Pedeset i sedam godina nakon što je JNA srušila Veliki most kojim su povezane dvije obale Velikog jezera u Nacionalnom parku Mljet na istoj će lokaciji biti sagrađen novi pješački most. Veliki most je srušen kako bi Josip Broz Tito jahtom doplovio do otočića Sveta Marija i posjetio tamošnji samostan. Od tada se komunikacija između dvije obale održava samo preko malog mostića između dva jezera, što je s obzirom na veličinu jezera vrlo nepraktično, piše Jutarnji list.
Direktorica NP-a Mljet Marta Sršen Stražičić tvrdi da će se tim mostom povezati kružna šetnica od 11 kilometara oko Velikog jezera i omogućiti brži pristup vlasnicima zemljišta s obje strane jezera. Usto, u slučaju nepogode, vatrogasci će brže moći stići na mjesto požara.
Prije 57 godina Tito je brodom htio do samostana na otočiću Sv. Marija
Projekt novog mosta napravljen je još 2011. Dugačak je 17,6 metara, širok 3,2 metra, a visok 3,5 metara. Procijenjena cijena gradnje je 2,5 milijuna kuna, a novac je osiguralo Ministarstvo zaštite okoliša. Iako je Uprava Nacionalnog parka lokacijsku dozvolu ishodila još 2011., cijeli projekt je bio na čekanju zbog rješavanja pitanja pomorskog dobra na mjestu gdje treba biti most.
Vlada je donijela odluku o davanju koncesije NP-u za upotrebu pomorskog dobra u svrhu gradnje i korištenja mosta na Velikom jezeru. Park je dobio koncesiju na 30 godina i državi će plaćati pet kuna po metru kvadratnom zauzete površine pomorskog dobra, odnosno 18.945,00 kuna godišnje na ime koncesijske naknade.
Direktorica Marta Sršen Stražičić napominje da je samo za gradnju mosta potrebno oko dva mjeseca i most bi trebao biti sagrađen do kraja godine. Kako bi unaprijedili ponudu, uz novi most, pripremaju se ulaganja od 11 milijuna kuna.
Kruzer klase MSC LIRICA na kojem je Vujosevic glavni brodski elektro oficir
Protesti pomoraca- brodskih električara koji su nezadovoljni uslovima što ih propisuje aktuelni crnogorski Pravilnik za sticanje zvanja i ovlašćenja u pomorstvu, rezultirali su time da je država odlučila da ipak djelimično ublaži aktuelne standarde za dobijanje takozvanog ETO III/6 sertifikata.
Po međunarodnoj STCW konvenciji, od 1.janaura 2016 posjedovanje nacionalnog ETO breveta sa oznakon III/6 obavezno je za sve pomorce- brodske elektrotehničare.
„STCW jasno propisuje na države svojim pomorcima elektro-struke, koji su do dana stupanja na snagu te konvencije imali najmanje 12 mjesec plovidbenog staža u toj funkciji tokom posljedjih 5 godina, po automazmu izda ETO III/6 brevet. Crna Gora međutim to ne čini, već svjim Pravilnikom traži da mi svi koji imamo višegodišnje iskustvo na pozicijama chief officer electrician-a (glavnog brodskog elektro-oficira), prije dobijanja sertifikata, prođemo dodatnu obuku od 360 sati na Fakultetu za pomorstvo u Kotoru i nakon toga polažemo devet ispita pred nadležnom komisijom Ministarstva pomorstva. To je van svake pameti jer Crna Gora ovako pokušava da nametne standarde koji su iznad opšeprihvaćenih u svijetu.“ – kaže za Špiro Vujošević, chief officer electrician sa italijanske kompanije „MSC Cruises“.
On naglašava da bi, ukoliko se sprovede u praksi ono što je zamislila naša državna administracija, on i njegove kolege morali da u školskim klupama i polaganju ispita „potroše“ najmanje pola godine i izlože se troškovima od oko 5 hiljada eura po čovjeku, kako bi dobili nacionalni ETO brevet. To je za neke od njih, posebno one koji rade u tzv off shore industriji brodova koji opslužuju naftne platforme, prosto nemoguće, pa bi ih poslodavci ostavili bez posla zbog dugog vremena „izbivanja“ iz službe.
