Kotor – Tender ostao visiti niz bok Costa Mediterranea – foto Boka News
Nakon neplaniranog zadržavanja u Kotoru od preko 36 sati, kruzer „Costa Mediterranea“ konačno je rano jutros, isplovio iz Boke Kotorske. Brod koji je 24.avgusta stigao u Kotor kao jednu od luka na redovnom osmodnevnom krtsrenju Mediteranom na koje je „Costa Mediterranea“ krenula 22. avgusta iz Trsta, ovdje je doživio nesvakidašnju havariju jer je jedan od njegovih tendera (putničko-spasilačkih čamaca), zbog kvara na njegovoj krmenoj sohi, ostao da visi niz lijevi bok broda.
Posada kruzera ni nakon više pokušaja, nije uspjela da ispravi tender broj 6 i ponovno ga podigne na palubu. U tim pokušajima tenderu je probijen trup i oštećen dio ograde na „Costa Mediterranei“ koju su juče stoga pohodili i inspektori italijanskog klasifikacionog zavoda RINA čiju klasu ima taj brod, kako bi se uvjerili u stanje preostalih spasilačkih plovila i opreme na kruzeru.
U dogovoru sa centralom kompanije „Costa Crociere“ u Đenovi i osigurateljem broda, da pomogne italijanskom kruzeru koji je zbog prooblema sa tenderom, na sidrištu luke Kotor ostao dan ipo duže od planiranog, juče kasno poslijepodne angažovana je mehanizacija kotorske kompanije „YU Briv“. Brodu je tako prišao tzv. jack up, odnosno samopodizni ponton TEG-25 na kome je bila velika autodizalica, pa je započela višečasovna delikatna operacija ispravljanja nagnutog i visećeg tendera, te njegovo spuštanje na palubu pontona. Ovdje su obavljene najnužnije opravke na člamcu, zakrpljena oštećenja na njegovom trupu, a za to vrijeme otklonjeni su i kvarovi na sohi na palubi „Costa Mediteranee“, pa je čamac konačno oko 3 sata ujutro,dignut, ponovno postavljen na svoje mjesto na kruzeru i testiran. Tek tada su lučke vlasti dozvolile italijanskom kruzeru da isplovi iz Kotora, pa je 293 metra dugi brod od 85.700 tona u ranu zoru jutros izašao iz zaliva Boke. Zbog vanredne situacije koja ga je zadržala preko 36 sati u Kotoru, kompanija „Costa Crociere“ otkazala je planirana uplovljavanja u grčke luke Argostoli i Krf, te je brod jutros krenuo za Dubrovnik.
Incident sa tenderom broj 6 na „Costa Mediterranei“ na sreću, prošao je bez žrtava ili povrijeđenih putnika i članova posade jer je čamac u momentu kada su ga pokušai spustiti u vodu, bio prazan. Koliko su takvi incidenti opasni, najbolje potvršuje primjer kruzera „Thomson Majesty“ na kojem je u vrlo sličnoj nesreći, prije dvije ipo godine na Tenerifama, poginulo pet ljudi.
Desantni brod “Ikaria” L-175 Ratne mornarice Grčke, uplovio je kasno prekjuče poslijepodne u luku Kotor, gdje će u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori i njenoj Mornarici, taj ratni brod ostati do 27.avgusta.
Posjeta ovog broda Kotoru predstavlja dio programa vojne saradnje Ministarstva odbrane Crne Gore i Ministarstva nacionalne odbrane Grčke.
“Ikaria” desantni brod koji nosi tenkove i ostalo teško naoružanje, a trenutno je angažovan okviru ljetnjeg školskog krstarenja pitomaca Vojnopomorske akademije Ratne mornarice Grčke po Mediteranu. Krstarenje se obavlja u okviru redovnih godišnjih obrazovnih treninga Ratne mornarice Grčke, pa su ova dva dana kadeti sa Vojnopomorske akademije Grčke, sa članovima posade i oficirima “Ikarie”, njih ukupno 250, u prilici da posjete luku Kotor i realizuju obrazovne posjete Kotoru, Tivtu, Budvi i Cetinju.
