Izložba poznatog karikaturiste, novinara i publiciste Gorana Šćekića biće otvorena u utorak 10. septembra u JU Muzej i galerija Tivat, sa početkom u 20 časova.
Goran Šćekić je rođen 1963. u Beranama, a živi i stvara u Podgorici. Karikature je počeo da objavljuje 1992. u dnevnom listu Pobjeda, a početkom 1999. i u dnevnom listu Dan, te brojnim drugim medijima u Crnoj Gori.
Dosad je objavio preko 14.000 karikatura i preko 400 stripova. Imao je šesnaest samostalnih i desetak kolektivnih izložbi. U Crnoj Gori je stekao ugled tako što je karikaturu i strip doveo na nivo poštovanja i uticaja. U 2001. i 2007. godini dobija glavne novinarske nagrade Udruženja novinara Crne Gore. 2016. godine dobija prestižnu nagradu Dana oslobođenja Berana. Njegove karikature su odraz dešavanja u društvu u Crnoj Gori. Dominantne teme u karikaturama su politika, korupcija i ekonomija. Dao je nemjerljiv doprinos u suzbijanju negativnih dešavanja u društvu.
Pored karikatura, objavio je preko 250 kolumni.
godine objavio je prvu knjigu karikatura “Vidi li nas iko na ovi svijet”.
godine objavljuje drugu knjigu karikatura “Ovce”.
godine objavljuje treću knjigu karikatura „Ne damo svetinje“
godine objavljuje četvrtu knjigu karikatura “Ovce 2”
Izložbu će otvoriti Željko Komnenović, predsjednik opštine Tivat.
U Crnoj Gori od danas promjena vremena – kišovito i oblačno, a najavljuju se i jaki pljuskovi praćeni grmljavinom, posebno na primorju.
Na sjeveru Crne Gore umjereno do potpuno oblačno, sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, uglavnom, u drugom dijelu dana i tokom noći. U većini mjesta se očekuju umjerene do obilne količine kiše. Duvaće umjeren do jak južni i jugozapadni vjetar. Temperatura do 23 stepena.
Na jugu pretežno oblačno i kišovito, u drugom dijelu dana sa čestim i jakim pljuskovima praćeni grmljavinom. Očekuju se obilne padavine u većini mjesta. Vjetar će biti pojačan i jak južni i jugoistočni.Temperatura do 28 stepeni.
More će biti talasasto do jače talasasto. Vjetar južni,umjeren do jak. Temperatura mora 23 stepena.
Narednih dana na sjeveru, u utorak će još biti umjerene kiše i grmljavine veći dio dana, uz još svježije vrijeme, dok se u srijedu očekuje stabilizacija vremena sa dosta sunčanih perioda i porast temperature.
Na jugu tokom utorka slaba do umjerena kiša, ili pljusak sa grmljavinom, naročito u prvom dijelu dana, a u srijedu pretežno sunčano i prijatno toplo vrijeme.
kao predsjednik Odbora direktora EPCG imam obavezu da vas obavijestim i podsjetim šta smo sve uradili u prethodnom periodu i šta planiramo da radimo u budućnosti.
S tim u vezi, u nekoliko tekstova ću pokušati da vam približim o čemu se radi.
Osim gore opisanih aktivnosti važno je pomenuti i još neke procese, od kojih su neki sporni, a neki značajno opterećuju i današnje poslovanje EPCG.
Ovdje ćemo posebnu pažnju obratiti na Ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja i odnos koji je imala Vlada i poslovodstvo EPCG prije dolaska novog poslovodstva u martu 2021. godine.
Priča o izgradnji drugog bloka očigledno je bila priča radi priče.
Da se realizovao drugi blok mogla se izbjeći i priča o ekološkoj rekonstrukciji i CO2 kreditima i značajnim troškovima u narednom periodu.
Ovdje se mora ukazati na neke flagrantne propuste.
Energetska zajednica je upozorila EPCG da mora hitno da se smanjuje emisija štetnih gasova, i da je neophodno što prije uraditi ekološku rekonstrukciju.
Iz tih razloga ograničila je rad Termoelektrane na 20.000 sati za period 01.01.2018. – 31.12.2023. godine.
Suštinski, ovo je značilo da Termoelektrana prepolovi svoju proizvodnju u narednih šest godina i da se u tom periodu prilagodi rad Termoelektrane, kako bi se ispunili najveći ekološki standardi (godišnje bi Termoelektrana mogla da radi pet mjeseci).
Tadašnje poslovodstvo ignorisalo je preporuke, i Termoelektrana je nastavila „normalno“ da radi, tako da je već u novembru 2020. godine potrošila dozvoljeni broj sati.
Zbog očiglednog pritiska od strane institucija EU, pokrenuta je i Ekološka rekonstrukcija.
Ugovor o Ekoloskoj rekonstrukciji potpisan je 10.06.2020. godine na vrijednost od 44.981.129€ +pdv.
Koliko se ozbiljno i stručno pristupilo ovom poslu govori i podatak da je već na Kick of meeting-u od 09.10.2020. konstatovano je da sistem za denitrifikaciju gasova onako kako je predviđeno prethodno uradjenim Idejnim projektom (ugovor od 27.03.2018. godine, ugovarač Steag Energy Services GmbH iz Esena, Njemačka), nije moguće realizovati.
Takođe je konstatovano da je realna vrijednost projekta, da bi stvari bile funkcionalne i zadivoljile zahtjeve regulative, oko 75 miliona do 80 miliona evra.
I pored uočenih problema odmah po potpisivanju problematičnog ugovora, Bemaksu i BB Solaru isplaćen je avans u iznosu od 10,885,540€ (predmet je pred SDT-om).
