Mumificirano tijelo mornara pronađeno je uz stol na brodu koji je vjerojatno godinama plutao bez posade. Ribari na Filipinima pronašli su brod-duh u moru kod južnog otoka Mindanao.
Kada su otvorili vrata kabine pronašli su Nijemca, identificiranog prema dokumentima na brodu kao 59-godišnjeg Manfreda Fritza Bajorata, mumificiranog na mjestu gdje je umro.
Sjedio je pogrbljen nad rukama, kao da je spavao, s radiom u ruci kao da je namjeravao poslati posljednji poziv u pomoć.
Nitko ne zna koliko je dugo plutao u ovom stanju, no posljednji put je viđen 2009. godine.
Vjeruje se da je njegovo tijelo tako dobro očuvano zbog slanog zraka, vrućine i suhih vjetrova.
Inspektor Mark Navales iz grada Baraboo, koji se nalazi blizu mjesta na kojem je pronađen brod, izjavio je da nije bilo znakova nasilja, ali još se uvijek ne zna kako je umro.
“To je još uvijek misterija za nas”, rekao je inspektor.
Unutar 12-metraske jahte „Sayo”, istražitelji su našli GPS sustav, foto albume, limenke hrane i razbacanu odjeću.
Mumificirano tijelo jahta
Kolega mornar po imenu Dieter, koji se susreo s pokojnim Manfredom 2009. godine, izjavio je za njemački list Bild:
“Bio je vrlo iskusan mornar. Ne vjerujem da bi uplovio u oluju. Vjerujem da se jarbol slomio nakon što je Manfred već bio mrtav.”
Njemačko veleposlanstvo u Filipinima pokušava naći njegovu rodbinu.
Međunarodni festival klapa Perast, povodom 8. marta – Dana žena, organizuje koncerte crnogorskih klapa u Kotoru i Tivtu, pod nazivom „Duša u kamenu“. Koncerti su posvećeni pjesniku, piscu i novinaru Jakši Fiamengu,koji već godinama sarađuje sa peraškim festivalom kao Predsjednik stručnog žirija za odabir najljepših stihova u kategoriji Nova klapska pjesma.
Koncerti će biti održani u ponedjeljak 7.marta u crkvi Svetog Duha u Kotoru i 8.marta, utorak u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat, sa početkom u 20 sati.
Na koncertima će nastupiti klape Bokeljski mornari, Veterani vazda mladi, Assa Voce, Alata, Maris, Incanto, VIS Lungo Mare i Nada Baldić, kvartet Legate, Jasminko Šetka – klavir i Mikan Kovačević – gitara.
O Jakši Fiamengu, živoj legendi dalmatinske pjesme, iza kojeg je više od 450 uglazbljenih radova, govorti će Ante Mekinić iz Splita, publicista i promoter kulture. Stihove iz Fiamengove knjige Karoca gre kazivati će Milica Cvijović i Saša Vidić.
Sam Fiamengo će pročitati nekoliko svojih soneta kao i pjesmu koju je posvetio Tivtu.
Za sve posjetioce ulaz je slobodan.
Pisac i pjesnik, novinar i urednik, Komižanin i Splićanin, Jakša Fiamengo – sinonim je pjesničke Dalmacije i stiha koji budi slike u svijesti čitalaca. Od 1966. godine kad je objavio prvu zbirku pjesama, nižu se knjige za koje je do danas dobio sve najuglednije nagrade. Od 2012.g. redovni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Jakša Fiamengo
Njegove su pjesme ukomponovali najistaknutiji kompozitori hrvatske estrade, klapske pjesme, pisci za horove i dječje ansamble.
Iako stihove popularnih hitova Karoca, Piva klapa ispo´ volta, Infiša san u te, Ništa nova, Nadalina, Nokturno, Vagabundo, A vitar puše, kao i klapskih klasika Sutra će te ponit, Ruko moja što si takla, Kad mi bude leći, Parce mihi Domine, Injoštar, Da mi se providi i drugih, znaju i stari i mladi, malo ljudi zna da su potekle baš iz pera, ovog vrhunskog pjesnika. Jer „Jakša je pjesnik, a ne pomoćna snaga kompozitorima – on uglavnom ne piše na muziku već se ona piše na njegove stihove.“
Nevladina organizacija Ozonpokrenula je peticiju „Spasimo obalu“ kojom traže da se proglasi moratorijum za gradnju na primorju.