“Ikaria” je treći u seriji od ukupno pet velikih desantnih brodova klase “Jason” koji su za RM Grčke u domaćim brodogradilištima napravljeni u periodu od 1994 do 2000 godine. Brod dug 116 I širok 15 metara, ima deplasman od 4.470 tona, a može ukrcati 20 teških tenkova ili 17 oklopnih borbenih vozila pješadije, te ukupno 300 ljudi. Brod je naoružan sa jednim topom kalibra 76 mm, dva topa kalibra 40 mm i dva topa kalibra 20 mm, a ima i platformu za slijetanje helikoptera.
U ime Opštine Kotor goste su pozdravili potpredsjednici Opštine Jovo Suđić, Branko Nedović i Tvrtko Crepulja koji su u zgradi opštine priredili prijem za grčkoj vojnog atašea u Crnoj Gori, kapetana bojnog broda Leonidasa Tsiantoulasa i komandanta broda “Ikaria”, kapetana fregate Joanisa Karatsaza.
Ikaria grčki vojni brod
Inače, Mornarica VCG ima veoma dobru saradnju sa Ratnom mornaricom Grčke – nekoliko crnogorskih studenata školuje se na grčkim vojnim akademijama, naši ratni brodovi vjebaju sa grčkim u seriji godišnjih pomorskih vježbi zemalja ADRION inicijative, a naši mornarički oficiri i podoficiri bili su ukrcani na grčke fregate sa kojima su učestvovali u međunarodnoj vojno-pomorskoj misiji EU NAVFOR ATALANTA na suzbijanju piraterije u vodama Indijskog okeana i Adenskog zaliva.
Grupa od osam studenata i asistenata sa novosadskog Tehničkog fakulteta, departmana za građevinarstvo, sa profesorima, dr Đorđem Lađevićem i dr Vlastimirom Radonjaninom započela je u utorak, 25. avgusta u Meljinama na željeznom mostu, petodnevni program na ispitivanju stanja starih kamenih i željeznih mostova na području opštine Herceg Novi.
U opštini Herceg Novi ima više od 20 kamenih mostova, koji su građeni u raznim periodima, od turske, mletačke, francuske, austrougarske do jugoslovenske uprave.
Za narednih pet dana biće urađene analize postojećeg stanja desetak mostova u opštini Herceg Novi.. Takođe, zadatak grupe je davanje stručnog mišljenja o stanju i kvalitetu konstrukcija, oštećenjima kao i mogućim sanacijama, kao osnova budućih projekata revitalizacije ovog vrijednog graditeljskog nasljeđa, koje nije pod zaštitom države niti opštine i podložno je uništenju.
Jučerašnje aktivnosti su bile vezane i za stari kameni most Matkovića koji je još i u dosta dobrom stanju, što se nikako ne može reći za željezni most u Meljinama.
,,Svakog dana grupa će se baviti premjeravanjem, uzimanjem uzoraka veziva i materijala, kao i stručnim opservacijama u koordinaciji sa svojim profesorima za mostove u Bijeloj, Zelenici, Kutima, Sutorini i na Ljutom potoku.
Ispitivanje stanja mostova
Opština je još ranije dala saglasnost za ove aktivnosti a pokrovitelj boravka radne grupe studenata i asistenata FTU je Turistička organizacija Herceg Novog.
Obnovljeni i uređeni mostovi trebalo bi da budu valorizovani kao vrijedno graditeljsko nasljeđe, stavljeni pod zaštitu zakona o graditeljskom nasljeđu. Takođe, oni bi trebali da budu nova turistička atrakcija Herceg Novog”, navela je koordinator projekta, Olivera Doklestić.