Jasno je da je prethodne Vlade i poslovodstva EPCG nijesu na stručan i odgovoran način pristupili zelenoj energetskoj tranziciji.
O zelenoj tranziciji i radu Termoelektrane moralo se razmišljati mnogo prije 2018. godine, i ne čekati da se dobijaju preporuke i upozorenja.
I pored deklarativne priče o evropskim vrijednostima došlo se do toga da se jednostavno ne želi i ne mogu poštovati osnovni postulati zelene, energetske, tranzicije.
Crna Gora u tom periodu nije ništa znala i nije željela da se bavi proizvodnjom električne energije iz obnovljih izvora.
Priča o povlašćenim proizvođačima je samo dimna zavjesa za proizvodnju električne energije iz OIE, koja puno košta i od koje nikakve koristi nema Crna Gora, EPCG, a samim tim i građani.
Koristi imaju privilegovani pojedinci.
Da su Vlada i EPCG ispoštovali preporuke evropskih institucija, da se u periodu od šest godina za 50% smanji proizvodnja iz TE Pljevlja, došlo bi do raspada kompletnog energetskog sistema, Crna Gora i EPCG bi bankrotirali, privreda Crne Gore bi bila uništena.
Na ovom primjeru najbolje se vidi šta znači i koliko je opasno, za čitavo društvo, to što za 40 godina (od 1982. godine) EPCG nije izgradila nijedan novi izvor energije.
U dijelu koji se odnosi na to šta je uradilo novo poslovodstvo i šta planira da uradi, egzaktnim podacima će se, dodatno, pokazati koliko je vođenje energetske politike do 2021. godine, malo je reći, bilo katastrofalno.
Teško je u analizi energetske situacije povući linije jasnog razdvajanja kada govorimo o prethodnom periodu, i perioda od kada energetsku politiku vode nove Vlade i nova poslovodstva EPCG.
Odluke donesene zaključno sa martom 2021. godinom u značajnoj mjeri utiču i na poslovne procese poslije tog datuma.
Šta je radilo novo poslovodstvo, od marta 2021. godine?
Potpuno je jasno je kakav je ambijent sačekao novo poslovodstvo koje je preuzelo rukovođenje EPCG-om krajem marta i početkom aprila 2021. godine.
Možda je u ovom kontekstu važno napomenuti da je u posljednja tri mjeseca 2020. godine i prva tri mjeseca 2021. godine izvezeno za 788.581 MWh više nego što je uvezeno, i po tom osnovu je ostvaren prihod od 42,605,828€.
Lako je pretpostaviti, a samim tim i zaključiti da je izuzetna hidrologija krajem 2020. i početkom 2021. godine spasila EPCG od bankrota.
Odmah po dolasku novog rukovodstva, sljedećih šest mjeseci (počev od aprila, zaključno sa septembrom) uvezeno je električne energije u količini od 425.482 MWh.
I pored ovih sumornih podataka, EPCG je poslovnu 2021. godinu završila sa najboljim rezultatom u svojoj istoriji, što se ogledalo u ostvarenoj dobiti koja je iznosila preko 47 miliona evra.
Šta je to Elektroprivreda radila prethodnih 40 mjeseci i šta planira da radi u narednom periodu?
Taksativno ćemo nabrojiti šta se radilo i šta planira da se radi u narednom periodu.
HE Perućica je naša najstarija velika hidroelektrana (HE) koja je u pogon puštana sukcesivno u periodu od 1961. do 1976. godine.
Od 2021. godine do danas u HE Perućica realizovan je niz višemilionskih investicija, a u toku su i najznačajnije aktivnosti od 1976. godine.
Realizovana je investicija u sedam proizvodnih sinhronih generatora čija je ukupna vrijednost preko dva miliona evra.
Nakon čekanja od 15 godina pokrenuta je realizacija projekta II faze modernizacije i rekonstrukcije cijele elektrane.
Pod tim se podrazumjeva investicija od preko 30.000.000€, a u okviru iste biće revitalizovani i modernizovani sistemi zaštita, pobude, turbinskog upravljanja kao i upravljanja na nivou agregata A5, A6 i A7, kao i razvodno postrojenje 110kV uz cjelokupni sistem zatvaračnica.
Uz navedene aktivnosti biće urađen i novi SCADA sistem što će u značajnom dijelu unaprijediti i pružiti pouzdanost i sigurnost u monitoringu i upravljanju cjelokupnim sistemom elektrane.
Takođe u okviru ovog projekta proširen je dio radova i na prethodno modernizovane agregate A1, A2, A3 i A4 čime će se investicija zaokružiti i konačno ćemo imati HE „Perućicu“ u punom kapacitetu, spremnu za pružanje sistemskih usluga mrežnom operatoru, od ćega će naša kompanija ubirati značajne, višemilionske, prihode.
Pored direktnog finansijskog benefita, od sistemskih usluga omogući će se i bolje balansiranje sistemom, pa će samim tim biti značajno poboljšani uslovi za uključivanje dodatnih OIE u EES CG.
Cijeli projekat II faze modernizacije i rekonstrukcije Perućice podržan je kreditnim sredstvima od strane njemačke razvojne KfW banke.
Za ovu investiciju su obezbjeđena kreditna sredstva od 33.000.000€ uz petogodišnji grejs period, period otplate od 7,5 godina, kamatnu stopu u iznosu od 0,15%+swap rate kao i 0,25% kamate na nepovučena sredstva.
Ono što ističemo kao i najvažniji korak kada je u pitanju investicioni ciklus u HE „Perućica“ od 2021. godine jeste da su aktivnosti na pripremi za raspisivanje javnog poziva za ugovaranje izrade glavnog projekta i izvođenje radova na izgradnji agregata A8 snage 58,5MW dovedene do kraja.
