Terra da mare – Rekord jedrilica ali slab vjetar

0

Ovogodišnja 10. prekojadranska regata Terra da mare, Bari – Herceg – Novi, s novim nazivom “EST 105”, rekordna je po broju od 57 jedrilica, ali i sa ubjedljivo najlošijim rezultatima zbog slabog vjetra koji je pratio posade iz Barija, javlja Radio Jadran.

Ranijih godina u gradskoj Luci u Novom bijelila su se jedra odmah poslije ponoći, a ove godine je nekoliko sati kasnio dolazak prvih brodova. Tako je većina posada koja je juče u podne startovala iz Italije, ocjenivši da ne mogu stići u regularnom vremenu, umjesto na jedra, uplovila u hercegnovski zaliv koristeći motore.

Prvi krstaš “Buena Vista” stigao je jutros u 8:47 sati. Drugi je s raširenim jedrima, u 10:32 sati, prošao cilj “Verve Lamer”, dok je treća jedrlica bila “Exprivia Luduan”.

Regataši su tradicionalno otvorili turističku sezonu u Herceg Novom. Oživio je Škver i Stari grad, jer je stiglo skoro 600 Italijana, posada brodova i njihovih familija. Domaćini su se ovoga puta pobrinuli da ih dočekaju uz Gradsku muziku, ugostitelji su otvorili i napunili lokale, a na samom mulu je postavljeno nekoliko štandova sa domaćim proizvodima, suvenirima, jahting opremom i štand Turističke organizacije Herceg Novi.

Regata - Terra da mare 2015.
Regata – Terra da mare 2015.

Među regatašima je bilo i sedam crnogorskih brodova, a u “Neptunu”, Novljanin, Uroš Zloković. On je od početka u organizaciji regate Terra da mare, a jedrio je sedam puta na ruti od Barija do Novog:

– Do sada nikad nismo imali preko 50 brodova, zato je ova regata rekordna, ali zapamtićemo je po najlošijem vjetru do sada. Veoma mali broj jedrlica je stigao u regularnom vremenu s jedrima do cilja. Kada smo se odvojili od italijanske obale na 30 milja vjetar je potpuno prestao i morali smo da upalimo motor, što je loše za regatu. Bio sam u “Neptunu” sa skiperom Sašom Kekovićem. Od domaćih posada su još bili sa svojim brodovima Jovica Rašović i Akim Koprivica, Vojska Crne Gore, jedna posada iz Kotora i dvije iz Bara. Ove godine smo napravili korak naprijed u prijemu nautičara.

Postavili smo punktove sa autentičnom ponudom, zdravom hranom, informacijama i propagandnim materijalom, a tu su i posebno 4 štanda vezana za servis brodova i uopšte nautiku.

Sutra veče, prvi put na trgu Belavista, biće upriličena svečana dodjela nagrada najboljim jedrličarima.

Peraštani kitili i podigli Mađ

0

„Ovo nije samo običaj u Perastu već duž Jadranske obale, mi smo sačuvali tu tradiciju, po kojoj posljednji mladoženja iz mjesta bere stablo hrasta i podiže ga na centralni peraški trg ispred crkve Svetog Nikole, 1.maja.

Mađ mještani okite flašicama mlijeka, vina, suvim kolačima i raznobojnim trakicama “ – kazala je, objašnjavajući običaj i pozdravljajuću brojne goste Marija Brainović iz Mjesne zajednice Perast.

Prema tradiciji, svakog 1. maja mještani Perasta u rane jutarnje sate kite stablo mladog hrast kao znak veselja radi početka najlijepšeg proljećnog mjeseca, a znači nadu u bolje sjutra, da godina bude rodna, da bude kruha mlijeka, vina…

Mađ uz zvuke tamburica sastava Škuribande iz Kotor podigao je posljednji oženjeni u Perastu, Marko Kašćelan.

Posebno oduševljenje iskazali su gosti iz Umaga, Zajednica Italijana „Fulvio Tomizza“ koji su prisustvovali slavlju i spontano nastupili, njihove klapa Lungo Mare i hor, uz šalu „nismo vjerovali da ćemo u Crnoj Gori zapjevati u osam sati ujutro…“

Mještani i gosti uz zvuke tamburica i pjesmu prošli su kroz Perasti i svi zajedno svratili u restoran na bijelu kafu i čašćenje suvim kolačima.

