[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2015/02/Niksa_Gojkovic_02022015_thumb8811.jpg” width=”700″ height=”385″]/wp-content/uploads/video/Niksa_Gojkovic_02022015.mp4[/KGVID]
Predsjednik opštine Herceg Novi u nаredne dvije godine biće Nikolа Nikšа Gojković, kаndidаt Grupe građana „Izbor“. Tаko su, od 32 prisutnа odbornikа, sа 22 glаsа ZA, devet PROTIV i jednim UZDRŽANIM odlučili odbornici SO Herceg – Novi, na sjednici održanoj 2. februara 2015.
Zadarski alpinisti osvojili su Zlatnu planinu. Uspjeli su postići ono što u zimskim uvjetima nije pošlo za rukom nijednoj drugoj ekspediciji u posljednjih 25 godina, od raspada SSSR-a.
Peteročlani tim planinarskog kluba Sv. Bernard (Bogdan Brakus, Dražen Tomljenović, Boris Zupčić i Marino Grgurev) predvođen predsjednikom kluba Nevenom Zrilićem uspeo se na dva vrha u Kurajskim Altajima. Tijekom uspona na Kupol (3556 m) i Jubilej (3602 m) društvo su im pravili ruske kolege Vitalij Ivanov i Kostantin Botvenko.
Najveći problem u osvajanju vrhova bile su ekstremne sibirske hladnoće. Temperatura se na ovoj planini ne diže iznad -35 stupnjeva, a pri samim vrhovima često se mjeri i -60 stupnjeva. Polazišna baza u dolini Ak-tru nalazi se na visini od 1850 m, a nekad je bila korištena kao kamp sovjetske državne alpinističke reprezentacije.
Članovi ističu da ima je bila iznimna čast penjati u društvu dvojice ponajboljih ruskih alpinista (osvajali brojne svjetske vrhove, postavljali prvenstveni smjer na K2), a činjenica da je u proteklih 25 godina bilo više neuspješnih pokušaja uspona ovaj poduhvat čine jednako važnim kako za hrvatski, tako i za ruski alpinizam.
Ekspedicija planinarskog kluba Sv. Bernard pod nazivom „Zimski Altaj 2015.“ započela je 25. anuara a očekivani povratak u Hrvatsku je 11. februara. Uz ostvarivanje međunarodne sportske suradnje, cilj ove ekspedicije je snimanje dokumentarnog filma o kulturi, životu i povijesti altajskog naroda u Sibiru. U ostvarivanju tog cilja od iznimne su nam važnosti iskustvo i znanje našeg člana i dugogodišnjeg planinarskog vodiča u agenciji Hausser Bogdana Brakusa – kaže se u saopštenju iz PK Sv Bernard – Zadar.
Nacionalnu trgovačku flotu koja vije zastavu Crne Gore čini 75 plovila raznih kategorija sa ukupno 140.595 bruto-tona – pokazuju podaci iz najnovijeg „Rehistra brodova“ Uprave pomorske sigurnosti Crnme Gore. U toj publikaciji objavljeni su tehnički i podaci o vlasništvu nad svim brodovima upisanim u Registar trgovačkih brodova Crne Gore sa stanjem na dan 31. decembar 2014.
Zahvaljujući upisu dva nova teretna broda kompanije „Barska plovidbe“, nacionalna trgovačka flota prošle godine je značajno porasla. Brodovi za prevoz rasutog tereta „Bar“ i „Budva“ od po 24.351 bruto-tonu, izgrađeni su prošle godine u brodgradilištu „CSC Jinling“ u kineskom gradu Nanjingu, a sa jeseni 2014, stavljeni su u komercijalnu upotrebu i pridružili su se sličnim brodovima „Kotor“ i „Dvadesetprvi maj“ koje je 2012 u Šangaju izgradila kompanija „Crnogorska plovidba“ iz Kotora. Pored ova četiri tzv.handy-size bulk carrier-a, u crnogorskoj trgovačkoj floti je još samo jedan teretni brod u međunarodnoj plovidbi – mali teretnjak „Pop Reefer“ od 1.785 tona, podgoričke kompanije „Fab Live“.
