Otvoren Kotorski zimski karneval

0

Predstavom “Mi u kupe, vi u špade” u izvedbi teatra “Gašler” i “Kotorskih bokunića” sinoć je u kulturnom centru otvorenen Kotorski zimski karneval.

U prepunoj sali bilo je plesa, smijeha do suza, aplauza, komentara, publika zadovoljna i nasmijana nakon jednosatne predstave u kojoj su se mnogi prepoznali.

“Mi u kupe, vi u špade” je humorističko satirična predstava, u režiji Dolores Bonić Fabian Gashler, koja se bavi životom Kotora i njegovih građana, svakodnevnicom, ljudima …vrijeme je karnevala sve je dopušteno, kaže Dolores, koja je uspjela okupiti sjajnu ekipu, uraditi odličan scenario, režiju, produkciju, bez značajnije finasiske pomoći – 300 eura.

Nakon predstave, kapo kotorskog karnevala Luka Knezović dao je senj čime je i zvanično otvoren Kotorski zimski karneval.

Za danas u 14 sati zakazan je Dječji maskenbal u Mjesnoj zajednici Škaljari, a u 18 u Kulturnom centru, „Art grupa Montenegro” imaće svoje Karnevalsko veče.

„Grdane-zle vile” naziv je mjuzikla koji će u Centru za kulturu izvesti Studio za balet i ples „Alisa” sutra u 18 sati.

U crkvi Svetog Duha u utorak 17.februara od 19 sati učenici Muzičke škole “Vida Matjan” održaće „Koncert pod maskama”.

Gastro Boka – Keks od Lavande

Stara latinska izreka kaže: “Kao što je ruža miris srca, tako je lavanda miris duše”

Rasprostranjena je diljem Mediterana, sve do Afrike i jugoistočnih predjela Indije. Lavanda se koristi više od 2500 godina. Pretpostavlja se da riječ lavanda dolazi od latinske riječi lavare, što znači prati.

Stari su se Rimljani kupali u mirisnim kupkama u koje su dodavali lavandino ulje. Koristili su i sušenu lavandu kod crkvenih obreda i kod poroda.

Grci su isto koristili lavandu, ali više u medicinske svrhe. Mnogi su svještenici u samostanima uzgajali razne ljekovite biljke, a među njima posebno je mjesto imala lavanda. Lavanda je za vrijeme londonske kuge u 18. stoljeću korištena kao zaštita od infekcije na taj način da su je ljudi stavljali ispod nosa i tako disali. Lavanda je takođe bila korisna za vrijeme prvog i drugog svjetskog rata, gdje se koristila kao sredstvo protiv boli i kod previjanja rana kao zaštita od infekcija.

Pridavala su joj se razna svojstva i upotrebljavana je u razne svrhe. Legenda kaže da je upravo lavandina vodica pomogla kraljici Kleopatri da zavede rimskog imperatora Cezara.

Lavanda je, dakle, biljka čarobnih svojstava koja se gajila i po vrtovima u Boki Kotorskoj i gdje su kolači vrlo često mirisali lavandinim mirisom.

Danas vadimo iz “naftalina” jedan recept i to recept za keks sa lavandom…

Keks od lavande :

120 g maslaca ili masti

  • 70 g cukra (šećera) u prahu
  • 1 kašičica cvijeta lavande (suva ili freška)
  • malo korice od limuna
  • 250 g brašna
  • 3 žumanjka
  • 80 g kristal šećera

Maslac ili mast, šećer u prahu, lavandin cvijet i koricu od limuna pjenasto umutiti. Dodati brašno i dobro ga umiješati u smjesu. Na kraju dodajte žumanjke i miješajte toliko dok se formira tijesto.

Tijesto zamotajte u prozirnu foliju i ostavite 15 do 20 minuta u frizideru, a potom ga razvaljajte na debljinu od 5-8 mm. Kalupima vadite željene oblike keksića, potom ih uvaljajte u kristal šećer i pecite u prehodno zagrijanoj rerni (pećnici) na 180 °C, 10 – 12 minuta. Ohladite ih i čuvajte u dobro zatvorenoj, najbolje u staklenoj ili limenoj kutiji.

Najfiniji su 2-3 sedmice nakon što ste ih ispekli, ako potraju toliko. Bitno je da kutija bude dobro zatvorena.

Keks od Lavande
Keks od Lavande

Sajam maslina i vina Bijela – Vesna Đukić maslinarsko društvo “Boka”

0

[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2015/02/Vesna_Djukic_14022015_thumb1652.jpg” width=”700″ height=”395″]/wp-content/uploads/video/Vesna_Djukic_14022015.mp4[/KGVID]

Velika bokeška fešta, Sаjam mаslinа i vinа u  Bijeloj.