„Ja plovim 12 godina, od čega sam već 7 na poziciji chief electrician officer-a što je vrhunac u mojoj struci. Moja kompanija uvažava moju stručnost i sve što sam naučio u našim školama, i povjerava mi na upravljanje izuzetno kompleksan brodski električni sistem, ogromne snage i vrijednosti koja se mjeri desetinama miliona eura, a naša država smatra da sam nedovoljno obučen i da treba da idem ponovno na 360 sati nastave da bih dobio nacionalni brevet za ono što već godinama radim za jednog od najprestižnijih poslodavaca u svijetu.“- ističe Vujošević. On je glavni za održavanje i upotrebu kompleksnog elektro-sistema na kruzerima klase „MSC Lirica“ gdje je i pogon broda elektrilni preko dva velika azipoda snage 20.000 kilovata, dok čitav sistem kojim rukovodi Vujošević proizvodi više od 26 hiljada kilovata električne energije. Samo jedan od dva azipoda koji pokkreću kruzer klase „Lirica“, košta 22 miliona dolara.
„Ja sam išao na obuku za upravljanje i održavanja azipoda i dizel-egeneratora kod najrenomiranijih svjetskih proizvođača poput „Alstoma“, „Rols Royce-a“ ili „Wartsila-e“ i imam sve njihove sertifikate, ali mi to moja država ne priznaje i traži dodatnu obuku i ispite. Ispiti nisu problem, to ću sve, ako treba da ponovno ispolažem, ali zaista nema smisla da pola godine gubim u školskoj klupi na „doobuci“ za nešto čime već godinama upravljam za jednog od najrenomiranijih poslodavaca na svijetu.“- kaže Vujošević. On naglašava da je „Nikola Tesla jednak na kopnu i na moru“, te da nema nikakve ni terorijske ni praktične razlike između komponentni električnog sistema na obali i one na brodovima, a koje bi zahtijevale doobuku brodskih električara.
„Naprotiv, ja na brodu u samo par stotina kvadrata imam bukvalno sve što recimo Crna Gora ima na potezu od par stotina kilometara, od hidroelektrane „Perućica“, preko visokonaponskih dalekovoda i trafostanica, do niskonaponske mreže i konačnih potrošača u bilo kojoj kući u Kotoru. I sad mi neko indirektno iz moje države, kaže da ja to ne znam da radim, a „MSC Cruises“ mi sedam godina daje da rukovodim takvim jednim sistemom.“- čudi se Vujošević.
Ministarstvo pomorstva – Izlazimo u susret električarima
Iz Ministarstva pomorstva i saobraćaja su nam rekli STCW konvencija “propisuje minimalne standarde stručnosti za sva zvanja, koja zemlja potpisnica može da koriguje u smislu povećavanja, a ne smanjenja zahtjeva.” Oni su dodali da će ipak djelimično izaći u susret sugestijama brodskih električara koji imaju 3 godine radnog iskustva na brodovima, ali će svi ipak morati da polažu ispite za sticanje novog brevet.
“Svi pomorci koji su stekli ili ne ovlašćenje brodskog električara, shodno do sada važećim pravilnicima i obavljali te poslove, a imaju iskustvo veće od 36 mjeseci na brodu biće oslobođeni obuke, ali ne i ispita. Pomorci koji imaju manje od 36 mjeseci plovidbenog staža moraju pohađati propisanu obuku u trajanju od 8 do 9 nedelja sa predviđenih 333 sata obuke u ovlašćenim centrima i pomorskim školskim ustanovama. Takođe, svi pomorci koji su stekli potvrdu u centrima za obuku pomoraca u zemljama Evropske unije do 01.01.2016. a odnosi se na potvrdu o završenoj obuci za “Visoki napon iznad 1000 V”, biće im ista priznata.”- kazala je portparolka MSP Jelena Raspopović.
Nakon konferencije o Solani i jučerašnje posjete grupe evroparlamentaraca i visokih stranih diplomata Solani, uključujući i šefa Delegacije EU u Podgorici ambasadora Mitju Drobniča, nema nikakve sumnje da je pitanje zaštite prostora u zaleđu Velike plaže visoko na listi prioriteta evropskih zvaničnika.