U Registru brodova UPS Crne Gore upisano je i 11 remorkera sa ukupno 1.210 tona, 12 ribarskih brodova sa ukupno 855 tona, 23 putnička broda sa ukupno 2.126 tona, šest trajekata sa 1.548 tona, dva plutajuća doka Jadranskog brodogfradlišta Bijela sa 37.419 tona, te ukupno još 17 drugih plovila – plovnih dizalica, pontona, barži, klapeta i plovila državnih službi, sa ukupno 2.164 tone.
Iako su crnogorske kompanije lani kupila još nekoliko značajnih novijih polovnih plovila u inostranstvu, zanimljivo je da ona nisu upisana u domaći, već u strane registre. Tako se hidrograđevinskom plovilu „Jovan“ od 296 tona i velikoj plovnoj dizalici „Briv 2“ kompanije „Yu Briv“ iz Kotora, a koji viju zastavu Moldavije, lani pridružilo i mali remorker „Vruljica“ te dvije velike i moderne barže od kojih je jedna samopodizna, tzv. jack-up barža koja se na metalnim pilonima, kao naftna platforma, osloni na dno i podigne iz mora. Ta polovna tri plovila koja je „YU Briv“ lani kupio od kompanije „Konstruktor“ iz Splita, dobila su nova, malo izmijenjena imena, ali ih je kotorska kompanija iz poslovnih razloga, nije uoisivala u crnogorski, već ih je ostavila upisane u hrvatski registar brodova.
Inače, što se domaće flote tiče, pored dva prošlogodišnja najvažnija, teretnjaka „Barske plovidbe“, noviteti u trgovačkoj floti koja vije zastavu Crne Gore su putnički brod „Marija D“ od 136 tona, te 26 metara dugi ribarski brod „Barba“, upisan na kompaniju „Barba Fish“ iz Tivta.
Kotorska biskupija i grad Kotor danas slave svog zaštitnika Svetog Tripuna.
Rođen je u gradu Kampsadi oko 232. – 249. (Mala Azija). poštovanje ovog sveca započelo je nakon mučeničke smrti u Nicej, gdje mu je suđeno pred prefektom cijele Male Aziije, Akvilinom (za vlasti rimskog imperatora Decija).
Tada je na upit Akvilina: “Kojeg si stanja?” – Tripun priznao da je kršćanin, izjavom: “Slobodan sam, a po uvjerenju kršćanin!”. Nakon provedenog suđenja odrubljena mu je glava. Tijelo Svetog Tripuna nakon smrti je bilo preneseno u Kampsadu, odatle u Carigrad, a iz Carigrada u Kotor.
Danas na Tripundan, svete mise su u 10 i u 18 sati.
U nedjelju 8. februara biće organizovana Vanjska svečanost, procesija.
U 8.30 okupljanje mornara u Domu Bokeljske mornarice Kotor, na Pjaci od kina, u 9.20 Odred podružnice Kotor sa Gradskom muzikom Kotor ispred glavnih gradskih vrata dočekaće odred mornara podružnica Tivat i Herceg Novi, kao i Gradsku muziku Tivat. U 9.40 ispred Doma Bokeljske mornarice formiraće se Glavni odred Bokeljske mornarice koji sa gradskim muzikama Kotora i Tivta prolazi ulicama grada do trga Sv. Tripuna, u 9.50 slijede raport vice admiralu Bokeljske mornarice ispred katedrale i pozdravni plotun. Na trgu ispred katedrale, Bokeljska mornarica će u 10 sati plesati kolo u čast Sv. Tripunu.
U 10.30 je svečana pontifikalna misa koju će služiti monsinjor Mate Uzinić, biskup dubrovački. Nakon svete mise biće održana procesija ulicama grada.
Kotorski biskup mons. Ilija Janjić pojasnio je da se Vanjska proslava Svetog Tripuna održava od jubilarne 2000.godine, prve nedjelje nakon 3. februrara. Osnovni razlog je da proslava nebi bila posjećena radnim danom.