Italijanski kruzer „Costa Mediterranea“ imao je večeras minimum šansi da isplovi iz Kotora gdje je neplanirano zadržan preko 30 sati zbog nezgode sa jednim od njegovih putničkih čamaca-tendera. Zbog kvara na sohi kojom se sa palube broda spušta u more, tender broj 6 „Costa Mediterranee“ pao je niz lijevi bok broda i ostao tako da visi, jer posada kruzera ni nakon više pokušaja, nije uspjela da ga ispravi i ponovno podigne na palubu. U tim pokušajima tenderu je probijen trup i oštećen dio ograde na „Costa Mediterranei“ koju su danas pohodili i inspektori italijanskog klasifikacionog zavoda RINA čiju klasu ima taj brod, kako bi se uvjerili u stanje preostalih spasilačkih plovila i opreme na kruzeru.
Da pomogne italijanskom brodu danas poslijepodne angažovana je mehanizacija kotorske firme „Yu Briv“ – samopodizni ponton TEG-25 na koga je ukrcana autodizalica, remorkeri i jedno pomoćno plovilo. Delikatna operacija „oslobađanja“ tendera iz nezgodnog položaja i njegovog vraćanja na palubu kruzera večeras nije uspjela do 21 sat. Šanse da brod isplovi su minimalne, jer je RINA naložila da se oštećeni tender nadomjesti sa novim automatskim splavovima za spašavanje koji su naručeni iz Splita i čiji se dolazak u Kotor tek očekuje.
Zbog vanrednog događaja sa tenderom o kome su inače, danas izvijestili gotovo svi italijanski mediji, kompanija „Costa Crociere“ je izmijenila itinerer aktuelnog krstarenja „Costa Mediterranee“. Preskočeno je planirano putovanje iz Kotora za grčku luku Argostoli, pa je određeno da brod iz Boke krene direktno za Krf. Kompanija je prokušala da ublaži nezadovoljstvo putnika broda zbog neplaniranog zadržavanja u Kotoru na način da su im danas ponuđeni izleti po Crnogorskom primorju po 30 odsto nižoj cijeni, svakom punoljetnom putniku „Costa Mediterranee“ kompanija je poklonila po 100 eura kredita za potrošnju na vanpansionskim sadržajima na brodu, a svima koji su već bukirali izlete u Argostoliju, biće vraćen novac. Da bi doprinijela smanjenju problema koji su zatekli italijanskog brodara, preduzeće Luka Kotor AD, od juče u 14 sati kada je „Costa Mediterranea“ trebala da isplovi iz Kotora, italijanskom kruzeru nije naplaćivala lučke usluge.
U crkvi Svetog Duha u Kotoru danas je potpisana Kotorska inicijativa, memorandum o saradnji četiri najznačajnija ljetna regionalna festivala: Međunarodnog festivala KotorArt iz Crne Gore, Dubrovačkih ljetnih igara iz Hrvatske, Festivala Ljubljana iz Slovenije i Ohridskog ljeta iz Makedonije.
Memorandum o saradnji potpisali su Ratimir Martinović, direktor KotorArta, Mladen Tarbuk, intendant Dubrovačkih ljetnih igara, Darko Brlek, direktor Festivala Ljubljana i predsjednik Europske asocijacije festivala, i Elizabeta Jankulovska, direktorica Ohridskog ljeta.
Cilj potpisivanja Kotorske inicijative je intenzivnije saradnje među festivalima, te otvaranje prostora za realizaciju zajedničkih projekata i programa, razmjenu projekata i iskustava te jačanje kulturne saradnje među državama potpisnicama, rečeno je.
Kotorska inicijativa – foto Boka News
Potpisivanju sporazuma prisustvovali su ministar kulture Hrvatske Berislav Šipuš, ministar kulture Crne Gore Pavle Goranović i sekretar Direktorata za stvaralaštvo u slovenskom Ministarstvu kulture Matjaž Šekoranja.
Crnogorski ministar kulture Goranović istako je značaj potpisivanja Kotorske inicijative, kazavši da ovu inicijativu promatra kao mogućnost prezentacije crnogorske kulturne ponude u susjednim zemljama.
