Autorsko veče kompozitora Ivana Marovića iz Tivta, biće održano na TMF-u u petak 26. jula u 22 sata u Gornjoj Lastvi, u saradnji sa KZU “Napredak” Gornja Lastva.
Publika će imati priliku da uživa u širokom dijapazonu žanrova, od klasike do džeza i roka.
U osvjedočenom koncertnom ambijentu gornjolastovske scene na otvorenom, nastupiće Marija Mitrović (klavijature), Luna Kostadinović (violina), Tin Džaferović (kontrabas), Blažo Tatar (bubnjevi) i Ivan Marović (gitara). Moderator večeri biće muzikolog i muzički kritičar Boris Marković.
“Predstavljanjem muzičara i ansambala koji su porijeklom ili životnim okolnostima vezani za Boku, realizuje se jedan od ciljeva Festivala – jačanje kapaciteta lokalne muzičke scene. U okviru tog segmenta, publika će u Gornjoj Lastvi moći da prisustvuje autorskom koncertu kompozitora Ivana Marovića. Festivalom želimo da promovišemo i unapređenje lokalnog nasljeđa, a. predstavljanjem autorskih djela Bokelja, nadamo se da ćemo inspirisati i druge na slične poduhvate.-izjavili su iz PR tima Festivala.
Besplatni prevoz za publiku obezbijeđen je u 21.30 sa autobuske stanice u centru Tivta. Broj mjesta je ograničen.
Tivćanin Ivan Marović je u Kotoru završio nižu i srednju muzičku školu. Kao osnovca ga zapaža istaknuti jugoslovenski kompozitor Vojin Komadina, koji mu postaje mentor. Upisuje potom studije kompozicije i klavira na Cetinju. Tokom školovanja svoja znanja je širio i upotpunjavao posjećujući brojne master-klasove, ne samo na polju kompozicije, već i džez klavira i filmske muzike, snimajući više albuma džez muzike i ostalih žanrova. Pored autorske bavi se aktivno pozorišnom i filmskom muzikom za koju je dobitnik više nagrada na domaćim i inostranim festivalima.
Crnogorski političari koje je Hrvatska proglasila nepoželjnim, pogoršali su odnose između dvije zemlje, kazao je hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman i poručio da ta država neće blokirati Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji (EU).
Crnogorski predsjednik Skupštine Andrija Mandić, poslanik Milan Knežević i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić proglašeni su u Hrvatskoj za nepoželjne osobe.
“Naša je suverena procjena koga želimo proglasiti nepoželjnim u Hrvatskoj. Smatram da su osobe koje smo označili kao nepoželjne to i zaslužile, jer su pogoršale odnose između Crne Gore i Hrvatske”, rekao je Grlić Radman.
On je, kako prenosi Večernji list, dodao da je Hrvatska podržavala sve aktivnosti Crne Gore u vezi sa ulaskom u EU.
Grlić Radman je naglasio da je potez koji je Crna Gora nedavno preduzela, bio neuspješan u očuvanju dobrosusjedskih odnosa.
“Crna Gora je činom na koji je bila upozoravana, koji nije u skladu s dobro susjedskim odnosima, pokazala da joj očito nije stalo do odnosa sa Hrvatskom”, dodao je Grlić Radman.
Govoreći o mogućem blokiranju Crne Gore na putu prema EU, Grlić Radman je kazao da Hrvatska to neće učiniti.
“Ne planiramo ih blokirati u EU, jer blokiranje obično nije evropska vrijednost i izbjegavamo ga kao instrument. Međutim, uvijek postoje drugi mehanizmi kako bi se uticalo na određene odluke”, rekao je Grlić Radman.
On je kazao da Crna Gora mora da ispuni određena mjerila kako bi završila neke procedure.
“A Hrvatska će uskočiti sa našim mjerilima, jer još uvijek moraju odgovoriti na neka ratna pitanja. Smatram da je došao trenutak da se Crna Gora okrene vladavini prava i proevropskim vrijednostima”, rekao je Grlić Radman.
Inspektori Uprave za inspekcijske poslove (UIP) su tokom pojačanog inspekcijskog nadzora, koji je počeo 1. jula, obavili 2.96 hiljada kontrola u šest primorskih opština i izrekli 1.4 miliona EUR kazni.