Jer, kako je rekla ambasadorka Njemačke u Crnoj Gori Gudrun Štajnaker, to je unikatno mjesto u Evropi, koje mora da se očuva. Ona je rekla da je za cijeli ekosistem nužno da se obnovi i proizvodnja soli, što je bio i stav članice Evropskog Parlamenta Analize Doc.
Gradonačelnik Ulcinja Fatmir Đeka istakao je da sve učesnike u tom procesu narednih dana i sedmica čeka veliki posao. „Do polovine juna treba uspostaviti upravljanje vodama na Solani: da se ispumpa slatka i upumpa slana voda“, dodao je on.
Za tu namjenu, remont pumpi, kao i ostale nužne stvari, Vlada Crne Gore će izdvojiti 165 hiljada eura.
Usvajanjem ovih zaključaka završena je dvodnevna Međunarodna konferencija o zaštiti Solane, čiji su organizatori bili njemačka organizacija „Euronatur“, Centar za zaštitu i proučavanje ptica i opština Ulcinj.
Do ubrzanog rješenja problema sa Solanom došlo je nakon pritisaka iz EU i prozivke ambasadorki Francuske, Poljske i Njemačke Veronik Brumo, Grazine Sikorske i Gudrun Štajnaker.
“U oktobru smo posjetili Solanu i vidjeli koliki je broj ptica i uživali u ljepoti, ali se upoznali i sa problemima. Nas tri smo odlučile da se obratimo našim vladama. Solana je zajednički, evropski interes i bila sam šokirana kada smo prije četiri sedmice vidjeli koliko je devastirana za posljednjih šest mjeseci”, kazala je Štajnaker.
Gradonačelnik Ulcinja Fatmir Đeka podsjetio je da je Solana projektovana za proizvodnju 30 hiljada tona soli godišnje.
Solana Ulcinj
“Na solanskim bazenima registrovano je 114 biljnih vrsta, izuzetno je bogata ribom, a posebno se odlikuje kao veliko stanište ptica. Do sada je registrovana 241 vrsta ptica, što je više od 50 odsto ukupnog broja vrsta ptica u Evropi. Solana je raj za razvoj eko i zdravstvenog turizma. Treba hitno povratiti solanu, a to prije svega podrazumijeva popravku pumpi i njihovo stavljanje u rad”.
Alberto Kamarata iz Delegacije EU kazao je da će rješenje problema Solanebiti test za ispitivanje kredibiliteta i posvećenosti države zaštite životne sredine i pregovaranja za ulazak u EU u okviru poglavlja 27.
“To će biti dokaz da će i ostale obaveze iz pregovaračkog poglavlja biti savladane. Mi ćemo nastaviti da pratimo situaciju u narednim sedmicama. Treba da ujedinimo napore da sačuvamo ovo crnogorsko i evropsko mjesto prije nego što bude prekasno, prije nego što posljednji flamingos odleti zauvijek”, kazao je Kamarata.
I ornitolog Darko Saveljić podsjetio je da niko nije reagovao zbog katastrofalne situacije u Solini, dok CZIP nije pozvao Evropsku komisiju, BirdLife International i skeretarijate konvencija čija je Crna Gora potpisnica da reaguju.
“Danas treba da smo svjesni da je Solana ozbiljan problem i da od njenog opstanka zavisi međunarodni ugled naše zemlje”, kazao je Saveljić.
Državna sekretarka Ministarstva održivog razvoja Daliborka Pejović rekala je da postoje dva puta rješenja problema: bavljenje brojnim analizama i uzrocima koji su doveli do takvog stanja ili da se brzim i efikasnim koracima pokuša riješiti problem i založila se za drugu soluciju.
“Na prostoru Soalne se mora brzo reagovati. Vladi je poslata informacija sa predlogom finansijskih sredstava potrebnih da bi se odmah počelo sa radom na terenu prije otpočinjanja turističke sezone.
Pravni stručnjaci te članovi povjerenstva za utvrđivanje granice iz BiH usprotivili su se u četvrtak inicijativi skupine zastupnika za novim razgraničenjem s Crnom Gorom kojim bi se tražilo pripajanje Sutorine u bokokotorskom zalivu Bosni i Hercegovini.
