Gastro manifestacija pod nazivom „Kotorski pjat od blitve”, po drugi put održana je u nedjelju ispred glavnih gradskih vrata u Kotoru. Feštu su organizovale NVO „Šjore od mota“ i „Karampana“, uz podršku kompanije „Cogimar”.
Na petnaest štandova vrijedne kotorske domaćice predstavile su brojne specijalitete od blitve i drugih gastro delicija koje se služe uz blitvu. A bilo je svega, blitve sa njokama, blitva sa bobom i kobasicama, blitva sa punjenim lignjama, raznih pita sa blitvom, crnog rižota, škampa sa blitvom, lazanje, špagete, paelja…
„Naše vrijedne članice pripremile su oko pedest vrsta hrane, uglavnom od blitve, kao i ona jela koja se služe uz blitvu. Dio specijaliteta je spremljen po starinskim receptima koji na sreću još nisu zaboravljeni.
Ovom prilikom želim da se zahvalim sponzorima manifestacije d.o.o „Piper“ koji je obezbjedio blitvu, restoranu „Sapori“, Zajednica Italijana Crne Gore, Aspida, Shopping centar „Kamelija“, konoba „Bokeški gušti“ NVO „Karampana“ – kazala je za Boka News jedna od organizatorica fešte Danica Ivović iz NVO „Šjora od mota“.
Za dobro raspoloženje pobrinuli su se voklana solistkinja Jelena Kažanegra i bend „Škuribanda”.
Četvrti po redu Brodet fest održan je proteklog vikenda u Pržnu. Duž rive u Pržnu posjetioci su degustirali brodet koje su pripremili kuvari iz Udruženja kuvara Crne Gore, lokalne poslastice u Slatkom kutku, crnogorska vina u Vinskom kutku.
Mještani Pržna obezbijedili su 120 kilograma ribe što je činilo preko 500 porcija brodeta. Posebnu draž ovom dijelu programa dale su primorske klape “Castel Nuovo” i “Jedinstvo”.
Program je započeo u ranim popodnevnim satima defileom Gradske muzike Budve sa budvanskim mažoretkama nakon čega je održan dječiji program na igralištu hotela “Maestral”. Djeca su uživala u animaciji, muzici i slatkim delicijama.
U večernjim satima, na samoj obali mora, nastupila je Nina Petković i nakon nje Sergej Ćetković. Brojni posjetioci uživali su u njihovim numerama do kasno u noć.
Manifestacija se završila spektakularnim vatrometom, prepoznatljivim za događaje u organizaciji Turističke organizacije opštine Budva.
Može li se autentična primorska divlja jestiva trava žućenica – nekada poznata kao jelo siromaha što je u teškim vremenima othranilo generacije i generacije bokeških ribara i težaka, pretvoriti u „kraljicu“ raskošnih trpeza i za najimućniju i najprobirljiviju turističku klijentelu ? Može, bez ikakvih problema – ponovno su to sinoć dokazali organizatori i učesnici gastro-šoua „Pjat od žućenice“, centralne i najpopularnije manifestacije čuvenog „Žućenica festa“ što je u Tivtu priređen već 11-tu godinu za redom.
Dvadeset i pet štandova postavljenih na gradskom šetalištu i rivi Pine „savijalo“ se pod teretom prebogatih i maštovito aražniranih ovala, na kojima je u glavnoj ulozi bila kraljica jestivih divljih trava – žućenica. Na svojevrsno „gastronomsko poklonjenje“ žućenici je stiglo preko hiljadu ljudi- domaćih i fureštih iz raznih krajeva svijeta i svi su oni kao jedan, uživali u brojnim jelima što su napravile ekipe od oko 150 učesnika festivala. Prije neko što su organizatori ozvaničili početak fešte, Pine su izgledale kao motiv iz neke velike vojničke kantine u kasarni – stotine i stotine ljudi sa pijatima, pirunima i noževima „na gotovs“, tiskalo se u redovima pred prebogatim štandovima, unapred „gladnim očima“ uživajući u maštovitim i ultraraznovrsnim jelima od žućenice. A bilo je zaista svega – od najjednostavnije i najklasične salate od žućenice sa malo krtole, čipule, maslinovog ulja i ostike, preko raznih mesnih i ribljih jela sa žućenicom, do kolača, sladoleda, torti… Pekara „Dute“ promovisala je svoju najnoviju kreaciju – spoj primorske i orijentalne kuhinje kroz burek od žućenice, a maštovite Tivćanke su kraljicu divljih jestivih trava spojile i sa namirnicom prepoznatljivom za trpeze bogataša – crvenim i crnim kavijarom.