„Tokom nadzora konstatovano je 2.2 hiljade nepravilnosti i izrečeno prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 1.4 miliona EUR, a u 572 slučaja inspektori su djelovali preventivno, odnosno ukazivanjem“, navodi se u saopštenju UIP-a.
Akcenat je, pored primorskih opština u kojima se bilježi najveći obim poslovanja u svim privrednim granama, bio i na rafting centrima i onim dijelovima Crne Gore koji godinama unazad privlače veliki broj turista, kao što su Skadarsko jezero, Virpazar, nacionalni parkovi i turistički centri na sjeveru.
Tokom izvještajnog perioda, turistička i tržišna inspekcija donijele su 84 rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti.
„Kada su u pitanju kontrole rafting centara turistička inspekcija je izvršila 29 kontrola i to na lokalitetima Šćepan Polje-Brštanovica i Đurđevića Tara. Turistički inpektori su u navedenom periodu donijeli i dva rješenja o pečaćenju ugostiteljskih objekata“, dodaje se u saopštenju.
Iz UIP-a su podsjetili građane da će tokom vikenda, dok traje pojačan inspekcijski nadzor, biti organizovana dežurstva službenika Uprave, te da prijave nepravilnosti pozivom na besplatni Call centar 080 555 555, ili slanjem na mejl adresu prijave@uip.gov.me.
Nepristupačnost plaža u Boki Kotorskoj za kupanje osoba sa invaliditetom u kolicima- ograničavanje njihovih ljudskih prava
Rampe na Žutoj plaži – Kotor, su ranijih godina postavljane bez konsultacija sa OSI, ne uzimajući u obzir njihovu potrebu za diskrecijom prilikom namještanja proteza, presvlačenja i intimnih momenata; zbog toga, kao i zbog nedostatka jednostavnog korišćenja i održavanja one nisu ni zaživjele
Osobe sa invaliditetom u Kotoru i u drugim primorskim opštinama i dalje nemaju pristup za ulazak u more, iako je to nešto što se podrazumijeva kao jedan od standarda za prevazilaženje arhitektonskih barijera i “zvjezdica plus” za visoko rangiranje turističke destinacije kakva je Boka Kotorska.
U svijetu odavno postoje različiti inovativni mehanizmi kojima je olakšan prilazak OSI za kupanje na otvorenom, a kod nas osobe u kolicima mogu da računaju na kupanje samo ukoliko imaju nekoga ko ih na rukama može prenijeti do vode. Svi ostali, ne samo domaći, nego i gosti, turisti, a takvih nije malo, u ovim vrelim ljetnjim danima sa neizdržljivim temperaturama, mogu samo da maštaju o rashlađenju u moru. Uz to se, naravno, osjećaju diskriminisanim jer nemaju mogućnost da se kupaju kao i ostali, te u svoja četiri zida priželjkuju da lokalna uprava konačno postavi neku funkcionalnu, jednostavnu rampu za pristup moru. Minulih godina u Kotoru su bile postavljene dvije vrste pomagala za ulazak OSI u more, ali nijedno od njih nije zaživjelo niti se održalo kao funkcionalno rješenje. Ideja ima puno, to ne mora da košta mnogo, a važno je da se ovakav način kupanja OSI popularizuje, da se i same osobe oslobode predrasuda i stereotipa.
Mnogo je OSI iz cijele Crne Gore koje dolaze na more u pratnji svojih bližnjih u potrazi za prigodnim mjestom za ulazak u more, a takvih plaža je malo. Na Prčanju smo na jednoj maloj plaži sreli roditelje iz Nikšića koji su doveli svoju ćerku da se okupa. Morali su je iznijeti iz automobila i donijeti je do same vode na rukama, a isto tako da je vrate nazad. Kažu da je lijepo što su u Starom gradu Kotoru na Parilu otvorili toalet za OSI u kolicima, ali da je velika poteškoća to što ne mogu naći mjesto za parking – sva ona parking-mjesta u blizini grada označena za OSI redovno budu zauzeta.
– Godine i godine su prošle otkada sam se kupala u moru, jako volim more i bilo bi mi drago da imam prostor gdje bih mogla da uđem u vodu i okupam se, ali ga nema, kaže Ljuba Šljuka, članica Udruženja paraplegičara Kotora. Sjeća se da je prije više godina na Žutoj plaži bila postavljena prva “rampa” koja je trebalo da omogući ulazak u more, međutim to nije dobro funkcionisalo, pa su je demontirali. Kasnije su, priča nam Ljuba, na obali Dobrote iza Žute plaže postavili su “mehaničku ruku”, ali ni to nije zaživjelo, jer je pristup kolicima preko šljunka bio nemoguć. Takve komplikovane mehanizme treba i održavati, a to iziskuje zapošljavanje stručne osobe.
Različita rješenja za pristup
-To bi bilo dobro da je na nekom prostoru gdje su se kolica mogla komotno kretati, ali nije bilo tako. Staza je bila betonirana tačno do te “mehaničke ruke”, ali OSI nisu mogle lagodno prići sa strane te staze gdje je bio šljunak, a po njemu se kolica ne mogu kretati. Ni to nije funkcionisalo i samo je tako stajalo neko izvjesno vrijeme, kaže Šljuka.
Da to ne mora biti neko komplikovano rješenje, pokazuje i primjer iz Hrvatske, gdje je za potrebe OSI na prilazu u more betonirana kosa staza sa čvrstim rukohvatom od inoks-čelika, s jedne strane za one u kolicima, a sa druge za one koje djelimično mogu da hodaju. To je trajno rješenje, trošak nije velik, a održavanje je jednostavno.
PRENOSITI OSI IZ KOLICA U MORE, IZ MORA U KOLICA NIJE LAKO
– Nezgodno je što imamo dosta osoba koje koriste kolica, a nemaju nikakvog prilaza, bez ikakve šanse da se mogu okupati. Postoji mogućnost da se OSI u kolicima okupaju uz uslov da imaju nekoliko pratioca koji bi vas morali prenositi iz kolica u more, iz mora u kolica, a to je vrlo nezgodno.
S obzirom da je pokrenuta peticija da Žuta plaža pripadne građanima Kotora, gdje bi trebalo da imamo svoj mir i prostor za komotno kupanje, bilo bi lijepo da se tu u jednom kraju napravi rampa, kojom bi se OSI direktno dovozile u more… To nije veliki trošak za jednu bogatu primorsku opštinu kakva je Kotor.
Nije to samo za nas, evo i mnogo turista dolazi pomoću kolica, sve više je takvih osoba sa kruzera koje traže toalet, a pitali su i kako da jedan grad, turistički tako poželjan, nema nigdje prilaza moru za kupanje OSI. Oni bi rado ljetovali tu, ali, s obzirom da nemaju pristupa, idu tražiti negdje mjesto gdje mogu da ostanu, primjećuje Ljuba Šljuka, koja je ranije obavljala funkciju sekretarke Udruženja paraplegičara Kotora. Sjeća se da je nekoliko specijalnih kolica za pristup moru bilo poklonjeno republičkom udruženju paraplegičara, ali ne zna šta se s njima desilo. Svim primorskim gradovima je trebalo da pripadnu po jedna kolica, međutim, kaže ona, ni od toga nema ništa.
Pristup moru za invalide – Foto Večernji list
POTREBNO JEDNOSTAVNO ODRŽAVANJE
Miloš Todorović, predsjednik Udruženja paraplegičara Kotora kaže za BN da prva rampa na gradskoj “Žutoj plaži ” nije bila uređena propisno: “Mogli su je koristiti svi osim OSI”.
-Ta rampa nije održavana i raspala se. Drugo pomagalo, “mehanička ruka” bila je postavljena na mjestu neprimjerenon za OSI. Dvije godine niko je ni jednom nije koristio. Ove godine nije ni postavljena. Ono što je bilo do nas kao udruženja mi smo uradil, kaže Todorović i dodaje da bi trebalo provesti anketu kod potencijalnih korisnika rampe za pristup moru, sa pitanjem gdje i kakvu rampu žele i mogu koristiti.
-Ima tu puno starijih ljudi koji ne mogu koristiti pristupe za sve ostale. Njima takođe treba omogućiti prilaz moru. Veliki broj tih ljudi nisu naši članovi, a imaju potrebu da pristupe obali mora, poručuje Todorović.
BRIGA O PSIHOSOCIJALNIM MOMENTIMA OSOBA SA INVALIDITETOM
Zoran Radimir, koji je u vrijeme kada je na Gradskoj plaži postavljena prva drvena rampa bio predsjednik Udruženja paraplegičara, kaže da niko od investitora i izvođača radova u vezi sa tim nije pitao OSI, te se odmah vidjelo da se njome nije moglo doći u more. Takođe, kaže Radimir, ta prva rampa bila je postavljena u centralnom dijelu “Žute plaže” što nije baš primjerno mjesto za OSI koje imaju potrebu za skidanjem i namještanjem proteza, presvlačenjem itd.
-Mislimo da i o tim psihosocijalnim momentima treba voditi računa kod izgradnje ovih objekata. Poznato je da u sezoni ima OSI koje nisu članovi naših udruženja i koje bi htjele da koriste plivanje u moru kao dio terapije, ali rampa nije postavljena, kaže Radimir. Objašnjava da je druga rampa – “mehanička ruka” za spuštanje OSI u more bila postavljena u blizini prve, takođe na isturenom molu u centru “Žute plaže”. Ona je bila tehnički prilagođena i članovi su imali čak i demonstraciju silaženja i korištenja. Međutim, tvrdi Radimir koji privatno ima sličnu spravu kod svoje kuće i redovno je koristi, niko od OSI u naredne dvije godine nije koristio ni ovu rampu.
– Slično je i sa pokrivenim bazenom gdje je rampa do skora bila u kvaru i odaziv OSI je veoma slab. Nama su rekli da platforma koja podiže kolica do nivoa vode nije u funkciji jer treba napuniti baterije! Tako su nas nosili na rukama….zajedno sa kolicima. Nije mi poznato da li je to sređeno i da li je platforma u funkciji. Nisam siguran da li pokriveni bazen uopšte ljeti radi?! Postoji opštinski Savjet za prava OSI gdje imamo svoje predstavnike, ali ova tema nije bila na dnevnom redu, kazao je za Boka News Zoran Radimir.
Tivatsko književno ljeto – Abović i Matijević – roman Pakrac
U Đardinu JU Muzej i galerija sinoć je predstavljen roman “Pakrac” Vladana Matijevića. Promocija je održana u sklopu mini ciklusa “Tri romana u tri dana”, koji organizuje Gradska biblioteka Tivat u okviru Tivatskog književnog ljeta.
Sa autorom je razgovarao urednik izdanja Gradske biblioteke dr Miomir Abović koji je podsjetio na biografiju autora.
„Vladan Matijević je srpski književnik. Dobitnik je Andrićeve nagrade za najbolju knjigu priča 2000, Ninove nagrade kritike za najbolji roman 2003. i Nagrade Beogradski pobednik za najbolji roman 2023. Do danas je objavio četrnaest knjiga, većina je imala više izdanja. Romani su mu prevođeni na francuski, nemački, španski, italijanski, bugarski i makedonski jezik”.
Matijević je istakao da njegov roman govori o Pakracu koji nije ostao tamo u 1991. godini nego se nalazi u glavi glavnog junaka i u 2019. godini.
Tivatsko književno ljeto
“Roman Pakrac se događa poslednja dva ipo meseca 2019. godine. To je roman o nasilju, roman o crnoj hronici. Možda i kriminalistički roman zato što ima dosta ubistava. Najpre bi se moglo reći da je ovo psihološki roman jer se većina stvari odvija u glavi glavnog junaka. Iako se događa u Beogradu roman je morao da se zove tako jer je Pakrac odredio sudbinu glavnog junaka, zaato bi se moglo reći da je to i u beogradski roman” kaže Matijević.
On ističe da je riječ o antiratnom romanu te da se govori i o ratovima koji su se odigrali.
“Junak se kroz čitav roman preispituje zašto je otišao u rat, zašto je otišao u dobrovoljce. Na kraju ipak je svestan da je otišao u rat da bi spoznao svoju mračnu stranu. I u romanu se vidi kako je rat uticao na ljude oko mog glavnog junaka. Hteo sam da kažem da ne postoji način, ne postoji put u tim strašnim vremenima kad čovek kaže, mene se ne tiče, ja ću da postupim ovako. Što god uradite u tim vremenima ćete pogrešiti i bićete žrtva” , zaključio je Matijević.
Foto: Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske danas je notom koja je upućena Ambasadi Crne Gore u Zagrebu, obavijestilo Crnu Goru da je Hrvatska proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, poslanika u Skupštini Crne Gore, te Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade Crne Gore, nepoželjnima u toj državi zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom i “kontinuiranog zloupotrebljavanja Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”. To je saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske.
“Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova žali što je većina u Skupštini Crne Gore odlučila zanemariti kontinuirane pozive Republike Hrvatske da ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na naše bilateralne odnose i evropski put Crne Gore. U tom kontekstu, djelovanje spomenutih političkih zvaničnika posebno se izdvaja, a njihovo postupanje nikako se ne može smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku niti je saglasno deklarisanom cilju članstva Crne Gore u Evropskoj uniji”, navodi se u saopštenju.
Kako su kazali, dobrosusjedski odnosi jedan su od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterija za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore, skladno Pregovaračkom okviru Evropske unije za Crnu Goru.
“Hrvatska podržava evropsku Crnu Goru, podržava proces pristupanja Evropskoj uniji i zalagala se za napredak na evropskom putu Crne Gore. Republika Hrvatska očekuje da će se Crna Gora ponašati u skladu s evropskim vrijednostima i u evropskom duhu te da će svoje napore usmjeriti na daljnje ispunjavanje uslova i mjerila u pristupnom procesu”, zaključuju iz hrvatskog ministarstva.
Crnogorski pršut – registrovana i sertifikovana geografska oznaka
Šest renomiranih crnogorskih proizvođača suhomesnatih proizvoda udružilo se u Klaster Crnogorski pršut da svojim radom i zalaganjem Crnu Goru stave na globalnu mapu najkvalitetnijih proizvođača pršuta i predstave ono najbolje iz tradicionalne gastronomske ponude Crne Gore.
U cilju upoznavanja javnosti da je Klaster dobio sertifikat za proizvodnju Crnogorskog pršuta, na Cetinju je organizovano druženje sa medijima, kojom prilikom su novinari upoznati s dosadašnjim rezultatima i planom daljih aktivnosti. Prisutni su imali priliku da se bliže upoznaju sa proizvodnim kapacitetima i načinima proizvodnje jednog od najpoznatijih crnogorskih proizvoda – Crnogorskog pršuta.
Tokom posjete fabrikama koje su članice Klastera, sekretar Klastera Crnogorski pršut, Ilija Ševaljević, kazao je da će članice povećati proizvodnju, omogućavajući potrošačima da uskoro, pod posebnom etiketom, pronađu ovaj jedinstveni proizvod garantovanog kvaliteta na policama trgovina širom Crne Gore i regiona. On je pozvao i vlasnike hotela i restorana da u svoje jelovnike uvrste Crnogorski pršut, ukoliko to već nijesu učinili.
“Planiramo da vrlo brzo pokrenemo i postupak sertifikacije kod ovlašćenih institucija Evropske unije i da tako postanemo prvi crnogorski proizvod koji će ispuniti uslove za dobijanje zaštićene evropske oznake”, zvanično je najavio Ševaljević.
Foto Klater Crnogorski pršut – Media Day
Dobijanje Sertifikata zahtijevalo je dugogodišnji rad i saradnju s nadležnim državnim organima Crne Gore. Događaj su ispred ključne državne institucije u ovoj oblasti prisustvovali i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
“U narednom periodu svima nama treba biti fokus na jačanju kapaciteta, proizvodnje i podrške proizvođačima od strane resornog ministarstva i lokalne samouprave”, kazao je Miroslav Cimbaljević, generalni direktor Direktorata za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Govoreći o razvoju Crnogorskog pršuta, Cimbaljević je naglasio da kroz Klaster njegove članice pokazuju kako jedan brend treba da izgleda i razvija se i na koji način se razvija kvalitetan proizvod kojim će se i Crna Gora i Cetinje ponositi.
Foto Klater Crnogorski pršut – Media Day
Klaster Crnogorski pršut okuplja šest firmi: Martex, Montstate, MiAnja, InterProduct, Zrnožit i Gornič, koje su posvećene očuvanju i promociji autentičnog Crnogorskog pršuta. Upravo trud i posvećenost ovih proizvođača rezultirali su dobijanjem sertifikata za zaštićeni proizvod “Crnogorski pršut”. Na taj način se garantuje pažljivi odabir sirovine, a potom strogo kontrolisane faze: soljenje, presovanje, sušenje i zrenje od najmanje godinu dana.
Miris zrelog mesa, jedinstven ukus, nizak procenat soli, rubin boja, mramoriranost i laka topivost u ustima daju specifične senzorne katakteristike što rezultira time da u svakoj feti Crnogorskog pršuta sva čula uživaju.
Od 29. jula počinje nova sportska avantura koju će voditi član NBA Hall of Fame-a i tim renomiranih trenera košarke
Talentovani košarkaši iz Boke Kotorske i Crne Gor uzrasta osam do 16 godina i ove godine će imati priliku da vještine i poznavanje ovog sporta unaprijede pod mentorstvom jednog od najpoznatijih svjetskih košarkaša i sportskog ambasadora Luštica Bay-a, Vlada Divca i njegovog tima trenera. Četvrto izdanje Luštica Bay Ljetnjeg košarkaškog kampa za djecu počeće 29. jula u okviru projekta „Treniraj kao šampion“ čiji dio je i vaterpolo kamp sa proslavljenim „ajkulama“ Vjekoslavom Paskovićem i Damjanom Danilovićem. Mladi košarkaši treniraće na košarkaškim terenima u naselju Centrale Luštica Bay.
Vlade Divac je bio jedan od prvih Evropljana koji je zaigrao u NBA ligi. Sa reprezentacijom Jugoslavije osvojio je dva svjetska prvenstva u košarci, tri evropska prvenstva i dvije srebrne medalje na Olimpijskim igrama. Čuven širom svijeta, Divac je već niz godina ambasador dobre volje Ujedinjenih nacija, posvećen humanitarnom radu sa najmlađima i razvoju mladih talenata u popularnoj igri pod obručima. Čitava porodica Divac se više od petnaest godina bavi humanitarnim radom kroz svoju fondaciju, a slobodno vrijeme provode u Luštici Bay.
Vlade Divac / Luštica Bay košarkaški kamp
Košarkaški kamp se odvija na novim terenima Centrala, novog naselja u Luštici Bay, koji su na raspolaganju gostima, rezidentima, mještanima, kao i profesionalnim sportistima. Kamp je jedinstvena prilika za mlade košarkaše da usavrše vještine, uče od najboljih i dostignu najviši nivo igre.
Program pod nazivom „Treniraj kao šampion” pokrenut je 2021. godine u Luštica Bay-u, kao vid podsticaja razvoju mladih u bavljenju sportom u lokalnoj zajednici – obuhvata košarkaški i vaterpolo kamp, a odvija se u saradnji sa našim sportistima koji su se proslavili kao svjetski šampioni u ovim disciplinama.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba izjavio je u srijedu, dan nakon dugih i ozbiljnih razgovora u Kini, da je Kijev spreman razgovarati s Rusijom ako se ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet ne bude dovodio u pitanje.
Ministar vanjskih poslova ponovio je u videoporuci da se nikakav sporazum ne može postići bez sudjelovanja Ukrajine. Također, rekao je da na ruskoj strani ne vidi želju za pregovaranjem u dobroj vjeri.
Kuleba je najviši ukrajinski dužnosnik koji je otputovao u Kinu nakon ruske invazije u veljači 2022. Njegov razgovor s kineskim kolegom Wang Yijem trajao je više od tri sata, navodi izvor iz ukrajinske delegacije.
– Istaknuo sam dva načela od kojih se ne smije odstupiti. Prvo, nema dogovora o Ukrajini bez Ukrajine, rekao je ministar u svom obraćanju.
– Drugo je poštovanje ukrajinske suverenosti i teritorijalnog integriteta. Ako su budu poštovala ta dva načela, onda se možemo uključiti u raspravu i u potragu za rješenjima, dodao je.