„Ja se osobno zalažem da blagdan Svetog Tripuna bude i zvanično Dan grada Kotora“ – kazao je biskup Janjić.
Uoči proslave Svetog Tripuna (3.februar) zaštinika Kotorske biskupije i grada Kotora, večeras je u katedrali služena svečana Večernja misa – Kađenje moći, Svetog Tripuna po obredniku iz XVI. stoljeća.
Posebnost Večernje predstavlja kađenje svetih moći koje se obavlja za vrijeme pjevanja života sv. Tripuna iz kotorskog Legendarija. Kađenje obavljaju visećim kadionicama šest katoličkih i šest pravoslavnih vjernika, dok Bokeljska Mornarica pored relikvija čuva počasnu stražu.
„Ovaj običaj, nije poznat u svijetu da moći Sveca kade, laici, građani. To obično čine biskupi svećenici ali ne laici. Ovaj obred predstavlja ekumenizam u praksi i obnovljen je 2000. godine, te predstavlja primjer poštovanja i iskazivanja časti svecu kojeg podjednako slavi Istok i Zapad.[quote_box_right]Kađenje obavljaju visećim kadionicama šest katoličkih i šest pravoslavnih vjernika, dok Bokeljska Mornarica pored relikvija čuva počasnu stražu.[/quote_box_right]
Nekada su moći kadili samo plemići, sa razvojem građanskog društva šest plemića i šest građana da bi u devetnaestom stoljeću moći Svetog Tripuna kadili šest katolika i šest pravoslavaca” – kazao je za Boka News don Anton Belan.
Sutra na Tripundan, svete mise su u 10 i u 18 sati. Mornari – kopljanici držaće počasnu stražu pored moći.
U nedjelju 8. februara biće organizovana Vanjska svečanost, procesija. Svečana pontifikalna misa je u 10.30 služiti će je monsinjor Mate Uzinić, biskup dubrovački.
Jubilarni, 30. broj mjesečne publikacije „Porto Novosti“, koji izdaje kompanija Adriatic Marinas- Porto Montenegro danas je stigao do čitalaca.
Svojevrstan mini-informator na četiri strane sadrži tekstove u vezi sa aktuelnostima u tivatskom nautičkom naselju i marini za superjahte, promoviše lifestyle, kulturne i sportske događaje na obali, predstavlja članove kompanije Adriatic Marinas, njihove profesije i uspjehe, ali informiše i o najnovijim akcijama društveno-odgovornog poslovanja kompanije u lokalnoj zajednici.
Ova publikacija koju uređuje PR i marketing tim Porto Montenegra, distribuira se u cijeloj Crnoj Gori, a namijenjena je gostima u naselju, crnogorskim turističkim organizacijama i poslenicima, hotelskim i ugostiteljskim objektima i njihovim gostima, ali i građanima Tivta.
Informator „Porto Novosti“ je besplatan, a njegov mjesečni tiraž je 2.000 primjeraka van sezone, odnosno 3.000 primjeraka tokom ljeta.
Inače, iako je glavna sezona još daleko, velike jahte i dalje dolaze u tivatsku marinu u koju je juče uplovila 48 metara duga motorna jahta „Radial“. Ovaj brod od 425 tona koji vije zastavu Kajmanskih ostrva, prethodno je bio na manjem remontu u Jadranskom broodgradilišđtu Bijela, a u Porto Montenegru „Radial“ ćem ostati do 1.aprila.
Više desetina osnovaca iz Tivta, Kotora, Budve i Radovića imalo je danas priliku da se upozna sa osnovnim karakteristikama zaštićenog florističkog-faunističkog rezervata Solila u Tivtu na nizu radionica koje su za njih u tom gradu priredili JP “Morsko dobro” Budva, Centar za zaštitu i proučavanje ptica iz Podgorice i Opština Tivat.
Radionice pod nazovom “Značaj rezervata tivatska Solila” prohađali su učenici VI i VII razreda koji su se tom prilikom mogli upoznata sa najznačajnijim karakteristikama ovog vrijednog zaštićenog područja, a sve je organizovano povodom 2.februara -Svjetskog dana vlažnih staništa.