To znači da bi do kraja tekuće godine mogli da dobijemo izvođača radova, i da maksimalnim kapacitetima krenemo u realizaciju ove ideje, koja je stara koliko i sama elektrana.
Ovaj projekat se, takođe, realizuje u saradnji sa njemačkom razvojnom bankom KfW koja je omogućila kreditna sredstva u iznosu do 40.000.000€ uz zaista povoljne uslove koji podrazumijevaju grejs period od pet godina, period otplate kredita od 10,5 godina i kamatnu stopu od 2,23%+swap rate.
Ugovor o kreditu, sa KfW bankom, biće potpisan 06. septembra ove godine.
Svi ovi projekti mogli bi da budu završeni u 2027. godini. Moguće je da dođe do pomjeranja rokova, ali je izvjesna njihova realizacija. Biće to potpuno novo lice HE Perućice.
Važno je napomenuti, da se aktivno radi i na projektu kojim bi se bolje valorizavale vode Nikšićkog polja (tunel Krupac-Slano i prevođenje poplavnog talasa Zete u Krupac), koji je bio u zastoju zbog raznih administrativno-tehničkih problema, čija je vrijednost 30.000.000€.
Kvalitetnom valorizacijom voda Nikšićkog polja, investicije u HE Perućica došle bi do punog izražaja, što bi se ogledalo u značajnom povećanju proizvodnje električne energije.
Takođe, napomenućemo da su završeni radovi na uređenju park šume Krupac i predati Opštini na održavanje i upravljanje shodno Sporazumu
HE Piva – U ovoj elektrani su u prethodnom periodu realizovane značajne investicije, a neke veoma važne, nakon gotovo 40 godina rada, započete.
Tu prije svega mislim na radove na rekonstrukciji i modernizaciji proizvodnih agregata koji su završeni i sada su spremni za pružanje sistemskih usluga EES-u od čega će EPCG, baš kao i u slučaju HE Perućica, imati značajne višemilionske prihode.
Ove sistemske usluge će biti sve traženije imajući u vidu sve veći broj OIE koji se uključuju u EES CG.
Vrijednost kompleta ovog ugovora za sve tri proizvodne jedinice iznosio je 10.500.000€.
Pored navedenog projekta u toku su i završni radovi na kapitalnom remontu agregata A1 čija vrijednost iznosi 700.000€ bez PDV-a.
Pokrenuta je i jedna značajna investicija u obnavljanje primarne opreme u elektrani pa je potpisan ugovor o isporuci jednog blok transformatora sa pripadajućim VN kablovima i kablovskim priborom i tokom jeseni se očekuje njihova isporuka i ugradnja, a vrijednost cijelog posla iznosi 2.700.000€.
U planu je da se u narednom periodu izvrši nabavka, isporuka i ugradnja novih blok transformatora i pripadajućih VN kablova i na druga dva agregata.
Ove godine će se završiti i zaštitna konstrukcija u punom projektovanom obima i na ovaj način će prilaz elektrani biti u potpunosti bezbjedan za sve zaposlene i posjetioce iste, što nije bio slučaj u prethodnom periodu.
Vrijednost cijelog posla iznosi preko 300.000€.
Kada je u pitanju opština Plužine efikasno je priveden kraju posao izgradnje I faze kružne saobraćajnice a ove godine je potpisan i novi Sporazum sa Opštinom o dinamici izvršenja obaveza koje EPCG ima prema Plužinama po osnovu izmještanja prvobitnog naselja i izgradnje HE „Piva“.
EPCG će ove godine pokrenuti niz projekata iz predmetnog obima obaveza i na taj način obeštetiti Plužine, unapređenjem infrastrukture i stvaranjem boljih uslova za dalji razvoj opštine. A ovim aktivnostima se čekalo više od 30 godine.
TE Pljevlja – Da bi u potpunosti sagledali situaciju u Termoelektrani Pljevlja, moramo se vratiti na Odluku Ministarskog savjeta Energetske zajednice iz 2016. godine, kojom se rad termoelektrane ograničava na 20.000 sati za period od 01.01.2018. godine do 31.12.2023. godine, kako bi se smanjila emisija štetnih gasova.
Prevedeno na razumljiviji jezik, ovo je značilo da termoelektrana u ovom periodu može da radi 4,5 mjeseci godišnje i da se taj period iskoristi da se ispoštuju evropske direktive o emisiji štetnih gasova i uradi kvalitetna ekološka rekonstrukcija.
U prethodnom pogljavu je opisano šta je radilo prethodno poslovodstvo po osnovu ekološke rekonstrukcije.
Jasno je kakva je situacija zatekla novo poslovodstvo, koje je došlo na čelo EPCG krajem marta 2021. godine.
Ugovor se ne može raskinuti, a nije dobar, zbog opasnosti od plaćanja velikih odštetnih zahtjeva.
Morali smo da donosimo odluke koje će imati najmanju štetu, po EPCG, a koje će zadovoljiti standarde Energetske zajednice.
Sredinom 2021. godine, konstatovali smo da je situacija sa ekološkom rekonstrukcijom jako teška i da je čitavi projekat u ćorsokaku.
Bili su potrebni izuzetni napori da se pronađu odgovarajuća tehnička rješenja kako bi se isti pokrenuo. Radovi su konačno pokrenuti u aprilu 2022. godine.
Tokom 2022. godine potpisan je ugovor vrijedan 15.000.000€ za adaptaciju kotlovskog postrojenja, sa zamjenom ekonomajzera i zagrijača vazduha, što će unaprijediti pouzdanost u radu samog kotla i elektrane u konačnom.