Izvršni direktor Mаslinаrskog društvа Bokа Vesnа Đukić o problemima maslinara…

 

 

“Lubarda kao inspiracija” – Izložba radova

0

Lubarda_14022015 thumbnail

U Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru, sinoć je otvorena izložba učeničkih  radova sa likovnog konkursa “Lubarda kao inspiracija”.

Izložbu je otvorila Đina Lazar u ime Fondacije “Petar Lubarda” a prisutne je pozdravio Danilo Kalezić, PR kompanije “Adriatik Marinas”.

Prva nagrada za rad “Da se prestrojim u tvoje jato” pripala je Mariji Marković, učenici Srednje likovne škole “Petar Lubarda” sa Cetinja.

Druga nagrada uručena je Ivani Vujačić iz Srednje mješovite škole “Ivan Goran Kovačić” iz Herceg Novog za rad “Sanjarenje” a treća Vesni Petović iz Srednje mješovite škole “Mladost” iz Tivat za za rad pod nazivom “Igra konja”.

Konkursu je pokrenula i organizovala Fondacija “Petar Lubarda” iz Herceg Novog sa kompanijom  Adriatik Marinas, uz podršku Ministarstva kulture i Zavoda za školstvo.

U muzičkom dijelu programa nastupili su učenici Muzičke škole Lara Bubanja i Dragan Petrović.

Osorski kanal – Cres

0

Kanal Kavuada (Cavanella) prokopan je vjerojatno još u rimsko doba. Razdvaja otoke Cres i Lošinj koji su, nekada davno, bili jedan otok. Spajala ih je tanka prevlaka na ovom mjestu.

Preko kanala postoji most koji se ručno otvara dva puta na dan (u 9 i 17 sati). Most je fiksiran na lošinjskoj strani, a otvara se na creskoj strani, kao što otvarate vrata ili pak prozor. Kanalom mogu prolaziti samo manje brodice, maksimalnom brzinom od oko 5 čvorova. Most se zatvara nakon 15 minuta kada se njime nastavlja promet automobilima. Tijekom ljeta most se otvara svakodnevno dok se u zimskim mjesecima otvara po potrebi.

Na sjevernoj strani, kanal je izložen udarima bure, a na južnoj pak dominira svojom širinom. Katkad je u kanalu izuzetno jaka struja koja može dosegnuti i 6 čvorova. Jaka struja, na ovom mjestu, nije uvjetovana plimom ni osekom, već pojavom koja se zove sechepo, lokalnom izrazu na Genevskom jezeru gdje je zamijećena. Uzajamnim djelovanjem različitih sila stvara se dugački val, kojeg se na pučini gotovo ni ne zamjećuje, ali uzrokuje razliku razine vode u dva dijela Genevskog jezera. Tako je i u Osorskom kanalu. Baci li se u kanal papirić, on ubrzano putuje u jednom smjeru. No, može i zastati te se početi, sve većom brzinom, kretati u drugom smjeru. To je pojava koja se zove seche.

  Brzina struje potaknula je i ideju za zaradu novaca pa je tako Francesco de Papia, osorski patricij, osorskom gradskom vijeću uručio zamolbu kako bi mu se odobrila koncesija za izgradnju mlina na Kavuadi. Bilo je to u 17. st. Sličnu zamolbu predao je i jedan drugi osorski patricij koji je želio napraviti mlin na morski pogon u Jazu, uz grad Osor, gdje su nekada postojale osorske solane. Nažalost, u osorskom gradskom arhivu se ne nalaze i odgovori gradskog vijeća na ove zamolbe te se ne zna jesu li ti mlinovi ikada bili napravljeni.

Velika bokeška fešta – Sajam maslina i vina u Bijeloj

0

Lijepo vrijeme izmamilo je brojne posjetioce i goste na Velikoj bokeškoj fešti, Sаjmu mаslinа i vinа u Bijeloj, koja je danas otvorena po sedmi put.

Feštu je otvorio predsjednik Orgаnizаcionog odborа Nikolа Svilаnović.

Na Sаjаmu mаslinа i vinа brojni izlagači iz Boke Kotorske i drugih djelova Crne Gore, njih 33 ponudili su svoje proizvode od maslina, vina, meda, likera, naranče, drenjine i drugih domaćih proizvoda…

Po tradiciji kako ranijih godinа tako i ove u pаrku ispred Domа kulture, zаsаđeno je stаblo mаsline posvećeno znаmenitom Bijeljаninu Ljubu Zlokoviću, episkopu gornjekаrlovаčkom gospodinu Simeonu.

Mаslinаrsko društvo „Bokа“ organizovalo je edukаtivne rаdionice o uzgаjаnju i prerаdi mаslinа. Novinа ove godine je što na sajmu učestvuju i nаjmlаđi mаslinаri okupljeni oko projektа „Mаslinаrstvo zа nаjmlаđe“ u sаrаdnji sа školаmа u Tivtu i Kotoru.

