Kontrolori JP „Morsko dobro“ iz Budve obilaskom terena, utvrdli su da se na lokalitetu Belane-uvala Župa u Tivtu, ispred katastarske parcele br. 4217 KO Tivat, izvode radovi na izgradnji nelegalnog mula dimenzija 6 metara sa 2 metra. Ovaj slučaj nelegalne gradnje obalne infrastrukture prijavljen je Upravi za inspekcijske polsove od koje se očekuje da otkrije počinioca, kazni ga i prostor dovede u pređašnje stanje.
Kontrolori JP iz Budve, prethodno su utvrdili i da se na tri lokacije na tivatskoj obali – na Bjelilima, Kaluđerovini i na području Brda, izvode radovi na izgradnji tri objekta bez uredno izdate građevinske dozvole. Sve ove lokacije naklaze se u pojasu morskog dobra koje bi, po važećim zakonima u Crnoj Gori, trebalo da uživa posebnu pažnju državnih inspekcijskih organa.
“Morsko doboro je stoga Upravi za inspekcije poslove prijavilo sva tri slučaja – izgradnju stambenog objekta na oko 50 metara sa lijeve strane na ulazu u Kaluđerovinu, početak gradnje objekta na Bjelilima, na katastarskoj parceli 64 KO Radovići, te izgradnju višespratnog stambenog objekta, oko 150 metara sa lijeve strane ulaza u naselje Brda u blizini Ostrva cvijeća.
Izložba slikarke Dijane Lazović postavljena je u izložbenom prostoru Upravne zgrade Porto Montenegra u Tivtu i trajaće do 1.decembra.
Ova mlada umjetnica se predstavlja tivatskoj publici sa minijaturama i velikim formatima iz ciklusa „Skale“ i „Zagrljaji“, u kombinovanoj tehnici.
Dijana Lazović je rođena 1984 na Cetinju. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Milanu, u Italiji, i trenutno je na specijalizaciji na Akademiji likovnih umjetnosti u Rimu. Izlagala je na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama u Crnoj Gori.
Britаnska kompаnija “Tent planet” plаnirа dа grаdi turističke kаpаcitete u selu Mrkovi nа Luštici. Tim povodom predstаvnike ove kompаnije Dejvid Sounia, Merlindu Đešević i Milаnа Stojаnovićа, primio je v.d predsjednikа opštine Milаn Vаjаgić sа sаrаdnicimа – prenosi Radio Herceg Novi.
Nа sаstаnku je bilo riječi o usvаjаnju studije lokаcije i procedure koju trebа preduzeti kаko bi počelа reаlizаcijа projektа. Riječ je o lokаciji kojа zаhvаtа 7,7 hektаrа površine. Plаnom je predviđenа izgrаdnjа turističkih vilа sа rekreаtivno sportskim i drugim sаdržаjimа komplementаrnim sа turističkom djelаtnošću. Nа odgovаrаjući nаčin biće rješenа i pitаnjа infrаstrukture – lokаlnа sаobrаćаjnicа, kаnаlizаcioni i vodovodni sistem. Studijа lokаcije je u zаvršnoj fаzi.
Nаkon jаvne rаsprаve obrаđivаč je izvršio korekcije u plаnskom dokumentu i njegovu konаčnu verziju uputio Ministаrstvu od kogа zа dvije do tri sedmice očekuje pozitivno mišljenje. Nаkon togа plаn je spremаn zа usvаjаnje u Skupštini opštine.
Sekretаr Sekretаrijаtа zа prostorno plаnirаnje i izgrаdnju Milovаn Bаždаr je kаzаo dа su investitori zаinteresovаni dа Skupštinа opštine što prije usvoji tаj dokument. Kаko se dаnаs čulo, firmа je zаtvorilа finаnsijsku konstrukciju i spremnа je dа odmаh po usvаjаnju plаnа počne sа reаlizаcijom projektа. Mi smo ih ohrаbrili dа bi bilo reаlno u februаru, eventuаlno u mаrtu očekivаti dа se održi redovnа sjednicа Skupštine opštine u novom sаzivu, kаzаo je Bаždаr.