Kako je bilo jutros u Perastu više u našoj fotogaleriji.

Potpisana Povelja o prijateljstvu Srednjih škola Korčule i Kotora

0
Potpisivanje povelje
Potpisivanje povelje

Juče je u konferencijskoj sali Srednje škole ”Petra Šegedina” u Korčuli održana svečanost potpisivanja Povelje prijateljstva sa Srednjom pomorskom školom Kotor koju su potpisali Lovre Botica, ravnatelj Srednje škole “Petra Šegedina” i Veljko Botica, direktor Srednje pomorske škole Kotor – prenosi Dubrovačk Vijesnik

U ime domaćina ravnatelj Botica je pozdravio svoga kolegu Veljka Boticu, obojica su djeca Račišća, mjesta poznatog po pomorskoj tradiciji, i 25 profesora Srednje pomorske škole Kotor, koji će u Račišću biti gosti Grada i otoka Korčule ovaj vikend.

Uz njih, svečanost su pratili profesori zaposlenici SŠ Korčula, ravnatelj SŠ Blato Ivo Gavranić i OŠ Korčule i Žrnova Velebit Veršić te Ante Radovanović, gradonačelnik Korčule i načelnik općine Lumbarda, kao i mnogi gospodarstvenici i nositelji rukovodećih funkcija sa otoka Korčule kojima je i pomorstvo u nadležnosti, te u ime Dubrovačko-neretvanske županije Ana Čeović, Viši savjetnik za obrazovanje, kulturu i sport. – Izrijekom osobitog poštovanja, Povelju o prijateljstvu, kao temelj budućoj suradnji naših učenika i profesora, važan je događaj za našu školu, kao i za cijelo područje Korčule i Pelješca – rekao je u pozdravnom govoru prof. Lovre Botica, naznačivši kako suradnja prelazi državne granice u obostranom interesu kako korčulanske, tako i kotorske škole. Tradicija pomorstva jest ono što je stoljećima spajalo Pelješac i Korčulu s Bokom Kotorskom, brojni korčulanski pomorci stekli su obrazovanje u Kotoru – naglasio je prof. Botica.

Ravnatelj Srednje pomorske škole Kotor prof. Veljko Botica  je predstavio njihovu školu s 600 učenika, koja kroz tri pomorska obrazovna programa bilježi 165 godina rada i koja već ima suradnju s pomorskom školom iz Bakra. Obećao je kolegama iz Korčule pomoći svojim iskustvima u obrazovanju pomoraca, spomenuvši i dugu suradnju dva stara grada Kotora i Korčule istih običaja, tradicija i kulture. Simbolično je naznačio razliku poziva pomorca i drugih zanimanja, „jer  životni je poziv teško odabrati danas, za sutra“. – Postoje profesije koje su “moderne” i one koje trenutno nisu popularne, ali tko zna… Jedino je poziv pomorca vječita tradicija. Od Nojeve arke, preko Argonauta, Odiseja, renesansnih moreplovaca, Vespučija, Korčulanina Marka Pola, Kolumba, Kapetana Kuka, ili čuvenog Bokeljskog pomorskog kapetana Ivu Vizina. Poziv pomorca je poseban, traži puno odricanja, apsolutnu posvećenost, ali pruža i mogućnost da budete građani svijeta i ponosni ambasadori svog imena, obitelji i zavičaja, jer srednja pomorska škola je kao da se ukrcavaš na brod kojim ćeš otploviti u izvjesnu budućnost – rekao je ravnatelj Botica.

O budućnosti gradova Korčule i Kotora je govorio korčulanski gradonačelnik Andrija Fabris, koji je pozdravivši Povelju prijateljstva rekao kako će Grad Korčula podržati suradnju uz obrazovanje, te suradnju Korčule i Kotora i Herceg Novog, uz još dva grada Hrvatske, Zadar i Šibenik, koji će  s četiri talijanska grada činiti zajednički projekt kojim talijansko Ministarstvo za kulturna dobra i kulturne aktivnosti želi nizom obrambenih sustava na teritoriju nekadašnje Mletačke republike dopuniti listu pod zaštitom UNESCO-a. Čeović je čestitavši potpisivanje Povelje poželjela uz postignutu  prekograničnu suradnju i uspjeh kroz obrazovanje i stvaranje pomorskog kadra.

