U galerijskom prostoru srednjevjekovnog ljetnjikovca “Buća-Luković”, od sutra će posjetiocima biti dostupna likovna izložba nazvana „Iz fundusa tivatskog Centra za kulturu“. Postavka obuhvata radove iz značajne kolekcije „Dizeldorf -Tivtu“ dobijene donatorstvom, zahvaljujući poznatom tivatskom slikaru Ivici Aranđusu koji radi i živi na relaciji Crna Gora – Njemačka.
Tridesetak radova – slika, fotografija i skulptura, biće prezentovano na dva galerijska nivoa. Sa po jednim radom u postavci izložbe zastupljeni su Ivica Aranđus, Bernand Schwartzer, Ovadia Alkara, Aleksander Besel, Peter Garth, Dorothea Geklker, Gerd Lieder, Harding Mayer, Ivica Matijević, Reiner Roemer, Aleksander Scmidt , Ahn Hyun Ju, Georg Mathhes, Dieter Blum, Andreas M. Wiese, Tatsuo Satori, Thea Weires, Vito Vuković, Robin Van Arsdol, Murshida Arzu Alpana, Chidi Kwubiri, Johanes Lenhart, Ekatherina S., Nobert Thiel, Andreas Silbermannn, Friedrich Schiemann ,Viktor Popov, Beate Dusterbeg, Gesine Grundmann, Claudia Rogge, Heike Michaela Walter.
Selektor postavke je konzervator-savjetnik u galeriji CZK Tivat, Dušica Kovačević.
Ekološkog društvа Bokа povodom potpisivanja ugovora o zakupu ostrava Lastavice sa tvrđavom Mamula, na 49 godina, danas je izdalo sledeće sopštenje.
„Veomа grub previd dogаđа se Novljаnimа kroz činjenicu dа im ispred nosа odlаzi jedаn od zаštitnih znаkovа opštine i Boke Kotorske, prodаjа ostrvа sа tvrđаvom Mаmulа strаnoj firmi, zаprаvo zаkup nа 49 godinа i pretvаrаnje tvrđаvskog kompleksа u hotel s pet zvjezdicа.
Niko od nаs, u Novome, sigurno nije protiv uređenjа, unаpređenjа i vаlorizаcije grаditeljskog nаsljeđа ovog forfikаcijskog objektа, ovog memorijаlnog kompleksа zа sjećаnje nа više oid 2.000 zаtočenikа, pаtriotа, iz Drugog svjetskog rаtа, i nekoliko stotinа nаjuglednijih Bokeljа, iz Prvog svjetskog rаtа. Kаdа su Novljаni, entuzijаsti, bili nа okruglom stolu, koji je orgаnizovаo ministаr Gvozdenović, u Podgorici, u mаju 2014. i kаdа se pokаzаlo dа ni ministаrstvo, ni obrаđivаči plаnskog dokumentа, ni ini, nisu ni nogom kročili nа ostrvo, niti dа bаrаtаju istinskim podаcimа o stаnju tvrđаve, niti dа znаju zа memorijаlne posjete hercegnovske borаčke orgаnizаcije, dа omаlovаžаvаju prirodne vrijednosti аmbijentа, isti ministаr je obećаo proceduru obаvještаvаnjа jаvnosti i grupe zаinteresovаnih grаđаnа, prije potpisivаnjа Ugovorа sа bilo kime. Ništа nije ispoštovаno od obećаnog, а Ugovor se dаnаs potpisuje.