Štand Organizacije žena Tivta koja sa Radio Tivtom već godinama priređuje ovu manifestaciju „okupiralo“ je skoro 100 ovala sa raznovrsnim jelima od žućenice – od slanog do slatkog, jaja punjenih žućenicom, pašte sa žućenicom i preprženom pancetom, mesnih rolata, salata, kiflica, proja i čega sve ne…. Ozbiljnu konkurenciju njihovom štandu, maštovitošću i bogatstvom ponude, već nekoliko godina za redom čini trpeza Kola srpskih sestara Tivta koje su pored ostaloga parićale pet vrsta salata sa žućenicom, pet vrsta rolata, razne palačinke, pite, fruštule, bob sa žućenicom, rižote, pašte i makarone, čak i šam-rolne sa kremom od žućenice.
„Pjat od žućenice“
„Malo pokupimo ideja sa interneta, malo starih recepata od naših baka i tetaka i tako napravimo ovaj spoj modernoga i tradicionalnog, a koliko vidim, ljudima se to jako sviđa.“- zadovoljno komentariše Danica Samardžić-Đoković iz Kola srpskih sestara.
„Ja ne znam ni jaje skuvati, ali mogu makar biti dobar konobar da usužim ljude sa ovim što su pripremile vrijedne ruke naših novinarki.“- objašnjava kolega Dragan Popadić, direktor Radio Tivta koji je sa velikom kuvarskom kapom na glavi i keceljom oko pasa, bio glavna atrakcija i dekoracija na „novinarskom štandu“. A da poslenice javne riječi nisu vješte samo sa perom, pokazali su brojni pijati sa žućenicom u svim moguće zamislim kombinacijama sa mesom, ribom, tijestom i povrćem što su na radost javnosti, izašli iz „novinarske kužine“.
Nova ekipa sa plažnog restorana „Kalardovo“, uz ribu, gambore, crni rižot od sipe, žućenicu je spojila sa italijanskom, meksičkom i španskom kuhinjom kroz picu, lazanje, paelju i tortilje sa žućenicom.
„Pjat od žućenice“
„Može li paelja biti crnogorska ? Može, stavili smo crnogorske kobasice i žućenicu unutra! Bože moj, moramo stvarati novu kulturu ishrane…“ – smije se Goran Vučurović iz te ekipe, dok pored njega gosti festivala – kuvari iz Mađarske i Poljske na licu mjesta spremaju gulaš i ostale svoje nacionalne specijalitete. Na obližnjem štandu izletničkog broda „Le Coche d`Eau“ žućenica, u francuskom maniru karakterističom za čuvenu kompaniju „Bateua Mouches“ sa Sene iz Pariza, delikatno je kombinovana sa raznim domaćim đakonijama – od pršuta i sira, preko mušalja, do gambora ribe. Riba i plodovi mora u raznim varijantama sa žućenicom „potpis“ su i ponude kompanije „Montefish“, dok Milenko Krstović sa štanda tivatskih ribara iz SRD „Pagar“, odlučno odbacuje našu sitnu provokaciju da im štand „izgleda više kao da su bili u kupovini na peškariji, nego na ribanju.“[quote_box_right]Tivćanke su kraljicu divljih jestivih trava spojile i sa namirnicom prepoznatljivom za trpeze bogataša – crvenim i crnim kavijarom[/quote_box_right]
„Ne daj Bože da smo svraćali na peškariju – sve ovo je do prije par sati još plivalo u more, i da nije isprigano, još bi na freškin mirisalo! Jutro smo mi u 4 ipo ure, ove sardune i gavice iz mora tratkom izvadili! To je ono pravo.“-smije se iskusni stari tivatski peškador, dok Pero Deković iz konobe „Bokeški gušti“ na čijem su pladnju jela od ribe, lignji, gambora i slilnih morskih delicija poručuje da je „sve što smo spravili makar osjetilo šug od žućenice jer je okićeno njenim perima i u isti se kužinu sa njom spremalo“.
