kreaciju

0
Dimitrije Popović
Dimitrije Popović

Književni portret Miraša Martinovića dopunjuje se i obogaćuje njegovom novom knjigom “Povratak u Aleksandriju”. Pred nama je niz likova, istorijskih i mitskih, datih u kratkim literarnim formama. Autor nas uvodi u njihove sudbine i njihova djela naznačujući kontekst vremena u kojem su živjeli, odnosno stvarali.

Zanimljivost sižea i preciznost izraza oslobađa simbolička značenja imanentna datom narativu.Bez obzira na različitost sižea pojedinih priča u knjizi “Povratak u Aleksandriju” je ostvaren kontinuitet po onoj dubinskoj metafizičkoj niti koja odražava ona temeljna pitanja ljudskoga bića izražena kroz njegovu egzistenciju – o Bogu,o životu,vjeri, sudbini,ljubavi, istini,žrtvovanju….smrti.

U Miraševom književnom postupku, prožima se perceptivno i konceptualno, faktičko i fikcionalno.Pisac koristi faktografske podatke, biografske pojedinosti onih o kojima govori,poziva se na dokument važan za njihovu osobnost na osnovu čega njegova imaginacija kreira uvjerljiv literarni svijet bilo da se radi o antičkim filozofima i mudracima, mitskim herojima, biblijskim likovima, svecima i biskupima, starim ili modernism literatama-Homeru,Odiseju,Sokratu,Irodu,apostolu Pavlu, sv. Augustinu, Danteu, Rembou, Elotu,M.Jursenar … da navedemo samo neke.Svaki od Miraševih “heretika” u knjizi takođe egzistira kao mikrokozam,kao svijet kojega određuje vlastita sudbina.

Miraš Martinović
Miraš Martinović

U takvim sudbinama, san ili vizija kao u slučaju priče “Glava od mermera” daje kompleksnost književnom liku Margaret Jursenar.Božena Jelušić je s pravom Miraša Martinovića odredila kao “lirskog arheologa”. Miraš ne istražuje samo lokalitete stvarnog,konkretnog nalazišta nego pažljivo otkriva i slojeve onih “književnih lokaliteta” u okviru opusa pisca kao što u ovom slučaju sondira teren književne arheologije Margaret Jursenar. Pisac se bavi arheologijom arheologije. Mirašu Martinoviću,piscu postmodernističkog senzibiliteta dovoljan je jedan zapis sna da bi oblikovao imaginarni lik Margaret Jursenar.Impresivna ” Glava od mermera” što se pojavljuje u spisateljičinom snu, inicira nastanak njenog remek djela “Hadrijanovi memoari”. Ta se ista impresivna imperatorova glava posebno obraća i Mirašu, piscu koji se nadahnjuje antikom, piscu Antičkih gradova – snova i sudbina, autoru posljednjeg Eshilovog dana…

Dimitrije Popović i Miraš Martinović
Dimitrije Popović i Miraš Martinović

Kao vrstan književnik Miraš dobro zna što znači ono što navodi Margaret Jursenar kao književni imperativ -“San je tražio produžetak u stvarnosti”. On zna takođe, da i sjećanje traži svoje ostvarenje, otjelovljenje u adekvatnu književnu formu. U “Licu vremena” sveti Augustin pita – “Umire li sjećanje”.Puno stoljeća kasnije jedna izuzetna poetska osobnost T.S. Eliot naslućivao je, ili možda znao ko drži ključeve sjećanja. Sjećanje postoji kao kolektivni fenomen što se javlja iz dubine kolektivnog nesvjesnog. Odjednom nastupi, obznani se, poništavajući kategorije prostora i vremena. U priči “Pusta zemlja” Eliot na jednom londonskom mostu idući prema Lojd banci, čiji je zaposlenik,usred svakidašnje uobičajene stvarnosti “čuje glas feničanskog mornara,ratnika iz vremena Punskih ratova”. Ulazeći u banku čuje glas”još daljih stoljeća” koji mu govori “Ja sam Tiresija ,izbjegao iz podijeljene Tebe”. Mirašu je poznato iskustvo takvih javljanja. Zato kaže za Eliota da je “shvatio da istoriju nosi u sebi”.