Potpisivanje povelje
Potpisivanje povelje

Nakon potpisivanja Povelje prijateljstva, uslijedili su međusobni pokloni. Pomorska škola Kotor je dobila od svojih kolega iz Korčule umjetničku sliku Abela Brčića, dok je korčulanski ravnatelj dobio rijetku Bokeljsku rakiju sa slikom školskog broda Jadran te monografiju uz 165 godina Pomorske škole Kotor, u kojoj je i arhiva Korčule, Bakra, Splita, Zadran i Beča, uz prilog svih učenika koji su završili školu u Kotoru. Gradonačelniku Korčule je uručena umjetnička slika uz motiv Gradskog trga iz samog centra Kotora. Kako jadransko priobalje ne može bez dalmatinske pjesme, tu su ulogu uz zajednički ručak u školskom restoranu kojeg su pripremili učenici ugostiteljskog praktikuma SŠ iz Korčule, vrlo dobro začinili članovi poznate klape ARTI iz Lumbarde, uz bis poznate pjesme „Bokeljska noć“, u kojoj i stihovi mogu potvrditi vrijednost današnjeg događaja: ”Srce jednom mora planut- za sav život za sve dane, mora nekad poslije tuge vjetar nosit naše lađe“.

Tekst i foto : Nikola Perić

Praznik rada 1.maj

0
1.maj
1.maj

Danas je Međunarodni praznik rada 1.maj kojeg slavimo ga kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Čikagu na ovaj datum 1886. godine, kada se gotovo 400.000 radnika diglo kako bi izborili pravo na osmosatno radno vrijeme. Tokom tih demonstracija ubijeno je više od dvije stotine radnika, a osmero ih je u kasnijem suđenju osuđeno na smrt pod lažnom optužbom bacanja bombe.

U 20. vijeku ovaj datum se posebno slavio u socijalističkim zemljama kada su održavane masovne parade tokom kojih se radnička klasa divila postignućima svojih zemalja. Istovremeno, demokratski svijet koji je prigrlio ovaj radnički praznik, na taj dan se borio za veća radnička prava pa su uskoro dobili i pravo na plaćeni godišnji odmor.

Danas se 1. maj slavi širom svijeta, a u većini zemalja proglašen je i državnim praznikom. Neobična je činjenica da se samo u SAD-u, gdje je sve i počelo, Praznik rada više ne obilježava na ovaj datum već se pod nazivom Dan rada (Labour day) obilježava prvog ponedjeljka u septembru.

praznik-rada
praznik-rada

Mađ – Tradicija Perasta 1.maja

0
Mađ Perast - Foto Boka News
Mađ Perast – Foto Boka News

Tradicija, stari običaj Peraštana je Mađ koji se slavi rano ujutro svakog 1. maja. Mještani kite stablo mladog hrasta kao znak veselja radi početka najlijepšeg proljetnog mjeseca, a znači i nadu u bolje sutra. Običaj je da posljednji mladoženja bere stablo hrasta i postavi ga na centralni peraški trg ispred crkve Svetog Nikole. Stablo mještani  okite flašicama mlijeka, vina, suvim kolačima i raznobojnim trakicama.

Običaj je da stablo uz zvuke tamburica podiže posljednji oženjen u mjestu. Nakon toga mještani i gosti obilazi grad uz zvuke tamburica i pjesmu te svi zajedno odlaze u restoran na bijelu kafu sa suvim kolačima – koromanima.

Društvo prijatelja Perasta je običaj ponovo pokrenulo i mnogi zaljubljenici u Perast 1. maja rano ujutro dolaze na taj obred da zajedno sa mještanima proslave stari običaj.

Zanimljivo da je obred bio zabranjen za vrijeme vladavine komunista.