Nakon prošlomjesečne rasprave u Zastupničkom domu Parlamenta BiH zaključeno je da prije glasovanja o rezoluciji o Sutorini treba pribaviti stručno mišljenje. Tokom jučerašnjih izlaganja na sjednici Ustavno-pravnog povjerenstva Parlamenta BiH zaključeno je da bi posezanje za teritorijem Sutorine najviše štetilo samoj BiH.
Zamjenik predsjedavajućeg Povjerenstva za granice BiH Željko Obradović istaknuo je da je temelj za identifikaciju granice između BiH i Crne Gore bilo mišljenje međunarodne arbitraže za bivšu Jugoslaviju, odnosno Badinterovog povjerenstva što je potvrđeno i Daytonskim mirovnim sporazumom.
“Badinterovo povjerenstvo zaključilo je da se granice između zemalja bivše Jugoslavije mogu mijenjati samo putem slobodnog i međusobnog dogovora, a da u suprotnom ostaju ranije granice koje štiti međunarodno pravo”, rekao je Obradović.
Istaknuo je da je Sutorina u vrijeme međusobnog priznanja s raspadom Jugoslavije bila u sastavu Crne Gore te da tijekom razgovora o granici između povjerenstava dviju država to pitanje nikada nije postavljeno.
Po riječima pomoćnika ministra vanjskih poslova BiH Zorana Perkovića otvaranje pitanja Sutorine bi izazvalo nesagledive i dugoročne posljedice po interese BiH, te dovelo u pitanje i pregovaračku poziciju BiH u pregovorima o granici s Hrvatskom i Srbijom.
Profesor na Pravnom fakultetu u Tuzli Zenaid Elmo istaknuo je da je Sutorina crnogorska prema svim međunarodnim normama.
“Kad bi se vraćali na neke stare norme, na koje se neki pozivaju, u Europi bi nastalo 300 država”, rekao je Elmo. Rekao je da tužba BiH ne bi mogla biti prihvaćena, jer je Badinterovo povjerenstvo dalo odgovore oko granica bivše Jugoslavije.
Mišljenja stručnjaka bit će upućeno zastupnicima prije glasovanja o rezoluciji o Sutorini.
Teritorij Sutorine, uz morsku obalu Crne Gore koji vodi k Prevlaci, obuhvaća područje od osamdesetak četvornih kilometara i bio je u sastavu BiH početkom 20. stoljeća, ali je Kraljevina Jugoslavija to područje pripojila bokokotarskom srezu. Prijedlog ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore utvrdilo je Vijeće ministara BiH u studenome 2014., nakon postupka razgraničenja koji je počeo 2008.
Zastupnik SDP-a Denis Bećirović podnio je rezoluciju kojom traži da Parlament BiH ocijeni neprihvatljivim ugovor o granici s Crnom Gorom navodeći da Sutorina pripada BiH.
Zbog toga su se vlasti BiH našle pod snažnim pritiskom administracije SAD-a, Europske unije i Crne Gore koja je u znak prosvjeda povukla svoga veleposlanika iz Sarajeva.
Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore obratilo se danas otvorenim pismom ministru pomorstva i saobraćaja Ivanu Brajoviću, povodom pomorske nezgode norveškog kruzera „Viking Star“ u utorak u luci Kotor.
Kruzeru od 48 hiljada tona toga je dana zbog udara jake bure, oralo sidro i brod je došao u opasnost da se nasuka pred obalom tzv.Italijanskog parka u Kotoru. Uz oborena oba sidra i maksimalan rad pramčannih i krmenih potisnika, brod se zaustavio na samo nekoliko desetina metara od obale, a postoje nezvanične informacije da je u ovom incidentu „Viking Star“ ipak desnim bokom, dodirnuo mekano pjeskovito morsko dno na sprudu označenom bovom ispred ušća rijeke Škurde. Istragu o uzrocima i posljedicama ovog ozbiljnog incidenta po nalogu Ministarstva pomorstva, započeo je Aleksandar Božović, nezavisni istražitelj i član državne Komisije za istragu nesreća i incidenata sa plovilima, željeznicom i vazduhoplovima.