Takođe, ugovoren je i posao adaptacije dimnjaka vrijedan 7.000.000€ kojim bi elektrana trebalo da postane još efikasnija, u odnosu kako je prvobitno bilo zamišljeno.
Trenutno stanje je da je u okviru projekta ekološke rekonstrukcije isporučena roba i izvedeno radova u ukupnom obimu od preko 70%.
Takođe, EPCG će krenuti i u nabavku novog blok transfromatora TE kako bi se pružila potrebna sigurnost i pouzdanost u radu elektrane.
Uz to, veoma važan projekat jeste i nabavka dijela parno turbinskog postrojenja čime ćemo i te kako unaprijediti i podignuti pouzdanost i sigurnost u rad u TE, a uz to povećati i stepen efikasnosti.
Vrijednost ovog posla je procijenjena na oko 25.000.000€.
Kada već spominjemo Termoelektranu Pljevlja, navešćemo još neke projekte koji su vezani i veoma važni za taj grad, da ne kažemo da su istorijski.
Istovremeno radeći na ekološkoj rekonstrukciji, EPCG aktivno učestvuje u projektu toplifikacije Pljevalja.
Projekat o kome se priča više od 40 godina, konačno je pokrenut.
EPCG u okviru projekta finansira I fazu magistralnog toplovoda u vrijednosti od 2.100.000€, dužine 2,3 km kao i projektovanje kompletnog magistralnog toplovoda u visini od 400.000€.
Uz to EPCG finansira u okviru Eko rekonstrukcije TEP oko 4,5 miliona eura startnu kotlarnicu, pumpno postrojenje i izmjenjivač toplote.
Za finansiranje II i III faze, dužine četiri km EPCG je 2022. godine potpisala ugovor sa tadašnjom Upravom za kapitalne projekte u visini od 8.400.000€, a sredstva su obezbjeđena u budžetu Crne Gore.
Radovi na I fazi toplovoda se već izvode, a završetak se očekuje do kraja maja 2025. godine.
Prema dinamičkom planu u oktobru ove godine Opština Pljevlja i Uprava očekuju dobijanje svih neophodnih dozvola za II i III fazu, nakon čega ide raspisivanje tendera i odabir izvođača radova.
U konačnom, rok za završetak sve tri faze toplovoda predviđen je oktobar 2025. godine kada će konačno doći do gašenja velikih kotlarnica u gradu, naročito kotlarnice u Skerlićevoj ulici i kod sportske dvorane Ada, koje će postati podstanice u okviru projekta toplifikacije.
Cilj projekta toplifikacije je gašenje brojnih kotlarnica na ugalj i na hiljade individualnih ložišta.
Tako će građani Pljevalja konačno imati čist vazduh, zdravo okruženje i životnu sredinu.
Uz investicije koje su direktno vezane za postrojenja, EPCG je pokrenula i izradu glavnog projekta nove deponije Šumane koja bi se od 2030. godine koristila kao konačno odlagalište nus produkata iz TE, a sve u skladu sa prostorno planskom dokumentacijom.
Paralelno sa ovim poslom završavaju se i aktivnosti na rekultivaciji deponije Maljevac u koju su uložena višemilionska sredstva a dio njih i u saradnji sa Svjetskom bankom koja će i dalje podržavati projekte rekultivacije i sanacije ovakvih lokaliteta.
Takođe, ima još jedan važan projekat za EPCG i Pljevlja koji se pominjao još od 1982 godine, i koji konačno postaje stvarnost. To je mHE “Otilovići”.
Nakon dinamičnog i posvećenog rada na oživljavanju i unaprijeđenju ovog projekta, rješavanju svih otvorenih administrativnih pitanja, EPCG je raspisala tender za izgradnju mHE “Otilovići” vrijedan sedam miliona eura.
Na objavljeni javni poziv javila su se tri zainteresovana ponuđača i u toku je evaluacija ponuda u skladu sa zakonom.
Očekujemo za dvije nedelje, odnosno do kraja mjeseca završetak postupka i odabir izvođača po sistemu “ključ u ruke”.
Podsjećanja radi, na akumulaciji Otilovići gradimo malu hidroelektranu na postojećoj lučko-betonskoj brani Otilovići instalisane snage 2,96MW i planirane godišnje proizvodnje od 11 GWh.
Koncesija je EPCG data na period od 30 godina. Ova mHE obezbijediće električnu energiju za oko 1.200 domaćinstava.
Brana u Otilovićima izgrađena je 1982. godine na rijeci Ćehotini, a voda iz nje koristi se za potrebe Termoelektrane i vodosnabdijevanje Pljevalja.
Visina brane je 59 metara, a zapremina stvorene hidroakumulacije je oko 18 miliona metara kubnih.
Imaće dva agregata, jedan koji će raditi na ekološki prihvatljivim protocima i drugi koji će raditi u periodima srednjih i velikih voda.
Ovdje ćemo navesti i projekat, Rudnika uglja, izmještanja korita rijeke Ćehotine, kako bi mogla nesmetano da se nastavi eksploatacija uglja, čija je vrijednost blizu 20.000.000€.
Kada saberemo sve investicije u energetiku u Pljevljima, Eko rekonstrukciju TE Pljevlja, toplifikaciju grada, mHE Otilovići, izmještanje korita Ćehotine, rekultivaciju deponije Maljevac, projektovanu deponiju Šumane, investicije u osavremenjavanje pogona TE Pljevlja, novu zgradu FC Snabdijevanja u Pljevljima, dolazimo do iznosa koji značajno premašuje 100 miliona evra investicija u Opštini Pljevlja.