„Posebno me raduje što je ova inicijativa potekla iz Kotora, grada koji simbolizira suživot i dijalog. Očekujemo od svih potpisnika Kotorske inicijative da ubuduće rade na jačanju suradnje i podstiču druge kulturne subjekte da se i oni povedu ovakvim inicijativama, dodao je Goranović.
Kotorska inicijativa – foto Boka News
Hrvatski ministar kulture Šipuš naglasio je kako je ovo važan korak za Crnu Goru i Makedoniju koje se približavaju Evropskoj uniji obzirom ta su Hrvatska i Slovenija njene članice.
Svaki od ovih umjetničkih festivalskih segmenta podsjeća na ono što Evropa već jeste. A to je – Evropa je kultura-kultura je Evropa. Svi ovi naši festivali i sve naše zemlje koje su se ovde danas okupile, svjedoče činjenicu da mi shvaćamo da je kultura dio nas, svake od ovih nacija, ali i dio Evrope, isto tako da je i Evropa sama po sebi kultura. Evropa treba pokazati svoju kulturu i u najtežim situacijama pa i u ovim sada političko kriznim, rekao je ministar Šipuš.
Nama je ovaj sporazum jako bitan jer se Dubrovnik kandidirao za Europsku prijestolnicu kulture 2020., Vrlo su važne i konkretne akcije za jednu takvu kandidaturu, a ne samo lijepo sročeni planovi i prijavnice, kako bi se u Dubrovniku događala evropska kultura u svojoj subspecijalnosti, rekao je intendant Dubrovačkih ljetnjih igara Mladen Tarbuk.
Kotorska inicijativa – foto Boka News
„Namjera Kotorske inicijative je ostvarenje boljeg dijaloga i intenzivnije saradnje među festivalima i otvaranje prostora za realizaciju zajedničkih projekata i programa, razmjenu projekata, programa i iskustava, kao i jačanje kulturne saradnje među zemljama potpisnicama. Lično sam zahvalan svima što su se odazvali pozivu prepoznajući potrebu i važnost okupljanja, udruživanja i zajedničkog djelovanja” kazao je Ratimir Martinovića direktor KotorArt-a.
COSTA MEDITERRANEA sa tenderom koji i dalje visi niz lijevi bok broda
Operacija podizanja tendera putničkog broda „Costa Mediterranea“ koji, zbog kvara na krmenoj sohi kojom se sa palube broda spušta u more, već više od 30 sati „visi“ na lijevom boku kruzera usidrenog u luci Kotor, još nije počela. Budući da posada broda ni nakon više pokušaja nije uspjela da sama na palubu kruzera podigne tender broj 6, angažovana je mehanizacija kotorske hidrograđeinske firme „Yu Briv“ – tzv. samopodizni ponton TEG-25 na koga je ukrcana velika autodizalica, remorkeri i jedno pomoćno plovilo, a koji treba da pruže pomoć italijanskom brodu. Budući da je riječ o delikatnoj situaciji i operaciji kakva se rijetko dešava u našim vodama, pregovori predstavnika brodara, italilijanske kompanije „Costa Crociere“, njihovog agenta u Crnoj Gori, firme BCM i osiguratelja broda, o cijeni i uslovima pod kojima će „Yu Briv“ odraditi ovaj posao su se odužili, pa operacija nije počela danas u 14 sati kako je prvobitno bilo planirano.
Brod ne može isploviti iz luke Kotor koji sve dok se čamac ne „oslobodi“ iz nezgodne pozicije, posada popravi pokvarenu sohu i tender ponovno ne vrati na palubu kruzera. Stogoga je „Costa Mediterranea“ i dalje usidrena a sidrištu broj 1 ispored naselja Muo.