„Pjat od žućenice“
Ekipa NVO „Bokeški forum“ osim žućenice imala je i udarno oružje – bidone domaćeg bijelog i crnog vina, Kulturno zavičajno udruženje „napredak“ iz Gornje Lastve serviralo je klasična jela od žućenice ubrane isključivo u netaknutom ambijentu tog starog bokeškog sela na Vrmcu sa pršutom, sirom, sirom iz ulja i maslinama, a „tropolušo“ bila je i ponuda dama iz Organizacije žena Risna, NVO „Harlekin“ iz Donje Lastve i ekipe „Alamaka“ iz Kavča.
Profesori i učenici Ugostiteljske škole „Sergije Stanić“ iz Podgorice predvođeni profesorom Milanom Bukaricom, žućenicu su kombinovali sa krapom na zetski način, rolovanim oslićem, punjenim paprikama, a posebna atrakcija bio je njihov učenik Savo Petković koji se na radost mnogih, „mučio“, velikom drvenom oklagijom tukući gustu smjesu.
Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.
„Došao sam na ideju da napravim ovaj smočani tučeni kačamak sa sirom, kajmakom, krtolom i žućenicom. Žućenicom sam samo malo blanširao na maslinovom ulju da ispusti svoju aromu i dodato u klasične sastojke za kačamak, pa ćemo vidjeti kakooće ispasti.“- kaže simpatični Savo dok uz „znoju lica svog“ vrijedno varjačom vrti i tuče smjesu što originalno povezuje gastronosmko nasljeđe primorja i njegovog brdskog zaleđa.
Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015. – Čekić reklamira novi suvenir Tivta
Gradonačelnik Tivta Ivan Novosel i dirtektor JP „Morsko dobro“ (JPMD) iz Budve Rajko Barović otvorili su sinoć u Tivtu kancelariju tog JP. Prostorije se nalaze u poslovnom centru „PMC Investa“ u Ulici Druge dalmatinske brigade u centru Tivta.
Barović je istakao da je otvaranje JPMD u Tivtu potvrda želje tog preduzeća da bude bliže i dostupnije građanima i korisnicima obale u gradu koji bilježi najveći turistički rast na Crnogorskom primorju. On je naveo da će JPMD uskoro vjerovatno otvoriti i kancelariju u tivatskom nautičko-turističkom centru Porto Montenegro i obećao nastavak zajedničkih ulaganja JPMD i Opštine u razvoj i uređenje obalne infrastrukture u Tivtu.
Nakon upravo završene 2,3 miliona eura vrijedne rekonstrukcije i uređenja gradske rive i šetališta Pine koja je odrađena na Barovićevu inicijativu, Opština i JPMD krajem godine kreću u faznu realizaciju projektaoko 2 miliona eura vrijednog projekta uređenja obale i izgradje otvorenog plivališta – velikog mandraća na Belanama, sa istočne strane ulaza u gradsku marinu Kalimanj.
Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.
„Vrijednost ove kancelarije nije u prostoru i opremi, već u onome što ona treba da donese građanima Tivta i zainteresovanim privrednicima, da oni lakše ostvare svoja prava i interese vezano za zonu morskog dobra u našoj opštini. Mi kao lokalna uprava, ovim ćemo dobiti dodatnu konekciju sa JPMD kako bui dodatno unapredili našu već odličnu saradnju na zajedničkoj zaštiti i valorizaciji mora i obale u Tivtu.“- ocijenio je tivatski gradonačelnik Ivan Novosel. Rukovodilaca novootvorene kancelarije JPMD u najmenjem bokeljskom gradu je Jovo Radonjić.
Kako se čulo, pored projekta na Belanima, Opština i JPMD ove će godine krenuti i u rekonstrukciju pristaništa na Opatovu, kao i uređenje obale i plaže u Donjoj Lastvi i u Krašićima.
Đurići - Blagoslov prve Lurdske špiljice u Kotorskoj biskupiji
1 od 22
KotorArt 2016.