Prostor od oko 150 hektara u najplićem dijelu krajnjeg jugoistoka Tivatskog zaliva koji obuhvata ostatke nekadašnjih srednjevjekovnih solana, po svojim je jedinstvenim karakteristikama izuzetno vrijedan prirodnjački ali i kulturološki objekat. Solila od 2009 zvanično imaju status IBA područja – područja od međunarodnog značaja za boravak ptica, kao i Emerald staništa Bernske konvencije, nalaze se na preliminaroj Natura 2000 listi, a od 2013 ovaj lokalitet upisan je i na Ramsar listuposebno vrijednih vodenih prirodnih staništa.
Tivatska Solila predstavljaju jedno od posljednjih staništa halofitne vegetacije na istočnoj obali Jadrana, te jednu od ključnih tačaka na Jadranskom migratornom koridoru za ptice (Adriatic Flyway). Solila su važno zimovalište ptica u državi, te njihovo odmorište tokom jesenje i proljećne seobe. Do danas je na ovdje registrovano 111 vrsta prica od 330 koje se redovno mogu vidjeti u Crnoj Gori. Na Solilima je registrovano 14 vrsta vodozemaca i gmizavaca koje su od IUCN-a (Međunarodna unija za zaštitu prirode) svrstane u grupu „ranjive“, od čega su tri ugrožene na globalnom nivou i na ivici opstanka.
O značaju Solila i močvarnih područja uopšte, djeci je govorila Marija Stanišić iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore, istakavši izuzetnu ekološku vrijednost jedinstvene slane močvare i njenog biosistema, kao i potrebu zaštite i korišćenja ovog područja na obazriv i sa prirodom usklađen način, prvenstveno kroz razvoj specifičnih vidova turizma poput birdwatching-a.
Predsjednik opštine Herceg Novi u nаredne dvije godine biće Nikolа Nikšа Gojković, kаndidаt Grupe građana „Izbor“. Tаko su, od 32 prisutnа odbornikа, sа 22 glаsа ZA, devet PROTIV i jednim UZDRŽANIM odlučili odbornici SO nа dаnаšnjoj drugoj redovnoj sjednici kojoj, kаko su i nаjаvili, nisu prisustvovаli odbornici Socijаl-demokrаtske pаrtije – prenosi Radio H. Novi.
Dvа odbornikа SDP se ne slаžu sа izborom predsjednikа Opštine i Skupštine nа mаndаt od po dvije godine i smаtrаju dа je to u suprotnosti sа opštinskim Stаtutom i Zаkonom o lokаlnoj uprаvi. Zа Gojkovićа nisu glаsаli ni odbornci GG “Novskаlistа“ iz principijelnih rаzlogа zbog kojih nisu podržаli ni kаndidаturu Rаdmаnа. Koаlicijа SNP-DF-NS tаkođe nije podržаlа kаndidаturu Gojkovićа.
Svi Klubovi odbornikа Gojkoviću su poželjeli uspjeh u rаdu, dok je novoizabrani predsjednik nakon date svečane izjave, pozvao sve da rade u intersu Herceg Novog, da budu Novljani i zahvalio svima koji su glasali za njega ali i istakao da nije zamjerio onima koji nisu, jer razumjie šta znači biti “vojnik partije”.
Gojković je u svom govoru istakao da želi i da ispoštuje stare i ugledne Novljane koji su do sada bili zaboravljeni i pozvao ih da im pruže ruku i rade zajedno u interesu grada. Poziv je uputio i svim uspješnim privrednicima grada sa istim ciljem.
[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2015/02/Niksa_Gojkovic_02022015_thumb8811.jpg” width=”700″ height=”385″]/wp-content/uploads/video/Niksa_Gojkovic_02022015.mp4[/KGVID]
Po koаlicionom sporаzumu Demokrаtske pаrtije socijаlistа i GG“Izbor“ o formirаnju vlаsti u Herceg Novom dogovoreno je dа predstаvnik DPS obаvljа funkciju predsjednikа Skupštine а „Izborа“ predsjednikа opštine.
Protekle sedmice za predsjednika SO Herceg – Novi izabarn je Andrija Radman iz DPS-a.
