Vrijeme je ili stađun od limuna, naranača, kako slatkih tako i divljih, koje se obično uzimaju kao svježi desert ili kao dodatak voćnoj salati. A kako bi sačuvali ljepotu i mirise ovog ukusnog voća koji krasi bokeške vrtove i đardine, ovog vikenda donosimo recepta za jednostavnu i ukusnu marmeladu.
Smatra se da naranče potiču iz Azije, da bi u 15. vijeku stigle u Evropu, na Mediteran. Naranče su bogate vitaminom C, A, B1, B9 (folnom kiselinom), kalijem, kalcijem i vlaknima.
Narodna mudrost kaže da je sok ovoga voća ujutro zlato, u podne srebro, a naveče bronza.
U Boki, da je naranča ujutro lijek a naveče olovo.
Dakle evo recepta za marmeladu od domaćih naranči.
Potrebno je oko 1 kg naranača, oko 200 mil vode, 500 gr cukra (šećera), 3 vanilije kao i 1 limun i naravno malo dobre volje.
Naranče dobro oprati , pa polovini oguliti koru i narezati. Drugu polovinu narezati na manje komade zajedno sa korom . Sve staviti u posudu za kuvanje , dodati vodu i kuvati, pa kada provri nastavi još 40 min, uz povremeno miješanje dok voće ne omekša.
Omekšanom voću dodaje se šećer , vanilija , sok i nasjeckana kora od limuna . Sve vrati na vatru i kada provri kuvati još 10 min – dok se šećer ne otopi i marmelada ukuva .
Ako ne volite komadiće kore kroz mermeladu, štapnim mikserom usitniti komade naranče do željene veličine i kuvati još 10-tak min .
U međuvremenu tegle ugrijati u pećnici , obicno na 100 stepeni, pa vrelu mermeladu sipati u vrele tegle . Odmah ih zatvariti i okrenuti naopako da se same vakumiraju.
Ovako vakumirane mogu trajati i nekoliko godina . Čuvati na hladnom i tamnom mjestu.
Džem od naranči
Džem od ljutih naranči
Kako su naši vrtovi bogati i ljutim narančama koje su se jednako sadile i njegovale kao i slatke, evo jednog laganog recepta za džem . Potrebno je da imate
4 veće ljute naranče
1 l vode
1 kg cukra (šećera)
Naranče iscijediti a kospice staviti u gazu i zavezati; (potrebne su), kore sitno samljeti. U 1 l vode staviti sok od naranača, mljevene kore i gaza sa košpicama treba da odstoji 18 – 20 sati. Nakon toga izvaditi gazu s košpicama a u sok staviti 1 kg sećera. Kuvati oko pola sata i paziti da se ne zgusne jako, pa potom u tegle…
Završni program 46.Praznika mimoze biće 28. februara „Suđenje novskom Karnevalu”. Direkcija festivala raspisala je javni konkurs za tekst optužnice.
U uslovima konkursa navedeno je da bi tekst trebalo da bude jezgrovit i duhovit, ne duži od tri stranice, broj likova je ograničen na pet.
Tekstove pod šifrom u tri primjerka sa naznakom „Za karneval” treba dostaviti u zatvorenoj koverti na adresu JUK Herceg fest Njegoševa bb. Ime autora i kontakt telefon treba dostaviti takođe u zatvorenoj drugoj koverti.
Rok za dostavljanje tekstova je 9. februar 2015. a najbolji tekst biće novčano nagrađen.
Otok Vis posljednjih mjeseci nema sreće s vremenskim (ne)prilikama. Nakon što su krajem godine ovaj srednjodalmatinski otok pogodile ekstremne oborine, tijekom jučerašnjeg dana Vis je bio na direktnom udaru ciklone Mirjana.
Iako je nevrijeme bilo najavljeno, a MeteoAlarm potpuno ispravno izdao najveći stupanj upozorenje za nadolazeće nevrijeme u Dalmaciji, malo je tko mogao očekivati to što će se u petak navečer dogoditi u Komiži. Naime, tamo je cijeloga dana vrijeme bilo vrlo nestabilno. Na jačinu ciklone ukazivao je i iznimno nizak tlak na razini mora od oko 975 milibara. Ujutro je u Komiži, sve do 14 sati puhalo jako i olujno oštro, vjetar koji puše s juga, piše Dalmacija News.