Gornji Stoliv
Đurići - Blagoslov prve Lurdske špiljice u Kotorskoj biskupiji
Đurići - Blagoslov prve Lurdske špiljice u Kotorskoj biskupiji
Đurići - Blagoslov prve Lurdske špiljice u Kotorskoj biskupiji
Đurići - Blagoslov prve Lurdske špiljice u Kotorskoj biskupiji
Đurići - Blagoslov prve Lurdske špiljice u Kotorskoj biskupiji
Đurići - Blagoslov prve Lurdske špiljice u Kotorskoj biskupiji
Gornji Stoliv
Promocija Morskog dnevnika
Đurići - Blagoslov prve Lurdske špiljice u Kotorskoj biskupiji
Đurići - Blagoslov prve Lurdske špiljice u Kotorskoj biskupiji
Promocija Morskog dnevnika
Đurići - Blagoslov prve Lurdske špiljice u Kotorskoj biskupiji
Đurići - Blagoslov prve Lurdske špiljice u Kotorskoj biskupiji
Gornji Stoliv
Gornji Stoliv
Boka Kotorska - foto Boka News
Gornji Stoliv
Đurići - Blagoslov prve Lurdske špiljice u Kotorskoj biskupiji
Povodom 101. godišnjice crkve Svete Ane u Đurićima – Kamenari, danas je obavljen blagoslov novoizgrađene Lurdske špiljice. Radi se o prvoj špiljici – kapelici koja je posvećena Gospi Lurdskoj u Kotorskoj biskupiji.
Nakon Svete mise koju je predvodio kotorski biskup mons. Ilija Janjić, u prisustvu velikog broja vjernika, mještana i građana iz mnogih mjesta Boke, uz nastup hora crkve Svetog Jeronima iz Herceg – Novog, obavljen je blagoslovu novoizgrađene Lurdske špiljice ispred crkve.
“Naši preci koji su gradili crkve uvjek su težiliu ostaviti, učiniti nešto lijepo, tako smo i mi ovom našom župnom akcijom izgradnjom Lurdske špiljice uradili nešto slično. Ostavili smo nešto za budućnost, na sto i prvoj obljetnici naše župne crkve Svete Ane.
Ove špiljice nebi bilo da nije Ljuba Žuvele iz Bijele, koji je došao na ideju, a koju sam prihvatio. Naš Ljubo je sam bez nadoknade, pet mjeseci savkodnevno radio, gradio u kamenu.
Đurići – Blagoslov prve Lurdske špiljice u Kotorskoj biskupiji – Žuvela prima Blagoslov
Nismo znali kako mu se zahvaliti u ime svih župljana, pa smo pisali u Rim i zatražili Blagoslov od Svetog oca Franje” – kazao je župnik don Robert Tonsati, koji je uručio Blagoslov skromnom Žuveli, koji je dok je gradio špiljicu svakodnevno pješice dolazio iz Bijele u Kamenare.
Đurići – Blagoslov prve Lurdske špiljice u Kotorskoj biskupiji
Biskup Janjić zahvalio se svim mještanima i vjernicima koji su doprinjeli da Lurdska špiljica bude sagrađena u jednoj od najstarijih župa.
Prva Lurdska špiljica u Kotorskoj biskupiji, sagrađena je od poznatog crvenog kamena iz Đurića koji je donirao, vlasnik kamenoloma Miodrag Backović, dok je kip donirao don Tomo Kralj, župnik Bistra kraj Zagreba. Zahvaljujući don Dejanu Turzi, kip je stigao u Đuriće.
Vjernici i mještani svih konfesija Kamenara i Đurića nastavili su druženje ispred župne kuće.
Preko hiljadu ljudi okupilo se sinoć na gradskoj rivi Pine u Tivtu gdje je gastro-feštom „Pjat od žućenice“ i velikim koncertom hrvatske pop zvijezde Jelene Rozge i zvanično otvorena rekonstruisana i novouređena gradska riva i šetalište na Obali maršala Tita.
U realizaciju projekta na ukupnoj površini od oko 10,5 hiljada kvadrata, a koji je potrajao skoro dvije pune godine, uloženo je ukupno oko 2,3 miliona eura. Od toga je JP „Morsko dobro“ Budva investiralo 1.395.216 eura , a ostatak Opština Tivat.