Izrаdа plаnа počelа je prije godinu, а riječ je o projektu čijа će izgrаdnjа koštаti više od 10 milionа eura. S obzirom dа je novаc obezbjeđen investitor je mаlo zаbrinut zа dinаmiku jer je njihovа željа dа što prije počnu sа rаdovimа. Objаsnili smo im dа je po novom zаkonu prije usvаjаnjа plаnа u Skupštini moguće jedino dа dobiju odobrenje zа izvođenje infrаstrukturnih rаdovа, kаzаo je Bаždаr.
Poznati hercegnovski ronilac i istraživač podmorja Dragan Gačević obratio se juče Ministarstvu kulture Crne Gore sa zahtjevom da preostale protivbrodske mine iz perioda Austro-Ugarske, a koje se još nalaze na dnu Bokokotorskog zaliva, proglasi kulturnom baštinom i stavi po režim zaštite.
“U podmorju Boke Kotorske kod rta Kabala na dubini 25 m nalazi se nepoznata mina. O njenom postojanju obavijestio sam medije koji su tu vijesti i objavili. Fotografije ove mine slao sam i u Direktorat za vanredne situacije MUP-a Crne Gore ali nisam dobio nikakav odgovor” – kazao je za Boka News Dragan Gačević.
Poznati hercegnovski ronilac i istraživač podmorja Dragan Gačević obratio se danas Ministarstvu kulture Crne Gore sa zahtjevom da preostale protivbrodske mine iz perioda Austro-Ugarske, a koje se još nalaze na dnu Bokokotorskog zaliva, proglasi kulturnom baštinom i stavi po režim zaštite.
Gačević je proteklih godina bezuspješno ukazivao državnim institucijama na problem zaostalih neeksplodiranih ubojnih sredstava u podmorju zaliva Boke, a lično je pronašao, foto i video zapisima koje je postavio i na Youtube, dokumentovao prisustvo više tih naprava od kojih svaka sadrži po nekoliko stotina kilograma visokorazornog eksploziva.
„Na osnovu Zakona o ratifikaciji Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine i Zakona o dopuni zakona o ratifikaciji Konvencije o zaštiti kulturne baštine, prijavljujem pronalazak kulturne baštine u našem podmorju. U akvatoriju rta Kabala u Boki Kotorskoj pronašao sam austrougarske podvodne mine „Tip B“ iz Prvog svjetskog rata. O tome sam preko sredstava informisanja obavijestio javnost. Fotografije austro-ugarskih mina poslao sam i Direktoratu za vanredne situacije MUP-a Crne Gore ali nijesam dobio nikakav odgovor. Kako su one već 100 godina u moru, prema UNESCO-ovoj Konvenciji o zaštitu podvodne kulturne baštine i na osnovu Zakona o ratifikaciji Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine i Zakona o dopuni zakona o ratifikaciji Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine, mine su postale „punoljetne“, pa su iz statusa neeksplodiranih ubojnih sredstava, prešle su u kulturnu baštinu Crne Gore. Iz navedenog očekujem da Ministarstvo kulture Crne Gore minama dodijeli status podvodne kulturne baštine i stavi ih pod zakonsku zaštitu.“- stoji u dopisu koji je autor knjige i dokumentarnog filma „Podmorje Crne Gore“ Dragan Gačević, uputio Ministarstvu kulture.
On je toj instituciji poslao video zapise i obilje dokumentarnog materijala o tehničkim karakteristikama austrougarskih protivbrodskih sidrenih mina „Tip B“ koje su položene u nekoliko minskih baraža na ulazu u zaliv Boke, odmah nakon izbijanja Prvog svjetskog rata u ljeto 1914 godine. Neke od njih, poput ovih koje je našao Gačević, otkinule su se sa sidra i potonule na dno zaliva gdje se i dalje nalaze. Inače, po Konvenciji UNESCO-a o zaštiti podvodne kulturne baštine iz 2001-godine, a koju je ratifikovala i dužna je da sprovodi i Crna Gora, podvodna kulturna baština definisana je kao “svi tragovi ljudskog postojanja kulturnog, istorijskog ili arheološkog karaktera koji su se nalazili, djelomično ili potpuno pod vodom, povremeno ili stalno, barem 100 godina”. U podvodnu kulturnu baštinu po toj konvenciji spadaju “lokaliteti sa građevinama, zgradama, predmetima i ljudskim ostacima zajedno s njihovim arheološkim i prirodnim okruženjem; plovilima, vazduhoplovima, drugim prevoznim sredstvima ili njihovim dijelovima, njihovom teretu ili drugom sadržaju zajedno s njihovim arheološkim i prirodnim okruženjem; i predmetima pretpovijesnog razdoblja.”