Onda je stigla kiša s jugom, da bi između 19 i 20 sati vjetar okrenuo na olujnan i orkanski jugozapadni vjetar kojega na Visu zovu garbin, a u nekim drugim dijelovima Dalmacije lebić. Garbinada je bila toliko jaka da je dosezala brzinu od 60 do 70 čvorova, a najjači udari prelazili su orkanskih 130 km/h. Garbinada i njeni iznimno opasni valovi, a Komiža je reljefno potpuno otvorena ovom opasnom vjetru, bili su praćeni izraženom ciklonalnom plimom.
Komiža – Photo Crometeo
Rušilačka snaga ciklone kroz plimu i garbin svom se silinom okomila jučer navečer na Komižu, pa mještani kažu da je ovo sigurno jedna od najjačih garbinada koja je pogodila njihov otok i grad.
Na komiškoj rivi, kod ribarskog spomenika, more je poptuno urušilo 6 do 7 metara cesta, dizalo je asfalt i kamene blokove. More je također potpuno srušilo ogradni armirani zid uz cestu.
Za vrijeme nevremena teže je ozlijeđena gospođa Prohaska kojoj je val probio vrata i ozlijedio je u vlastitom dnevnom boravku.
Komiža nevreme – Photo Crometeo – Dalmacija News
– Vrata su pukla od siline udara valova i udara kamenja i betona, ali puntiželi su spriječili da garbin izvuče brod iz konobe. Ipak je to konoba starih Komižana koji znaju s “kim” imaju posla – rekao nam je očevidac.
Komiža
Za vrijeme nevremena intervenirali su vatrogasci DVD-a Komiža koji su prvo imali akciju spašavanja jedne ribarske brodice, a onda su sve do jutra, zajedno s lokalnim komunalcima, imali pune ruke posla na komiškoj rivi gdje su sanirali štetu. Sve do jutra trajala je akcija ispumpavanja vode iz stana obitelji Prohaska, a stan je ponovno bio useljiv oko 8 sati ujutro.
U nevremenu je potopljeno i najmanje šest manjih plastičnih čamaca.
Veliko nevrijeme koje je sinoć vladalo na primorju, pričinilo je dosta štete na obalnoj infrastrukturi i manjim plovilima u Tivtu. Olujni jugo, koji je tokom noći skretao na zapadnjak, čak je i unutar zaliva Boke digao valove visoke i po nekoliko metara, što je, u kombinaciji sa izuzetno visokim nivoom mora zbog plime, rezultiralo da more sinoć čak poplavi i gradsku rivi u šetalište Pine u centru grada. Prelivanje mora preko Pina, sve do pragova najbližih objekata, ne pamte ni najstariji Tivćani, ali srećom, voda nije ušla u prizemlja poslovnih prostora zgrada u ovom dijelu Tivta.
O snazi nevremena govorile su gomile smeća, pijeska i nanosa koje je morska voda ostavila na nedavno uređenoj i rekonstruisanoj tivatskoj rivi, a koje su komunalci danas čistili i uklanjali. Budući da su bile pod morem, vjerovatno će uginuti većina tek zasađenih ukrasnih biljaka na zelenim površinama na gradskoj rivi.
Nakon nevremena
Pobješnjelo more najviše problema izazvalo je u Donjoj Lastvi i na Seljanovu. U uvali Seljanovo valovi su potopili nekoliko barki vezanih za bove, i djelimično pomjerli plutajuće gatove nove male marine u izgradnji preduzeća „Win“. Stari kameni parapet i dio šetališta ispod parka hotela „Kamelija“ u Donjoj Lastvi nisu odoljeli snazi prirode, pa su ih valovi srušili, a more koje se prelivalo preko cijelog obalnog puta u Donjoj Lastvi, za sobom je ostavilo trag u obliku nanosa kamena, pijeska i smeća koji su dopirali i do dvadesetak metara dalje od obalne linije. Automobili koje su vlasnici sinoć ostavili na obalnom putu, jutro su dočekali puni vode i onesposobljeni za upotrebu.
Šetalište na Obali „Filipa Miloševića“ u Donjoj Lastvi je oštećeno na više mjesta jer su valovi sa lakoćom dizali debele kamene ploče i lomili betonsku ivicu obale, a više barki mještana jutro je dočekalo potopljeno, prevrnuto ili oštećeno.
Nakon nevremena
Koliko je oluja bila jaka, najbolje svjedoči to što su, osim nezaštićenih barki vezanih na bovama, stradale i bivale prevrnute i potopljene čak i barke u mnogo zaštićenijim kamenim mandraćima. Ni najstariji mještani Donje Lastve ne pamte ovakvo nevrijeme, a žitelji su pritekli u pomoć jedni drugima, sekajući barke, okrećući prevrnuta i vadeći iz mora potopljena plovila.