„Nakon što je grupa nevladinih organizacija koje su podržale Inicijativu da se Nacrt prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore i Nacrt izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu povuku sa javne rasprave i tražile od Ministarstva održivog razvoja i turizma da se u najkraćem mogućem roku inicira javna rasprava o predlogu za stavljanje moratorijuma za gradnju na crnogorskoj obali, smatrali smo da je potrebno i omogućiti da se i građani Crne Gore izjasne o tim zahtjevima, što je i njihovo pravo garantovano Ustavom, čitavim nizom važećih zakona i potvrđenih međunarodnih ugovora“, naveli su iz te NVO.
U tu svrhu, kako su naveli, je pokrenuta online peticija pod sloganom ,,Spasimo obalu”, koja je dostupna na linku http://www.peticije24.com/spasimo_obalu putem koje će građani moći ne samo da podrže inicijativu grupe nevladinih organizacija, „već i da putem foruma komentarišu nacrte planskih dokumenata koji su na javnoj raspravi i uopšte javne politike ne samo u oblastima prostornog planiranja i uređenja prostora, već i održivog razvoja i svim drugim povezanim oblastima, što je trebalo da u fazi ranih javnih konsultacija inicira resorno Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a što nesporno nije učinjeno na adekvatan način“.
Petrovac
„Pozivamo sve građane Crne Gore da pokušamo spasiti ono što se još spasiti može, jer su štete pričinjene planskom, neplanskom i nelegalnom gradnjom i devastacijom prostora i životne sredine, nanijele orgomne ekološke i ekonomske štete našem društvu, zbog kojih ispaštaju i sadašnje a ispaštaće i buduće generacije“, kažu iz Ozona.
Pješačkom turom do sela Žlijebi u hercegnovskom zaleđu, proteklog vikenda završen je program Podigni glavu upoznaj Orjen koji je organizovala Agencija za razvoj i zaštitu Orjena.
U 15 programa koji su organizovan od 16. Decembra prošle , pa sve do kraja februara ove godine, učestvovalo je 569 ljudi, u prosjeku blizu 40 po svakom dešavanju. Po brojnosti su se istakli „Kićenje kleke“ (125 učesnika) i „Noć punog mjeseca“ (68 učesnika), ali u globalu je za sve događaje zabilježen veoma dobar odaziv.
“Sve to ne bi bilo moguće bez saradnje sa sportskim klubovima, nevladinim organizacijama, vlasnicima ugostiteljskih objekata u zaleđu, koji su nosili dobar dio programa. Takođe, valja istaći razumijevanje u lokalnoj vlasti za sve naše aktivnosti i dragocjenu podršku Turističke organizacije Herceg Novi i Herceg festa”, ističe vd direktor Agencije zaq razvoj i zaštitu Orjena Željko Starčević.
Uvjeren je da su “obavili odličan popularizacioni učinak, pogotovo u Herceg Novom, ali i šire, u Boki Kotorskoj, pa i reonu tromeđe”.
Željko Starčević
“Posebno smo zadovoljni što smo mogli prezentovati ne jedan, već mnoštvo aspekata vrijednosti Orjena, odnosno hercegnovskog zaleđa. Za očekivati je da će se nakon ovog prvog koraka intezivirati razni programi valorizacije ovog područja, naravno, usklađeni sa potrebom očuvanja prirode, antropogenog pejzaža i graditeljskog nasljeđa”, zakjučuje Starčević..
Iz Agencijenajavljuju nove programe: od organizacije popularizacionih i stručnih predavanja, izlaganja i okruglih stolova, preko podrške drugim subjektima koji se bave Orjenom, pa sve do organizacije turističkih manifestacija, kakav je Sajam domaće trpeze i tradicionalnih jela hercegnovskog zaleđa, planiran za 11. jun u selu Kameno.
Centar za kukturu Tivat pripremio je bogat program dešavanja za mjesec mart, tokom kojeg će publika moći da uživa u brojnim predstavama, izložbama, koncertima i književnim večerima.
Tako će u Tivtu već u četvrtak 3.marta nastupiti ansambl SKC Novi Sad sa dramsko-muzičkom predstavom „Dogvil“ u režiji Kokana Mladenovića. Do kraja mjeseca publika u najmanjem bokeljskom gradu imaće priliku da pogleda i predstavu „Julije Cezar“ u koprodukciji Grada teatra Budva, Narodnog pozorišta Sombor i CZK iz Svilajnca, te dječju predstavu „Ivica i Marica“ Kraljevskog pozorišta Zetski dom sa Cetinja.