U zаbаvnom progrаmu na platou ispred Doma kulture nastupili su Grаdskа muzikа Đenovići, mažoretke, ansambl „Egzodus“ i teаtаr „Punа kućа“. Ove godine domаćini fešte su člаnice Udruženjа Rizа i Kolа srpskih sestаrа Bijelа, а u progrаmu su učestvovаla djecа OŠ „Orjenski bаtаljon“ iz Bijele i Dječijeg domа „Mlаdost“.

Udruženje Rizа orgаnizuje petnaesti po redu „Pjesnički mаrаton“ i izložbu skulpturа od drvetа, stаklа i metаlа Rаjkа Novаkovićа iz Požege.

Koncert Milomirа Miljаnićа- Miljаnа je u nedjelju u 19 sаti u Domu kulture.

Velika bokeška fešta - Sаjаm mаslinа i vinа u Bijeloj
Velika bokeška fešta – Sаjаm mаslinа i vinа u Bijeloj

„Prema ranijim podacima u Boki je bilo 180.000 stabala maslina, u Luštici 80.000, danas ne znamo tačan broj. Kao udruženje insistiramo na kvalitet ulja, jer po količini proizvedenog maslinovog ulja ne možemo biti konurecija zemljama u regionu. Prema našim podacima u Boki ima 25 mlinova za ulje, od toga šest savremenih. Nažalost već dvije godine rod maslina je vrlo loš – kazala je izvršni direktor Mаslinаrskog društvа Bokа Vesnа Đukić

Mаnifestаciju je organizovala Mjesnа zаjednicа Bijelа, Maslinarsko društvo „Boka“, u sаrаdnji sа Herceg Festom i pod pokroviteljstvom Opštine Herceg – Novi i postаlа je dio trаdicionаlnog Progrаma mimoze.

Sajam je otvoren danas do 18 sati, kao i u nedjelju 15. februara.

„Jedro nade“ u Tivtu

0

Roman „Jedro nade” bokeljskog pisca Nikole Malovića predstavljen je sinoć, tivatskoj čitalačkoj publici u gradskoj galeriji „Buća Luković“. O knjizi su govorili Vanja Gavrovski menadžer za odnose sa javnošću najveće izdavačke kuće u regionu Laguna, u čijoj ediciji je roman objavljen i autor Malović.

„Izgradnja ovog romana trajala je šest godina, to je roman sa ukusom Mediterana o najpoznatijem dezenskom motivu na svijetu, mornarskoj majci, roman osim o šjor Smekiju, govori i o Perastu…“ između ostalog kazala je Vanja Gavrovski

„U romanima sa mojim potpisom brzo se odvijaju radnje, obiluju detaljima, mirisima i okusima Mediterana, soli. Jedro nade govori o našim vremenima.

U palati Smekija u Perastu nekada se nalazila konfekcija „Perast“ koja je proizvodila mornarske majce. Istraživao sam odkud i kada se pojavila mornarska plavo bijela majca, toga podatka naprosto nema, tako da sam mogao napisati vlastitu spisateljsku priču odkuda i kako je nastao mornarski dezen.

U romanu Jedro nade imamo Perast kao jednog od glavnih junaka, to je roman o fenomenu najpoznatijeg, najseksualnijeg i najavanturističkijeg modnog dezena na svijetu, mornarske majce, koja je ujedno i vojna uniforma u svim vojskama svijeta, osim Crne Gore i SAD-a – kazao je autor Malović.

Književna kritika je primjetila da je Google u mom romanu evoluirao, pa tako postoji google ear, googl eart memori – zadate koordinate i odgledate što se dogodilio, ko se skim sreo i kada, mi ustvari slutimo što se može dogoditi, ali suštinski mi već nemamo esencijalnu slobodu… između ostalog kazao je Malović.

Radnja romana Jedro nade prati Nikolu Smekiju, ambicioznog modnog industrijalca iz Barija, koji se na poziv gradonačelnice vraća u Perast, grad svojih predaka, da bi ponovo pokrenuo i oživio tradicionalnu proizvodnju mornarskih majica.

U svijetu koji potpuno zavisi od tehnologije, evoluirani Google preuzeo je ulogu boga, pa nadgleda sve i svakoga.

Šjor Smekija uspeva da brodi digitalnim lavirintom, otkriva kako je plavo-beli dezen nastao na Mediteranu i kojim to čudom uporno opstaje kroz vjekove. U najljepšem zalivu na svetu, junak se zaljubljuje u neobičnu mještanku koja će mu otkriti, ne samo tajne baroka, već i da je ljubav jedino što internet još uvek ne može da zabilježi i arhivira…

Jedro nade je roman o istorijskom razvitku mornarske majice koja je na Mediteranu mnogo više od elementarnog komada garderobe. Plavo-bele pruge su jedinica stila sveprisutnog pomorskog kulta, modni mit, ali i oličenje seksualnosti. Na primorju je svako ko nosi prugastoplavu majicu hodajuca avantura.