Dakle, konkretno, ne riječima, već djelima, stvaramo novu vrijednost, ekološki prihvatljive izvore, saniramo crne ekološke tačke, obezbjeđujemo nova radna mjesta i sveukupni privredni uspon grada.
Osim značajnog, možemo slobodno reći istorijskog, angažovanja na unapređenju postojećih energetskih objekata, EPCG je pokrenula veliki broj novih investicionih projekata.
Čipka je živo biće, ona se prenosi i ja sam ženama tri godine prenosila autentičnu dobrotsku čipku, a sada još njih četiri to prenosi drugima, kaže Nada Radović, pionirka zaštite Dobrotske čipke kao nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja
Stilizovani motivi kamelije, morskog konjica, risanskih mozaika, crnogorske nošnje i razni drugi floralni i geometrijski motivi izrađeni bijelim koncem i uramljeni u staklu, postavljeni u polukrug ispred Katedrale Sv. Tripuna, oduševili su brojne prolaznike, turiste, ali i domaće zaljubljenike u tradicionalne rukotvorine. Ove “medaljone” od dobrotske čipke su osmislile i izradile čipkarice, polaznice Škole dobrotske čipke gospođe Nade Radović. Dio njih sjedio je u polukrugu ispred postavke, dok su uživo radile čipku i usput odgovarale na pitanja radoznalih posjetilaca. Ovaj interaktivni performans nazvan „Stara vještina za novo doba” u nedjelju je održan u organizaciji OJU “Muzeji” Kotor povodom Dana solidarnosti gradova Svjetske baštine. Ovo je treći put da se na ovaj način, gdje je proces izrade u prvom planu, predstavljaju radovi polaznica Škole dobrotske čipke Nade Radović, jedne od utemeljivačica zaštite dobrotske čipke kao nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja, sa tendencijom da postane dio Svjetske baštine UNESCO-a. Do sada je njenu Školu prošlo oko 50 polaznica.
Dobrotska čipka
-Čipka je živo biće, ona se prenosi. Moram naglasiti, ja sam prenijela autentičnu dobrotsku čipku, bez tuđih primjesa. Ono što su stare Dobroćanke ostavile to mi je dato, a ja sam polaznicama tri godine prenosila, one će ući u antologije čipke. Već u drugoj godini jedna od polaznica, Natalija Maksić Popović, počela je da prenosi to znanje drugima, a treće godine Indira Dida Čečur i Dubravka Ivetić. Sada već tri njih em rade, em prenose, one su naučile i utemeljile.kaže za BN prof. Radović, uz zahvalnost Dušici Ivetić direktorici OJU Muzeji i menadžerki Mirjani Vukasović. One su prepoznale značaj prenošenja umijeća vještine izrade dobrotske čipke te ustupile prostor Galerije solidarnosti i Crkve sv. Pavla i obezbijedile material za rad polaznica Škole, čiji su četvrti ciklus najavile u oktobru. U ulozi “učiteljice” naći će se i Ljubica Krivokapić, istoričarka umjetnosti, koja je prošla Školu dobrotske čipke Nade Radović 2023/24 godine.
-Rad zahtjeva dobar vid, lijepo raspoloženje, čiste misli da se ne bi griješilo, uglavnom vedro društvo je dobrodošlo. Imamo polaznike različitih uzrasta, a mi volimo da promovišemo ovaj rad i među mladima, učenicama osnovne i srednje škole, nadamo se da će ih biti i ove godine. Do sada smo imali polaznice raznoraznih profesija, – neke putuju iz Bara, neke dolaze iz Tivta, bilo ih je iz Podgorice, neke su iz Rusije, Ukrajine, iz Amerike, a prije par godina imali smo čak i jednog gospodina iz Zagreba, ali sve nas objedinjuje to interesovanje za izradu dobrotske čipke, kaže za BN Ljubica, koja je zavoljela ručni rad od svojih pretkinja, a pošto je udajom došla iz Beograda u Kotor, zavoljela je i ovdašnju kulturu, istoriju, pa i dobrotsku čipku. Silno je željela da nauči tu vještinu i presrećna je što joj se ta prilika pružila u Školi Nade Radović. Ona ukazuje na potrebu galerijskog prostora za stalnu postavku dobrotske čipke.
Dobrotska čipka
-U Crkvi Sv. Eustahija imamo kolekciju koja je nacionalno kulturno dobro i tamo se ona može vidjeti uz zakazivanje, u muzeju Katedrale Sv. Tripuna takođe imamo neke komade, a postoji taj oltarnik na oltaru Bl. Gracije u Crkvi Pomoćnice Kršćana na Mulu, to je posljednji veliki rad koji su uradile Anđica Đurović i Pina Latković, koje su poučile gospođu Nadu Radović u ovom vezu i taj oltarnik se iznosi samo jednom godišnje na praznik Bl. Gracije. Tako je svo to blago nepristupačno za širu javnost i nama u gradu fali prostor, galerija, muzej u kome bi adekvatno bila izložena kolekcija dobrotske čipke, kako bi posjetioci mogli da sve to vide na jednom mjestu. U tom smislu ovo što mi radimo je značajno baš zbog toga što pokazujemo savremene radove koji prate sva pravila izrade čipke- na ovaj način koji danas vidimo to su uglavnom radovi slobodni od platna. U Galeriji solidarnosti smo izlagali čak i ta početna platna, da se vidi kako počinje obuka i to početno platno svaka žena za sebe čuva doživotno i uvijek mu se vraća da se potsjeti nekih osnovnih bodova, kazala je Krivokapić za BN.