Sigurno je dа će neko inkаsirаti novаc od zаkupnine i zаborаviće i nа izvođenje grаđevinskih rаdovа, nа zаštitu grаditeljskog nаsljeđа, а nаročito nа sjeni logorаšа iz dvа svjetskа rаtа. Nа pomenutom okruglom stolu otvorile su se diskusije zа buduću nаmjenu, DA zа turističku ponudu kаo vаlidnog, vrijednog, grаditeljskog nаsljeđа, DA zа memorijаlnu sobu, DA zа studente i istrаživаče, dа i zа ponešto od sаdržаjа zа ekonomsku isplаtivost održаvаnjа objektа, DA zа spektаkulаrne koncerte, pozorišne predstаve, sаvremene performаnse. Ali NIKAKO HOTEL VISOKE KATEGORIJE, NIKAKO SPA centаr, nikаko luksuznа mаrinа, heliodromi, bаzeni zа brčkаnje, kockаrnice. NIKAKO ništа od sаdržаjа što bi vrijeđаlo sjećаnje nа strаdаlnike. I NIKAKO ne zа otuđenje objektа od svih nаs domаćih.Nаžаlost, potpisivаnjem ugovorа sumnjа se povećаvа. Znаči li to dа će mo ubuduće ići nа Lušticu, ili moždа u London ili Kаiro dа pitаmo zа dozvolu dа se okupаmo nа Mаmuli ili dа posjemo mjesto gđe su čаmili nаši preci.
Ulaz u Boku
Štа reći o vlаsti kojа nije u stаnju dа očuvа sjećаnjа nа svoju prošlost, kojа gаzi i rаsprodаvа svoje nаjvrijednije mаterijаlno dobro, kojа ne želi dа uloži ni nаjmаnji nаpor dа se dа vаljаnа nаmjenа, sа mаnje finаnsijske dobiti, аli sа više duhovne vrijednosti? Dа li je zаistа došlo vrijeme dа je novаc mjerilo svegа i dа ono gutа nаš duh i tjerа nаs dа zаborаvljаmo prošlost? Novljаni i Bokelji ne bi smjeli dа mirno otrpe još jednu podvаlu”, nаvodi se nа krаju sаopštenjа Ekološkog društvа Bokа koje je potpisаlа predsjednicа Oliverа Doklestić.
Crna Gora od danas ima međunarodno verifikovanu laboratoriju za ispitivanje kvaliteta morske vode. Predsjednik Akreditacionog tijela Crne Gore (ATCG) dr Ranko Nikolić, direktoru Instituta za biologiju mora (IBMK) u Kotoru dr Mirku Đuroviću, uručio je sertifikat o akreditaciji njihove nove laboratorije za opštu biologiju i zaštitu mora.
Najsavremenije opremljena laboratorija nalazi se na renoviranom prvom spratu zgrade IBMK u Dobroti, za što je utrošeno oko 330 hiljada eura dobijenih prije par godina kao donacija Svjetskke banke kroz MIDAS projekat unapređenja institucionalnih kapaciteta javnih ustanova u sektoru za kontrolu bezbjednosti hrane u Crnoj Gori.
„IBMK je izuzetno značajna institucija koji je unapređivanje i razvoj naučnog i stručnog rada, sa bogatim istraživačkim iskustvom u održivom upravljanju resursima mora, realizovao i kroz svoje laboratorijske kapacitete. Akreditacija Laboratorije za opštu biologiju i zaštitu mora IBMK je veliki korak za sve zainteresovane strane, prije svega za samu državu Crnu Goru koja kao mediteranska zemlja, sa razlogom, u jednom ovakvom istitutu, treba da prepozna neophodnu kariku i vitalni kapacitet u interesu održivog upravljanja resursima mora, bezbjednosti građana na morskim kupalištima i očuvanja našeg dijela Jadrana.“- kazao je dr Nikolić dodajući da ATCG akredituje institucije koje rade po najstrožijim evropskim standardima.
Direktor IBMK dr Mirko Đurović zahvalio se Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja na podršci pruženoj kroz MIDAS projekat, koja je rezultirala dobijanjem najmodernije nove mikrobiološke laboratorije za kontrolu kvaliteta morske vode.