Kontroverzni bosanski umjetnik Božo Vrećo 12.marta u Tivtu će održati koncert pod nazivom „A capella sevdah“, a koncert će do kraja mjesca održati i pijanista Dejan Sinadinović. Ljubiteji pisane riječi imaće priliku da uživaju u susretu sa čuvenim dječijim pjesnikom Ljubivojem Ršumovićem, odnosno kolumnistom i piscem Branom Mandićem koji će predstaviti svoj književni privijenac – zbirku kratkih priča „Feb je čekao olovku“. Povodom Dana žena u CZK će biti otvorena izložba pod nazivom „Umjetničke vještine i kreativnost Tivćanki“, a biće održan i „Osmomartovski koncert klapa“, posvećen pjesniku Jakši Fiamengu.
CZK Tivat će do kraja mjeseca sa svojim pozorišnim predstavama „Pazi, zebru gazi“ i „Filomena Marturano“ gostovati u Nikšiću, Podgorici i na Cetinju.
Sekretarijat za prostorno planiranje, izgradnju, komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine Opštine Herceg Novi obavještava građane da će se Opština Herceg Novi uključiti u globalnu akciju „Sat za planetu Zemlju“ (Earth Hour), koja će se ove godine obilježiti 19. marta.
U Herceg Novom će tog dana od 20.30 do 21.30 sati biti ugašena javna i dekorativna rasvjeta u dijelu Njegoševe ulice – od Milašinovića mosta do centra grada, kao i na Kružnom toku u Meljinama. Na taj način naš grad biće dio svjetske kampanje u borbi protiv klimatskih promjena.
“Sat za planetu Zemlju” relizuje NVO Green Home, kao koordinator za Crnu Goru, u saradnji sa Svjetskim fondom za prirodu (WWF).
U proteklih deset godina akcija je od simboličnog gašenja svjetala u Sidneju prerasla u najveću svjetsku inicijativu. Samo u prošloj godini učestvovalo je preko dvije milijarde ljudi iz preko 7000 gradova 172 zemlje svijeta.
Pozivaju se građani, privrednici i ugostitelji da se priključe akciji simboličnim gašenjem svijetla u svojim domovima tj. poslovnim objektima i postanu dio globalne kampanje koja šalje snažnu poruku da treba nešto preduzeti po pitanju ublažavanja posljedica klimatskih promena i da je moguće promijeniti svakodnevne navike za dobrobit planete i svih nas koji na njoj živimo, kaže se u saopštenju PR službe Opštine Herceg – Novi.
Porto Montenegro – 122 metarska MARYAH na najvecem vezu u regionu
Porto Montenegro je “zacementirao” svoju poziciju najprogresivnije marine za superjahte na Jadranunakon što je nedavno taj nautički centar inaugurisao novi vez na kome se mogu smjestito brodovi dugaki čak do 250 metara – ocijenio je ugledni portal “Superyachts.com”.
Vez od 250 metara nalazi se uz operativnu obalu novoizgradjenog mula V elitnog tivatskog nautičkog centra, a koje je završeno prošle godine. Ovoliki pojedinačni kapacitet za prijem jahti trenutno ne nudi niti jedna druga marina u svijetu.
“To je daleko največi vez za jahte u regionu i prevazilazi veličinu bilo koje superjahte do sada sagrađene u svijetu. Ovakvo razmišljanje “u susret budućnosti” i očekivanom daljem porastu dimenzija jahti, pokazuje zašto je Porto Montenegro izuzetno brzo postao prepoznat i afirmisan “igrač” na svjetskoj mapi luksuznih marina.”- piše “Superyacht.com”. Dodaje se i da su prednosti te infrastrukture već koristle neke od najvećih jahti svijeta, poput 124-metarske “Golden Odussey”, dva metra kraće “Maryah”, 110-metarskog “Radianta”, ili 102 metra dugačke “Symphony”, te reprezentativnog trojarbolnog jedrenjaka “The Maltese Falcon”.
Vez na mulu V Porto Montenegra bez problema će moći da primi i najveću jahtu na svijetu koja je još u gradnji – 222 metra dugi brod koji se vodi pod projektnim nazivom “Triple Deuce”, vrijedan preko 800 miliona eura, a koji će biti završen i neimenovanom vlasniku predat tek 2018. godine.