More je izbacivalo pijesak zajedno sa školjkama.
Nakon nevremena
Iako je većina mještana očekivala da će u ogromnim, i po 7-8 metara visokim valovima koje je olujni jugo razvio na otvorenom moru, stradati novoizgrađeni lukobrani nove marine u komleksu Luštica Bay, ta se obalna infrastruktura pokazala veoma otpornom. Voda je nanijela samo manja oštećenja na dijelu sekundarnog lukobrana koji je još u početnim fazama izgradnje. More u tom dijelu zaliva Trašte i juče je bilo zamućeno od zemlje i kamena koje su valovi odvukli sa gradilišta marine, ali je novi kompleks generalno, vez većih problema izdražo veliko nevrijeme. Radovi na gradnji marine nastavljeni su jutros iako se vjetar i more nisu potpuno smirili.
Tradicionalno obilježavanje Dana sjećanja na poginule mornare u “Pobuni mornara u Boki 1918.“ održaće se sutra, nedjelja, 1. februara 2015. u Đenovićima u 15 sati.
U organizaciji Bokeljske mornarice, podružnica Herceg – Novi, biće položeni vijenci u more i na spomen ploči u Đenovićima.
Ohrabreni Velikom oktobarskom revolucijom, ustajući protiv osvajačkog rata koji vode Nemačka i Austrija protiv Slovena, buneći se protiv nepodnošljivih uslova života na ratnim brodovima i surove discipline, tačno u podne 1. februara.1918. godine dizanjem crvene zastave na krstašu “Sankt Georg” započela je Pobuna mornara u Boki Kotorskoj.
Pobuna mornara 1918
Pobunom je ukupno bilo obuhvaćeno oko 6.000. ljudi. Po dolasku ratnih brodova, razarača i torpiljarki iz luke Pula, pobuna je poslije tri dana ugušena.
Ukupno 250 mornara upućeno je na redovni sudski postupak, a 43 na prijeki sud. U zatvoru je umrlo deset mornara. U toku pobune poginulo ih je dvoje.
Četvorica mornara osuđena su na smrt strijeljanjem: Franc Raš, mornarički vodnik iz Češke, Anton Grabar, mornar iz Poreča u Istri, Jerko Šižgoric, artiljerac iz Žirja kod Šibenika, i Mate Brničević, artiljerac iz Jasenice u Poljicama kraj Splita.
Strijeljani su u Škaljarima, Kotor, 11. februara 1918. godine.
Ciklona praćena vjetrovima južnih smjerova u splitskoj gradskoj luci stvarala je velike valove koji se prelijevaju po Rivi i lučici Matejušci
Tlak zraka u Dalmaciji u popodnevnim satima dosegao je vrijednosti oko 976 hektopaskala, uz daljnju tendenciju pada. To znači da se radi o najnižem tlaku u Dalmaciji u posljednjih nekoliko godina. Do 14 sati najjači udari vjetra u Splitu dosezali su 122 km/h, u Šibeniku 104, u Zadru 101 km/h.
Veći dio dana puše oštro i lebić, koji su u kombinaciji sa izraženom ciklonalnom plimom plavili niže dijelove obale. Tako su se pod morem našle obale i srednjodalmatinskih otoka, osobito Visa i Hvara. More je ponegdje izbacilo dosta kamenja i otpada na obalu, a diljem Dalmacije stižu dojave o oštećenim brodicama.
Split jugo – Photo Dalmacijanews
Iza 14 sati hladna fronta sa grmljavinom zahvatila je sjevernu Dalmaciju, pa je tamo došlo do pada temperature zraka i do okretanja vjetra na pulenat (zapadni smjer). Na zadarskom području prolazno je bilo i tuče, a zaleđu čak je bilo i susnježice. Hladna fronta se iza 15 sati sati počela premještati prema šibenskom i splitskom području, pa se i tamo očekuje pad temperatura zraka. Dodajmo da ciklonalna plima i dalje još traje diljem Dalmacije, a glavnina kiše trebala bi pasti u drugom diielu dana. Večeras u gorju ponegdje može pasti i obilan snijeg.