Mađ - Foto Boka News
Mađ – Foto Boka News

Iz Arhive

Prvog maja kroz Boku na pontama mandraća postavili bi se velike grane okićene sa komadićima robe raznih boja, a u 5 sati ujutro glazba bi svirala-okolo grada. To je bio običaj jer je to bio početak dobrog doba.“

  1. Fiorelli /Arh. Brajk.V (Kotor),37.

Malo je dokumentacije koja obrađuje ovaj običaj. Jedan od rijetkih je dokument kojim se opat – nadžupnik don Ante Rosa ispred Opštinskog-nadžupnog ureda u Perastu obraća Kraljevskom srezkom načelstvu u Kotoru 27. aprila 1930. u kome se kaže –

” Slavnom,

Kr. Srezkom Načelstvu u Kotoru

Prastari je običaj u Perastu, da omladina svake godine na 1. maja proslavi početak mjeseca Bl.Gospi posvećena.

Toga dana nakiti se pred crkvom hrastova grana uz pucnjavu iz pušaka, iza toga omladina sluša sv. misu, iza koje imaju zajednički zajutrak, na koji može, da pristupi svaki gradjanin.

Proslava svršava pjevanjem uobičajnih narodnih pjesama. Mlijeko za zajutrak u dužnosti su da nose svih mješćani, koji imaju stoke. Pišući došao je do znanja, da je ove godine zabranjena svaka radnička proslava 1.maja.

Pošto gore spomenuta omladinska proslava nema nikakove veze ni odnosa sa nikakovom radničkom proslavom dana l.maja koja u obće u Perastu nije bila nit je u običaju te radnici kao takovi ne učestvuju, molim se taj Slav. Kr. Naslov, da bi i ove godine mogla ne smetano obaviti rečena omladinska proslava da se ne prekine starodrevni narodni običaj.

O riješenju moli se da bi taj Kr. Naslov obavijestio mjestnu žandarmerijsku postaju.

Opat – Nadžupnik Don Ante Rosa

Mađ Perast - Boka News
Mađ Perast – Boka News

Među rijetkim dokumentima je zapis – Opširno i važno o “Magju” S. Vulović, Tko su bili starosjedioci Boke kotorske. /25/

“Općinsko vijeće grada Perasta biralo je pred mjesecom, april, barjaktara i časnike peraške mornarice.

Običaj je bio da se na 1 svibnja podigne na obali stablo kojeg se kitilo sa kolačima (dvopek), sa punjenim flašama vina ili mlijeka, a na stablu bi se vješale kao zastave, papirići isječci raznih boja.

Brigu oko donosa stabla briesa vodio je vojvoda i časnik peraske mornarice, a općina je davala stablo i sve potrebito. Rano Jutrom okupila bi se omladina i svej pripremila, zatim bi peraški tamburaši obišli grad, svirajući i pjevajući, pucajući iz poznatih štuceva.

Slijedila je zatim služba Božja, kojoj su svi prisustvovali sa gradonačelnikom nakon koje su svi čašćeni od općine sa bijelom kafom u gradskoj kafani. Potom bi to potrajalo neko vrijeme veselja i pjevanja, pa bi se svi razišli svojim kućama.

Mlijeko za kavu tog dana, po običaju, dali su vlasnici stoke u gradu.

Ha dan 14 maja skidao se tzv. magj kojeg je odnosio poslužnik općine, jer je to bilo njegovo uobičajeno pravo.”

Ovu staru tradicionalnu manifestaciju u zadnjih petaestak godina ponovo je oživjelo i održava se pod okriljem Društva prijatelja grada Perasta.

“Noć bogovа” – pozorišnа predstаvа

0
Noć bogova
Noć bogova

Dvorаna Pаrk u Herceg-Novi 30. april /četvrtak/ 20,30
tekst: Miro Gavran režija: Marko Manojlović
igraju: Vojin Ćetković, Nebojša Cile Ilić, Dejan Lutkić

Predstаvа “Noć bogovа” nаjizvođenijeg hrvаtskog pozorišnog piscа Mire Gаvrаnа, u kojoj igrаju Dejаn Lutkić, Vojin Ćetković i Nebojšа Ilić, premijerno je izvedenа 27. аprilа (20:00) u velikoj dvorаni Domа omlаdine u Beogrаdu, а 30. аprilа 20,30 sati biće izvedenа u Dvorаni Pаrk u Herceg-Novom.

