Budva – Dan širuna

0

Dan širuna

Tra­di­ci­o­nal­na ma­ni­fe­sta­ci­ju „Dan ši­ru­na” po 49. put biće održana u su­bo­tu 4. ok­to­bra is­pred zi­di­na Sta­rog gra­da Bu­dva.
Pro­gram ma­ni­fe­sta­ci­je, sa tra­di­ci­jom du­gom sko­ro po­la vi­je­ka, i ove go­di­ne će bi­ti bogat kul­tur­no-za­bav­nim, dječ­jim, sport­skim i mu­zič­kim sadržajima. Manifestaciju organizuju Tu­ri­stič­ka or­ga­ni­za­ci­ja op­šti­ne Bu­dva, lo­kal­na upra­va i KSR „Ši­run”.

Subota 4. oktobar, Stari grad Budva

16.30h – defile Gradske muzike Budve, sa budvanskim mažoretkama i Feštađunima, od “Stare autobuske” do glavne bine;

16.45h – koncert Gradske muzike Budve (sa mažoretkama i Feštađunima);slike1103025lj8

17.00h – Otvaranje manifestacije;

17.10h – Dječiji program;

18.00h – Klapa “Harmonija”;

18.15h – KUC “S. M. Ljubiša”;

18.30h – NVO “Feštađuni”;

18.40h – “Teatar 303”;

18.50h – Igre na bini – vuča konopa, šeširi, trka u vrećama;p193398nqk1hmt1edbhcupl3b1c1

19.20h – Klapa “Jedinstvo” iz Bara;

19.40h – “Teatar 303”;

19.50h – VIS “Škuribanda” – Kotor;

20.30h – “Teatar 303”;

20.40h – Klapa “Raguza” iz Dubrovnika.

[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2014/10/Budva-Darja-Marovic_thumb37.jpg” width=”700″ height=”560″]/wp-content/uploads/video/Budva-Darja-Marovic.mp4[/KGVID]

 

Amforište ispred Boke Kotorske

0

Poznati crnogorski ronilac i istraživač podmorja, Dragan Gačevič kamerom je snimio devastaciju antičkog amforišta u blizini Zlatne luke na Luštici. I ovdje, iako je amforište na dubini od 62 metra i malo ljudi zna njegovu tačnu poziciju, su vidljivi tragovi prisustva podmorskih lupeža a neke od nepolomljenih amfora već su pripremljene za podizanje na površinu mora.
Gačević je prijavio Ministarstvu kulture i video snimak podigao na Youtube, ali niko od nadležnih do sada nije reagovao i spriječio pustošenje ovog vrijednog lokaliteta kulturne baštine.

Aerodrom Tivat dobija novi kontrolni toranj

0

aerodrom Tivat_resize

Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) krenula je u dvije kapitalne investicije, ukupne vrijednosti preko 10 miliona eura –izgradnju novih kontrolnih tornjeva na aerodromima Tivat i „Nikola Tesla“ u Beogradu.

„Želimo da ova dva grada dobiju dvije monumentalne nove građevine koje će, sa jedne strane, plijeniti svojom ljepotom, a sa druge, u njih ćemo ugraditi najnoviju tehnologiju koja će doprinijeti poboljšanju bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.“- saopštio je Radojica Rovčanin, direktor SMATSA-e. On je agenciji Tanjug juče kazao da će novi kontrolni toranj prvo dobiti aeodrom u Tivtu gdje će ta građevina u potpunosti biti dovršena do kraja naredne godine, ali će u upotrebi biti već za predstojeću ljetnju sezonu.