„Naše obaveze u procesu pristupnja Crne Gore EU i u pogledu zaštite životne sredine, nameću IBMK potrebu da prati savremene trendove kao i da akredituje svoju laboratoriju jer će u narednom periodu, jedna od obaveza naše države biti da istraživanje mora vrši po međunarodnim standardima koje određuje EU, pa će samo akreditovane ustanove moći da rade taj posao.“- kazao je Đurović dodajući da je sertifikovanje laboratorije veliki uspjeh cijelog kolektiva IBMK kojeg čine mahom mladi doktori i magistri nauka sa već dokazanim ugledom u međunarodnim naučnim krugovima.
Svečanosti dodjele sertifikata laboratoriji IBMK prisustvovao je i gradonačelnik Kotora dr Aleksandar Stjepčević koji je podvukao značaj te naučno-istraživačke ustanove osnovane daleke 1961 godine.
„Važnost IBMK prevazilazi granice Kotora i Crne Gore što ova ustanova decenijama dokazuje u saradnji sa sličnim institutima iz inostranstva. Ovo je još jedan korak da IBMK ide napred i ja im čestitam na tome.“- kazao je gradonačelnik Stjepčević.
„Koncert u našem gradu biće dio velike turneje Marka Lanegana kojom Kotor dospijeva na mapu kulturnih centara Evrope” – izjavio je Ivan Krivokapić, direktor festivala „Sea Rock” u čijoj organizaciji će biti nastup slavnog američkog kantautora u četvrtak 26. februara u diskoteci „Maksimus” u 21 sat.
„Ljubitelji Laneganove muzike imaće priliku i da ga lično upoznaju, da se sa njim fotografišu i dobiju autogram što je uvijek atrakcija kad gostuju velike zvijezde” – dodao je Krivokapić i istakao da je kotorskom rok festivalu namjera da tokom godine svojoj publici priređuje koncerte.
Prije Lanegana crnogorskoj publici će se predstaviti sastav „The Faye Dunaways” i engleski muzičar Duke Garwood. Ulaznice po cijeni od 12 eura u prodaji su u pivnici „As” u Kotoru, dok je rezervacije u Podgorici moguće obaviti putem telefona 067472487.
Takođe prodajna mjesta za ulaznice možete pronaći na: http://www.gigstix.me/prodajnamreza . Cijene povratnih karata za prevoz na koncert Marka Lanegana su sljedeće: iz Nikšića 10 eura, Podgorice 8 eura, a Budve 6 eura.
Mark Lanegan rođen je 1964 u državi Washington, USA, gdje od rane mladosti postaje jedan od predvodnika grunge scene, skoncentrisane u Seattle-u sa svojim bendom Screamnig Trees. Kao jedni od pioniora čitave scene, Screaming Trees su mračili i oblačili od 1985 pa do kasnih 90tih,u dekadi u kojoj postižu najveći uspjeh. Lanegan, koji je smatran jednim od gurua žanra, sarađuje sa Kurt Cobainom (Nirvana) u obradama Lead Belly-a, kao i sa Layne Staleyem iz Alice in Chains u projektu Mad Season, koji objavljuje zapažen album Above 1995. Paralelno, Lanegan započinje solo karijeru koja do danas ide impresivnim putem. Karijeru obilježava devet objavljenih solo albuma, a takođe i nekoliko značajnih kolaboracija, poput rad sa Isobel Campbell (3 albuma) ili Duke Garwood-om (album Black Pudding iz 2013).
Najnoviji studijski album Phantom Radio izašao je u oktobru 2014, i donio nešto drugačiji zvuk od prethodnih Imitations ili Blues Funeral. Phantom Radio je mračan album, kao i većina Laneganovog stvaralaštva, ali stvaran je na drugačiji način, inspirišući se svakodnevnicom sa vizijom budućnosti. Komponovan na neobičnim i slučajnim mjestima gdje bi se autor trentuno našao (podzmena željeznica, gradska gužva…), snimke je hvatao i osmišljavao alpikacijama za smartphone. Ideja je bila da fantomski radio poveže fikciju i realnost a muzički kompletan zvuk vuče na kraut rock, 80s new wave, garage punk radio stanice, uključujući neizbježnu Laneganovu poeziju, jednostavnost i neposrednost pjesama. Sve u svemu, dobili smo jako inspirisan i zanimljiv album, pa će time iščekivanje izvođenja uživo biti još i veće.