Akademska vizuelna umjetnica Dušica Ivetić, direktorka OJU Muzeji Kotor je estetski osmislila ovu prezentaciju. Pokazalo se da je izlazak u prostor najbolji način promocije, to je savremena praksa za muzeje da izlaze iz svojih zatvorenih prostora kako bi oživjeli svoju edukativnu ulogu u društvu, da učine dostupnim nasljeđe koje čuvaju.
Atmosfera na Trgu Sv. Tripuna
Novo ruho za staru vještinu- proces izrade uživo
-Ideja je da ovoj staroj vještini damo neko novo ruho, novi izgled i način da se ona integriše u savremene društvene tokove, te sam se potrudila da ova kolekcija radova bude izložena na malo savremeniji način, u formi instalacija i da jednostavno može da se priđe čipki sa svih strana, da se vidi da je to stvarno zahtjevan proces koji traje satima i satima, jer za santimetar čipke potrebno je više sati fokusiranog rada, bukvalno bod na bod. Sve što radimo jeste da stavimo u prvi plan sam proces izrade koliko zahjeva i pažnje i strpljenja. U tom cilju smo u saradnji sa rediteljem Dušanom Vulekovićem prošle godine napravili promotivni film “Patientia”, koji govori o tom strpljenju žene da radi ovu čipku, nadahnuti onim što je stotinama godina unazad bio trud žena, kaže Dušica Ivetić za BN.
Dobrotska čipka
Festival čipke i u Kotoru?
U Muzeju održavaju veze sa polaznicama, obezbijedili su im logistiku, prostor, stručnu obuku od Nade Radović, trude se da prisustvuju na brojnim festivalima, te su ove godine sa dobrotskom čipkom bile ponovo na Festivalu u Lepoglavi…
-Bitno je da one nastave da rade, one čipku čine živom materijom, a na taj način promovišu i sebe kao čipkarice, kako se i one među sobom nazivaju. Planiramo da proširujemo broj žena koje će nastaviti tradiciju, imamo ideju da i u Kotoru pokrenemo Festival čipke u saradnji sa Turističkom organizacijom i da učestvujemo na što više festivala, kako bi dobrotska čipka dobila vidljivost koju zaslužuje, istakla je Ivetić.
Bijelo se mora poštovati
-Više nema straha za dobrotsku čipku, ne treba ići u Veneciju, jer u Veneciji se ne uči ova naša tehnika. Žao mi je što su neke žene išle tamo i što su donijele neke nove bodove, koji se ne smiju primjenjivati uz bodove koje su ostavile stare Dobroćanke. Unijeti novo ne smijemo, tradiciju moramo čuvati. Sada je moderno da se rade “brnjce” (minđuše) crnim koncem u tehnici dobrotske čipke, jer je to komercijalno, ali to nije u skladu sa tradicijom. Dobrotska čipka je bijela i bijelo moramo svi poštovati, poručuje prof. Radović.
Protiv mladića D.S. (19) iz Tivta biće podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio izazvao opštu opasnost, pošto je vozio gliser u subotu, 7. septembra u Bokokotorskom zalivu i izazvao sudar glisera i čamca.
Podsjetimo, u akvariju Bokokotorskog zaliva naspram Rosa u subotu je došlo do sudara glisera i čamca u kom su povrijeđene dvije osobe.
Na plovilima su se u trenutku nezgode nalazili putnici, te su ovom prilikom jedan putnik i N.K. zadobili povrede i oni su odvezeni na ukazivanje ljekarske pomoći, navode iz policije.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom koji je kvalifikovao krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.
OB Herceg Novi je saopštio da povrede koje nisu opasne po život zadobili su K. N. i B. M. koji su, radi saniranja povreda prebačeni u Opštu bolnicu u Meljinama.
Modna revija Dobrotske čipke -Kotor - foto M.D.P. i Mediabiro
1 od 7
Modna revija Dobrotske čipke
Sa modne revije na Citadeli
Modna revija Dobrotske čipke
Sa modne revije na Citadeli
Sa modne revije na Citadeli
Sa modne revije na Citadeli
Modna revija Dobrotske čipke
Haljine od raznobojne svile na kojoj su štampani odabrani motivi dobrotske čipke iz kolekcije u Crkvi Sv. Eustahija dizajnerski su upotpunjene naušnicama izrađenim u starinskoj čipkarskoj tehnici
Kotorski modni sladokusci imali su priliku da u subotu uveče na Citadeli uživaju u ljepoti unikatnih kreacija modne dizajnerke Anastazije Miranović, čija je najnovija kolekcija haljina predstavljena u modnom spektaklu pod nazivom “Čipka i svila – prepleti vjekova”. Lepršave svilene modele haljina sa štampanim motivima dobrotske čipke, njih 22, upotpunjene minđušama, koje je u tehnici dobrotske čipke dizajnirala i izradila Slađana Vučetić, na graciozan način iznijele su domaće manekenke, a kruna hepeninga bila je vjenčanica u kojoj je pistom na kraju prošetala Milena Mačić, kotorski top-model.
Dobrotska čipka je kao aplikacija veoma primjenjiva na komadima nosive odjeće, kao idealan spoj tradicionalnog i savremenog, a dizajnerka dr Anastasija Miranović, koja je to majstorski ukomponovala, vrlo je zadovoljna prijemom, drago joj je što je naročito ženski dio publike uživao u događaju – ovacije, aplauzi i čestitke nakon samog događaja su joj to i potvrdili.