Zbog vanrednog događaja sa tenderom broj 6, „Costa Crociere“ je izmijenila planirani itinerer aktuelnog krtarenja „Costa Mediterranee“ koja je još juče u 14 sati trebala iz Kotora da isplovi za grčku luku Argostoli. Uplovljavanje u tu luku je međutim, zvanično otkazano, pa će brod iz Kotora, čim bude okončana nesvakidašnja hvaraija sa tenderom, a inspektori italijanskog klasifikacionog zavoda RINA čiju klasu ima „Costa Mediterranea“, potvrde da je kvar na sohi otklonjen, odmah krenuti prema ostrvu i luci Krf u Grčkoj, gdje je brod trebalo da uplovi nakon Argostolija. Inače, ovaj 293 metra dugi kruzer od 85.700 bruto-tona, trenutno je na osmodnevnom krstarenju Mediteranom na koga je krenuo 22.avgusta iz luke Trst u Italiji.
Kotor – Tender ostao visiti niz bok Costa Mediterranea – foto Boka News
U međuvremenu su preduzete sve mjere da putnicima italijanskog kruzera bude kako-tako nadoknađeno neplanirano zadržavanje u Kotoru. Kompanija „Costa Crociere“ je svim putnicima i danas ponudila da idu na razne izlete po Crnogorskom primorju uz popust od 30 odsto na cijenu tih izleta. Svakom punoljetnom putniku broda italijanska kompanija je poklonila po 100 eura kredita za potrošnju na vanpansionskim sadržajima na brodu, a svima koji su već bukirali izlete u Argostoliju, biće vraćen novac. Da bi doprinijela smanjenju problema koji su zatekli italijanskog brodara, preduzeće Luka Kotor AD, od juče u 14 sati kada je „Costa Mediterranea“ trebala da isplovi iz Kotora, italijanskom kruzeru ne obračunava niti naplaćuje lučke usluge.
Predsjednica opštine Herceg-Novi Nataša Aćimović sastala se danas sa vojnim atašeom Ambasade Republike Austrije iz Beograda Tomasom Ahamerom i austrijskim potpukovnikom Martinom Šeserom.
Dogovoreno je da će Ambasada Austrije 8. oktobra u Herceg-Novom prirediti ceremoniju odavanja počasti palim i umrlim vojnicima, na Gradskom groblju na Savinskoj Dubravi, koje je pred Prvi svjetski rat formirala vojska austrougarske monarhije.
Tog dana biće položeni vijenci, održana komemoracija i izrečena molitva za pokoj duše svih palih vojnika. U ceremoniji će učestvovati pripadnici Vojske Crne Gore.
Kako je najavljeno, očekuje se prisustvo ambasadora Austrije i Mađarske u Podgorici, Johana Froliha i Kristijana Poše, a čeka se i potvrda o dolasku crnogorske ministarke odbrane Milice Pejanović Đurišić, načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Dragana Samardžića, kao i predstavnika ambasada i vojnih izaslanstava drugih država.
„Tražili smo posebno mjesto jer će ovo biti prva ceremonija ovog tipa u Crnoj Gori. Nadam se da je ovo samo prva i da ćemo ceremoniju organizovati svake godine u Herceg-Novom“, istakao je austrijski vojni ataše Tomas Ahamer.
Opština Herceg-Novi će se pobrinuti za obezbjeđenje ceremonije i ozvučenje, kao i za čišćenje spomen grobnice poginulim i umrlim vojnicima, kazala je Aćimović.
Vječno počivalište za oko 780 vojnika
Sada Gradsko groblje na Savini, osnovano je pred Prvi Svjetski rat, kao austrougarsko vojno groblje. Prema podacima koje je prikupio Ćaba Mađar, počasni konzul Mađarske u Crnoj Gori, na tom mjestu počiva oko 780 boraca, pretežno austrougarskih, ali i engleskih, italijanskih, srpskih. On posjeduje spisak sa imenima svih vojnika.