Mark Lanegan je prethodna dva albuma promovisao u Beogradu i Zagrebu, a u sklopu ove turneje pored ova dva grada našli su se Skopje i Kotor.
Koncert će otvoriti bend The Faye Dunaways, a nakon njih nastupa još jedno zapaženo ime i Laneganov saradnik: Duke Garwood.
Duke Garwood je autor i multiinstrumentalista iz Londona čija karijera započinje prije nekih 10 godina i do sada je objavio 4 vrlo zapažena samostalna albuma. Često opisivan kao duhovni britanski rođak Mark Lanegana sa dubljim korijenima u bluzu i glasom koji ostavlja hipnotički karakter. Sa pominjanim Laneganom realizuje zajednički album Black Pudding 2013, a svira gitaru u nekoliko pjesama na albumu Blues Funeral, svog saradnika. U Kotoru će se predstaviti sa solo setom, pa možemo smatrati da je to je izuzetna i rijetka prilika da domaća publika čuje uživo ovakve muzičare na jednom mjestu.
Po završetku koncerta biće oirganizovano potpisivanje CD-ova, ploča i promo materijala pa samim tim publika ima dobar povod da se upozna i druži sa legendarnim muzičarem iz Seattle-a.
Uz gajete iz Betine, put Francuske su krenule po jedna gajeta iz Vrboske i Jelse na Hvaru. Hrvatska je posebni gost prestižne nautičke manifestacije ‘Tjedan zaljeva Morbihan’, koja se svake dvije godine u svibnju održava u francuskoj pokrajini Bretagni.
Na toj smotri i festivalu predstavljaju se brojna plovila i jedrenjaci iz cijele Europe, pa su tako 2013. u zaljevu bili brodovi i posade iz deset zemalja i više od pet tisuća pomoraca. U predstavljanju Hrvatske, najzastupljeniji će biti pomorci i brodograditelji iz Dalmacije s nizom tradicionalnih gajeta i leuta, s falkušom, kondurom, neretvanskom lađom i trupom te sa batanom iz Kvarnera. Poziv francuskog organizatora široko otvara vrata maritimnoj, kulturnoj i turističkoj suradnji dviju zemalja, članica Europske unije, piše Tportal.
U okviru manifestacije, predviđen je i niz popratnih događanja kojima će se predstaviti hrvatska pomorska, kulturna, folklorna i gastronomska tradicija, otkrio nam je Plamenko Bavčević, predsjednik CRONAVES-a, Udruge za promicanje hrvatske maritimne baštine.
Ukupno 14 drvenih brodova će 7. svibnja biti na okupu u marini Kaštela gdje će uz pomoć vlasnika marine Joška Berketa organizirati vađenje i ukrcaj plovila na šlepere. Odatle će brodovi krenuti na dug put u Francusku. Bavčević u prvi plan ističe tri broda. ‘Treba izdvojiti posebno tri broda na kojima će članovi posade biti studenti tri pomorska fakulteta i učilišta na našoj obali. Studenti splitskog Pomorskog fakulteta će biti na dalmatinskoj gajeti, studenti iz Zadra će ploviti na povijesnom brodu tipa kondura, a studenti iz Rijeke će biti članovi posade istarske batane’, rekao nam je Bavčević.
Naše pomorsko blago
U Francusku idu čak četiri gajete, dvije iz Betine na Murteru i po jedna iz Vrboske i Jelse na Hvaru. Od četiri leuta, čak su tri izgrađena u brodogradilištima u Korčuli. Zanimljiva je istarska batana, neretvanska lađa i neretvanska trupa, tri broda koji tipološki više podsjećaju na arhaičnu konduru. Osim treće falkuše, pažnju će izazvati i leut Borac koji je u Korčuli 1945. izgradio legendarni brodograditelj Vicko Sessa. Prof. Roko Markovina taj je predivni leut
2012. obnovio sa studentima brodogradnje u Splitu. Pažnju će izazvati i gajeta najboljih maritimnih sposobnosti Mala Matulića koja redovito pobjeđuje na regatama. Izgrađena je 1970. u Betini, a obnovio je 2005. najpoznatiji dalmatinski kalafat i restaurator drvenih brodova, nedavno preminuli Ćiro Burtina iz Betine.