Predsjednik UO Udruženja kapetana Janko Milutin je u pismu ministru Brajoviću podsjetio da oni godinama upozoravaju državnu administraciju na potrebu praćenja najnovijih standarda međunarodnih organizacija koje regulišu savremenu pomorsku idustriju, u čemu je Crna Gora u velikom zaostatku. Milutin naglašava da nije donešen čitav niz podzakonskih akata predviđenih zakonom o sigursnosti pomorske plovidbe (ZSPP) „čime, prije svega, dovodimo u pitanje pomorsku sigurnost a našu pomorsku privredu -pomorci, brodari i luke- u nepovoljan i nekonkurentan položaj na međunarodnom tržištu.“
Čitalac reporter
„Kada je u pitanju luka Kotor, ovim zaostatkom i nedostatkom pomorske zakonske regulative je data prednost ekonomskim i drugim interesima u odnosu na pomorsku sigurnost i zaštitu životne okoline. Nažalost, ovaj primjer sa „Viking Starom“ nam to i potvrđuje. Zato, u cilju daljnjeg izbjegavanja pomorskih nezgoda i nesreća u Boki Kotorskoj i unaprjeđivanju sigurnosti plovidbe molimo Vas da hitno propišete i donesete pravilnike i procedure koje se odnose na uređenje plovnih puteva odnosno postavljanje i održavanje objekata sigurnosti na plovnim putevima, uključujući i sidrišta, u Boki Kotorskoj,te sprovođenje nadzora, informisanja i upravljanja pomorskim saobraćajem (VTS) u Boki, a koji obuhvata i davanje podataka plovnim objektima kao što su prognoza vremena, upozorenja i slično. Treba propisati način vršenja ovog nadzora, informisanja i upravljanja pomorskog saobraćaja, obaviti označavanje granice luke i sidrišta u Kotoru i u ostalom dijelu Boke Kotorske, te popisati kriterijume za utvrdivanje granice luka i sidrišta u Kotoru i način označavanja tih granica. Treba definisati uslove za privremeno zatvaranje luke ili dijela luke i način obavještavanja učesnika u pomorskom saobraćaju, te regulisati način održavanja reda u lukama -obavezu i proceduru komunikacije, način uplovljavanja, pristajanja, vezivanja, premještanja, sidrenja i isplovljavanja plovnih objekata.“- stoji u pismu Udruženja kapetana ministru pomorstva uz podsjećanje da sve ovo traže i aktuelni crnogorski zakoni o sigurnosti pomorske plovidbe i o lukama.
Kapetani od ministra Brajovića traže i da dio sredstava koje država ubira od tzv. svjetlarine, usmjeri na uspostavljanje integrisanog sistema upravljanja pomorskim saobraćajem u Boki Kotorskoj, kao i za kupovinu neophodne oprema.
Čitalac reporter
„U cilju utvrđivanja uzroka pomorske nezgode broda „Viking Star“ i predlaganja mjera radi izbjegavanja pomorskih nezgoda i nesreća i unaprjeđivanja sigurnosti plovidbe vrši Komisija za istraživanje pomorskih nezgoda i nesreća, koju obrazuje Vlada. Takođe, Komisija za istraživanje predlaže i ažurira listu nezavisnih stručnjaka za istragu pomorskih nezgoda i nesreća. Kako nam se čini, iz dostupnih informacija sa sajta Vlade i Vašeg Ministarstva, da tamo nema stručnjaka sa pomorskim iskustvom, to Vas molimo da se u ovoj komisiji nađe mjesta i za takvim stručnjakom.“- stoji u dopisu ministru Brajoviću.
Kapetani napominju da Kotor kao luka otvorena za međunarodni saobraćaj mora da obezbjedi usluge remorkera 24 sata dnevno, te da incident norveškog kruzera dodatno poziva na hitnost ispunjavanja ove zakonske obaveze. Udruženje kapetana je ministru pomorstva ponudilo i pomoć u izradi nedostajućih podzakonskih akata, i uputilo ga da Crna Gora primijeni najnoviji „Port Marine Safety Management System“ sistem upravljanja pomorske sigurnosti u luci, koji je upravo usvojila Velika Britanija i koji će ubrzo, postati međunarodno prihvaćen standard.
Prvo mjesto u martovskom krugu nagradne igre „Ulov mjeseca“ što je za sportske ribolovce na Crnogorskom primorju organizuje kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more „Una“ iz Tivta, osvojio je Zoran Mihailović, član Ribolovačkog kluba „Pristan“ iz Bara.