„Mislim da smo dobili predivnu rivu, trg i šetalište koji čine srce Tivta. Pine su sada sređene tako da se ne postidimo od onoga što su naši partneri, najrenomiraniji strani investitori napravili tik pored tivatske rive, na prostoru Porto Monteneg. Mislim da su Tivat i Crne Gora ovdje zaista dobili jedan reprezentativan i savršeno uređen prostor kakvim se mogu pohvaliti neke od najpoznatijih turističlkih destinacija u najrazvijenijih zemljama svijeta.“- kazao je direktor JP „Morsko Dobro“ Rajko Barović na čiju je inače, inicijativu, prije par godina i pokrenut čitav projekat uređenja gradske rive u Tivtu.
Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.
Barović je, govoreći na svečanosti kojoj su prisustvovale brojne zvanice predvođene državnim sekretarom za turizam Predragom Jelušićem, najavio da „Morsko dobro“ i Opština Tivat krajem godine kreću u još jedan zajednički projekat – oko 2 miliona eura vrijednu izgradnju otvorenog plivališta na Belanama.
Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.
“To nisu kreditna sredstva niti novac od neke pomoći, već sredstva koja zarađujemo upravljajući obalom i ulažući je nazad u nju.“- podvukao je Barović.
„Dobili smo jedan izuzetno kvalitetno uređen prostor i rivu koja je na ponos grada.Sada se ne može primijetiti razlika kada neko iz Porto Montenegra izađe i dođe do centra Tivta. Ovo je bio dobar model saradnje Opštine i Morskog dobra“ jer smo zajedno realizovali ovu investiciju čijim otvaranjem večeras obilježevamo i početak glavne ljetnje turističke sezone.“- istakao je gradonačelnik Tivta Ivan Novosel najavljujući osim projekta na Belanama, i manje investicije u uređenje obale u Donjoj Lastvi, na Opatovu i u Krašićima.
Gradonačelnik Novosel i Barović zvanično su inaugurisali i novootvorenu kancelariju, predstavništvo JP „Morsko dobro“ u Tivtu, koje će biti dostupna građanima.
Na bijeli kamen novih Pina, ispod u Francuskoj dizajniranih modernih kandelabra javne rasvjete, te ispred klupa od mahagonija i tikovine, dah Mediterana i autentičnosti Boke donijela su jela od žućenice kojih je na 25 štandova bilo nekoliko stotina.
Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.
Divlju primorsku jestivu travu oko 150 učesnika fešte „Pjat od žućenice“ koja je glavni dio čuvenog tivatskog „Žućenica festa“, kombinovalo je sa svim mogućim i nemoguićim varijantama mesa, tijesta, ribe, povrće i voća, praveći vatromet ukusa i pravi praznik za oči na bogatim i maštovito aranžiranim ovalima. Osim domaćih učestvovale su i dvije kulinarske grupe iz Poljske i Mađarske.
Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.
Na otvaranju „Žućenica festa“, brojne goste i turiste pozdravili su osnivači fešte Blaženka Vučurović i Mašo Čekić.
Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.
Dok su stotine gostiju uživale u degustaciji jela, primorski štimung upotpunio je nastup Gradske muzike Tivat, KUD-a „Boka“ i legendarnog sastava „Exodusi“ iz Herceg Novog, Jelenu Kažanegru, a posebna atrakcija programa bio je nastup Đorđa Begua iz Dubrovnika, soliste na lijerici – gotovo zaboravljenom narodnom instrumentu uz čije se zvuke nekada u Boki igralo i pjevalo.
Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015. – Nastup Jelene Rozge
Večerašnju feštu organizovali su JP “Morsko dobro” Budva, Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat i “Žućenica fest” uz podršku brojnih sponzora.
S vremena na vrijeme valja kazati i po koju riječ o tome kakva je razlika između konfekcijskog knjižarstva i rafiniranog, budući da sve manje razmišljamo o tome – ako uopšte razmišljamo – da li klasično knjižarstvo treba da postoji uopšte, s obzirom da nas jeftine knjige zapljuskuju naslovnicama dok na kiosku kupujemo novine ili papirne maramice, ili u samoposluzi jeftinu knjigu s Gudi viršlom.