MARYAH pristaje u Porto Montenegro
Portal “Superyacht.com”ocjenjuje da cijeli nautički kompleks Porto Montenegro u Tivtu sa “najmodernijim sadržajima koji izlaze u susret i najsloženijim potrebama superjahti i njihovih vlasnika”, brojnim luksuznim stanovima, 55 maloprodajnih i ugostiteljskih objekata u poslovnim prostorima marine, te hotelom “Regent” od pet zvjezdica “daje ultraluksuznu dimenziju nepobjedivo lijepoj destinaciji” kakva je Boka Kotorska.
Direktor Kulturnog centra „Nikola Đurković“ iz Kotora Miloš Dževerdanović(DPS) demantovao je da izbacivanje grupne maske „Špijuni su mežu nama“ sa maskenbala u subotu veče u Radanovićima, a koji je održan u sklopu karnevalskih svečanosti, ima veze sa politikom.
Prema tvrdnjama aktera i svjedoka ovog događaja koji nisu željeli da im se imena navode u štampi masci „Špijuni su među nama“, ulazak u dvoranu gdje se odvijao maskenbal, zabranila je predsjednica Upravnog odbora JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ iz Kotora i članica OO DPS Kotor, Vjera Rašković-Perojević sa obrazloženjem da je ona „politička“ i „nekorektna“. Grupnu masku „Špijuni su među nama“ a koja se u proteklih dvadesetak dana već okitila prvom nagradom na Lastovskom karnevalu u Tivtu, te četvrtom nagradom na maskembalu Praznika mimoze u Herceg Novom čini dvadesetak mladih iz Tivta, obučenih u policijske i robijaške uniforme sa natpisima na leđima – kum, bratanić, stric, tatin sin, investitor , a sve u pratnji „advokata Biberovića“. Maska koja je jasna aluzija na trenutno najaktuelnija hapšenja niza političara zbog milionskih malverzacija, bila je apsolutni hit na karnevalima u druga dva bokeljska grada, a gdje su se “Špijuni“ u proteklih dvadesetak dana već okitili prvom nagradom na Lastovskom karnevalu u Tivtu, te četvrtom nagradom na maskenbalu Praznika mimoze u Herceg Novom.
„Nije tačno da organizator, u liku g-đe Vjere Rašković Perojević nije dozvolio učešće na maskanbalu grupnoj maski „Špijuni su među nama“. Na ulaznim vratima stoje osobe koje imaju dugogodišnje iskustvo u maškaranju čiji je jedina uloga da ne dozvole da se pod navodnom maskom provuku i one koje kvalitetom ne odgovaraju ali i porukom koja može da ima uvredljiv karakter.“- kazao nam je juče Dževerdanović. Dodao je da organizatori karnevala u procjeni politilke korektnosti maski, postupaju „na osnovu vjekovne tradicije i „Protokola Kotorskih karnevalskih fešta“ prihvaćenog na sjednici Uprave NVO Fešta i predstavnika svih karnevalskih grupa na čelu sa tadašnjim Kapom karnevala, Jovicom Martinovićem 30.januara 2009.”
“Članom 6. pomenutog protokola između ostalog je propisano da se neće dozvoliti pristup maskama sa nacionalnim obilježjima, kao i maskama koje bi nosile komplete aktuelnih uniformi državnih i javnih službi, što je u ovom slučaju bilo prisutno. Grupa je imala mogućnost da uđe pod uslovom da ukloni nacionalna i državna obilježja, što je ista odbila.”- kaže Dževerdanović.
Inače, “policajci” koji prate robijaše u masci “Špijuni su među nama” uopšte ne nose zvaničnu policijsku informu Crne Gore, dok niko od “robijaša” nema prepoznatljiv lični identitek koji bi ga jasno povezao sa bilo kojim od u međuvremenu uhapšenih političara.
Uprkos tome, Dževerdanović je kategorički odbacio optužbe da su organozatori karnevala uveli političku cenzuru istakavši da je “jasno o čemu se radi”.