Nikolа Gojković je rođen 1954.godine u Mokrinаmа. Osnovnu školu i Gimnаziju zаvršio je u Herceg Novom а Višu turističku školu u Dubrovniku. Oženjen je, otаc je dvoje djece.Kаko komercijаlistа je rаdio u TP“Mješovito“ od 1975. do 1990. kdа osnivа privаtno preduzeće DOO“Vаl-Gojković“ koje zаpošljаvа 25 rаdnikа. Dosаdаšnje rаdno i životno iskustvo kаo i morаlne osobine, orgаnizаtorske sposobnosti i spremnost dа se bez rezerve i koristeći sve rаspoložive potencijаle upusti u rješevаnje životnih pitаnjа grаđаnа Herceg Novog, gаrаncijа su dа će funkciju predsjednikа Opštine obаvljаtinа nаjbolji nаčin, nаvodi se, između ostаlog, u Kаndidаturi GG “Izbor“ Nikole Gojkovićа zа ovu funkciju.
Dolaskom u uvalu Budava – Pula, uočava se harmonija geometrijskih oblika u kojima Adrisova tvrtka Cromaris uzgaja morske delicije. U kavezima su orade i brancine, a školjke u plutajućim linijama. Dio kaveza se izdvaja od ostalih kompletnom pokrivenošću tendama, a rukovoditeljica uzgajališta Budava Vanesa Lorencin nam je pojasnila da u tim kavezima eksperimentalno uzgajaju rombe – poznatu vrhunsku vrstu ribe. Dodaje da su pokriveni tendom kako bi ih zaštitili od sunčevih zraka te pružili i kreirali što prirodniji ambijent za uzgoj ove visokocijenjene vrste.
Na pitanje kada će ponuditi na tržište uzgojene rombe Silvia Križanac, tehnologinja u odjelu za strateške projekte i tehnološke inovacije u Cromarisu odgovara nam da će to biti u lipnju kada očekuju da će dio biti plasiran i u Italiju, njihovo najveće izvozno tržište, ali da planiraju popuniti asortiman i na domaćoj ljetnoj ponudi.
Brojne inovacije
-Imali smo probne izlove oko Božića, nakon godinu dana uzgoja, a ti uzorci su nam se pokazali dosta dobri u postignutoj veličini. Prvotni izlov je plasiran na domaće tržište kroz vlastite ribarnice i veleprodajni trgovački centar. Ciljana biometrija romba za tržište je 800 grama na više i to planiramo postići nakon 1,5 godinu uzgoja u kavezima, veli Križanac.
Obje naše sugovornice ističu da je tvrtka u snažnom razvojnom zamahu te da je pored podizanja uzgoja brancina i orada imperativ i diversifikacija na nove vrste u uzgoju. Tako je uveden uzgoj romba u Budavi, pored kornatske hame i zubatca u Dalmaciji, a kao rezultat zajedničkog rada svih odjela Cromarisa. Upitane kako su došli do saznanja o načinu uzgoja romba Lorencin nam je navela da su odgovore tražili proučavajući znanstvene i stručne publikacije, odnosno najnovija saznanja o uzgoju ove vrste u svijetu.
– No, dostupna literatura nije nam dala sve odgovore koje smo tražili pa stoga smatramo da je još dosta istraživačkog rada ispred nas. Stoga smo proučavali divljeg romba da bi stečena saznanja mogli projicirati na uzgoj romba u kavezima. U inozemstvu su također zabilježeni počeci takvog uzgoja, ali je kasnije prevladao uzgoj na kopnu. O uzgoju romba u kavezima postoji jako malo podataka te smo, temeljem saznanja i rasprava našeg tima u Budavi, samostalno napravili sistem mreža podvodnog i nadvodnog djela te čitav kavez koji može prihvatiti romba. Istina, pomogli smo si znanstvenim radovima koje svakako trebamo pratiti, ali uveli smo i velik broj naših inovacija koje nismo pronašli u literaturi i tuđim iskustvima, rekla nam je Lorencin.