„Groblje je nakon rata preuzela Kraljevina Jugoslavija i bilo je nadležnost Vojne Bolnice u Meljinama. Nakon Drugog svjetskog rata uslovi za prevoz preminulih vojnika poboljšali su se, pa je groblje postalo teret za Bolnicu. Tada je predato Opštini i vremenom je preraslo u gradsko groblje“, kazao nam je Mađar.
Tokom proteklog vikenda „Rotary club Budva“ na ostrvu Sveti Nikola, organizovao je po peti put, proslavu Nacionalnog Rotari dana i tom prilikom rotarijanci, članovi njihovih porodica i prijatelji putem donacija i lutrije prikupili su skoro 10.000 eura za opremanje Porodiljskog odjeljenja bolnice u Kotoru, prenosi RTV Budva.
„Mislim da ćemo znati kvalitetno upotrebiti ova sredstva za kvaliteniji boravak i liječenje naših pacijenata i kvalitetniji rad“- kazao je direktor bolnice dr Ivan Ilić.
„Ova donacija će ići za kupovinu novih porođajnih stolova i „toplog“ stola za Pedijatrisko odjeljenje kazala je načelnica porodiljskog odjeljenja dr Dragana Frančesković
Izvršni odbor Sindikalne organizacije Instituta Dr “Simo Milošević” sazvao je Zbor radnika, akcionara i penzionera Instituta Igalo za petak, 28. avgust u 13,45 sati, na parkingu ispred II faze. Povod – Vlada Crne Gore odobrila je prodaju većinskog državnog paketa akcija Instituta “Simo Milošević”
Uz poziv iz Sindikata Instituta naglašavaju – “Ovaj Zbor nije politički i to neće biti !!!”
Vlada Crne Gore odobrila je prodaju većinskog državnog paketa akcija Instituta “Simo Milošević” iz Igala britansko-američkom konzorcijumu International Wellness Group Limited za 10 miliona eura. Procijenjena vrijednost kompleksa je, međutim pet puta veća od iznosa koji je ponudio potencijalni kupac što je izazvalo burne reakcije u dijelu opozicije i NVO sektora.
No, po zakonu u ovakvim poslovima prvu i posljednju riječ daje Vlada tako da je nakon četiri tendera i samo jedne ponude prodaja Instituta gotovo završena stvar.
Šta potencijalni kupac Insituta u Igalu dobija za 10 miliona eura?
Dobija 56 odsto akcija, 200 hiljada kvadrata zemljišta, 80 hiljada kvadrata poslovnog prostora, lokaciju na 150 metara od plaže i kompleks koji ukupno vrijedi 65 miliona eura.
U pregovorima sa britansko-američkim konzorcijumom, koji je jedini dostavio ponudu, Tenderska komisija je usaglasila osnovne elemente ugovora i prodajnu cijenu od 10.025.306 eura i obavezu ponuđača da investira najmanje 50 miliona eura u roku pet godina od preuzimanja Instituta.
No obaveza investitora da uloži taj novac u Institut nije garancija da će tako i biti na šta opominje dosadašnje iskustvo sa gotovo svim stranim investitorima.
Toga se pribojava i Goran Tuponja, član skupštinske komisije za praćenje i kontrolu privatizacije:
„Skeptičan sam što se tiče realizacije investicija koje se tako daju ugovorom jer mi jednostavno nemamo dovoljno dobre mehanizme koji bi to kasniej ispratili ispunjavanje stavki iz ugovora. Generalno sam mišljenja da mi prelako i preobimno rasprodajemo našu najvrjedniju imovinu i često se pitam da li smo mi toliko nesposobni da sami upravljamo tom imovinom na jedan kvalitetan način nego moramo baš da je rasprodajemo.“
Za Savjet za privatizaciju ponuda britansko američkog konzorcijuma predstavlja dobar model valorizacije potencijala Instituta, budući da kako su objasnili obezbjeđuje prijeko potrebne investicije i znatno unapređuje osnovnu djelatnost Instituta.