Pored mina “Tip B”, Gačević je kod rta Kabala na dubini od nepunih 30 metara našao i još jednu protivbrodsku sidrenu minu neidentifikovanog tipa, kakvu je otkrio i kod ostrva Mamula na nešto manjoj dubini. Kod rta Kabala hercegnovski ronilac pronašao je i prednji dio sa bojevom glavnom jednog starog torpeda, a svi ti nalazi koje je Gačević prijavljivao nadležnim državnim organima, nisu izazvali njihovu i reakciju JU “Regionalni centar za obuku ronilaca za podvodno deminiranje” RCUD iz Bijele kojoj je vađenje neeksplodiranih ubojnih sredstva iz mora, glavna djelatnost. Stoga je većina ovih potencijalno vrlo opasnih naprava, u međuvremenu ispunila neophodan uslov od 100 godina neprekidnog boravka na dnu mora, čime je su po automatizmu, ove mine sada postale zaštićena međunarodne kulturna baština.
Što je 2006. govorio Mijajlović
“Cijelo crnogorsko podmorje u priobalnom pojasu očišćeno je od mina iz Prvog i Drugog svjetskog rata, do dubine od 70 metara i jedno je od najbezbjednijih u regionu kako za turiste i nautičare tako i za turiste.” – kazao je na konferenciji za novinare 12.maja 2006 godine, tadašnji i sadašnji direktor JU RCUD iz Bijele Veselin Mijajlović. On se tada hvalio navodno dobrim rezultatima te JU čiji je osnivač Vlada Crne Gore tvrdeći da je “crnogorski Regionalni centar za obuku ronilaca i podvodna deminiranja iz Bijele jedinstven centar u Evropi i svijetu koji se bavi humanitarnim podvodnim deminiranjem i zbog toga uživa podršku ne samo američke Vlade već i svih zemalja regiona”.
U međuvremenu, američka Vlada je zbog lošeg rada te JU, prije nekoliko godina ukinula svaki vid do tada obilne podrške aktivnostima MIjajlovičevog RCUD-a, a vijek stare protivbrodske mine koje se nalaze na višestrko manjoj dubini od one za koju je Mijajlović 2006 tvrdio da je “sve u crnogorskom podmorju čisto”, još su tu gdje su bile i ljeta 1914, pa su sada postale kulturološka baština.
Na upravo završenom 57-mom po redu Festivalu dokumentarnog i animiranog filma „DOK“ u njemačkom gradu Lajpcig, Crna Gora je, u specijalnom programu odabranih filmova iz bivše Jugoslavije, bila zastupljena sa dva filma: „Polaznik“ Živka Nikolića, i „Život, priključenija i održivi razvoj jednog kokota“ Vladimira Perovića, u produkciji Centra za kulturu Tivat.
Reditelj Perović je i lično predstavio svoj film. Nakon obje, dobro posjećene projekcije, autor je dugo razgovarao sa publikom. Gledaoci su pokazali živo zanimanje za film, za autorovu poetiku, za čuveni peraški običaj gađanja kokota, za savremenu Crnu Goru- saopšteno je juče tim povodom iz Centra za kulturu Tivat.
Prisustvo dokumentarca u produkciji tivatskopg Centra na ovom festivalu je utoliko značajnije što je to jedan od najvećih i najreferentnijih svjetskih festivala dokumentarnog filma, sa 1.700 akreditovanih gostiju, sa različitim takmičarskim i specijalnim programima, radionicama, laboratorijama, majstorskim časovima i ko-produkcijskim forumima.