Prvo mjesto i i vaučer koji može potrošiti u prodavnicama ribomaterijala „Sipa“ Mihailoviću je pripalo za ulovljenu kernju težine 15.5 kilograma. Baranin je ovog kapitalca ulovio štapom iz čamca, sa živom ribom kao mamcem u barskom akvatorijumu, na oko 50 metara dubine.
Mart – Drugo mjesto Nenad Erceg – brancin 7kg
Drugo mjesto i vaučer koji takođe može potrošiti u „Sipi“ osvojio je Nenad Erceg iz Tivta sa ulovljenim brancinom od 7 kilograma. Brancina je Nenad ulovio u Tivatskom zalivu, na karolu iz ruke, a mamac je bio živi špar.
MART 3. mjesto – Perica Dabanović – zubatac 8.3kg
Treće mjesto pripalo je je Perici Dabanoviću sa ulovljenim zubacem težine 8,3 kilograma. Dabanović je takođe član RK „Pristan“ iz Bara, a velikog zubaca je ulovio štapom iz čamca, na oko 3 milje od obale u barskom akvatorijumu. Zubatac se u jutarnjim satima, „bacio“ na mamac – živu bukvu, a ulov je ostvaren na dubini od oko 50 metara.
Kompanija Bemax je ponudila Vladi Crne Gore da u vidu donacije i u javnom interesu izvede radove na trajnoj sanaciji klizišta magistralnog putnog pravca Budva – Cetinje, na lokalitetu Markovići, koje je uslovilo prekid, pa potom onemogućilo normalno odvijanje saobraćaja na ovoj izuzetno frekventnoj dionici, a posebno imajući u vidu potrebe predstojeće turističke sezone.
Na osnovu te ponude potpisan je Ugovor sa kompanijom BEMAX o donaciji za sanaciju klizišta u Markovićima. Ugovorom je precizirano da se “Primalac donacije to jest Vlada ovim obavezuje da predmetna donacija ni na koji način ne može i neće uticati na zakonitost, objektivnost i nepristranost državnih organa u odnosu na Donatora, kompaniju Bemax.” – kaže se u sopštenju iz Ministarstva saobraćaja i veza CG.
Na osnovu urađenog i prihvaćenog idejnog rješenja, izvođenje radova na trajnoj sanaciji klizišta biće podjeljeno u dvije faze. Prvom fazom biće obuhvaćena sanacija magistralnog puta Cetinje – Budva, izvođenjem potpornih konstrukcija fundiranih (temeljenih) na šipovima. Konstrukcije će biti izgrađenje sa donje i gornje strane puta u dužini od po 140 m. U cilju smanjenja hidrostatičkog pritiska na konstrukcije i efikasnog odvođenja podzemnih voda iznad gornje konstrukcije biće izveden drenažni rov dubine od 5 do 7m. Vode iz drenažnog rova biće usmjerene u propuste koji su izvedeni prilikom radova na privremenoj sanaciji klizišta. Između potpornih konstrukcija biće izveden novi nasip preko kojeg će se uraditi nova kolovozna konstrukcija.
U drugoj fazi će biti izvedeni radovi na sanaciji padine iznad magistralnog puta i padine iznad sela Mažići. Ovi radovi će obuhvatiti kaptiranje postojećih izvora, izvođenje sistema drenaža i kontrolisano odvođenje voda u prirodna korita postojećih vodotokova. Takođe, u okviru ovih radova biće izvedena jedna potporna konstrukcija, fundirana na šipovima, koja će omogućiti sanaciju lokalnog puta kroz Markoviće (stari put Cetinje Budva).
Privremeni režim saobraćaja će važiti sve dok ne budu završeni radovi na gornjoj potpornoj konstrukciji magistralnog puta. Završetkom ove konstrukcije stvoriće se uslovi za izradu nasipa i kolovozne konstrukcije u širini koja će omogućiti nesmetan dvosmjerni saobraćaj.
Prema najavama menadžmenta kompanije Bemax početak radova na sanaciji se može očekivati odmah nakon predstojećih praznika, saopštila je PR Služba Ministarstva saobraćaja i pomorstva.