Moguć uzgoj i rakova
Križanac nam je dodala da je u svijetu poznat uzgoj romba u bazenima, a njihova ideja da to bude prvo u moru kao eksperimentalni pokušaj postavila je pred njih niz dilema.
– Tražili smo odgovore na problem gustoće, koji je bio najproblematičniji, odnosno koliko kilograma ribe može biti na četvornom metru kaveza. Kroz eksperimentalni uzgoj pronašli smo odgovore kako će se romb prilagoditi uvjetima u Budavi, temperaturi mora, salinitetu, zasićenosti kisika u moru i općenitim biološkim uvjetima koji ovdje vladaju.
Pokazatelji i rezultati koje smo postigli doveli su nas do zaključka da smo razvili održiv uzgoj, odnosno da smo pokazali da je uzgoj moguć s vrlo visokim perfomansama i u kavezima te otvara tvrtci nove spoznaje i ohrabruje za pokretanje novog projekta izgradnje sustava uzgajališta na kopnu kao najveća standarda tehnologije. Samim tim takav korak omogućuje i platformu za daljnji razvoj novih tržišno interesantnih cijenjenih vrsta riba – moguće i rakova, te uvođenje integralna uzgoja na po različitim dubinama stepenicama – zaključila je.
Paulo Gregorović
Maslinarsko društvo „Boka“ organizuje sedmi po redu, Sajam masline i vina u Bijeloj u sklopu Praznika mimoze, 14. i 15. februara.
Dvodnevni Sajam masline i vina kojeg tradicionalno organizuje Maslinarsko društvo Boka, ima za cilj promociju i popularizaciju domaćeg maslinovog ulja, vina kao i drugih proizvoda mediteranske ishrane (sir, pršut, med, proizvodi od maslina…) ali i okupljanje, edukaciju i informisanje proizvođača i potrošača.
Manifestacija svojim sadržajem obogaćuje turističku ponudu Herceg Novog, Bijele i čitave Boke te doprinosi afirmaciji poljoprivredne proizvodnje, seoske sredine i Opštine Herceg Novi.
Promotivno-prodajna izložba proizvoda, isključivo domaćih proizvođača, upisanih u registar proizvođača kod Ministarstva poljoprivrede, Fitosanitarne uprave i Opštinske službe, biće svečano otvorena 14. februara, od 9. -18. sati i 15. februara od 9. – 14. sati.
Zadovoljstvo nam je pozvati Vas da posjetite Sajam u Bijeloj i uživate u domaćim proizvodima i druženju sa proizvođačima. Očekujemo bogatu ponudu i dobru posjećenost, kaže se u sopštenju iz Maslinarskog društva „Boka“.
Pokrovitelj Sajma masline i vina je Opštine Herceg – Novi.
PROGRAM:
13.februar – petak
U prostorijama MZ Bijela ili Centra za kulturu u 19 sati održaće se Veče posvećeno maslini i znamenitim Bijeljanima u čiju se slavu, svake godine posadi jedna maslina u Parku masline u Bijeloj, duž šetališta.
14.februar – subota
9.00 -18.00 Sajam je otvoren za posjetioce
10.30 Svečano otvaranje manifestacije i Sajma, uz prigodan zabavni program na platou ispred (ili unutar ako bude kiše) zgrade Centra za kulturu
11.30 Đačka radionica: Maslinarstvo za najmlađe – Prezentacija:,,Maslina svuda oko nas” Učestvuju osnovci, članovi ekološke sekcije O.Š.Nikola Đurković iz Radanovića sa nastavnicima i osnovci iz O.Š. i Doma u Bijeloj.
13.00 Otvaranje izložbe likovnih radova umjetnika R.Kovačevića
14.00 Radionica za maslinare – Razmjena iskustava maslinara na temu ,,Aktuelni problemi u maslinarskoj proizvodnji”
Učestvuju: Maslinari iz svih krajeva Boke Kotorske i šire predstavnici Savjetodavne službe, predstavnici Biotehničkog fakulteta iz Podgorice.
15.februar – nedjelja od 9-14.sati Sajam je otvoren za posjetioce
© BokaNews, 2021