U Kotoru borave zvaničnici tusrkog grada Gaziantep, i tom prilikom je potpisana Povelja o bratimljenju sa Opštinom Kotor. Podsjećamo da Gaziantep i Kotor međusobno sarađuju još od 2012, a oba grada su članovi međunarodnog foruma gradova duž „Puta svile“.
Zvaničnici Opštine Kotor su u više navrata bili gosti Gaziantepa, takođe su vodeći privrednici ovog grada u pratnji gradonačelnika Asim Gizelboja posjetili Kotor krajem 2013.godine. U martu ove godine delegacija iz Kotora predvođena Predsjedniicom Opštine Marijom Ćatović je boravili u radnoj posjeti ovom turskom gradu, u cilju potpisivanja Protokola o saradnji.
Marija Ćatović, zajedno sa potpredsjednikom Opštine Kotor Brankom Nedovićem, je razgovarala sa predstavnicima Gaziantepa, koji su predvođeni zamjenikom gradonačelnika g-dinom M. Durdu Yetkinsekerci.
Obje strane su izrazile spremnost za nastavak saradnje I produbljivanje odnosa na brojnim poljima. Jačanje odnosa u sektorima privrede,ekonomije, ali I kulture, obrazovanja I sporta su bile teme u fokusu susreta predstavnika dva grada – stoji u zvaničnom sopštenju opštine Kotor.
Izložba slika Kemala Ramujkića biće otvorena u utorak, 4. novembar, Galerija ljetnjikovca Buća u 20 sati.
Radovi iz ciklusa ,,Kuće” će biti prezentovani na dva galerijska nivoa.
Rođen 1947. godine u Podgorici. Završio Srednju umjetničku školu u Herceg Novom 1966. godine. Akademiju za likovne umjetnosti u Beogradu završio je 1971. godine, a postdiplomske studije na istoj akademiji 1973. godine.
Redovni je profesor na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru za predmete crtanja i slikanja. Od 2005. je gostujući profesor na The Animation Workshop school u Viborgu u Danskoj. Šef je departmana za likovnu umetnost na Državnom univerzitetu Novi Pazar. Već 30 godina stvara u ateljeu na Adi Ciganliji. Oko 60 samostalnih izložbi, kao i veliki broj značajnih nagrada i priznanja.
U dubrovačku luku Gruž jutros oko 6 sati je sa 4.188 putnika uplovio jedan od najmodernijih cruisera koji su do sada posjetili Dubrovnik. Riječ je o cruiseru “Costa Diadema” koji je u vlasništvu talijanske kompanije Costa Crociere. Taj suvremeni ploveći hotel upravo se nalazi na svom prvom putovanju, a Dubrovnik posjećuje samo dva dana nakon porinuća u brodogradilištu u Trstu.
Inače, riječ je o prvoj brodogradnji te kompanije, odnosno prvom cruiseru koji je izgrađen nakon tragedije broda Costa Concordia u januaru 2012. godine kod otoka Giglia. Brod je vrijedan više od pola milijarde eura, a nakon Dubrovnika nastavlja plovidbu do Genove odakle će tokom ove zime isplovljavati na za ovu sezonu utvrđena kružna putovanja. U Genovi je za petak, 7. novembra, predviđeno i krštenje broda dugog 308 metara, koji ima 12 spratova i 19 paluba, a opremljen je svim za cruisere već uobičajenim luksuznim sadržajima.
Zanimljivo je kako će među više od 1300 članova posade biti zaposlenici iz gotovo 40 zemalja.
Obzirom da iza sebe imam dokumentarac o Maksimu Mrvici, Hrvatska rapsodija Maksim Mrvica koji će se ovih dana prikazati na HRT-u, razmišljala sam što sam na tom projektu propustila učiniti i što se da popraviti prilikom distribucije i plasiranja Modroga Kaveza.
Boka News: Možemo li kazati da je Modri kavez dokumentarno-psihološki film o pomorcima?