Modna revija Dobrotske čipke
-Za mene je ovo bio veliki istraživački rad, dosta napora je uloženo da ovo izgleda baš ovako, jer nije jednostavno kreativno artikulisati motive dobrotske čipke na savremenim odjevnim komadima, ali sam željela da vežem svilu i čipku i da uradim jednu lepršavu, nosivu kolekciju i da na taj način dam svoj skroman doprinos njenoj afirmacij, kaže za BN.
Na tkanini od svile tehnikom štampe aplicirala je autentične motive sa primjeraka dobrotske čipke koja se čuva u Crkvi Sv. Eustahija.
-Tu ima primjeraka čipke od XV do XIX vijeka, ponosna sam i počastvovana što su mi se otvorila vrata tog sakralnog objekta da mogu da snimim te primjerke i da ih poslije apliciram na svili. Za to je zaslužan Studio Maruška iz Srbije, koji je specijalizovan za štampu na svili, s obzirom da produkcija te vrste još uvijek u Crnoj Gori ne postoji. Ja sam birala koji motivi će biti štampani za koju kreaciju, kompletan dizajn. Šiveno je sve u Baru, u Salonu “Stil” Vernese Hasanagić, sa kojom dugi niz godina sarađujem i vrlo se dobro razumijemo kada su ove priče u pitanju. Vrlo sam zadovoljna što smo i ovoga puta ostavile ovako lijep utisak, kazala nam je Miranović i najavila da će ova kolekcija uskoro biti predstavljenai i na modnoj reviji na brodu “Katica”, koji će projedriti Bokom. Tako će svilene haljine zalepršati i na palubi, jer čipka i svila su došle morem, što je isto lijep istorijski povod da se obilježi i na ovaj način.
Sa modne revije na Citadeli
Ovo je još jedan veliki doprinos njegovanju nematerijalne i materijalne kulturne baštine Boke Kotorske, način da ona živi svoj život iI u XXI vijeku.
-Dobrotska čipka živi i živjeće sve više, ovo je skroman doprinos njenoj afirmaciji i njenom očuvanju. Kulturna baština može u ovom vremenu itekako da se nosi, ne samo da se sjećamo nje, poručuje dr Anastasija Miranović, po profesiji istoričarka umjetnosti. Više decenija angažovana na čelnim mjestima ustanova i institucija culture, od Kulturnog centra u Kotoru preko Ministarstva kulture, do Narodnog muzeja Crne Gore na Cetinju. Za vrijeme njenog mandata na čelu Uprave za zaštitu kulturnih dobara zaštićena su 16 od do sada ukupno zaštićenih 20 nematerijalnih kulturnih dobara Crne Gore, a među prvima je zaštićena vještina izrade dobrotske čipke. Na Mamuli je prošle godine obilježila 15 godina rada u modi.
Kotoranka Slađana Vučetić kreirala je i u tehnici izrade dobrotske čipke, šivaćom iglom i koncem, izradila aksesoar, 20 pari naušnica.
Sa modne revije na Citadeli
-Izrada je trajala preko godinu dana, jer Anastasija i ja smo se o tome dogovarale još početkom prošlog ljeta, dok je ona pripremala svoje modele. Ona mi je okvirno odredila da naušnice budu od bijelog i crnoga konca, a kada sam izradila motive, kombinovala sam ih sa unikatnim perlama od murano stakla, koje je napravila naša sugrađanka Angelina Janković. Ona je taj tradicionalni zanat izučila u Veneciji, isto kao što sam i ja išla tamo za izradu dobrotske čipke, kaže Vučetić. O tome koliko je ova tehnika zahtjevna i teška, koliko je to mukotrpni rad, poput onoga o kome svjedoče primjerci u Crkvi Sv. Eustahija, dovoljno govori podatak da se jedan santimetar ove čipke radi do dva sata, te da je za izradu jednih naušnica, u zavisnosti od modela, potrebno od 16 do 20 metara konca, a ako je svaki bod veličine jednog milimetra, onda je jasno da ona napravi od 16 do 20 hiljada puta rad sa iglom i koncem.
Poslenici Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru prepoznali su vrijednost ovog rada, te zainteresovani mogu da u vitrinama Palate Gregorina pogledati i nabaviti lijepe primjerke dobrotske čipke.
U sklopu modnog spektakla prikazan je i dokumentarni film o dobrotskoj čipki u produkciji Ministarstva kulture Crne Gore, a u pauzama su nastupile članice ženske klape “Bisernice Boke”.
Frizure je kreirala meštrica Isidora Radić, a šminku je osmislio tim u sastavu: Milica Šušić, Milena Nerendžić Šušić i Marija Lazarević.
Izlijevanje goriva tokom bunkeriranja broda kod španjolskog otoka Gran Canaria prisililo je lokalne vlasti da u četvrtak zatvore nekoliko plaža na ovom popularnom turističkom odredištu i proglase izvanredno stanje zbog okoliša.
U srijedu navečer obaviješteno je o slučajnom izlijevanju tokom bunkeriranja broda u luci La Luz u Las Palmasu, glavnom gradu otoka. Radilo se o najviše 3 metričke tone IFO 180, goriva s vrlo niskim udjelom sumpora. Ime broda nije otkriveno.
Prema riječima predsjednika vijeća Gran Canarije, Antonija Moralesa, mrlja uzrokovana onečišćenjem bila je duga oko 2 km (1,2 milje) i široka 400 m.
Morales je izjavio kako se mrlja kretala prema jugu, prema općini Telde, potiskivana vjetrom. Struje su zasad spriječile da zagađenje dođe do obližnje tvornice za proizvodnju pitke vode.
Plaže La Restinga, Palos, San Borondón i El Baranquillo zatvorene su za javnost kako se mrlja približavala obali, dok su helikopter, dronovi i brod za pomorsko spašavanje pomagali hitnim službama u akcija čišćenja.