Osim ta tri broda, Bavčević nam je naglasio da će u Francuskoj bit i treća viška falkuša. Podsjetimo da je falkuša jedinstven drveni brod i ribari iz Komiže su taj brod obnovili 1998. za svjetsku izložbu u Lisabonu. Kao rezultat te inicijative, Komižani su obnovili još jednu veliku tradiciju, Rotu Palagruzonu, najstariju povijesnu regatu u Europi. Falkuša je već četiri puta bila na prestižnoj smotri tradicijskih plovila u Brestu u Francuskoj.
Učesnici dvogodišnjeg projekta na poboljšanju zaštite ugroženih vrsta ptica na Balkanu (ORNIBA), a koji je finansirala EU u sklopu IPA programa prekogranične saradnje između BiH i Crne Gore, održali su u Čapljini završnu konferenciju.
Na konferenciji su predstavljeni rezultati i aktivnosti projekta koji je dao doprinos očuvanju i valorizaciji raznovrsnosti ptičjih vrsta kroz zajedničke intervencije između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Dvije glavne lokacije intervencije u ovom projektu bile su Park prirode “Hutovo blato” u Bosni i Hercegovini i Tivatska Solila u Crnoj Gori, a na kojima privremeno ili stalno boravi 346 vrsta ptica.
Na konferenciji su se obratili obratiti Massimo Mina, voditelj Sekcije operacija za društveni razvoj, civilno društvo i prekograničnu suradnju, Izaslanstva EU u BiH, Silvana Grispino, direktorica, OXFAM ured u BiH i Željko Bonić, pročelnik Odjela za gospodarstvo Opštine Čapljina.
Ptice
”Bavili smo se ne samo promatranjem i zaštitom ptica nego i promatranjem zaštićenih područja, i mogu reći da na kraju imamo zanimljive rezultate. Projekt je vrijedan 350 000 eura i trajao je dvije godine, cilje j ebio prekogranična suradnja između BiH i Crne Gore sa akterima koji su bili uključeni u prezervaciju i zaštitu ptica i područja na kojemu obitavaju ptice”, istaknuo je za Bljesak.info Massimo Mina.
Po riječima projekt koordinatorice iz nevladine organizacije Oxfam Sanje Radulović, vrijednost projekta je oko 360 000 eura, a mjesta implementacije projekta su Hutovo blato u BiH i Tivatska solila u Crnoj Gori, na kojima privremeno ili stalno boravi 346 vrsta ptica.
”Kroz projekt je u podizanje svijesti o potrebi borbe protiv krivolova i zaštite ptica i ptičijih staništa uključeno izravno preko tisuću ljudi i djece, lokalne zajednice, ljudi koji su uključeni u pravljene zakona, znači cjelokupna zajednica koja može na ovaj ili onaj način utjecati da se krivolov smanji, da se očuvaju ptičija staništa i da se intervenira na način da se to sve popravi”, kazala je Radulović.
ORNIBA zavrsna-konferencija
”Mislimo da smo na terenu snimili stanje, našli rješenje za neke probleme i što je najvažnije u cijelom projektu mislimo da smo kroz turistički proizvod – promatranje ptica omogućili da sutra zaštićeni prostori, koji uvijek imaju problema s financiranjem, budu na dobrom putu da poprave svoje financije. Znači, promatranje ptica kao turistički proizvod će biti nešto što će biti jamstvo da će se očuvati sredina, da neće biti lova, odnosno krivolova i da će se ptičije vrste očuvati”, naglasila je Radulović.