Kupac dobija 56 odsto akcija, 200 hiljada kvadrata zemljišta, 80 hiljada kvadrata poslovnog prostora, lokaciju na 150 metara od plaže i kompleks koji ukupno vrijedi 65 miliona eura
No, u Savjetu za privatizaciju sjede i pojedinci koji su u bili protiv da se Institut da američko britanskom konzorcijumu.
„Ja sam definitivno na tom stanovištu da je trebalo ispoštovati stav lokalne uprave u Herceg Novom i da je kada je u pitanju valorizacija instituta trebalo potražiti nekog drugog, nekog ko zaista dolazi iz te branše i ko bi definitivno bio pravi investitor i garant da će institut opstati i u periodu koji slijedi i za generacije koje dolaze“, kaže predstavnik Unije slobodnih sindikata CG Srdja Keković.
Odmah po objavi informacije da je Vlada odlučila da proda Institut u Igalu za nešto iznad 10 miliona eura oglasila se SNP u Herceg Novom.
Iz kluba odbornika te partije najavili su da će tražiti hitnu sjednicu Skupštine opštine i raspisivanje vanrednih lokalnih izbora, ukoliko Savjet za privatizaciju ne poništi tenderski postupak za privatizaciju Instituta.
Institut Igalo
Predsjednica OO SNP u Herceg Novom Danijela Đurović kaže da je Vlada donijela odluku protiv interesa građana Herceg Novog:
„Odluka Vlade koju je donijela na Savjetu za privatizaciju je u suprotnosti sa zaključcima koje je donijela Skupština Opštine Herceg Novi glasovima i DPS koji su bili protiv tog investitora i takvog načina privatizacije.“
Inače, do jučerašnje odluke Vlade, protiv prodaje Instituta jedinom zainteresovanom bili su i vlast i opozicija u Novom. No, nakon Vladine odluke za vladajuću koaliciju u tom gradu ponuđač više nije sporan.
Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora kažu da je po svemu sudeći prodaja instituta prilično mutna rabota, te da Vlada nastavlja rasprodaju vrijedne državne imovine.
„Problematično je to što se ovakva praksa Vlade ponavlja i čini mi se da je krajnje vrijeme da Državno tužilaštvo počne da ispituje ovakve slučajeve jer u konkretnom imamo situaciju da je zvanična procjena te imovine mnogo, mnogo veća od one za koju Vlada sada namjerava da je nekome ustupi. Dovoljna je ta nesporna činjenica da u uređenim, pravnim državama izazove automtasku reakciju Državnog tužilaštva“, ističe pravni savjetnik u MANSu Veselin Radulović.
No, i pored protesta i negativnih komentara povodom odluke Vlade , konačnu riječ na prodaju Instituta po zakonu daće upravo premijer i njegovi ministri tako da su šanse da eventualno Skupština Crne Gore ili neko drugi u državi ospori cijeli posao gotovo nikakve.
Goran Tuponja iz skupštinske komisije za praćenje i kontrolu privatizacije objašnjava i zašto:
„Parlament na žalost ne odlučuje o tim stvarima. Apsurdno je da parlament odlučuje o zakupu državne imovine koja se idaje na period duži od 30 godina dok se za zakup do 30 godina pita isključivo Vlada. Za situacije u kojima se putem javnog tendera prodaje državna imovina o tome krajnju riječ ne daje skupština.“
Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju “Dr Simo Milošević” Igalo postoji već skoro sedam decenija, a reputaciju kvalitetnog liječilišta je stekao još za vrijeme socijalističke Jugoslavije. U okviru ovog kompleksa je i Titova vila – Galeb, a važnu referencu vjerovatno predstavlja i činjenica da ova institucija dovodi pacijente i goste iz Norveške sa kojom ima ugovor koji traje već skoro četrdeset godina.
Ugledna kuća sa 750 zaposlenih u koje spada stručno osposobljen kadar, sa vrijednom imovinom i zemljištem na najboljoj lokaciji u Herceg Novom sada se prodaje za, po mnogima, višestruko manje novca nego što zaista vrijedi.