“Ova kontaminacija, nažalost, ima značajan opseg, zbog čega je angažirano toliko resursa,” rekao je gradonačelnik Teldea Juan Antonio Pena za Reuters.
“Nešto ovakvo je moguće spriječiti. Tražit ćemo odgovornost jer šteti okolišu i ne možemo dopustiti da se ovakve stvari ponove,” dodao je Pena, piše gCaptain.
Vaterpolisti Primorca osvojili su tradicionalni turnir “Vlaho Bato Orlić” pobjedom nad Novim Beogradom u finalu, nakon peteraca 21:20.
Kotorani su odlično otvorili meč, poveli sa 3:0, međutim prošlogodišnji polufinalista Lige šampiona je uspio do kraja prve dionice da se vrati rezultatski i smanji prednost Primorca na 3:2.
Nakon gola Dušana Matkovića, Primorac je imao dva gola prednosti ali Novi Beograd je uspio to da preokrene.
Od tada meč je ušao u rezultatsku klackalicu, iako je naš tim imao ponovo dva gola prednosti sredinom treće četvrtine, 8:6, domaćin turnira je uspio da se vrati čak i da povede u posljednjoj dionici 9:8.
Novi preokret su priredili momci Vjekoslava Paskovića, prvo je Vico pogodio za 9:9, a onda je mrežu NBG-a pogodio i Petar Ćetković.
Djelovalo je tada da su naši momci bliži pobjedi ali Đorđe Vučinić je pogodio za 10:10 i pobjednika su odlučili sedmerci.
Bila je to prava maratonska serija gdje je golman Primorca Dragoljub Ćetković odbranio penal u 11. seriji, a Đorđe Stanojević pogodio za pobjedu i osvajanje turnira u Novom Beogradu.
Vaterpolisti Primorca ostvarili su maksimalan učinak na turniru u Beogradu. Kotorani su pobijedili Vašaš 15:11, Vukove 20:7, njemački Špandau je izgubio od naše ekipe 12:11, i u finalu na peterce savladan je domaćin NBG 21:20.
Tokom drugog dana posjete Kotoru, predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković nastavio je susrete sa članstvom i simpatizerima stranke.
Prilikom susreta sa aktivistima kod promotivnog standa ispred Starog grada, Živković je sa njima razgovarao o toku kampanje, pri čemu je bio u prilici da čuje i njihove ideje vezane za budući razvoj Kotora.
Nakon toga, on je, zajedno sa čelnicima OO DPS Kotor i više kandidata sa liste “Kotor prije svega! DPS – Neđeljko Moškov” boravio na tvrđavi na Troici, gdje je održan skup kojim je i zvaničmo započeta kampanja.
DPS Kotor
Tom prilikom, okupljenima su se, uz Živkovića, obratili i Neđeljko Moškov, Željko Aprcović i predsjednik Mjesnog odbora DPS Slobodan Pavićević.
“Drago mi je što sam se uvjerio da u našoj kampanji učestvuju ljudi koji zaista imaju viziju o razvoju Kotora, kakvi su upravo i potrebni u tom procesu. Vodimo jako otvorene razgovore i sa članovima i sa simpatizerima, nastojimo da obiđemo što više mjesta i to je ono što smo i obećavali od početka reformi – direktan kontakt sa što više birača, jak terenski rad i dijalog”, istakao je Živković.
Živković će posjetu Kotoru završiti danas, pri čemu će se u 19:30 časova obratiti na predstavljanju liste “Kotor prije svega! DPS – Neđeljko Moškov” na Citadeli.
Grad Split je dobio novu atrakciju, 19 metara visoku promatračnicu smještenu na Sedlu Park šume Marjan, koja je otvorena u subotu ujutro.
Gradonačelnik Ivica Puljak izjavio je da promatračnica futurističkog izgleda najavljuje budućnost Splita i upozorava na očuvanje najvrjednijih resursa. Rekao je kako će taj objekt služiti povećanju sigurnosti Marjana i cijelog šireg područja grada.
“Čestitam svima koji su strpljivo i predano radili na projektu i uspješno ga završili. Sve Splićane i goste pozivam da uživaju u najljepšem pogledu, gradu i okolici na svijetu”, poručio je Puljak.
Otvorena promatračnica na Marjanu
Pročelnica službe za razvoj grada Antonia Eremut Erceg istaknula je kako je konačna cijena 1,3 milijuna eura, a promatračnica je djelomično sufinancirana iz sredstava EU, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita.
“Ulaz u promatračnicu je besplatan i dostupan građanima i turistima. Biti će otvorena od 8 do 20 sati, pri čemu u jednom trenutku na vrhu platforme može biti najviše deset osoba. U sklopu promatračnice je i lift za osobe s invaliditetom”, rekla je Eremut Erceg.
Nabavljen je i električni autobus kojim će se od Posjetiteljskog centra Javne ustanove Park šuma Marjan dolaziti do promatračnice, dok će osobe s invaliditetom uz najavu moći doći u pratnji i sa svojim vozilima, dodala je Eremut Erceg.
Promatračnica će biti digitalno povezana sa svim ulaznim rampama na Marjanu, a u podnožju će se nalaziti djelatnici protupožarne zaštite. Arhitekti promatračnice su Emil Šverko i Neno Kezić.
Promatračnica je dio velikog europskog projekta “Brdo prošlosti-oaza budućnosti”, koji je počeo još 2019. godine. Na mjestu nove promatračnica desetljećima je bila smještena stara željezna. Današnja promatračnica ima pogled od 360 stupnjeva koji zahvaća gradove i susjedne otoke.