Bruna Bajić: Mislim da ste baš dobro i ovdje inovativno upotrijebili riječ psiholoski jer to je definitivno jedna važan i ključan element kojim se film bavi. Cilj mi je bio ne baviti se faktografskim podacima, povijesnim činjenicama, pa čak ni nekim ljudima koji jesu bili povijesno važni, nego se bavimo onim svevremenim, načinom na koji pomorci doživljavaju život na moru kao i njihove obitelji, svim oni, što taj zivot učini od tih ljudi, onim što ih obilježi. Istina, bavimo se temom koja je duboko psihološka.
Boka News: Završena su snimanja, u kojoj ste fazi sada?
Bruna Bajić: U fazi smo postprodukcije, film pripremamo za montažu, nadopunjavamo kadrove koji nam nedostaju. Stoga, ukoliko tko posjeduje autentični materijal sa brodova i navigacije, bilo kakvog sadržaja, druženja, nevere, sumraci, zore, Nove godine, rođendandani, bilo što, neka se slobodno jave na našu službenu stranicu facebook MODRI KAVEZ ili na mail producentici zana@zanaart.com.
Redateljica Bruna Bajić
Boka News: Pošto ste nezavisna produkcijska kuća predpostavljam da ste imali ili imate finansijske probleme?
Bruna Bajić:
Smatram da je novac važan, ali ne smije biti glavna, a još manje jedina motivacija. Nekada treba imati viziju, i treba biti jača od financijskih prepreka, kojih zasigurno u svakom poslu ima.. Meni je Modri kavez oblik komunikacije prije svega, ali razumljivo, i posao od kojega živim. Cilj je da se ovaj film izrealizira, znači to je ono primarno i na takav način smo krenuli, pribavljajući osnovna sredstva i nudeći kvalitetnu suradnju kako bi obavili kvalitetno cijeli niz produkcijskih radnji. Sve prepreke su s ovoga aspekta slatke, veliko iskustvo, upornost i vizija, i naravno ljudi koji su imali viziju skupa sa mnom, iznijeli su ovaj film na svijetlo dana. Skoro..:)..
Također, uočila sam da je danas vrijeme modernih i drugačijih komunikacijskih kanala i pokrenula sam preko Indiegogo platforme, crowdfunding kampanju – grupno financiranje, cilj nam je ukljlučiti publiku kroz cjelokupni iznos od šest tisuća dolara kako bismo završili sve postprodukcijske elemente troškove tiska i distribucije filma, ali više od toga da bismo predstavili projekat, otvorili se javnosti i dali priliku ljudima da budu dio naše pomorske priče. To je plemenit i predivan oblik komunikacije sa publikom i jedinstveni način da se stvori zajedništvo i promovira bilo kakava inovacija, stvaralački rad ili vizija. Zaljubljenik sam u ove platforme od nedavno i mislim da ću svaki svoj projekat prezentirati publici kroz njih. Jednostavno su vesele, otvorene i zahtijevaju profesionalnost, pripremu i viziju o vlastitome radu.
Boka News: Možete li objasniti našim čitaocima koja je to platforma i na čemu se zasniva?
Ekipa sa snimanja
Bruna Bajić: Prvo se okupi određena grupa ljudi što je u današnje vrijeme jako važno. Postoji potreba svakog djela da komunicira sa određenom. Nakon prezentiranja, stvaraju se ljudi koji podržavaju projekat, a još uz to imaju mogućnost da budu dio njega. Veliki je proces pripremiti i dobro organizirati takvu kampanju, jer nam je želja bila da kvalitetno predstavimo projekat, ali i da stvorimo jednu zajednicu kojoj nudimo puno toga za uzvrat.
Još veći nam je izazov što u cijeloj regiji nije postojala uspješna crowdfunding kampanja za dokumentarni film, tako da ćemo mi biti pioniri ukoliko uspijemo, a vjerujem da hoćemo izrealizirati našu kampanju do kraja .