“Kаo u većini komаdа nаpisаnih od druge polovine 20. vekа ne postoji jаsno žаnrovsko određenje. Ako bi morаlа dа se izmisli žаnrovskа kovаnicа zа ovu predstаvu, to zvuči otprilike: trаgikomedijа sа elementimа fаrse u okviru političkog teаtrа. Ili kаko se obično to opisuje, dostа slobodnim terminom – ‘životnа predstаvа'”, kаžu glumci.

Gаvrаnov dinаmičаn komаd o ljubаvi, prijаteljstvu i vlаdаnju, pun neočekivаnih obrtа koji pozorišnoj publici zаdržаvаju dаh, u proteklih četvrt vekа imаo je čаk 19 pozorišnih premijerа širom svijetа od Sаrаjevа, Mаriborа, Podgorice i Mostаrа do Vаšingtonа, Melburnа, Sofije, Prаgа…

“Noć bogovа” dolаzi i u Beogrаd zаhvаljujući želji Lutkićа, Ćetkovićа i Ilićа dа ožive “kаrаktere koji su аrhetipski, а opet se nаlаze u svаkodnevnom životu dаnаšnjice”.

“Komаd nаs je spojio. Svа trojicа smo osetili uzbeđenje prvo kаo čitаoci drаmom, а kаsnije potrebu kаo umetnici dа probаmo dа prenesemo to uzbuđenje publici. Podelа je nаstаlа željom dа igrаmo likove kаkve do sаd nismo igrаli. Dа izаđemo iz nаše ‘udobne zone’ i predstаvimo se publici u novom svetlu”, ističe Lutkić.

Jedne večeri nа desetogodišnjicu prijаteljstvа krаlj Luj XIV (Ćetković), dvorskа ludа (Lutkić) i pisаc Molijer (Ilić) se zаjedno opijаju evocirаjući uspomene nа prohujаlа vremenа. Usred veseljа, krаlj otkrivа dа je sаznаo dа njih dvojicа igrаju fаrsu o njemu u kojoj gа ismejаvаju, pа prisiljаvа svoje prijаtelje dа tu fаrsu odigrаju sаmo zа njegа.

“Komаd stаvljа svoje junаke nа muke kojimа su ljudi izloženi otkаd žive u zаjednicаmа. Čovek koji je rаzаpet između želje dа urаdi ono što osećа dа je prаvedno i nаčinа kаko morа dа živi u svetu i odnosi se premа moćnijimа od sebe. Kаko moćniji od nаs nikаd nisu sigurni u nаšu ljubаv i dа li je onа sаmo iz interesа ili je iskrenа. I dа li su nаjmoćniji i dаlje uopšte ljudi kаo mi ostаli?”, objаšnjаvаju trojicа glumаcа.

Kаkvom se nаdаju prijemu publike, odnosno kаkаv žele izvršiti uticаj nа nju sа “Noću bogovа Lutkić, Ćetković i Ilić?

“Isti onаj uticаj koji smo imаli kаd smo pročitаli komаd. Pre svegа zаinteresovаnost štа će se desiti jer je ovo jednа vrlo uzbudljivа drаmа kojа grаdi nаpetost i imа ‘twist’ nа krаju koji ne rаzočаrаvа.

Vrijeme za praznike – promjenljivo

0
Panorama Boke iz Luštice - Foto Boka News
Panorama Boke iz Luštice – Foto Boka News

Od petka do nedjelje promjenljivo oblačno, u južnim predjelima dosta sunčanih intervala i uglavnom suvo vrijeme, a na sjeveru ponegdje slaba kiša, a lokalno moguć i pljusak sa grmljavinom.

Jutranja temperatura od 11 do 14 stepeni,najviše dnevne temperature od 17 do 22°C.