Veliko nevrijeme sa jakim južnim vjetrom i kišom, nije danas pričinilo veće probleme u Tivtu. Uprkos jakim udarima juga, saobraćaj na aerodromu Tivat odvijao se normalno, sa izuzetkom „Air Serbijinog“ leta iz Beograda koji je preusmjeren na Podgoricu. Ostali letovi „Montenegro Airlinesa“ i ruske kompanije „Aeroflot“ za Beograd, Bari i Moskvu su realizovani po planu. Tivatski komunalci imali su pojačano dežurstvo i odmah su intervenisali čisteći manja zagušenja u odvodima atmosferske kanalizacije.
Udari valova nošeni olujnim jugom razbijali su se uz obalu, ugrožavajući manje barke mještana na nezaštićenim vezovima, dok problema u marini Porto Montenegro nije bilo jer su njeni dokeri na vrijeme preduzeli pojačane mjere opreza i osigurali sve jahte na vezu.
Hidrograđevinska operativa kotorske firme „Yu Briv“ morala je međutim, privremeno obustaviti izvođenje radova na pobijanju šipova i postavljanju betonskih elemenata za produžetak operativne obale mula 1 Porto Montenegra, jer se taj posao nije mogao obavljati po velikim valovima i olujnom vjetru.
Morski valovi povremeno su se prelivali preko Jadranske magistrale na Opatovu, dok je obalni put kroz Donju Lastvu bio potpuno poplavljen morem.
Delegacija mještana Krtola koji su valsnici zemljišta na lokalitetu Klačina gdje je prije dva dana počela gradnja zajedničkog postrojenja za preradu otpadnih voda za Tivat i Kotor, sastala se danas sa gradonačelnikom Tivta Ivanom Novoselom i predsjednikom SO Krstom Boškovićem.
Mještani su sinoć blokirali gradlište, nezadovoljni zbog toga što se radovi izvode na zemljištu koje najvećim dijelom još nije ekspropiisano, a radnici su raščišćavajući teren, uz to posjekli i nekoliko desetina stabala maslina što je posebno ogorčilo Krtoljane.
Ivan Starčević iz MZ Krtoli kazao je nakon skoro dvočasovnog razgovora sa čelnicima Opštine, da je mještanima poručeno da će svi oni koji imaju validne papire da posjeduju zemlju na Klačini biti obeštećeni u skladu sa procjenom vrijednosti tog zemljišta koje je uradila Direkcija za nekretnine. Ostali, koji nisu upisali na sebe zemlju nakon posljednjeg avio-snimanja terena, moraće pokrenuti sudske sporove da dokažu vlasništvo, a to će morati da učline i svi koji nisu zadovoljni cijenom od 20 eura po kvadratu na koji je država procijenila njihovu imovinu na Klačini.[quote_box_right]Ivan Starčević „Objašnjeno nam je da su nekoliko desetina maslina koje su stradale, posjekli radnici koji nisu znali da su to masline”[/quote_box_right]
„Riječ je o površini od nešto preko 43 hiljade kvadrata koja je suštinski sva u privatnom vlasništvu. Budući da je dobar dio građana najavio pokretanje tužbi za definitivno utvrđivanje vlasnosti, izvjesno je da će se tražiti i privremene sudske mjere zabrane izvođenja radova jer se ljudima ušlo u posjed ,a da oni nisu obeštečeni.“- kazao je Starčević dodajući da je dogovoreno da izvođačli u međuvremenu više ne diraju niti jednu maslinu na Klačini.
Maslinjak – Photo Ivan Starčević
„Objašnjeno nam je da su nekoliko desetina maslina koje su stradale, posjekli radnici koji nisu znali da su to masline, kojima to očito nije autohtona biljka u krajevima iz kojih dolaze ovdje i sjeku sve kao da im je to od čukunđeda ostalo. Kada neko posječe drvo staro 500 godina, to je zločin, a vjerujte da su tamo stradale i masline koje su imale deblo širine 1,8 metara.“ – kazao je Starčević dodajući da je dogovoreno formiranje komisije od predstavnika mještana, Opštine i Maslinarskog društva „Boka“ koje će izvršiti uvid u stanje na terenu, popisati sve posječene i zaštititi preostale masline. On nije mogao da odgovori ko će i kakve sankcije snositi zbog uništenja dijela maslina na Klačini.
Tivatski gradonačelnik Ivan Novosel kazao je da je sva zakonska procedura u pripremi gradnja postrojenja na Klačini ispoštovana i da su svi građani na vrijeme bili obaviješteni što će se tamo dešavati. Dio ljudi je pristao na cijenu od 20 eura za svoju zemlju i naknada im je već plaćena, a to će, prema riječima gradonačelnika, biti slučaj i sa svima ostalima koji donesu uredne papire i dokažu da posjeduju zemlju u tom kompleksu.
Maslinjak – Photo Ivan Starčević
„Sredstva za ekspropijaciju su obezbijeđena, a ako im cijena ne odgovara, mogu pokrenuti sudske sporove. Ako dobiju privremenu mjeru obustave radova na sudu, mi ćemo se na to žaliti i očekujem da će sud to i uvažiti jer je postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda objekat od opšteg interesa. Dale, očekujem da radovi teku nesmetanom dinamikom.“- istakao je Novosel. On je sječu maslina na Klačini objasnio činjenicom da one nisu bile upisane u Registar maslina koji vodi lokalna uprava i da je to bio „zapušten maslinjak“.
„Zaista nismo znali da tamo ima toliki broj maslina. Činjenica je da se radi o jednim zapuštenom maslinjaku koji godinam nije obrađivan i te masline nisu bile evidentirane u našem registru, a ta parcela se u katastru vodi kao šuma.“- istakao je gradonačelnik dodjući da će vlasnici posječenih stabala biti obeštećeni, a preostale masline najvjerovatnije dislocirane sa gradilišta.
Evo jednog teksta, sa bloga Drvene barke, autorice, Lidija Franović koji će probuditi nostalgična sjećanja na period kada su brodovi imali izuzetno važnu ulogu i povezivanju ljudi koji žive uz more a i onih na kontinentu.
“Ide pruga džadom”, znala je tokom mog djetinjstva u Krtolima govoriti baba Stane, očeva majka. Džada je turska riječ za put, a pod prugom je podrazumijevala autobusku liniju nekadašnje Autoboke, koja je najviše prevozila đake i radnike Arsenala. Pisao je Miljenko Jergović u tekstu “Konavoska pruga” iz 2010. da je u Konavlima nakon ukidanja uskotračne pruge između Uskoplja i Zelenike krajem šezdesetih godina prošlog vijeka narod koristio riječ pruga za autobuse, kao “jezički spomen” na željeznicu u ovom kraju i da je pruga “uspomena u najčistijem obliku”. U Krtolima nije bilo željeznice. Baba je riječ pruga ipak koristila u drugom značenju.
Da je ova riječ upotrebljavana ne samo za autobuse već i za avionske, te brodske linije pokazuje vodič za putovanja “Moj saputnik za 1939”, koji je u Beogradu, u predvečerje II svjetskog rata izdala Politika. Vodič je upoznavao čitaoce sa hotelskim pravilima, povlasticama, predajom prtljaga, nošenju novca u inostranstvo, poštanskim tarifama. Davani su savjeti o fotografiji, sunčanju, reklamirana turistička mjesta u Kraljevini. Tako je Prčanj označen kao “ubavo mestance uz samo more za skromne mirne posetioce”, uz “vrlo umerene cene”.
Moj saputnik za 1939 – naslovna strana
Posebno su bile interesantne stranice sa redovima vožnje parobrodskih kompanija na Jadranu čiji brodovi su svraćali u Boku, najčešće u Kotor. U uvodu o pomorskom saobraćaju istaknuto je da su tri glavne parobrodske kompanije koje održavaju pomorski saobraćaj Jadranska, Dubrovačka i Zetska plovidba, a da se Jugoslovenski Lloyd bavi organizacijom kružnih putovanja po Mediteranu, sa brodovima “Kraljica Marija” i “Princeza Olga”, koji su često plovili do Egipta, Palestine, Turske. Iako su kompanije bile u privatnom vlasništvu, putnici su imali ista prava kao oni što putuju željeznicom ili brodovima Jugoslovenske riječne plovidbe, u državnom vlasništvu. U cijenu vožnje nije bila uračunata kabina, čije uzimanje nije bilo obavezno.
Jadranska plovidba sa sjedištem na Sušaku održavala je svakodnevne “brze pruge” Venecija-Sušak-Split-Dubrovnik 2-Kotor. Brodovi su još pristajali u Crikvenici, Rabu, Hvaru, Makarskoj, Korčuli, Herceg Novom i Tivtu. Brod koji bi u subotu u ponoć kretao iz Venecije stizao bi u Kotor u ponedjeljak oko 23 i 15. Putnici su mogli kupiti i paušalne karte (važile četiri mjeseca), koje su im omogućavale prekid putovanja, ali uz uslov da nastave brodovima iste kompanije. Od Venecije do Dubrovnika i od Dubrovnika do Kotora saobraćala je “po jednakom planu” i Dubrovačka plovidba. Vožnja između ova dva grada trajala je četiri sata, sa pristajanjem u Herceg Novom.
Saputnik
Jadranska plovidba vozila je i na liniji Split-Dubrovnik 2-Kotor-Budva, a imala je i povratnu sedmičnu turističku prugu Venecija-Budva-Kotor, koja je kretala četvrtkom u 22 iz Venecije, a stizala u Kotor u nedjelju u 15 i 45. Najskuplja je bila paušalna karta za jednokrevetnu kabinu, 1.900 dinara od Venecije i 1.650 od Sušaka. Za šestodnevnu turističku prugu pored obale, od Sušaka do Kotora i nazad, nije bio dozvoljen prekid putovanja. Kompanija sa Sušaka održavala je i međunarodnu liniju Sušak-Trst-Albanija-Pirej, sa svraćanjem u Kotor, kao i putničko-teretne pruge duž obale od Sušaka do Kotora, uz pristajanje u Herceg Novom i Tivtu, te od Sušaka do Ulcinja, koja bi iskrcala putnike i teret i u Risnu i u Kamenarima. Za međunarodnu liniju do Grčke važile su specijalne karte u čiju cijenu su uračunate kabina, ishrana i stolica za ležanje.
Saputnik
Iako je u uvodu navedeno da Zetska plovidba, nasljednica nekadašnjeg brodarskog preduzeća Boka, čija je glavna agencija bila u Kotoru, održava “balkansku prugu” od Sušaka, preko Grčke, Carigrada do rumunske luke Konstance, “Moj saputnik za 1939” nije donio red vožnje za liniju do ove crnomorske luke, gdje su radili i ljudi iz Boke. Ali, jeste cjenovnik za vožnju u jednom pravcu od Venecije do Kotora. Za putnika treće klase karta je koštala 197 dinara, dok je putnik prve klase plaćao tri puta skuplje – 591 dinar. Od Sušaka do Kotora plaćalo se 570/380/190 dinara, a od Splita do Kotora 354/236/118 dinara po klasama. Kotor i Boka nisu navedeni kao mjesta koje će 1939. posjetiti tadašnji kruzeri Jugoslovenskog Lloyda u vlasništvu Boža Banca, poznatog dubrovačkog brodovlasnika.
Danas pod nema pod ovim imenom nijedne kompanije o kojoj je pisao “Moj saputnik za 1939”, nema brodskih linija za Rijeku, Split, Dubrovnik… između mjesta u Boki. Vozimo se po putevima koji su pretijesni, more smo skroz zaboravili. Ova knjižica sa redovima vožnje je dragocjeni dokaz o nekim boljim danima za pomorski saobraćaj u Boki Kotorskoj.
Pretežno oblačno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Na sjeveru u višim planinskim predjelima uglavnom snijeg i susnježica. Očekuju se umjerene do obilne količine padavina. Vjetar umjeren do jak, na udare ponegdje i olujne jačine, južnih smjerova. Najviša dnevna temperatura vazduha od 2 do 13 stepeni.
Danas umjereno do potpuno oblačno sa jakim i veoma obilnim padavinama, odnosno u višim planinskim predjelima na sjeveru jak snijeg, a u ostalim predjelima se očekuje jaka kiša sa pljuskovima praćeni grmljavinom. Naredna četiri dana umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša, a u sjevernim predjelima snijeg i susnežica. Vjetar južnih smjerova, u petak ponegdje i olujne jačine, krajem perioda postepeno u slabljenju, u nedelju krajem dana u skretanju na sjeverni. Najviša dnevna temperatura vazduha u manjem kolebanju, krajem prognostičkog perioda u padu.
Južina remeti koncentraciju i donosi glavobolje, a naročito meteoropatima kojima su sve promjene vremena ionako teške. Južina dolazi kad naglo poraste pritisak vazduha i temperatura što remeti krvni tlak, stvara pritisak u organizmu i utiče na raspoloženje.
U Dubrovačkoj republici imali su odredbu da nisu nikad vijećali i donosili odluke kada je bilo vrijeme od šiloka i južine, juga.
“On je sam od sebe kazna, a misao je klonula, životna radost istječe kroz mutne oči i pocrnjela lica. Ni sebe samog po šiločini ne voliš pa kako bi pomućenim razborom donio odluku o drugima!” – kako piše dubrovačka spisateljica Tereza Buconić Gović.