Rafinirano knjižarstvo nudi nam prije svega edukovane poznavaoce knjiga kao vodiče kroz hiperinflatornu prašumu stalno novih naslova.
I baš kao što nam pisani i elektronski mediji poturaju televizijske i informativne iznutrice od kvaliteta, tako nam ih poturaju – u formi knjige – kiosci i samoposluge.
Samo školovan, načitan i posvećen knjižar može – kao specijalist – da da Preporuku za čitanje naredne sedmice a da ta preporuka ne zazvuči kao fraza ili jeftina reklama. Knjižara specijalistu valja zamisliti kao neku vrstu travara, koji daje prstohvat ove teme, i prstohvat one – da se zadovolji duša, za razliku od travara koji shodno vlastitoj vještini kombinuje prstohvati ljekovitih trava da bi ublažio bol ili ozdravio tijelo.
Preporuke Knjižare So za narednu sedmicu, tiču se rijetkih, manje poznatih a vrijednih, ili potpuno nedostupnih naslova. Nedostupnih kioscima. I samoposlugama, razumije se…
U miso supi Rju Murakamija fascinantan je portret savremenog Japana, njegove dekadencije i mračnih strana protkan sociološkim detaljima. Kendži je mladić koji novac zarađuje radeći kao vodič strancima kroz tokijsko podzemlje seksa. Tri dana prije Nove godine dobija poziv od Frenka, američkog biznismena, zainteresovanog za trodnevni aranžman po tokijskim seks klubovima. Međutim, njegov klijent je sve samo ne običan seks turista i Kendži ubrzo shvata da je u društvu čovjeka koji je možda odgovoran za jeziva djela koja su šokirala Tokio. U miso supi je briljatna studija jedne zemlje i napet triler iz pera jednog od najpopularnijih savremenih japanskih pisaca. Izdavač je Booka.
Imitator glasova knjiga je koja se donekle izdvaja u književnom opusu Tomasa Bernharda. Sadrži 104 priče ili izvještaja o ludilima, zločinima, samoubistvima, tajanstvenim nestancima, sve u svemu apsurdima koji su svakodnevno prisutni u ljudskim životima. Ove bizarne anegdote, neka vrsta crne hronike u Harmsovom stilu, predstavljaju uvod u kasnija Bernhardova velika djela. Knjigom Imitator glasova autor najavljuje svoju blistavu karijeru i opravdava epitet jednog od najvećih svaralaca moderne svjetske književnosti. Izdavač je Lom.
Hlorofilija Andreja Rubanova ruski je nacionalni bestseler. Radi se o sjajnom socijalno-psihološkom romanu o svevremenim i svakodnevnim ljudskim dilemama, strahovima i potrebama. Ujedno je i uzbudljiv triler sa elementima fantastike. Rusija, XXII vijek. Sve stanovništvo preselilo se u prestonicu, a Sibir je dat u zakup Kinezima. Hlorofilija govori o mogućoj verziji budućeg, ali ne i idealnog društva. Izdavač je Solaris.
Tolkin Hamfrija Karpentrera jedna je od najzanimljivijih i najčitljivijih biografija neke ikone književnosti. Džon Ronald Tolkin je rođen 1892. godine. Kao dijete je ostao siroče tako da je odrastao u siromaštvu. Učestvovao je u Prvom svjetskom ratu. Nakon bitke na Somi u kojoj je izgubio neke od nabližih prijatelja, vratio se akademskom životu. Postaje profesor engleskog jezika na oksfordskom Merton koledžu. Jednog dana kad je ocjenjivao studentske radove zapisao je rečenicu: „U rupi u zemlji živio je hobit“ – i svjetska slava ga je čekala. Izdavač je Albion Books.
Od 7 do 13 Tamare Milčić predstavlja svježe sjećanje na prve školske dane. Spisateljica je željna odrastanja i istraživačkog je duha i ima potrebu za novim otkrićima.
Kratka istorija islamske filozofije Tehrana, Seida i Muamera Halilovića prva je monografija o istoriji islamske filozofije čiji su autori iz našeg regiona. Upoznaćemo se sa tri osnovne filozofske škole u islamu. Posebno zanimljivo je upravo posljednje poglavlje koje pokazuje da je islamska filozofija sve do danas jedna vitalna i dinamična disciplina. Izdvač je Kom.