U filozofsko-književnom, odnosno umjetničkom smislu uvijek postoji “sada” u kojemu se zaboravljeno i potisnuto vrijeme i događajiaktuelizuju, s kojima se identifikuje pisac. On intenzivno doživljava to iskustvo pitajući se na onaj floberovski način: “Jesam li ja živio u tom vremenu. Jesam li to zbilja bio ja. Jesam li to ja sada”.

Miraš Martinović nije samo hroničar već “učesnik ” u događajima i sudbinama svojih likova. On čini da osjetimo živu bliskost onih kojima se bavi. Miraš spada u red rijetkih pisaca koji erudiciju pretvaraju u kreaciju.Knjiga “Povratak u Aleksandriju” u potpunosti potvrđuje ovu tvrdnju.

Dimtrije Popović

Svetac koji se posebno poštuje u Boki Kotorskoj

0

Kult Svetog Antuna Padovanskog koji se posebno poštuje u Boki Kotorskoj juče je obilježen misama širom Boke.

U Kotorskoj biskupiji, Sveti Antun Padovanski koji se po kalendaru Katoličke crkve obilježava 13. juna, održane su brojne mise, posebno svečano bilo je u Tivtu čiji je zaštitnik od 1734 godine.

Sveti Antun Padovanski spada u red najznačajnijih svetitelja Katoličke crkve, rodio se 1195. u Lisabonu, a umro je 13.juna 1231. kod Padove. Mada plemićkog porijekla, rano je otišao u samostan i brzo se zaredio za sveštenika.

Kratko vrijeme je boravio u Sjevernoj Africi, ali se zbog bolesti vraća. Nakon smrti Svetog Franje, 1226 godine, na skupštini franjevaca izabran je za provincijala proširene bolonjske provincije u sjevernoj Italiji. Još za života stiče ugled i poštovanje, a mnogi vjernici su vjerovali da posjeduje svetačke moći i čini čuda u korist slabih i bolesnih.

Foto iz crkve Svetog Antuna – Prčanj.

H. Novi – Vektra Boka u stečaju

0
Škver HN
Herceg Novi – Škver

Privredni sud Crne Gore uveo je stečaj u u kompaniju Vektra Boka, biznismena Dragana Brkovića, zbog duga od oko četiri miliona eura koji ta firma ima prema Crnogorskoj komercijalnoj banci, saznaju Vikend novine.

U rješenju se navodi da je usvojen predlog Crnogorske komercijalne banke za otvaranje stečajnog postupka, koji je ta finansijska institucija podnij ela još 28. novembra 2011. godine zbog nemogućnosti naplate kreditnih dugovanja u ukupnom iznosu od 3.958.014 eura.

Za stečajnog upravnika imenovan je Sreten Mrvaljević, koji je tu funkciju obavljao u firmi Svislajn marketi. Prvi sastanak povjerilaca zakazan je za 16. jul, dok će ispitno ročište biti održano 23. jula.

Postupak o otvaranju stečaja u Vektra Boku trajao je skoro četiri godine, tokom kojih su Brkovićevi advokati u više navrata odlagali donošenje konačne odluke, a čak dva puta tražili i izuzeće postupajućih sudija. Na posljednjem ročištu, predstavnici Crnogorske komercijalne banke odbili su njihovu ponudu da im se ustupe kolaterali i na taj način izmiri dug.

„Osluškuj more“

0
Osluškuj more

Povodom 23. Dana dupina, koji će se održati 1. jula 2015, Institut Plavi svijet organizuje foto-konkurs na temu „Osluškuj more“. Na konkursu mogu učestvovati svi ljubitelji fotografije, veliki i mali, profesionalci i amateri iz zemlje i inostranstva.