Spuškim zatvorenicima i policiji nema mjesta na karnevalu
„Nekome to može da se sviđa, a nekome ne. To nije stvar lične percepcije, već poštovanja normi i Protokola.“- tvrdi direktor KC Kotor. On je odbacio navode da je počasni doživotni Kapo karnevala mr Jovica Martinović nedavno smijenjen sa mjesta glavnog i odgovornog urednika satiričnog karnevalskog lista „Karampana“, istakavši da se on lani iz zdravstvenih razloga povukao sa mjesta Kapa, te da „bi ga neko s nekog mjesta smijenio, on prvo treba da bude postavljen.“
„Izrada figure ovogodišnjeg karnevala pripala je sadašnjem Kapu Luki Knezoviću, koji je poznati karnevalista i veliki znalac u toj oblasti. Martinović je zbog toga bio ljut i odbio je da sarađuje na uređivanju lista „Karampana“…. „Karampana“ ima svoj uređivački odbor koji je formirao Savjet Kulturnog centra, gdje je svakako bilo mjesta i za Martinovića, koji je svojim nezadovoljstvom napred iznešenim, jednostrano, nažalost, napustio rad na listu „Karampana“ i time doveo u pitanje i njeno ovogodišnje objavljivanje, što se na sreću i radost čitalačke publike neće desiti.“- istakao je Dževerdanović dodajući da „nema nikakve cenzure, političke niti bilo kakve drugo i neće je biti.“
Jovica Martinovic
Martinović na fejsbuku objavio da je smijenjen, Dževerdanović priča o „reorganizaciji“
Bivši dugogodišnji Kapo karnevala i urednik „Karampane“ Jovica Martinović, međutim na fejsbuku je objavio da je smijenjen sa mjesta glavnog odgovornog urednika tog lista koji izlazi jednom godišnje i humorom i satorim izvrgava ruglu sve negativnosti u lokalnoj sredini, po pravilu jasno adresirajući krivicu za te probleme na državnu i lokalnu vlast. Martinović je objavio i pismo koje mu je Dževerdanović uputio 2.februara i u kome ga obavještava da nije prihvaćena Martinovičeva ideja da lik ovogodišnjeg karnavala bude “BURAZER GOLEMOVIĆ, potpuno bezličnog lica sa lopovskom maskom, koji drži u rukama marionete na koncima”.
„Koliko sam razumio – tekstove za humoristički list „Karampana“ bi trebalo da cenzuriše osoblje Gradske biblioteke i čitaonice. Tokom moje pedesetogodišnje saradnje i uređivanja lista „Karampana“ samo se prvih nekoliko godina dešavalo da državni tužilac zatraži tekstove na pregled, a tokom zadnjih 40 godina nije bilo nikakvog pregleda niti cenzure, jedino je prije par godina tadašnji direktor Centra pokušao da nešto izmijeni, ali je bio odbijen. Izjavljujem da ni ove godine neću dozvoliti nikakvu cenzuru tekstova u „Karampani“, a preuzimam na sebe svaku odgovornost za objavljene materijale anonimnih saradnika i moje priloge.”-napisao je Martinović 28.januara Dževerdanoviću, na što mu je ovaj pet dana kasnije, odgovorio da će “Redakcijski odbor koji je formiran sa dijelom zaoslenih iz Gradske biblioteke, raditi na uređivanju lista “Karampana”, tako da se ne radi o cenzuri, nego reorganizaciji ovog dijela posla”.
Teretni brodzaglavio je na vrlo zanimljiv način na njemačkoj rijeci Majninakon što je pijani kapetan proveo brod ispod mosta i nasukao ga na obalu rijeke. Lokalni mediji izvijestili su da je u četvrtak ujutro, 25. veljače, 105-metarski brod „MV Elsava” zaglavio poprijeko između mosta i ruba rijeke u gradu Lohr am Main.
Nakon ukrcaja na brod policija je pronašla kapetana kako puši i pije. Testiranjem mu je utvrđeno da ima 1,5 promila alkohola u dahu te je odveden u policijsku postaju.
U ovom incidentu nitko od tri člana posade nije ozlijeđen, a stupovi mosta također nisu oštećeni.
Brod je ostao zaglavljen do petka, no tijekom dana je odsukan.
Luka Kotor objektivom reporteranaziv je izložbe fotografija koja će biti otvorena u Galeriji solidarnosti, palata Pima u Kotoru 3.marta, četvrtak u 19 sati.
Organizatori izložbe su JU Muzeji Kotor i Luka Kotor, povodom otvaranja kruzing sezone 2016.