Kako napisati najgoru pesmu knjiga je u kojoj autor Raša Popov tragajući za idealnom rđavom pjesmom u stvari govori o pravilima pisanja dobrih pjesama. Iza humoristinog naslova ovog traktata o poeziji naslućuju se decenije njegovih muka sa riječima, što poezija najčešće i jeste. Ovaj esej između ostalog uči kako se postaje stereotipan i kako se najlakše utopiti u klišeima.
Direktorski bonton knjiga je koja govori o poslovnoj kulturi i kao takva može biti od izuzetne koristi onima koji upravljaju ljudima i događajima. Direktorski posao, odnosno posao rukovodioca je naporan, odgovoran, stresan. Ništa lakše nije biti javna ličnost koja je na meti štampe i paparaca i čije se ponašanje pomno posmatra. Ko misli da kao javna osoba ima pravo da se ponaša kao običan smrtnik u velikoj je zabludi – to je cijena položaja i funkcije zbog koje javne ličnosti često imaju problema sa novinarima i građanima.
Engleski vicevi knjiga je na engleskom jeziku u kojoj se nalaze šale koje je autor Miki Maroti prikupljao godinama. Slično kao i na našim prostorima ismijavaju se karakteristike pojedinih naroda (vrednoća Crnogoraca, mudrost Bosanaca i sl), tako se kod Engleza pojavljuju Škotlanđani, Velšani, Kanađani itd. Na više mjesta prisutan je i njihov govorni dijalekat i slengovi. Ova knjiga će, uz zabavu, poslužiti dobro i za obnovu i proširenje znanja iz govornog i pisanog engleskog jezika te je kao takva preporučljiva za bilo koji uzrast. Izdavač je Agora.
Uzlovi je naziv džepnog priručnika koji će nam pomoći da nađemo pravi čvor za svaku situaciju te je kao takav dragocjen za kampere, penjače, mornare i ribare. Sadrži zaustavne, očne, kučeve, skraćenike i spojne čvorove i korak po korak, uz adekvatne ilustracije prikazuje kako ih ispravno i sigurno vezati. Uz neophodne informacije od građi konopa, priručnik nas upućuje na to da je vrlo važno koju vrstu istog ćemo izabrati. Nakon toga, vrlo detaljno je opisano kako i za koju priliku se pravi određena vrsta čvorova. Sve ovo propraćeno je prikazom više od 50 čvorova u boji. Izdavač je Leo-Komerc.
Leonardo Di Vincenzo, osnivač i vlasnik pivovare ‘Birra del Borgo’, počeo je s ovim poslom 2005. godine. Otvoriti ovakav posao značilo je tada prihvatiti izazov kako god pogledate! Započeo je s idejom talijanskog štiha klasičnim stilovima pive. Italija tada nije imala nikakvu priču o pivi, pa nam je to omogućilo slobodu u inovacijama – kaže u razgovoru za DuList Paolo Bertani, mladi zaposlenik pivovare Birra del Borgo.
Ova priča uskoro bi mogla odjeknuti u Hrvatskoj, pa tako i u Dubrovniku, jer, naime, Talijani na naše tržište dolaze s pivama od kamenice! Da, upravo tako. Naime, Birra del Borgo poznata je, među ostalim, po svojoj pivi ‘Perle ai Porci (‘Biserje pred svinje’), koja se radi s kamenicama, a novost je, kaže Paolo, to što planiraju otkupljivati kamenice iz Malog Stona.
– Moram istaknuti kako se piva radi s kamenicama, ne ekstraktom kamenica. Dakle, tek krećemo ‘prema vama’, ali smo iznimno sretni što ćemo podržati lokalni ‘slow food ‘ festival u Stonu – ističe Paolo, a na pitanje planiraju li možda raditi ‘product placement’ u Dubrovniku, odnosno, hoćemo li uskoro imati priliku kušati talijansku pivu sa (stonskim) kamenicama, odgovara:
– Da, imamo uvoznika, Dianu Jelaska iz Regina del Formaggio u Splitu, koja već sad radi punom parom, te ćete tako u sljedećih nekoliko mjeseci moći probati naše pive po cijeloj Hrvatskoj! – kaže Paolo.