Odabrane fotografije bit će izložene u Lošinjskom edukacijskom centru o moru na sam Dan dupina. Fotografije možete slati elektronskom poštom na adresu info@plavi-svijet.org od 12. juna 2015 do 30. juna 2015.
Prilikom prijave na konkurs potrebno je navesti sljedeće podatke:
• ime i prezime
• Adresa
• lokacija snimljene fotografije

Najzanimljivije fotografije bit će izabrane od strane stručnog žirija uz dr. Johanna Neumayer, austrijsku profesionalnu fotografkinju te će iste biti i nagrađene. Prijavom na natječaj, svaki autor jamči da su fotografije njegovo osobno autorsko djelo i dozvoljava reproduciranje fotografija i objavljivanje na web stranicama , u medijima i publikacijama u svrhu promidžbe bez posebne naknade.

• Početak konkursa: 12. juna 2015.
• Fotografije se primaju: do 30. juna 2015. (do 24:00)
• Izbor i ocjenjivanje fotografija: 01.jula 2015.
• Objava rezultata ocjenjivanja: 01.jula 2015.
• Otvorenje izložbe i podjela nagrada: 01.jula 2015.
Pozivamo vas da uronite u svoju fotografsku kreativnost!

Plavi svijet - M. Lošinj - TV WDR
Plavi svijet – M. Lošinj – TV WDR

Ciganoviću priznanje za tunu od 105 kilograma

0

 

Maj trćr mjesto - Nikola Marović - zubatac 6kg
Maj trćr mjesto – Nikola Marović – zubatac 6kg

Ribari iz Bara imali su najviše uspjeha u majskom kolu nagradne igre „Ulov mjeseca“ što je za sportske ribolovce na Crnogorskom primorju priređuje kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more „Una“ iz Tivta.

Prvo mjesto i vaučer koga može potrošiti u prodavnicama „Sipa“, osvojio je Miroslav Ciganović sa ulovljenom tunom od 105 kilograma.Tuna je ulovljena na živi mamac, troling – štap penn, u Baru oko 19 časova. Borba je trajala malo manje od dva sata i za to vrijeme tuna dugačka skoro 2 metra je Mirovu barku odvukla skoro na 5 milja od obale.

Maj trćr mjesto - Nikola Marović - zubatac 6kg
Maj trćr mjesto – Nikola Marović – zubatac 6kg

Ciganovićev sugrađanin Niko Jovićević , osvojio je drugo mjesto sa ulovljenom kirnjom teine čak 17,6 kilograma.Ovog kapitalca Jovićević je ulovio u blizini rta Volujica, na dubini od 46 metara, na štap iz čamca, sa živom skušom kao mamcem.

Prvo mjesto - Miroslav Ciganović - Tuna 105kgTreće mjesto pripalo je Baraninu Nikoli Maroviću koji je takođe u blizin i rta Volujica štapom iz barke na dubini od 50 metara, ulovio zubaca težine 6 kilograma. Mamac je bio živi škaram.

Gastro fešta Risanski makaruli po peti put

0

Gastro manifestacija Risanski makaruli po peti put održana je sinoć na Glavnom trgu u Risnu.

Brojni gosti i domači imali su priliku uživati u gastro specijalitetima koje su pripremile vrijedne Rišnjanken i njihove gošće, koje su se potrudile da makarula bude dovoljno za sve koji su željeli da ih probaju i prisjete se tradicionalnih ukusa bokeške kužine.

Davne 1835. godine, makarule –  koje su služene na svadbama, opisao je i Vuk Stefanović Karadžić. Putujući po Crnoj Gori i Boki, boravio je i u Risnu kod svog prijtelja Vuka Popovića, nakon toga napisao je “Kovčežić”- jedno od poglavlja knjige o Boki kotorskoj, štampane u Beču 1849. godine koje govori o životu, vjeri, kulturi i običajima u Risnu.