Ono što je po mom mišljenju u Crowdfunding kampanji važno je da se postavi realan cilj u materijalnom smislu, s druge strane da bude komunikativna i otvorena za ljude, s treće strane da bude spremna dati isto tako kao i primiti. Mi smo posložili određene darovne pakete i uključili smo ljude na način da nešto daju, ali pritom i dobiju i mislim da je to još jedan oblik komunikacije i način prezentacije projekta prije svega, a onda naravno i pomoć i suradnja prilikom financiranja projekta. Super je da smo se stvara dobra vibracija i zajedništvo, pa barem u mikro zajednici.
Rediteljica Bruna Bajić namjerava uspješno realizirati kampanju od 6.000 dolara kako bi dovršila postprodukciju svog filma Modri kavez, ali i predstavila vam svoj dokumentarni film, a za detalje i kampanji i projektu, preporučujemo sljedeći link Modri kavez@Indiegogo
Boka News: Kako ste dolazili do materijala za snimanje filma ?
Photo: Boka News: Bruna Bajić
Bruna Bajić: Sve se dogodilo prije dvije godine, znači kad sam tek došla na tu ideju, kad sam shvatila da bi bilo prekrasno napraviti jednu takvu priču i posvetiti je pomorcima i njihovim obiteljima, ljudima koji su to stvarno zaslužili. Krenula sam istraživati samu priču, analizirati koliko je o tome pričano do sada, da bih uskoro zaključila da nije pričano uopće, znači da tu temu ljudi obrađuju kroz neke kratke novinske članke, eventualno teme koji ljudi dobijaju zato što su spasili nekoga ili napravili neku stvar koja je za pomorstvo važna, ali u nekakvom sistematičnom smislu, prolazeći kroz njihov život, njihova odricanja, rastanke, propuštene trenutke, na tako nešto nisam naišla. I tu sam pronašla prostor za izgraditi ovu toplu i iskrenu priču o jedinstvenim sudbinama.
Boka News: Vi potičete iz pomorske obitelji, otac vam je pomorski kapetan ?
Bruna Bajić: Iako se pokušavam za javnost i kada radim odmaknuti od činjenice da sam i sama živjela 30 godina kao dijete pomorca, ipak sam doživjela svojevrsnu katarzu kroz samu priču. Moj otac i njegov život i njegovo pomorstvo jesu inspiracija, osnova za nastanak ovakvog filma, mislim da mi to kao redateljici daje jedan određeni autoritet da jedan ovakav film napravim, ali s druge strane iako mi otac je u filmu, iako je i on dio te pomorske priče ipak smatram da je u podjednakom omjeru sa svim ostalih 12 pomorskih priča koje su zastupljene u ovom filmu.
Istina, dio filma je sniman u Boki. Analizirajući živote pomoraca dotakli smo se tradicije, pomoračkih običaja, starih legendi, ali i u što sve pomorci i kako vjeruju kada se ”sudare” sa prirodom, valovima i rastancima od najmilijih. Sukladno tome, don Srećko Maji nam je prenio priču o važnosti Boke Kotorske i povezanosti crnogorskog i hrvatskog pomorstva, kazao nam je neke interesantne stvari koje graniče sa mitom i stvarnošću i koje su bitne za pomorstvo u povijesti ali se odražavaju i danas. Priča je jedinstvena, slojevita i veselim se podijeliti je s ljudima diljem svijeta. Modri kavez je film za one koji poznaju život na moru i s morem, ali i one koji bi ga željeli bolje upoznati. Nadam se da ćemo uspjeti dočarati kako izgleda kruh sa 7 kora, na jedan način pun ljubavi, topline i dubokog razumijevanja.
Kontrolori JP „Morsko dobro“ iz Budve obilaskom terena, utvrdli su da se na lokalitetu Belane-uvala Župa u Tivtu, ispred katastarske parcele br. 4217 KO Tivat, izvode radovi na izgradnji nelegalnog mula dimenzija 6 metara sa 2 metra. Ovaj slučaj nelegalne gradnje obalne infrastrukture prijavljen je Upravi za inspekcijske polsove od koje se očekuje da otkrije počinioca, kazni ga i prostor dovede u pređašnje stanje.