Pothlađen i već iznemogao, jučer je oko 12,25 sati njemački turist Peter R. Brinkman (55) spašen s morske hridi Mrkanac koja se nalazi s južne strane otoka Mrkana, na udaljenosti od oko 800 metara obale Cavtata.
Dojavu o plivaču u pogibeljnoj situaciji nakon što je jučer prijepodne s plaže cavtatskog hotela Croatia otplivao prema otocima Mrkanu i Bobari dostavila je županijskom Centru 112 plivačeva supruga nakon čega te je akcija spašavanja organizirana i realizirana u rekordno kratkom roku.
Koordinator akcije je bila Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) a djelatnici Lučke ispostave Cavtat su odmah isplovili u smjeru dojave s privatnom, 10 metara dugom brodicom registarske oznake 582 DB.
Nakon kraće potrage Brinkman je uočen na spomenutoj hridi, tada već pothlađen i bez snage da zapliva prema obali odnosno da se ponovno uhvati u koštac s hladnim, 14°Celzijusa hladnim morem i jakim morskim strujama. Kad su spasioci stigli do njega Nijemac se uveliko tresao od hladnoće te je jedva smogao snage ukrcati se u brodicu s kojom su spasioci stigli dio njega.
Sunčano i toplije vrijeme napokon stiže do Boke. Za vikend će se temperature ponovno vratiti u primjerene vrijednosti za ovo doba godine. Pretežno vedro vrijeme očekuje nas danas, mogući jaki udari bure, ali će se ona tokom dana sve više stišavati.
Pretežno sunčano, ponegdje i vedro vrijeme prevladavat će tokom petka. U noći tiho ili slaba bura, danju će zapuhati slab jugozapadnjak i zapadnjak piše Crometeo.
Danju ugodno s najvišim dnevnim temperaturama od 15 do 20°C.
Pretežno sunčano bit će i tokom subote. Noću će biti tiho ili uz slabu buru, danju će puhati umjeren vjetar zapadnih smjerova koji će popodne na moru biti pojačan. Jutro svježe, a danju proljetno toplo s najvišim dnevnim temperaturama od 16 do 21°C.
Stabilno vrijeme nastavit će se i u pretežno sunčanu nedjelju. Vjetar većinom slab zapadnih smjerova. Jutro malo manje hladno u odnosu na prethodne dane. Danju još toplije s najvišim dnevnim temperaturama većinom od 17 do 22°C.
Foto Zoran Nikolić
Zato bi period od petka do nedjelje trebao donijeti pravo proljetno vrijeme. Prevladavat će sunčano i svakim danom sve toplije. Naravno, jutra će još uvijek biti svježa, ali trebala bi proći opasnost od mraza tako da možemo odahnuti, prenosi Crometeo.
Na portalu eUprave mogu se od nedavno naći i tri nove elektronske usluge (eServisa), koje su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova i to: Dostava dokumenata na kućnu adresu, Provjera statusa zahtjeva za izdavanje pasoša i Registar nevladinih organizacija.
Naime, servis Dostava dokumenata nudi korisnicima mogućnost da mogu podnijeti i proslijediti obrazac zahtjeva za izdavanje izvoda iz registra rođenih, uvjerenja iz registra crnogorskih državljana i uvjerenja iz registra prebivališta uz dostavu na kućnu adresu.
Prilikom upotrebe servisa Provjera statusa zahtjeva za izdavanje pasoša, potrebno je u predviđeno polje unijeti broj zahtjeva koji je upisan na Potvrdi o prijemu zahtjeva koju ste dobili prilikom predaje dokumenata. Dok servis Registar nevladinih organizacija, omogućava uvid u podatke o nevladinim organizacijama registrovanim na teritoriji Crne Gore.
U saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova u ranijem periodu razvijen je set elektronskih usluga na portalu eUprave. U ovom trenutku, Ministarstvo unutrašnjih poslova nudi petnaest servisa, od kojih su četiri servisa u nadležnosti Uprave policije.
Uključivanjem sve većeg broja organa državne uprave i jedinica lokalne samouprave da svoje elektronske usluge pružaju i putem portala eUprave, Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije ima za cilj da građanima omogući da putem elektronskih servisa, jednostavno i efikasno, budu informisani i ostvare svoja prava i svoje obaveze na jednom mjestu – portal eUprava.