Na jednaest štandova – trpeza, gostima su ponuđeni specijaliteti od makaralual i drugih delicija bokeške kužine koje su pripremile Udruženje žene Risna, Udruženje žena Tivat, Žene iz Perasta, Paštrovska kužina iz Petrovca, OŠ „Veljko Drobnjaković“ Risan, Jokina kužina Herceg-Novi, Dom starih „Grabovac“ iz Risna, Dječiji vrtić „Radost“, Dječiji vrtić Risan.

Dobrom raspoloženju doprinjeli su svojim nastupom, K.U.D. „Nikola Đurković“, Tanja Šeter, Slow Time, Veljko Savić, Hipnos bend, Feštine mažoretke, učenici O.Š. „Veljko Drobnjaković“ Risan i Dječji vrtić Risan.

Organizator manifestacije bili su Udruženje žena Risna uz pomoć brojnih sponzora.

NVO “Matica Boke” tribina u Petrovcu

0
Petrovac
Petrovac

NVO “Matica Boke”, danas, subota 13.juna u 20 sati u velikoj sali “Crvene komune” u Petrovcu organizuju javnu građansku tribinu – Predlog Izmjena Zakona o eksproprijaciji – Pitanje privatne svojine.

Gosti će biti predstavnici građanskog sektora, nevladinih organizacija, udruženja građana, mještani Petrovca, Buljarice, Budve, Svetog Stefana, Reževića, Jaza, Mrčevog Polja, stručnjaci, pravnici, ekonomisti, arhitekte, mediji, političari, poslanici i svi zainteresovani za ovaj gorući problem.

Organizatori pozivaju građane da uzmu učešće u radu tribine.

 

Muzej grada Perasta posta član Udruženje mediteranskih pomorskih muzeja

0
Perast Muzej
Perast Muzej

Muzej grada Perasta postao punopravan član AMMM (Association of Mediterranean Maritime Museums – Udruženje mediteranskih pomorskih muzeja) na zadnjem 21. Forumu održanom u Veneciji.

“Učlanjivanjem u ovako značajnu asocijaciju Muzej grada Perasta je ušao u tokove svjetske kulture, gdje mu je oduvijek i bilo mjesto” –  kaže se u saopštenju iz Muzeja grada Perasta.

Udruženje spaja pomorske muzeje, institucije i kulturne entitete koji su aktivni u domenu pomorskog nasljeđa Mediterana – Alžir, Hrvatska, Francuska, Gibraltar – UK, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Monako, Slovenija, Španija i Turska.

Udruženje je oformljeno u cilju promocije i zaštite pomorske baštine. Tokom 8 sastanka međunarodnog kongresa pomorskih muzeja koji je održan po prvi put na Mediteranu 1993. godine, članovi ove međunarodne organizacije zatražili su od Pomorskog muzeja Barselona da djeluje kao koordinator i promoviše saradnju mreža u mediteranskom području sa ciljem bolje komunikacije i saradnje između svih pomorskih muzeja na Mediteranu.

Shodno tome, muzejski stručnjaci počeli su da se okupljaju i da raspravljaju o pomorskoj baštini i kulturi u okviru nove organizacije po dnazivom “Forum za pomorske baštine na Mediteranu”. Kao rezultat prvih zajedničkih iskustava, dogovoreno je da se stvori mreža pomorskih muzeja, sa idejom da ujedine napore i saradnju u promovisanju i očuvanju pomorske baštine. U oktobru 1998. godine Udruženje pomorskih muzeja na Mediteranu je konstituisano u Dubrovniku.

Članovi osnivači su: Pomorski muzej (Malta), Gibraltar muzej (UK), Helenski pomorski muzej (Grčka), Pomorski muzej „Sergej Masera” (Slovenija), Pomorski muzej Barselone (Španija), Muzej ribe (Španija), Muzej luke Taragona (Španija), Pomorski muzej Dubrovnik, (Hrvatska) i drugi.

Muzej Perast
Muzej Perast

Muzej grada Perasta na taj način povezan je sa pomorskim muzejima i drugim institucijama koji se bave pomorskom tematikom i očuvanjem pomorskog nasljeđa, a biće u prilici i da prati savremene tokove prezentacije pomorskog nasljeđa.

