Pivo od stonske kamenice

0
PaoloBbertani - pivar
PaoloBbertani – pivar

Leonardo Di Vincenzo, osnivač i vlasnik pivovare ‘Birra del Borgo’, počeo je s ovim poslom 2005. godine. Otvoriti ovakav posao značilo je tada prihvatiti izazov kako god pogledate! Započeo je s idejom talijanskog štiha klasičnim stilovima pive. Italija tada nije imala nikakvu priču o pivi, pa nam je to omogućilo slobodu u inovacijama – kaže u razgovoru za DuList Paolo Bertani, mladi zaposlenik pivovare Birra del Borgo.

Ova priča uskoro bi mogla odjeknuti u Hrvatskoj, pa tako i u Dubrovniku, jer, naime, Talijani na naše tržište dolaze s pivama od kamenice! Da, upravo tako. Naime, Birra del Borgo poznata je, među ostalim, po svojoj pivi ‘Perle ai Porci (‘Biserje pred svinje’), koja se radi s kamenicama, a novost je, kaže Paolo, to što planiraju otkupljivati kamenice iz Malog Stona.

– Moram istaknuti kako se piva radi s kamenicama, ne ekstraktom kamenica. Dakle, tek krećemo ‘prema vama’, ali smo iznimno sretni što ćemo podržati lokalni ‘slow food ‘ festival u Stonu – ističe Paolo, a na pitanje planiraju li možda raditi ‘product placement’ u Dubrovniku, odnosno, hoćemo li uskoro imati priliku kušati talijansku pivu sa (stonskim) kamenicama, odgovara:

– