Karike – Dan kada su stigle moći zaštitnika grada – Mali admiral Petar Sindik

0

Tradicionalno svetom misom u katedrali – bazilici Svetog Tripuna, sinoć su proslavljene Karike, dan 13. januar, kada su davne 809. godine u Kotor su stigle moći Svetog Tripuna zaštitnika grada Kotora.

Brod u Kotorski zaliv dopratio je opat Svetog Jurja. Upravo zbog toga u prvoj knjizi biskupskog arhiva, iz 1431, navodi se stari običaj da svakog 13. januara u godini sv. Misu služi opat Sv. Jurja jer je prema predanju on dopratio brod s relikvijama Sv. Tripuna od Perasta do Kotora.

Ta tradicija očuvana je do danas, misu je predvodio peraški župnik don Srećko Majić, koji je govorio o životu Svetog Tripuna, ali i podsjetio vjernike da Boku često nazivaju zalivom hrvatskih svetaca, ali i da je Boka Kotorska dala, mnogo više, petnaeset Blaženika među kojima su i braća Andrija, Petar i Lovrijenc i drugi …

U narodu je za ovu misu odomaćen naziv Karike, koji potiče od talijanske riječi “incaricare” što znači zadužiti. Bokeljska mornarica je zbog radosti što su moći Svetog Tripuna stigle u Kotor zaplesala kolo, a od XV. vijeka na Dan karika bira se mali admiral, koji će izreći Lode – pohvale Sv. Tripunu 27 januara.

To su jedine pohvale koje su do danas sačuvane na istočnoj obali Jadrana.

Mali admiral kojeg je izabrala Bokeljska mornarica ove godine je Petar Tripa Sindik iz Tivta, koji će kazivati Lode – pohvale 27. januara.

U arheološkim istraživanjima krajem 1840 pronađen je sarkofag s latinskim natpisom Andree Saracenisa, Kotoranina i njegove žene Marije, koji je otkupio moći Svetog Tripuna od mletačkih trgovaca i njemu u čast u Kotoru sagradio prvu crkvu početkom IX. vijeka.

Temelji te crkve otkriveni su u arheološkim istraživanjima poslije katastrofalnog potresa 1979. godine. Osim toga sačuvan je i dio parapetne ploče iz IX. vijeka na kojoj je latinski natpis, koji pominje biskupa Ivana i navodi datum, mjesec i godinu – 13. I. 809. koji i faktički potvrđuje datum prenosa moći zaštinika grada Kotora, Svetog Tripuna.

Mank hoće da zna što tačno može graditi u Bijeloj

0
Jadransko brodogradilište Bijela
Jadransko brodogradilište Bijela

Kompanija „Adriatic Marinas – Porto Montegro iz Tivta pred Novu godinu zatražila je od Ministarstva održivg razvoja i turizma da joj dostavi urbanističko-ehničke uslove (UTU) za prostor na kome se danas nalazi Jadransko brodogradilište u Bijeloj (JBB).

Direktor izgradnje Porto Montenegra Entoni Skols potpisao je zahtjev kojim se traže UTU za izgradnju odnosno rekonstrukciju objekata na ukupno deset katastarskih parcela u KO Bijela koje pokrivaju prostor aktuelnog brodogradilišta.

„Kompanija “Adriatic Marinas” i dalje je zainteresovana za brodogradilište Bijela, te smo zbog toga od nadležnog ministarstva trazili UT uslove, kako bismo se upoznali sa istim, odnosno da bismo sagledali trenutnu situaciju i eventualna ograničenja.”- objašnjeno je iz PR službe Porto Montenegra. Oni nisu precizirali što podrazumijevaju pod “eventualnim ograničenjima”, te da li se to odnosi na postojanje ili nepostojanje prostorno-planske mogućnosti da se dio lokacije JBB ubuduće, umjesto za industrijske namjene –brodoremont, koristi za druge svrhe poput izgradnje rezidencijalnih i poslovnih objekata što je inače, glavna djelatnost “Adriatic Marinasa”.

Kompanija u većinskom vlasništvu kanadskog milijardera Pitera Manka već duži niz godina pokušava da na razne načne dođe do dijela prostora JBB kako bi na njemu razvila projekat servisnog centra za remont jahti. U tom poslu Porto Montenegro je za partnera prvo imao francusku kompaniju „CompositeWorks“, potom je sa JBB namjeravao formirati zajedničku firmu „Montenegro Yacht Repair“, da bi na kraju do Bijele pokušao doći u partnerstvu sa renomiranim holanskim brodograđevinskim koncernom „Damen“. Ponudu „Damena“ na posljednjem tenedru za prodaju 61,57 posto akcija JBB, tenderska komisija je odbila jer ona nije odgovarala uslovima tendera, nakon čega je Vlada odlučila da pokrene stečaj u brodogradilištu i proda imovinu te firme. „Damen“ i Porto Montenegro su na tenderu inače, izrazili želju da za 5 miliona eura kupe samo imovinu JBB, bez prihvatanja bilo kakvih obaveza po osnovu socijalnog programa iz kolektivnog ugovora, niti neizmirenih obaveza prema dobavljačima ili drugim povjeriocima JBB. Stoga aktuelna strategija Vlade kada je u pitanju privatizacija kroz stečaj tog jedinog preostalog velikog državnog preduzeća u Boki, ide upravo u smjeru koji žele Mank i njegovi partneri.

Turistička organizacija – Promocija Tivta po Evropi

0
Tivat - Pine
Tivat – Pine

Turistička organizacija Tivat (TOT) danas počinje seriju sajamskih nastupa u inostranstvu na kojima će, u susret ljetnjoj sezoni, predstaviti turističko-ugostiteljsku ponudu najmanje bokeljske opštine. Prva stanica na tom putu je međunarodna turistička berza i sajam „Ferien Messe Wien” u Beču, koji počinje 15. i traje do 18. januara. Predstavnici TOT- a će u Austriji nastupiti zajedno sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore kao i sa lokalnim turističkim organizacijama opština Bar, Budva,Cetinje, Herceg Novi i Kotor.

Nakon Beča, predstavnici TOT-a učestvovaće od 19. do 22. februara na sajmu turizma u Beogradu, a u isto vrijeme njihova druga ekipa će prezentirati tivatsku ponudu za ljeto i na sajmu “Top Gastro & Hotel” u Pragu.

U narednih mjesec-dva, planirani su i nastupi na sajmovima u Budimpešti i Bratislavi, ali i na regionalnim berzama i sajmovima u Banja Luci, Novom Sadu, Tuzli, Nišu i Skoplju.

Pored jedinstvene ponude najveće marine u ovom dijelu svijeta – Porto Montenegra, te niza aktivnosti i sadržaja koje turisti na Crnogorskom primorju mogu doživjeti i iskusiti samo u Tivtu, TOT će na prestojećim sajmovima promovisati i do sada najveći broj pružalaca usluga smještaja u Tivtu – 17 hotela, 4 kampa i 81-dnog registrovanog privatnog izdavaoca apartmana.

Uređuju Solila za posjetioce

0
Solila
Solila

JP „Morsko dobro“ ove će godine u nastavak aktivnosti na zaštiti i valorizaciji zaštićenog područja prirode Solila u Tivatskom zalivu uložiti skoro 40 hiljada eura.

Za ekološki monitoring u Solilima „Morsko dobro“ će izdvojiti 10 hiljada eura, a taj postupak obaviće se po prošle godine usvojenom detaljnom planu usklađenom sa Ramsar priručnikom koji se odnosi na međunarodno značajna zaštićena područja prirode.

Prostor od oko 150 hektara u najplićem dijelu krajnjeg jugoistoka Tivatskog zaliva koji obuhvata ostatke nekadašnjih srednjevjekovnih solana, po svojim je jedinstvenim karakteristikama izuzetno vrijedan prirodnjački ali i kulturološki objekat. Solila od 2009 zvanično imaju status IBA područja – područja od međunarodnog značaja za boravak ptica, kao i Emerald staništa Bernske konvencije, nalaze se na preliminaroj Natura 2000 listi, a od 2013 ovaj lokalitet upisan je i na Ramsar listu posebno vrijednih vodenih prirodnih staništa.

Tivatska Solila predstavljaju jedno od posljednjih staništa halofitne vegetacije na istočnoj obali Jadrana, te jednu od ključnih tačaka na Jadranskom migratornom koridoru za ptice (Adriatic Flyway). Solila su važno zimovalište ptica u državi, te njihovo odmorište tokom jesenje i proljećne seobe. Do danas je na ovdje registrovano 111 vrsta prica od 330 koje se redovno mogu vidjeti u Crnoj Gori. Na Solilima je registrovano 14 vrsta vodozemaca i gmizavaca koje su od IUCN-a (Međunarodna unija za zaštitu prirode) svrstane u grupu „ranjive“, od čega su tri ugrožene na globalnom nivou i na ivici opstanka.

Solila
Solila

Po lani donešenom program monitoringa koji će finansirati “Morsko dobro”, detaljno će se pratiti stanje i eventualne promjene u specijalnom rezervatu prirode “Tivatska Solila”. Te mjere, pored ostaloga, obuhvatiće praćenje kvaliteta voda mora, odnosno obodnih kanala u kojima se nalaze i slatke vode iz sliva riječice Odoljenštice. Pratiće se i trendovi u korišćenju bioloških resursa ovog područja kroz napasanje stoke, ribolov i krivolov na Solilima, građenje objekata u kontakt-zoni koji bi mogli negativno uticati na park prirode, vršiti monitoring i brojanje ptica, te pratiti eventualno unošenje novih, invazivnih biljnih i životinjskih vrsta u ovaj specifični habitat.

Tokom monitoringa koji će se sprovesti u periodu januar-septembar ove godine, napraviće se i “Inventar postojećeg stanja Tivatskkih Solila” u kojem će se pored ostaloga, naći podaci o vlasništvu nad parcelama koje ulaze u zaštićeni kompleks, namjeni površina i objekata na osnovu važeće planske dokumentacije, evidencija objekata kulture i kulturnih spomenika na ovom području, te podaci o površinama, strukturi i drugim odlikama ovog habitata, zajedno sa informacijama o stanju mreže kanala, nasipa i prirodnih vodenih tokova.

“Morsko dobro” inače, aktivnosti na uređenju Solila kao specijalnog rezervata prirode od posebnog ornitološkog značaja, realizuje u saradnji sa Minsitarstvom održivog razvoja i turizma, Opštinom Tivat i Zavodom za zaštitu prirode. Do sada je u ograđivanje ovog područja, postavljanje info tabli, čićenje kanala i nasipa, te sanaciju mostova na putu preko Solila investirano blizu 100 hiljada eura.

Ulaz na Solila
Ulaz na Solila

Ove godine “Morsko dobro” će u nastavak uređenja Solila uložiti još 22.500 eura, a među glavnim projektima je postavljanje informacionog punkta na ulazu u zaštićeno područje na kojem će zainteresovani posjetioci moći dobiti sve neophodne informacije. Za nove radove na uređenju staza i nasipa kojima će se obezbjediti prohodnost dodatnih staza i na djelove rezervata koji do sada nisu bili dostupni posjetiocima, utrošičće se dodatnih 10 hiljada eura, a za izradu projektne dokumentacije za regulisanje kanala i vodotoka na ovom području opredijeljeno je 6.500 eura.

Tokom godine, po ranijim najavama iz NVO “Centar za zaštitu i proučavanje ptica” iz Podgorice, na Solilima bi se trebali instalirati i prvi tornjevi za posmatranje ptica.

Uređenje ili devastiranje obale ?

0

Kontrolori JP „Morsko dobro“ iz Budve evidentirali su i Upravi za inspekcijske poslove prijavili još jedan slučaj bespravnog izvođenja građevinskih radova na obali u Tivtu.

“Obilaskom zone morskog dobra na području opštine Tivat, na lokalitetu Ponta Seljanovo, konstatovali smo na dijelu morske obale izvođenje radova na nasipanju kamena u moru u površini oko 20 kvadratnih metara u cilju izgradnje ponte, kao i radove na betoniranju dijela šetališta i uz šetalište sa radovima betoniranja u moru.”- saopšteno je iz “Morskog dobra” uz napomenu da je prijava proslijeđena nadležnoj inspekciji.

Katamaran povezuje Split i Dubrovnik

0
Katamaran
Katamaran – “Krilo Star”

Dvotrupac “Krilo Star”, vrijedan 3 milijuna eura, nova je zvijezda u floti obitelji Tomić Iz Krila Jesenice. Novi vlasnici u norveškom su Bergenu preuzeli katamaran izgrađen 2002. godine i njime otplovili do Trondheima gdje je ukrcan na brod za prijevoz teških tereta na čijoj je palubi “doputovao” u splitsku Sjevernu luku.

Donedavni “Morejarl”, kapaciteta 305 putnika, polako se priprema za predstojeće jadranske izazove nakon što je punih 12 i pol godina brodio skandinavskim pučinama i fjordovima.

Kriljanin Luka Tomić, vlasnik obrta “Kapetan Luka”, ističe da bi prinova u obiteljskoj floti trebala biti glavni adut za novi poslovni iskorak koji planiraju za predstojeću turističku sezonu.

– Nakon pozitivnih iskustava koje imamo s katamaranom “Krilo Carbo” izgrađenim u Norveškoj, s tog smo se tržišta ovog puta odlučili kupiti rabljeni brod čiju smo nabavku financirali kreditom. Riječ je o dvotrupcu građenom od aluminija koji na linijama može ploviti brzinom do 35-36 čvorova, a time možemo kvalitetno konkurirati na svim linijama – naglašava naš sugovornik.

Brodovlasnik čiji suvremeni dvotrupac “Krilo Carbo” plovi na državnoj pruzi između Lošinja, Cresa i Rijeke ne krije ambicije da “Krilo Starom” poveže Split s Dubrovnikom i tako barem tijekom ljeta “uskrsne” najjužniji dio “umirovljene” stoljetne dužobalne brodske pruge između Dalmacije i Kvarnera.

– Upravnom vijeću državne Agencije za obalni linijski pomorski promet još smo prije mjesec dana najavili našu spremnost i mogućnost da novonabavljenim katamaranom tijekom sezone povežemo Split i Dubrovnik, dva dalmatinska turistička središta. Dobili smo nimalo motivirajući odgovor da je naš zahtjev preuranjen. Nadležnim službama ne osporavam pravo na njihovo mišljenje, ali s poduzetničke pozicije mislim da je realno i legitimno postaviti pitanje: kada bih ja ili neki drugi privatni brodar trebao zatražiti njihovu suglasnost? Možda kad sezona već počne, a, naravno, već tada bih morao imati brod na raspolaganju. To ne ide tako – dodaje Tomić.

No, unatoč zasad nepovoljnim vjetrovima koji pušu od strane državne administracije, vlasnici dvotrupca “Krilo Star” pripremaju se za plovidbu u srednjodalmatinskom akvatoriju i moguću sezonsku turističku prugu prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Prostora za takav poslovni potez svakako ima, jer je Alan Klanac, prvi čovjek “Jadrolinije”, prije nekoliko mjeseci bez previše ograđivanja objavio da je feribot “Liburnija” proteklog ljeta bio posljednji “mohikanac” dužobalne pruge.

Ako Tomićima eventualno zakaže plan s prugom prema dalmatinskom jugu, sezonskog biznisa za njihovu brzu flotu trebalo bi biti napretek, ponove li se turističke brojke iz protekle godine. Zbog toga zasad namjeravaju zadržati sva četiri postojeća broda.

– Planiramo prodati brod “Krilo”, ali budući da smo u njega dosta uložili, pogotovo u pogonske strojeve, vidjet ćemo kada ćemo se za to doista i odlučiti – zaključuje Luka Tomić.

Princip ponovo u Beču – Promocijа zbornikа

0
Herceg Novi - škver
Herceg Novi – Škver

Mаticа Boke, Srpski Soko Herceg-Novi i Kolo srpskih sestаrа pozivаju grаđаne Herceg-Novog nа promociju zbornikа “Princip ponovo u Beču”.

Promocija će se održаti u Dvorаni “Park”, 15. jаnuаrа 2015. godine, u 17 sati.

H. Novi – “Izboru” gradonačelnik dvije godine

0
Photo: Boka News
Photo: Boka News

Predsjedništvo Demokratske partije socijalista (DPS) na sinoć održanom sastanku, podržao je rješenje prema kome bi se u Herceg Novim upravljalo po rotirajućem modelu, u prve dvije godine mandata građanskoj listi Izbor pripalo bi mjesto gradonačelnika, a DPS-u mjesto predsjednika Skupštine i potpredsjednika Opštine.

Predsjedništvo DPS-a istovremeno je dalo saglasnost da kandidat za funkciju predsjednika SO bude nosilac liste te partije na lokalnim izborima Slobodan Radović Krušo, prenosi Pobjeda.

Taj list je ranije najavio da je najozbiljniji kandidat za funkciju rotirajućeg gradonačelnika Novog funkcioner liste Izbora Nikša Gojković.

Ostale funkcije u Herceg Novom biće podijeljene proporcionalno broju osvojenih mandata te dvije izborne liste.

 Time su završeni pregovori DPS-a i građanske liste Izbor o konstituisanju lokalne vlasti i ostalo je da se ovaj dogovor verifikuje potpisima.

U ponedeljak su u Herceg Novom verifikovani mandati odbornicima SO, ali nije izabran predsjednik SO.

Dusan Radović
Dusan Radović

Nosilac liste Izbor Dušan Radović Krušo kazao je da je sa DPS-om dogovorena programska koalicija.

“Dogovoreni su principi, program, način realizacije programa, podrška države tom programu, rješavanje pitanja Instituta, Vektra Boke, Jadranskog brodogradilišta Bijela”, naveo je Radović.

Ribarska mjesta ostaju bez ribara, a otoci bez duše

0
Ribarska-mjesta-ostaju-bez-ribara-a-otoci-bez-duse_ca_large
Photo – S. Drechsler

U ovoj vrsti ribolova nema zarade. Kad sve oduzmeš i zbrojiš, u najboljem slučaju nađeš se na nekoj pozitivnoj nuli. Ali ribolov nam svima neizmjerno mnogo znači – što bi po čitave dane radili da nema toga. To je naprosto stil života, kazuju nam bašćanski mali ribari Miljenko Vlašić, Ive Barbalić, Dinko Galjanić, Miro Babić i Vejo Dika, piše Novi list.

Ne bojimo se da ćemo ostati bez nekoliko kila ribe, bojimo se da će nam oduzeti način života – strahuju bašćanski mali ribari s kojima smo razgovarali uoči donošenja Pravilnika o malom obalnom ribolovu i predaje zahtjeva nadležnom ministarstvu za svega 3.500 povlastica za mali obalni ribolov, koliko će ih biti izdano za čitavo hrvatsko priobalje i otoke.

Miljenko Vlašić, Ive Barbalić, Dinko Galjanić, Miro Babić i Vejo Dika redom su već vremešni ljudi, uglavnom bivši profesionalni ribari ili pomorci koji umirovljeničke dane krate odlaskom na more, kako bi ulovili par kila ribe, liganja ili pokoju hobotnicu. Uglavnom za vlastite potrebe, a dobar dio ulova podijele rodbini i prijateljima. Svi su do sad imali dozvole za mali ribolov, ali niti jedan od njih nije se time bavio zbog zarade, ističu, nego prvenstveno zbog užitka u boravku na moru, ribarenju i nezaobilaznom »ribarskom prigovaranju« te druženju s prijateljima.

– Ako pričamo o novcu i zaradi, morate znati da toga u ovoj vrsti ribolova nema. Otprilike se, kad sve oduzmeš i zbrojiš, u najboljem slučaju nađeš na nekoj pozitivnoj nuli. Tako da mi sigurno ne ribarimo radi zarade. Ali ribolov nam svima neizmjerno mnogo znači. Em uloviš ribe za familiju, em daš nešto prijateljima, a najvažnije od svega – što bi po čitave dane radili da nema toga, kaže Vlašić.

– To je naprosto stil života – nadovezuje se Galjanić, objašnjavajući kako ulovljena riba dobro dođe na obiteljskom stolu, ali još više koristi ribari imaju jer im je to glavna aktivnost, naročito zimi.

– Jučer sam ulovio tri lignje. Od toga sigurno neću imati neke velike financijske koristi, ali ja sam i s tim bio sretan. Što bih radio, kao umirovljenik, da nema ribolova. Nama je to doslovce i fizička i duševna hrana, a osim toga, kad si na barci, nisi va oštariji pa se i to može uračunati kao plus na računu – kaže ribar.

Ribolov, objašnjavaju njegovi sumještani i kolege mali ribari, znači svakodnevni obilazak barke, veće i manje popravke broda, motora i ribarskih alata, raznorazne pripreme, što ne samo da im »ubija« višak slobodnog vremena, nego ih i svakodnevno okuplja u portu i potiče na međusobno druženje.

– A o čemu bismo mi po čitave dane razgovarali? Ovako uvijek imamo temu za ćakule – kakvo će vrijeme biti, hoćemo li moći na more, tko je koliko ribe ulovio, na koji peškafondo se lignje bolje love, a naravno tu su i stalne šale, sitne smicalice i doskočice, bez kojih bi nam život bio neizmjerno siromašniji – kaže Barbalić.

Koncert – Pjevačko društvo “Grbalj”

0
Kocert plakat
Kocert plakat

Pjevačko društvo “Grbalj” organizuje tradicionalni koncert kulturnog stvaralaštva u Kotoru u srijedu, 14. januara sa početkom u 19 sati.

Koncert pod nazivom “Srcem pjevam rodu svome, tom plemenu ponosnome” održaće se u Centru za kulturu “Nikola Đurković”.

Pored Pjevačkog društva “Grbalj” u programu će učestvovati Folklorna sekcija ovog Društva, KUD”Sveti Jovan Vladimir” Bar, “Teatar 303” iz Kotora, KUD “Sveti Đorđe” iz Novog Goražda, guslari, diplari, harmonikaši i solo pjevači.

Cijena ulaznice je tri eura.