„Kada je aerodrom Tivat u pitanju, novi kontrolni toranj završićemo do kraja sledeće godine, a trudićemo se OLYMPUS DIGITAL CAMERAsvom snagom da toranj bude u upotrebi već do početka turističke sezone. Tako će se stvoriti uslovi za bolji rad sa kvalitetnijom tehnikom, što će doprinijeti lakšem i boljem funkcionisanju svih službi na aerodromu Tivat. U taj toranj biće ugrađena ista tehnologija kao i u beogradski i na taj način će Tivat imati kvalitetno riješeno pitanje kontrolnog tornja za sledećih 20 godina. Veoma nam je stalo da i ova toranj bude arhitektonsko remek-djelo koje će turisti prvo vidjeti i kome će se diviti, kada budu slijetali na aerodrom Tivat.“- kazao je direktor SMATSA-e.

U obimnu rekonstrukciju postojećeg kontrolnog tornja visokog 37 metara, njegovo opremanje najnovijom navigacionom, meteo i komunikacionom elektronskom opremom, čime će se dobiti praktično novi i ultramoderni toranj, te izgradnju novih poslovnih objekata u podnožju tornja, SMATSA će uložiti oko 4 miliona eura. SMATSA u tom poslu odlično sarađuje sa menadžmentom aerodroma Tivat, kao i sa predstavnicima Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore.

aerodrom Tivat 3_resizeDirektor tivatskog aerodroma mr Ranko Bošković potvrdio je da je SMATSA završila idejni projekat i da je u fazi dobijanja građevinske dozvole za nove objekte. Rekonstruisani toranj i novi poslovni objekat zajedno će biti površine oko 1,4 hiljade kvadrata u kojima će raditi 30 zaposlenih u AKLTivat. U tom objektu smjestiće se meteo-služba, kancelarije AKL Tivat, tehničke prostorije i tzv. aerodromski biro (flight information office). Sam toranj će biti detaljno rekonstruisan jer će se srušiti postojeća kupola i prostorije tehničke sale koja se nalazi odmah ispod aktuelne kupole. Na tom nivou napraviće se nova moderna kupola sa najmanje 80 kvadrata korisne površine u kojoj će istovremeno raditi pet kontrolora. Na etaži ispod, izgradiće se nove prostorije za odmor kontrolora a toranj će dobiti i panoramski lift. Iako to ne zavisi direktno od njih, u menadžmentu aerodroma Tivat se nadaju da bi ta vazdušna luka već narednu ljetnju sezonu, mogla dočekati sa potpuno novim i reprezentativnim objektom kontrolnog tornja.

Exclusive: Ukradeno sidro sa olupine srednjevjekovnog galijuna staro 600 godina

0

Dok crnogorska država pokazuje apsolutnu nezainteresovanost i nesposobnost da zaštiti vrijedno kulturno blago u s om podmorju, nesavjesni pojedinci nastavljaju da haraju hidroarheološke lokalitete na primorju. Najnoviji primjer stigao je iz Boke – nepoznati počinioci ukrali su i odnijeli veliko željezno sidro koje se nalazilo na olupini srednjevjekovnog jedrenjaka tipa galijun, potonulog najvjerovatnije početkom 16.vijeka kod rta Kabala na poluostrvu Luštica.

Poznati crnogorski ronilac i istraživač podmorja Dragan Gačević iz Herceg Novog prije petaestak dana otkrio je da je neko sa arheološkog lokaliteta kod rta Kabala odnio veliko metalno sidro koje se nalazilo uz ostatke drvenog broda, na dubini od oko 20 metara. O tome je Gačević pismeno i sa obiljem foto dokaza obavijestio Ministarstvo kulture koje međutim, do danas nije reagovalo na tu prijavu. Gačević, koji je hidroarhoeloški lokalitet kod rta Kabala detaljno opisao u svojoj knjizi „Podmorje Crne Gore“, a posvetio mu je jednu epizodu od ukupno 22 koje čine njegov istoimeni dokumentarni TV serijal, video snimke poharanog vrijednog lokaliteta postavio je i na Youtube kanal.

Odneseno sidro galijuna sa dubine 20 m_resize„Tužno je bilo vidjeti da je neko podigao i ukrao sidro koje je skoro 600 godina ležalo na dubini od 20 metara, uz ostatke potonulog galijuna. Drugo sidro tog broda koje se nalazi na nešto većoj dubini od 32 metra je na sreću, još tamo i njega lopovi za sada nisu pokušali podići. Ipak, ukoliko država nastavi da se ovako neodgovorno odnosi prema svojoj kulturnoj baštini u podmorju, ne bi me čudilo ni da to drugo sidro uskoro „dobije noge“ i nestane.“- kaže Gačević potvrđujući da mu se niko iz Ministarstva kulture nije obratio „ni pismeno, ni usmeno, ni dopisom, ni telefonom“ nakon što im je nedavno predao prijavu o devastaciji hidroarhrološkog nalazišta iz 15.-16.vijeka kod rta Kabala. Inače, sa ovog lokaliteta u proteklih skoro 20 godina od kada je olupinu srednjevjekovnog galijuna istraživala jedna ronilačka ekspedicija pod okriljem Ministarstva kulture, JP „Morsko dobro“ i jendnog beogradskog ronilačkog kluba, nestali su brojni artefakti – djelovi brodske opreme i grnčarije koja je bila teret potonulog jedrenjaka. Jedan od četiri topa kojima je galijun bio naoružan je sredinom devedesetih izvađen i odnesen u Zavičajni muzej u Herceg Novom gdje se u međuvremenu taj vrijedni eksponat zbog nestručne obrade i loše konzervacije, bukvalno raspao od korozije u dvorištu muzeja.

Gačević se lani osvjedočio da je sa lokaliteta u blizini rta Arza na Luštici nestao veliki Nestali propeler Arpada_resizepropeler austrougarskog parobroda „Arpad“ koji je ovdje naišao na minu januara 1917. U eksploziji je „Arapd“ ostao bez propelera, lista kormila i dijela propelerske osovine, a velika trokraka elisa od legure mesinga i bronze, pala je na dubinu od 48 metara, gdje se jednim krilom zabola u pjeksovito dno i tako stajala skoro 100 godina, dok joj se nisu „posvetili“ podmorski pirati – podigli je i odnijeli, vjerovatno za topljenje kao sekundarnu sirovinu. Gačević je kamerom dokumentovao devastaciju i ovog lokaliteta, na kojem je ostao samo dio pribora koji su lopovi koristili da podignu i odnesu masivni propeler. Ministarstvo kulture kojem je i ovaj slučaj predočen, i na njega je takođe ostalo nijemo, a Gačević je u međuvremenu sam uspio saznati imena nekih od aktera ove krađe.

„U avgustu sam organizovao međunarodnu ronilačku ekspediciju na olupinu autrougarske krstarice „Zenta“ koja je potonula prije talno 100 godina pred Petrovcem. Tom prilikom, vidjeli smo tragove teške devastacije i ovog broda, uprkos činjenici da on leži na dobuni od čak 72 metra, dostupnoj samo profesionalnim roniocima. Teška oštećenja „Zentine“ olupine nastalasu vjerovatno, uslijed koriščenja veće količine eksploziva za krivolov ribe. I to sam snimio podvodnom kamerom kako bi svoje tvrdnje potkrijepio materijalnim dokazima.“- kazao nam je Gačevič dodajući da se osvjedočio i takođe video kamerom snimio, devastaciju antičkog amforišta u blizini Zlatne luke na Luštici. I ovdje, iako je amforište na dubini od 62 metra i malo ljudi zna njegovu tačnu poziciju, su vidljivi tragovi prisustva podmorskih lupeža a neke od nepolomljenih amfora već su pripremljene za podizanje na površinu mora. I to je Gačević prijavio Ministarstvu kulture i video snimak podigao na Youtube, ali niko od nadležnih do sada nije reagovao i spriječio pustošenje ovog vrijednog lokaliteta kulturne baštine.

Siniša Luković

Bar: Pendula kup na Velikom pijesku

0

Veliki pijesak kod Bara krajem septembra mjesto je održavanja posebnog ribarskog druženja – pendula kupa ili „Festivala pendulanja“, međunarodne manifestacije koja okuplja ribolovce iz nekoliko zemalja koji često zbog samog takmičenja prevale i po više stotina ili hiljada kilometara…

Tako je bilo i ovog puta: u subotu (27.9) je nastupilo tridesetak ribolovaca iz nekoliko država. Podijeljeni u dvočlane posade jurišali su na lokarde, trupce, luceve i po koju lampugu koje su, potvrdilo se, bile presudne za plasman.

Nakon četvorosatnog nadmetanja na potezu od ostrva Stari Ulcinj kod Kruča pa do uvale Bigovica na Volujici, prvo mjesto osvojili su tandem Ognjen i Peđa Budimić iz Bara. Pored prvog mjesta njima je pripala i nagrada za najveću ribu takmičenja – lampugu tešku 1.260 grama.

Drugo mjesto zauzeli su Drago i Dragan Kaluđerović koji su u finišu takmičenja pronašli poziciju sa aktivnim lokardama i trupcima i za kratko vrijeme nakupili bodove.

Treće mjesto pripalo je mješovitoj ekipi: Demu Peraziću iz Dobre vode i Pobjedinom reporteru, potpisniku ovih redova. Tako je, osim učešća, i zapisa sa takmičenja, novinar osjetio i draž takmičenja, ali i efekat bure nakon četiri sata provedenih na otvorenom moru…

Takmičenje u penduli vezano je za tradicionalno okupljanje ribolovaca u restoranu XXL na Velikom pijesku. Vlasnik restorana i ugostitelj Slavko Petrović sa kolegama ribolovcima iz ovog kraja utemeljivač je takmičenja u ribolovu.

Prema propozicijama, lovilo se vještačkim mamcima iz barke u pokretu.

Imitacije gavuna, inćuna, sardela ili skakavica…drvo, plastika, silikonske varalice, slamčice, strimeri… Moglo se loviti i takozvanom turskom panulom, pomoću niza mušica sa posebnim otežanjem, takozvanim „torpedom“  (olovo u obliku tropeda) koji se povlači za barkom.

Po dogovoru od prethodne večeri – kafa, čaj i priganice za ponijeti u 6.30 sati u XXL. Pola sata kasnije barke su bile pripravne i onda su na znak „start“ krenule da traže galebove…

A zna se – gdje su galebovi tamo je i plava riba. No, toga jutra tek poneki galeb letio je bez karakterističnog obrušavanja prkoseći buri koja je samo dan ranije prijetila i držala u neizvjesnosti održavanje kupa.

Vjetar nije toliko smetao, ali riba nije bila orna. Tako da je svaka lokarda mogla da odnese prevagu, da ne govorimo o lampugama koje su, na koncu, presudile pobjednika.

Ta borbena riba, egzotičnog imena, nevjerovatnih boja i spektakularnih manevara i skokova iz vode kojima se nastoji osloboditi udica, gotovo da je zaštitni znak Velikog pijeska. Na najbolji način je to potvrđeno i ovoga puta. U znaku lampuga proteklo je takmičenje koje se kasnije istog dana pretvorilo u ribarsku feštu koja je trajala duboko u noć. Uz ribu i specijalitete u restoranu XXL, muziku i pjesmu protekao je festival pendule.

Do narednog kupa – iduće godine, posljednje sedmice septembra.

Pendula kup na Velikom pijesku održava se već nekoliko godina. Okupljao je i okuplja veliki broj zaljubljenika u pendulu – ribolov varalicama iz barke u pokretu.

Igor Perić – Pobjeda

23 godine od početka agresije na Dubrovnik

0
Foto: Boka News
Foto: Boka News

Dubrovčani danas obilježavaju 23. godišnjicu početka srbo-crnogorske agresije na grad Dubrovnik i hrvatski jug, a u spomen na poginule položeni su vijenci na groblju Boninovo i na brdu Srđ.

Na današnji dan 1991. godine u šest sati ujutro, s kopna, mora i zraka, počela je agresija na Dubrovnik. Dubrovačko područje ostalo je bez struje i vode, a nastojeći uspostaviti potpunu informativnu blokadu Dubrovnika, agresor je raketirao Centar za obavješćivanje i repetitor na Srđu. Na uže dubrovačko područje, naselja Bosanku na brdu Srđ te Mokošicu pale su prve granate ispaljene iz topova JNA i rezervista Hercegovačkog korpusa s položaja oko Trebinja.

1386309878m108Ukupne snage, namijenjene osvajanju prostora hrvatskog juga, od Prevlake do doline Neretve, činilo je između 11.000 i 13.000 vojnika užičkog, podgoričkog i mostarskog korpusa, te pripadnici 9. Vojno  pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu zrakoplovstva, te više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova i 50 oklopnih transportera. Na crtama obrane dugim više od 200 kilometara, brojnoj i dobro naoružanoj agresorskoj vojnoj sili suprostavilo se 750 slabo naoružanih branitelja, pripadnika postrojba dubrovačkoga ZNG-a, policije te dragovoljaca iz sastava Teritorijalne obrane.

Srbocrnogorske postrojbe zauzele su 5. oktobra Konavle, a na zapadu su ušle u Slano te Dubrovniku presjekle i posljednju kopnenu vezu s ostalim dijelovima Hrvatske. Krajem listopada agresorske postrojbe izbile su na same prilaze gradu u kojem je bez struje, vode i redovite opskrbe hranom ostalo oko 50.000 ljudi.

Hrabri dubrovački branitelji uspjeli su spriječiti ulazak srbocrnogorskih postrojba u grad te su učvrstili crtu obrane.

U novembru i decembru Dubrovnik je pretrpio najteže dane u svojoj višestoljetnoj povijesti. Tako je u 1386309572m119napadima od 8. do 14. novembra i 6. decembra na uže gradsko područje palo više od 5000 topničkih projektila, a u napadu 6. decembra više od 600 ih je palo na povijesnu jezgru. Uništeni su brojni spomenici kulture. Devet zgrada potpuno je izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, a 45 projektila palo je na Stradun.

Na području od Stona do Konavala spaljeno je 2127 kuća, kao i zaštićeni, skoro pet stotina godina star Arboretum u Trstenom. Bez krova nad glavom ostao je 7771 stanovnik dubrovačkog područja, a ono što nije spaljeno i uništeno, opljačkano je.

Zbog zločina koji su počinjeni na krajnjem jugu, pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu sudilo se generalu JNA Pavlu Strugaru, admiralu Miodragu Jokiću te kapetanu Vladimiru Kovačeviću Rambu, koji je zbog duševne bolesti prepušten srpskom pravosuđu. Hrvatsko pravosuđe podignulo je optužnicu i protiv Božidara Vučurevića, ratnoga gradonačelnika Trebinja.

Na dubrovačkom groblju Boninovo i na brdu Srđ jutros su položeni vijenci, a prigodni program učenika osnovnih škola, u organizaciji Udruge hrvatskih civilnih stradalnika iz domovinskog rata Dubrovačko-neretvanske županije, održan je ispred crkve sv. Vlaha. Svečana misa zadušnica za sve poginule u Domovinskom ratu bit će služena u 19 sati u crkvi Male braće.

/Hina/

NP Kornati: Stižu bove, uskoro više neće biti slobodnog sidrenja

0

krune-velika

Nacionalni park Kornati već bi u sljedećoj nautičkoj sezoni eksperimentalno trebao dobiti nekoliko desetaka bova, isprva samo u najfrekventnijim uvalama Vrulje (o. Kornat) i Lavsa (o. Lavsa),  a ako probno postavljanje donese očekivane rezultate bove bi trebale biti instalirane i u ostalim uvalama unutar parka koje su zanimljive nautičarima i u kojima se i do sada sidrio značajan broj brodova.

Bove bi, kako je Nautica Portalu potvrdio ravnatelj NP Kornati Robert Bobinac, trebale uvesti reda u dosadašnje kaotično stanje na sidrištima, trebale bi spriječiti uništavanje podmorja i omogućiti kvalitetniju kontrolu dolazaka i boravaka brodova unutar granica nacionalnog parka, a sve bi to trebalo pridonijeti i boljoj zaštiti ovog jedinstvenog prostora. Projekt vrijedan oko tri milijuna kuna većim će dijelom financirati Fond za zaštitu okoliša, a njegovim bi dovršetkom u 19 kornatskih uvala u kojima se do sada sidrilo „na divlje“ trebale biti postavljene ukupno 302 bove. „Odmah da razjasnimo jednu važnu pojedinost: postavljanjem bova i naplatom priveza nismo željeli u nacionalni park dovesti još više gostiju nego što ih imamo sada, niti smo se rukovodili željom za većom zaradom. Prvenstveni nam je cilj zaštititi prostor nacionalnog parka koji se dosadašnjim divljim sidrenjem značajno uništavao, teško smo ga kontrolirali, a da ne govorim koliko je štete nanio podmorju. Uvođenjem bova u 19 uvala u potpunosti ćemo zabraniti slobodno sidrenje na prostoru nacionalnog parka, uvest ćemo red i kontrolu“ govori Bobinac.

 „Pametne“ bove će uvesti red na sidrištima nacionalnog parka

kornati_6vPrema njegovim riječima, obzirom na stroge zahtjeve očuvanja ekosustava unutar parka, bove neće biti postavljane uobičajenim načinom – vezanjem na betonske blokove, već će se fiksirati tzv. „Earth Anchor“ sustavom, odnosno metodom bušenja kamenog dna i postavljanjem svojevrsnog „sidra“ koje ostaje ukopano u bušotini bez značajnijeg oštećenja morskog dna. Takvim polaganjem bova, ali i zabranom sidrenja izvan sidrišta očuvat će se polja posidonije, koja su iznimno važna za očuvanje bioraznolikosti i ribljeg fonda, a koju su brodska sidra do sada nemilice razarala.

Bobinac kaže kako postoji plan da se umjesto klasičnih bova unutar nacionalnog parka postave tzv. „pametne“ bove, opremljene senzorom koji šalje informaciju o zauzetosti bove. Projekt postavljanja „pametnih bova“ nije nov, star je već 12 godina i sada bi konačno trebao ugledati svjetlost dana, a u njegovu je realizaciju uključena i tvrtka „Synergo Eko“, koja je vlastiti sustav prepaid bova pod nazivom „Adria bove“ još prošle godine nudila ACI-ju, no ACI nije pokazao zanimanje za projekt. Taj bi sustav sada konačno trebao zaživjeti u NP Kornati, a kao isporučitelj sustava senzora uključen je i domaći „Končar“. Preostaje još da odobrenje za postavljanje bova izdaju Ministarstvo za zaštiu okoliša i prirode i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.

Prema riječima ravnatelja NP Kornati, nautičari koji uđu u prostor nacionalnog parka unaprijed će na svojim elektroničkim uređajima, uz pomoć Wi-Fi mreže, imati informaciju o tome u kojoj su uvali slobodne bove, te će također moći izvršiti rezervaciju bove, a plaćenom ulaznicom za nacionalni park imat će automatski i pravo na privez na bovu. Informacije o slobodnim, odnosno zauzetim bovama prikupljat će se na jednom mjestu, uz optičku provjeru naplate priveza. Testiranje mobilnog sustava naplate ulaznica već je izvršeno uglavnom uspješno, uz ponešto poteškoća zbog slabijeg signala na pojedinim dijelovima nacionalnog parka, no i ti bi problemi u narednom razdoblju trebali biti uklonjeni elektronskim pojačavanjem signala. Podaci o naplati ulaznica paralelno će se slati centrali NP Kornati i Ministarstvu financija.

Videonadzor – kontrola kretanja brodova i naplate ulaznica, sustav dojave u slučaju nesrećab795fb87-9d28-460a-f53c-5d1e65a37057

Osim mobilnog sustava naplate NP Kornati bi trebali dobiti i videonadzor prostora nacionalnog parka, kojim će se kvalitetnije nadzirati boravak brodova unutar parka i naplata ulaznica, a  kamere će, osim u tu svrhu, poslužiti i kao dio protupožarnog sustava i sustava dojave u slučaju pomorskih nesreća i havarija. Idejno rješenje za videonadzor već je gotovo i nadamo se da će sustav uskoro biti postavljen.

„Papirnati“ dio posla oko pripreme projekta postavljanja bova već je gotov, kaže ravnatelj Bobinac. Studija utjecaja na okoliš već je odavno spremna, izmjene prostornog plana već su izvršene, a prostorni plan se podudara i veže na plan upravljanja nacionalnim parkom, sve potrebne suglasnosti su već pribavljene, a preostaje još pribaviti lokacijske dozvole nužne za građevinske radove postavljanja bova.

Postavljanje bova samo je dio mnogo šireg i kompleksnijeg projekta osuvremenjavanja kontrole nad prostorom nacionalnog parka koji uskoro pokreću Ministarstvo za zaštiu okoliša i prirode i Fond za zaštitu okoliša. Projekt je vrijedan 3,6 milijardi kuna, a njegovom realizacijom NP Kornati će do početka iduće turističke sezone dobiti novu zgradu recepcije kao središnje mjesto prijave gostiju i digitalne naplate ulaznica, ali i mjesto informiranja i edukacije posjetitelja o samom nacionalnom parku, te će se konačno na adekvatan način riješiti i problem prikupljanja i zbrinjavanja otpada.

Realiziraju li se svi segmenti ovog zahtjevnog projekta, Nacionalni park Kornati konačno bi svojim posjetiteljima, bez obzira dolaze li vlastitim plovilima ili pak organiziranim brodskim turama, trebao ponuditi suvremenu turističku uslugu i kvalitetnu informaciju o samom parku, ali i na pravi način zaštititi njegovu bioraznolikost i očuvati ga kao jedinstvenu prirodnu vrijednost ovih prostora.

 

“Montenegro orienteering Week” ulicama Kotora

0

Specifična sportsko turistička manifestacija – “Montenegro orienteering Week”, održan je danas ulicama starog grada Kotora, po drugi put. Ovaj zanimljiv i specifičan sport koji je jako razvijen u Skandinaviji izazvao je veliko interesovanje turista i mještana.

Organizator ovog događaja, Zoran Milovanović za Boka News je kazao je da je za ovu manifestaciju izrađena specijalna karta starog grada Kotora, sa kontrolnim tačkama, čiju stazu uz pomoc kompasa takmičari treba da obiđu, pronađu kontrolne tačke na njima se prijave, a oni koji to urade u što kraćem vremenu su i pobjednici takmičenja.

Danas su takmičari bili podijeljeni u 26 kategorija, od muških i ženskih do dječijih i starosti do 80 godina, ukupno njih oko 200, uglavnom iz Norveške i Švedske.

Na naše pitanje kako i na koji način se došlo do učesnika, Milovanović je kazao da se ovaj projekat radio u saradnji sa PVT organizacijim iz Norveške koja se bavi specifičnim vidom turizma, a to je aktivan odmor i aktivan turizam i koji po cijelom svijetu organizuju ovakve ture.

„Na ovaj način se turisti upoznaju sa mjestima koja ranije nikada nijesu obišli. U Kotor smo stigli iz Dubrovnika, gdje su se juče takmičili, slijede još četiri trke po Crnoj Gori, potom nedjelju dana obilaska i takmičenja po Italiji. Veliki broj takmičara – turista je po prvi put u Kotoru i oduševljeni su gradom“ – kazao je Milovanović za Boka News.

Organizator današnjeg takmičenja u Kotoru su PVT iz Norveške, klub “Kapetan Angel” sa Cetinja, uz podršku Opštine Kotor i Turističke organizacije Kotora.

Nagrade kotorskom horu „Mood Mood“

0

SUNRISE 1

Na internacionalnom takmičenju “Sunrise in Montenegro” u Kotoru proteklog vikenda (27-28. 9.), hor škole pjevanja “Good Mood”, Kulturnog centra “Nikola Đurković” iz Kotora ostvario je zapažene rezultate.

Grand Prix festivala, najveću nagradu, dobila je Tiana Jovanović kao najbolji izvođač u svim kategorijama.

U kategoriji “horsko pjevanje”, članovi Good Mood-a osvojili su prvu nagradu – solista je bio Vasilije Čolan ( klavir i vocal ), a na kahonu ( akustična kutija ), solistu i hor, pratio je Goran Milojević. U istoj kategoriji, II nagradu osvojio je trio u sastavu : Tiana Jovanović, Staša Bajković i Anastasija Milinović. U kategoriji solopjevanja prvu nagradu osvojila je Tiana Jovanović dok je u istoj kategoriji Jelena Jovićević osvojila drugu nagradu.

Zbog veoma zapaženih nastupa i učinka, članovi škole pjevanja “Good Mood”, pozvani su na VII Međunarodni muzički festival “Art-Evropa” koji će se održati u Rusiji, Finskoj i Švedskoj u periodu od 27. do 31. marta iduće godine.

Pokrovitelj Internacionalnog Festivala-takmičenja “Sunrise in Montenegro” je Internacionalni dobrotvorni fond “Naša budućnost” . Hor “Good Mood” vodi Đurđa Petrović – Poljak, kao i solisti hora.

Nadaju se da će se pojaviti „Qatari Diar“

0
Photo: Boka News
Photo: Boka News

Opština Tivat raspisala je juče javni poziv za prodaju pet svojih zemljišnih parcela u zaleđu uvale Pržna – Plavi horizont, u kojoj je državni investicioni fonda katara „Qatari Diar“ trebalo da gradi luksuzni hotelsko—turistički kompleks ranga pet zvjezdica. Katarci su krajem avgusta, objavili da „problemi u sticanju vlasništva nad zemljištem, trenutno čine projekat na lokaciji Plavi horizont neodrživim“, zbog čega ga obustavljaju i postepeno se povlače iz Crne Gore. Vlada je na to reagovala 4.septembra donoseći odluku o ekspropijaciji 8 privatnih zemljišnih parcela u zaleđu uvale, površine skoro 8,9 hiljada kvadrata i davanjem „prethodne saglasnosti“ Opštini Tivat da proda svojih pet parcela površine nešto preko 2,5 hiljada kvadrata po početnoj cijeni od 75,42 eura po kvadratu.

U javnom pozivu za prodaju tih parcela koji je danas objavljen, Opština Tivat je navela da je njihova namjena prema Prostorno-urbanističkom planu Tivta koji važi do 2020, turizam, te da je ukupna početna cijena na licitaciji 192.019,32 eura. U odluci o prodaji koja je išla na sjednicu Skupštine opštine 10.septembra na koju su odbornici morali da daju saglasnost, međutim, stoji da se samo dio tog zemljišta nalazi u zoni koju PUP predviđa za turizam, a ostatak je u zoni koja je označena kao „agrikulturni pejsaž“ i „zaštitne šume“.

Pravo učešća na licitaciji imaju svi koji uplate depozit u visini od 15 odsto početke cijene,što iznosi 28.802,90 eura, a upravo toliko iznosi i minimalni licitacioni korak u postupku javnog nadmetanja.

Licitacija na kojoj tivatski opštinari i Vlada žarko žele da se pojave predstavnici „Qatari Diara“, održaće se 16.oktobra sa početkom u 10 sat u zgradi tivatske Opštine.