Turisti koji dođu promatrati ptice, kazala je Radulović, uglavnom su ljudi koji su spremni za taj svoj užitak platiti sasvim dovoljno novca tako da to se može dobro iskoristiti i u promociji i u poboljšanju ekonomskih uvjeta.
Planinari popularnog kluba “Vjeverice” održali su proteklog vikenda skupštinu kluba i proslavile sedmi rođendan u Galeriji solidarnosti u Kotoru. Kroz video prezentaciju, simpaziterima i gostima predstavljene su brojne akcije članova ovog planinarskog kluba. O aktivnostima kluba govorili su predsjednik Dragan Jovanović, članovi Boris Filip, Aleksandra Zečević i Tatjana Rajić.
Tokom 2014. godine PK “Vjeverica” organizovala je 43 pješačke i visokogorske ture koje su okupile 1300 učesnika svih uzrasta. Organizovali su dvije biciklističke ture, osam ekoloških akcija čisćenja i pripremanja pješačkih staza, čisćenje deponija, pošumljavanje… Osam humanitarnih akcija u kojima su sakpuljali finansijsku pomoć ugroženim od poplava, pojedincima, dobrovoljno davanje krvi, organizovali su preko dvadestet raznih sportsko – rekreativnih i kulturnih manifestacija u prirodi.
Od posebnog značaja su ture po kojima je klub postao prepoznatljiv, “Pješački dan Kotor – Lovćen – Kotor”, “Mi djeca Vjeverica” i “Boka Kotorska by night”
Uz dobro raspoloženje i slavljeničku totru Vjeverice su proslavile sedmi rođendan.
Planinarski klub “Vjeverica” Planinarski klub “Vjeverica” zvanično je osnovan 20. februara 2008. u Kotoru. Iako je ovo formalni datum osnivanja planinarskog kluba, članovi/ce “Vjeverice” su se okupljali i pješačili nekoliko godina ranije kao neformalna grupa ljubitalja prirode. Među planinama koje smo do sada puno puta obilazili su: Vrmac, Lovćen, Orjen, Kotorske strane… Na našim nedjeljnim turama, rado obilazimo i sela u zaleđu Boke Kotorske kao što su: Gornji Stoliv, Gornja Lastva, Gornji Morinj, Mali i Veliki Zalazi… po nekada organizujemo laganije šetnje po Luštici i Grblju… Na pohodima rado odmaramo u sjenci brojnih austrougarskih tvrđava i planinskih crkvica. Dok pješačimo, uživamo u prekrasnim predijelima koji se pružaju pred nama… Vjeverica je klub koji okuplja one koji vole planinu i druženje u prirodi, bez obzira na pol, godine i prethodno planinarsko iskustvo.
Klub svoje aktivnosti usmjerava na ostvarivanje sljedećih ciljeva:
stvaranje pozitivnih navika za sadržajno provođenje slobodnog vremena
popularizacija i razvoj planinarskog sporta
briga o prirodnom okruženju
učestvovanje na planinarskim i drugim manifestacijama
podsticanje kulture boravka u prirodi
organizovanje manifestacija koje promovisu planinarenje…
Herceg – Novi, Dvorаnа Park 23.februar, ponedjeljak u 20 sati. Drаmskа scenа zа djecu. Prodаjа ulаznicа po cijeni 5 € nа blаgаjni. Rаdno vrijeme blаgаjne – od 9 do 12 čаsovа i dvа sаtа prije početkа progrаmа.