Jedro nade - Nikola Malović
Jedro nade – Nikola Malović

Kapetanski Perast politički je odvojen od susjednog Kotora. Ima predsjednika koji tvrdi da 1492. g. ni na jednom od tri broda s Kolumbom nije plovio katolički sveštenik, ali jeste tumač za hebrejski.

Malović je kao niko prije njega, u roman utkao logiku primorskog načina života, i ispleo ljubavnu priču u srcu urbane barokne bajke. Pred nama je izuzetna povest o čuvenom dezenu koji je postao globalni brend, u čiju istoriju su umješani Jevreji, katolički kraljevi i otkriće Amerike.

Nikola Malović je rođen u Kotoru, živi i radi u Herceg Novom. Vlasnik je kultne knjižare „So“. Diplomirao je na Filološkom fakultetu Beogradu

Objavio je knjigu kratkih priča, Poslednja decenija, novela u dramskoj formi Kapetan Vizin-360 stepeni oko Boke, Lutajući Bokelj, Peraški goblen, Prugastoplave storije, fotomonografiju Herceg – Novi – Grad sa 100.001 stepenicom.

Dobitnik je sedam književnih priznanja, među kojima su, „Borislav Pekić“, „Laza Kostić“, „Majstorsko pismo“, „Lazar Komarčić“, “Pero despota Stefana Lazarevića”, Oktobarske nagrade grada Herceg Novog.

Roman Jedro nade doživjelo je tri izdanja za šest mjeseci.

Karnevao Lastovski u nedjelju 15. februara

0
Lastva karneval
Lastva karneval

Tradicionalni „Karnevao Lastovski“ – najveća karnevalska manifestacija na Tivatskoj rivijeri, održaće se u nedjelju, 15. februara sa početkom u 14 sati. Dođite u Donju lastvu i zabavite se pozivaju organizatori karnevala iz NVO „Harlekin“ Donja Lastva.

Po starom običaju, vesela povorka maski sa karnevalom i ove će godine krenuti ispod stare smokve u naselju VII kvart. U pratnji Gradske muzike Tivat i mažoretki, karneval će biti pronešen kroz cijelu Donju Lastvu do rive gdje će mu se suditi za sva loša djela i probleme građana u protekloj godini.

Egzekucija krivca – spaljivanje karnevala, biće obavljeno na mulu ispred crkve Svetog Roka, a fešta se potom nastavlja velikim maskenbalom u hotelu „Kamelija“, gdje će biti dodjeljene nagrade najboljim maskama, djeci i odraslim.

U programu učestvuju gradska muzika, mažoretke, Rili i Ivana Gajić, specijalni gost mađioničar Klovn Marko.

Costa Concordia
Costa Concordia

Organizaciju „Karnevala Lastovskog“ podržale su Opština i Turistička organizacija Tivat.

Tivat – Promocija romana “Jedro nade”

0
„Jedro nade“ – Promocija romana
„Jedro nade“ – Promocija romana

U Galeriji “Buća Luković” u Tivtu večeras, petak 13.februar u 20 sati održaće se promocija romana Nikole Malovića “Jedro nade”.

Promociju organizuju Centar za kulturu Tivat i Izdavačka kuća “Laguna” Beograd.

Marina Porto Montenegro na sajmu u Majamiju

0

Kompanija Adriatic Marinas predstavlja svoj turistički proizvod – vodeću matičnu luku za superjahte i nautičko naselje Porto Montenegro iz Tivta na Sajmu nautike u Majamiju (Miami Yacht and Brokerage Show), u saradnji sa svjetski poznatom jahting brokerskom agencijom Worth Avenue Yacht.

Svojevrsna galerija na vodi, koja predstavlja impresivne dizajnerske superjahte, otvorena je 12. februara i trajaće do 16. februara.

Sa svojom reputacijom koju je izgradio u prethodnih 27 godina, ovaj Sajam privlači najpoznatije brokerske kuće i jahting agencije kao izlagače, kao i svjetski priznate kapetane, vlasnike plovila na vodi i ljubitelje nautike i sportova na vodi.

Kao dobitnik prestižnog godišnjeg priznanja u kategoriji Najbolja marina za superjahte 2015, koju joj je dodjelila TYHA, marina Porto Montenegro je jedna od najatraktivnijih jahting destinacija na svjetskom tržištu. Zadovoljstvo nam je što imamo priliku da ih predstavimo na ovogodišnjem Sajmu u Majamiju, poručuju iz britanske brokerske agencije Worth Avenue Yacht.

2015 02 Miami
2015 02 Miami