Ministarstvo vanjskih poslova u ranijem je priopćenju citiralo Kulebu koji je kazao da je Ukrajina spremna ući u razgovore “onog trenutka kada Rusija bude spremna pregovarati u dobroj vjeri, ali trenutno se ne čini da je otvorena za takvo što”.
Dok ruske i ukrajinske snage ratuju za teritorij u istočnoj Ukrajini, obje strane čekaju rezultate američkih predsjedničkih izbora u studenome, s obzirom na to da je republikanski kandidat Donald Trump zaprijetio da će prekinuti dotok pomoći Ukrajini.
Kina, druga najveća ekonomija svijeta, pozicionirala se kao neutralna glede rusko-ukrajinskog rata, ali je nekoliko dana prije invazije proglasila “partnerstvo bez granica” s Rusijom. Osim toga, Rusiji je pružila diplomatsku podršku i pomogla joj održati ratno gospodarstvo na životu.
Na kraju susreta u Guangzhou, ukrajinski je izvor rekao Reutersu da je sastanak dvojice ministara trajao dulje od planiranog.
– Ovo je bio vrlo dug i ozbiljan razgovor.
Kuleba i Wang Yi razgovarali su o dugoročnim planovima za izgradnju bilateralnih odnosa dviju zemalja te o povećanju kineskog uvoza hrane iz Ukrajine, rekla je glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova na konferenciji za novinare u Pekingu.
Uz to, izrazila je zabrinutost Kine zbog humanitarne situacije u Ukrajini.
– Iako uvjeti još nisu sazreli, podržavamo sve napore koji vode ka miru. Želimo nastaviti obnašati konstruktivnu ulogu u postizanju prekida vatre i nastavka mirovnih pregovora, dodala je.
Ukrajinski ministar Kuleba složio se u videoobraćanju da je rješenje sukoba u pravednom i trajnom miru, stoga nema potrebe težiti privremenim rješenjima.
Iz Kremlja poručuju da je Kulebina izjava o spremnosti na razgovore u skladu s ruskim stajalištem, ali potrebno im je više detalja.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je prošlog mjeseca da će Moskva prekinuti rat ako Kijev pristane na povlačenje i predaju teritorija iz četiriju djelomično okupiranih ukrajinskih regija te ako odustane od ambicija vezanih za NATO, što su u Kijevu odbacili ocijenivši takve zahtjeve bizarnim ultimatumom.
Proteklih nekoliko mjeseci obilježio je niz diplomatskih aktivnosti vezanih uz rat na istoku Europe.
Mađarski premijer Viktor Orban posjetio je Kijev, Moskvu, Peking i Washington, u sklopu “mirovne misije”, kako je on to nazvao. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odgovorio mu je da samo SAD, Kina i Europska unija mogu igrati ulogu posrednika.
Kina i Brazil u svibnju su objavile prijedlog mirovnog sporazuma u šest točaka, dodavši da se zauzimaju za održavanje međunarodne mirovne konferencije koju će priznati obje zaraćene strane.
U videu je prikazan navodni napad na kontejnerski brod Pumba u Crvenom moru, izveden pomoću bespilotnog površinskog plovila (USV) natovarenog eksplozivom.
USV je prišao brodu Pumba i potom uništen nakon što je naoružani sigurnosni tim uzvratio vatru, uzrokujući eksploziju tik uz krmu broda. Prema svjedocima i dostupnim snimkama, napad je bio vrlo blizu da nanese ozbiljnu štetu brodu, piše gCaptain.
Hutisti su izjavili da su ciljali brod Pumba, opisujući ga kao američki brod i navodeći to kao razlog napada, iako podaci pokazuju da plovi pod liberijskom zastavom.
Podaci iz Equasisa pokazuju da je u vlasništvu podružnice Sea Lead Shipping, kompanije sa sjedištem u Singapuru. Ovo dodatno komplicira tvrdnje Hutista o brodu kao američkom plovilu.
Video napada možete pogledati u nastavku:
WILD FOOTAGE
A team of armed Guards aboard a commercial cargo ship in the southern Red Sea successfully destroyed a one-way surface drone launched by the Houthi terrorist group in western Yemen. pic.twitter.com/wFcVhKKjcn