Piva neobičnog naziva, Perle ai Porci, specifična je po svom mirisu, okusu, ona je, kaže Paolo, ‘noble’…
– Kada je kušate, to je kao da ste kušali sjećanje na more. Miriše i okusom je neobična, naime nije preagresivna. Ima omjer između pravog ‘stouta’ te izvrsnog okusa kamenice. Sjajno izbalansiran omjer – kaže. Naravno, piva od kamenica nije jedina u Birra del Borgo za koju biste mogli reći kako je u najmanju ruku neobična.
Kamenice – Ston
– Neke naše ‘bizarne’ pive su okusom prilično nekonvencionalne. Na primjer, ‘Equilibrista’ je piva-šampanjac koja možda čak najbolje prikazuje kakvu mi to filozofiju nosimo u našoj pivovari, naše pomicanje granica! Vjerujemo kako je klasična ideja, stil pive nešto što treba mijenjati, te u to ulažemo sav naš napor, stvarajući nove pive i nove pristupe pivi kao takvoj. Naravno, ne zaboravljamo niti klasične stilove te ‘pive za svakog’, jer piva kao prvo mora biti pitka, izbalansirana te dobar alat za dobro društvo – smije se Paolo.
Radite li ale, lager, nešto treće? Kako radite vaše pive, u drvenim bačvama ili? – zanimalo nas je, a Paolo spremno odgovara:
– Poprilično smo ludi po tom pitanju! Naravno, koristimo drvene bačve za zrenje, ali također i tzv. ‘anphora terracota’ posude… Klasične metode pri na primjer proizvodnji ‘Equilibrista’, a također volimo eksperimentirati na svim poljima izrade pive. Upravo smo započeli sa zanimljivim novim projektom u našoj staroj, maloj pivovari koju smo u potpunosti renovirali, tako da se prebacujemo na 100-postotnu tzv. spontanu pivovaru starog stila, sa 120 bačava u njoj – ističe Paolo.
Bertoni-pivovara
Razumiju li Hrvati pivu, pitamo Paola.
– Hrvatsko tržište orijentirano je ka craft pivama, a to je razlog zašto će možda biti potreban duži put prema kompleksnosti drugih tržišta. A istodobno imate nevjerojatan interes prema pivskoj industriji i vjerujem kako će se puno toga promijeniti u Hrvatskoj u idućih nekoliko godina, što i nas veseli, jer naći novu tržišnu nišu uvijek je pravo zadovoljstvo – kaže Paolo, kojeg smo za kraj zamolili da nam preporuči kakvu dobru kombinaciju jela i pive.
– Pa, što kažete na stout s kamenicama? (smijeh). Preporučio bih stare sireve s lijepom pale ale pivom ili mlade sireve s nježnom saison pivom. Po meni, ovo su klasične, ali uvijek efektne kombinacije – dodaje Paolo uz osmijeh.
Radovi na restauraciji i obnovi crkve Gospe od Anđela, u Verigama, za koju kažu da je „recepcija kruzing turizma Boke Kotorske“, koja ima i status zaštićenog objekta – spomenika kulure druge kategorije, pomalo se privode kraju.
Sa crkve koje su Peraštani 1585. godine oko nje podigli utvrde sa puškarnicama i napravili od ovog mjesta strateški važno utvrđenje za odbranu grada i ulazak unutar zaliva, pruža se jedinstveni pogled na ostrva i Perast .
Iako iznad vrata stoje uklesane godine 1585. i 1654. smatra se da je ova crkva nastala ranije i da su tih godina rađene njene veće obnove.
Crkva je razorena 15. maja 1654. godine prilikom napada Turaka na Perast, ali je iste godine i obnovljena.
Završni radovi na rekonstrukciji crkve koja pripada župi Perast – Kotorska biskupija, privode se kraju, urađen je pristup crkvi, crkva je sanirana, urađen je novi krov, novi toalet, a u pripremi je i podest unutar crkve sa kojeg će se kroz puškarnice pružati jedinstven pogled na dio zaliva, Perast, Gospu …