„Učestvovanjem na godišnjim sastancima prezentovaćemo naše pomorsko nasljeđe i na međunarodnoj evropskoj sceni skrenuti pažnju na Perast i Boku. Muzej grada Perasta u istom periodu postao je član Mreže balkanskih muzeja. Povezivanjem sa balkanskim i svjetskim muzejima promovisaćemo naše nasljeđe i skrenuti pažnju svjetskih muzeja na Boku i Crnu Goru.

Balkanska muzejska mreža predstavlja muzeje na svojoj FB stranici. Vizija BMM je promovisanje muzeja kao institucija za učenje, istraživanje, inspirisanje i kao agenata za društvene promjene, a u saradnji sa drugim organizacijama omogućava učešće u raznim projektima.

Morsko dobro – Pratite kvaliteta morske vode na javnim kupalištima

0
Podaci za jedno kupalište
Podaci za jedno kupalište

„Na osnovu rezultata treće analize uzoraka morske vode, koja je obavljena početkom juna mjeseca, od 90 lokacija sa kojih su uzeti uzorci morske vode, na 84 kupališta kvalitet je bio K1 klase, dok je na 6 kupališta kvalitet bio K2 klase- saopšteno je danas iz Morskog dobra.

„Programom za 2015. godinu previđen je monitoring kvaliteta morske vode na ukupno 90 lokacija duž crnogorskog primorja i to: 14 u opštini Ulcinj, 11 u opštini Bar, 23 u Budvi, 9 u Tivtu, 13 u Kotoru, i 20 na teritoriji opštine Herceg Novi.

Predviđeno je da se analize vrše u petnaestodnevnim intervalima u periodu od maja do oktobra”, saopšteno je na konferenciji za medije – „Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode na javnim kupalištima” koji je danas održana u Budvi.

Press JP MD
Press JP MD

Aplikacija za praćenje kvaliteta morske vode nalazi nalazi se na web stranici Javnog preduzeća za upravljanje morskimdobrom(www.morskodobro.com) putem linka http://monitoring.morskodobro.com/ i dostupna je na crnogorskom i engelskom jeziku. Takođe, aplikacija je rađena prema najnovijim stanardima, te je prilagođena za prikazivanje podataka na svim modelima računara, laptopova, tableta i mobilnih telefona.

Na ovaj način, informacije o kvalitetu morske vode na kupalištima, od sada će biti dostupnije zainteresovanim građanima i turistima,te se nadamo da će ova aplikacija biti od koristi posebno turističkim organizacijama, hotelima, turističkim agencijama, kao i svim korisnicima kupališta,što će svakako doprinijeti unapređenju turističke ponude na crnogorskom primorju.

Svi podaci o kupalištu
Svi podaci o kupalištu

„U skladu sa crnogorskim propisima, kao i Direktivom EU o kvalitetu voda za kupanje, Programom je obuhvaćeno praćenje prisustva 2 obavezna mikrobioloških parametara (bakterije Escherichia coli i Intestinalne enterokoke), dok se evidentiraju i prateći fizičko-hemijski parametari kao što su temperatura vazduha, temperatura vode, salinitet, podaci o vremenu i meteo uslovima prilikom uzimanja uzoraka, kao i izvori zagađenja i drugih elemenata koji mogu imati uticaj na kvalitet morske vode prilikom uzimanja uzorka.

Za realizaciju ovogodišnjeg Programa, putem javnog tendera, izabran je Institut za biologiju mora iz Kotora, čija laboratorija posjeduje akreditaciju za metodologiju analize obaveznih mikrobioloških parametara po ISO standardima koji su propisani i našim zakonima i EU Direktivom. Uzroci lošeg stanja kvaliteta morske vode na kupalištima mogu biti nelegalni kanalizacioni priključci u zaleđu na potoke i bujice koji se uzlivaju u more, te oštećenja na kanalizacionoj mreži i ispustima.