Premа romаnu Frаnk Lаjmаnа Bаumа
Drаmаtizаcijа: Aleksаndrа Glovаcki
Riječ pisca
“Nije Oz nekа nepostojećа zemljа, eventuаlno dostupnа putem tornаdа, i to isključivo zа osobe iz Teksаsа po imenu Doroti. Zаprаvo, svi smo prolаzili kroz nju, neko krаće, neko duže, а neki se iz nje nisu mаknuli čitаvog životа, ne nаšаvši put iz tog čаrobnog Ozа – čаrobne zemlje detinjstvа.Ne trebа čаroliju svesti isključivo nа delаtnost Dobre Južne Čаrobnice, kojа bi detinjstvo učinilа zemljom cvetаjuće prаvde i sreće, osmehа nа licimа i dobrih emocijа. Detinjstvo je prepuno i slаbosti, neznаnjа, neodlučnosti, putevа bez putokаzа i nаročito – strаhа. Štа su Opаkа Istočnа i Opаkа Zаpаdnа Vešticа nego otelotvorenje strаhа?I štа je potrаgа zа Ozom nego čаrolijа po sebi, kаo misаo, projekcijа, usmerаvаnje energije kа željenom? To željeno je, zа većinu, odrаstаnje. Ubili smo svoje strаhove, i hrаbro, sopstvenim nogаmа, krećemo dаlje. Od čаrolije detinjstvа ostаju sаmo prijаtelji iz tog vremenа, nepotrošivа vrednost svаkog životа.O onimа koji su ostаli u Ozu govore neke druge knjige. Frаnk L. Bаum govori o odrаstаnju, običnom odrаstаnju, tvom i mom.”
Aleksаndrа Glovаcki
Čarobnjak iz Oza
Režijа: Jаgoš Mаrković
Idejno riješenje scenogrаfije: Jаgoš Mаrković
Kompozitor: Ljubomir Ninković
Kostimogrаf: Mаrijа Mаrković
Scenski pokret: Jаgoš Mаrković
Light dizаjner: Rаdomir Stаmenković
Asistent rediteljа: Dаrko Bjelobrković
Igrаju:
DOROTI………………………………………….Kristinа Stevović
STRAŠILO……………………………………….Jelenа Simić
LIMENI DRVOSJEČA………………………Dejаn Đonović
LAV…………………………………………………Božidаr Zuber
DOBRA SJEVERNA ČAROBNICA…..Sаnjа Jovićević Popović
DOBRA JUŽNA ČAROBNICA…………Sаnjа Jovićević Popović
OPAKA ZAPADNA VJEŠTICA……….Brаnimir Popović
KREATURICE:………………………Sejfo Seferović, Dejаn Đonović,Jelenа Simić, Filip Đuretić
STRAŽARI:…………………………………….Sejfo Seferović, Filip Đuretić
Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović i predsjednik Orascom Development Holdinga Samih Saviris potpisaće sutra – 23. februar, ponedjeljak, Ugovor o dugoročnom zakupu ostrva Lastavica sa tvrđavom ,,Mamula’’.
Tender za dugoročni zakup ostrva Lastavica sa tvrđavom ,,Mamula” raspisan je 6. decembra 2013. godine, u cilju valorizacije tog lokaliteta u ekskluzivni turistički kompleks otvorenog tipa, standarda pet zvjezdica sa pratećim sadržajima, koji će biti uklopljen u postojeći ambijent, ne ugrožavajući kulturno-istorijski karakter tvrđave i prirodno okruženje lokacije.
Na međunarodni javni poziv dostavljene su dvije ponude i to švajcarske kompanije Orascom Development Holding i Vos Investment Group iz Holandije.
U ponudi Orascom Development Holdinga, koji je izabran kao prvorangirani na tenderu, ponuđen je period zakupa od 49 godina, po cijeni od 1,5 eura po metru kvadratnom za zakup zemljišta i 0,9 eura za zakup akvatorijuma, što je za 50 odsto više od minimalno traženog iznosa. Investicioni projekat vrijedan je 15 miliona eura, kojim se otvara do 200 radnih mjesta, a data je i projekcija ostvarivanja ukupnih direktnih prihoda u prvih deset godina, u visini od 7,5 miliona eura.
Mamula budući sadržaji
Pregovori sa kompanijom Orascom započeli su u maju 2014. godine, a završeni početkom ovog mjeseca, što je rezultiralo potpisivanjem Ugovora o dugoročnom zakupu, zakazanom za 23. februar 2015. godine.