U južnim predjelima uglavnom slab do umjeren, na sjeveru povremeno umjeren do pojačan, a u subotu ponegdje i jak južni i zapadni vjetar. Temperatura vazduha u južnim i centralnim predjelima u manjem kolebanju, od nedjelje postepeno u osjetnom porastu, a na sjeveru, svakodnevno u porastu, osim u subotu kada se očekuje malo svježije vrijeme, tokom utorka neuobičajeno toplo vrijeme za ovo doba godine.

U ponedjeljak dosta toplo vrijeme za ovo doba godine, na jugu malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima, na sjeveru promjenljivo oblačno i uglavnom suvo .

U utorak malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima i izuzetno toplo vrijeme za ovo doba godine, temperature će biti znatno iznad klimatske normale.

Lastovska riva
Lastovska riva

Za praznik prema Luštici neometano

0
Bjelila - Krašići
Bjelila – Krašići

Ako krenete prema Krašićima i poluostrvu Luštica za vrijeme prvomaskih praznika neće biti izvođenja radova i zastoja saobraćaja kroz Krašiće – Bjelila.

U sklopu realizacije Projekta izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže u opštini Tivat, izvođač radova kompanija „Ludwig Pfeiffer“ tokom perioda predstojećeg praznika, 1. i 2. maja neće izvoditi radove na lokaciji u Bijelilima te će se saobraćaj u pravcu prema naselju Krašići i poluostrvu Luštici odvijati bez prekida, saopštavaju iz ove kompanije.

Radovi će u skladu sa prethodno utvrđenim režimom odvijanja saobraćaja biti nastavljeni u nedjelju 3. maja, neizmjenično jednom trakom – kaže se u saopštenju.

9. Jadranska regata Vis – Dubrovnik – Palagruža – Vis

0
Jadranska regata
Jadranska regata

U organizaciji viškog Jahting kluba Host, danas u 11 sati startovala je deveta po redu, Jadranska regata (Adriatic Race) na ruti Vis − Sv. Andrija (Dubrovnik) − Palagruža − Vis, u dužini od oko 225 nautičkih milja, a ograničeno vrijeme dolaska u cilj je u subotu, 2. maja u 20 sati.

Stratovalo je 13 krstaša, konkurencija je sjajna, među njima i super maxi „E1 Ericson”, duljine 70 stopa, kojim će kormilariti Aegyd Pengg. Tim “E1 Ocean Racing Experience” će zajedriti na pobjedniku iz 2012. godine, te će se suprostaviti pobjednicima iz 2013. i 2014. godine.

Ove godine po prvi put na Jadranskoj regati zahvaljujući trackerima http://www.regate.com.hr/ , odnosno Hrvoju Duvančiću koji će se instalirati na svim brodovima toek regate moći će se pratiti ne samo u živo, već i u realnom vremenu.

Osim internet publike regatu će moći pratiti i sami sudionici regate. Poznavanje pozicije, brzine i kursa konkurenata tijekom jedrenja svakako su vrijedne informacije koje mogu promijeniti taktiku…

A nakon svih napora i odjedrene regate, sudionike u subotu navečer u 21 sat očekuje svečano proglašenje pobjednika s podjelom nagrada, od kojih je najvažniji unikatni pobjednički trofej, prigodno nazvan “Pripela”, inače rad profesora Joška Baće, a potom slijedi velika zabava u viškom cafe baru „Bejbi”.

Prvomajski uranak na Podima

0
Ulaz u Boku
Ulaz u Boku

Nа izletištu Čipovinа nа Podimа sutrа će biti orgаnizovаn prvomаjski urаnаk.

Ovа trаdicionаlnа zаbаvnа i kulturno-sportskа mаnifestаcijа počinje u 10 sаti. U progrаmu će učestvovаti folklorni аnsаmbl „Igаlo“, Mjesnа muzikа Đenovići, а sve koji se odluče dа ovdje provedu prаznik rаdа, zаbаvljаće Zorаn Kilibаrdа.

U sportskom dijelu progrаmа biće orgаnizovаnа tаkmičenjа u bаcаnju kаmenа s rаmenа , skoku u dаlj i finаle turnirа u mаlom fudbаlu zа mlаđe i stаrije kаtegorije.

Orgаnizаtori ove populаrne prvomаjske mаnifestаcije su Opštinа Herceg-Novi i Mjesnа zаjednicа Podi.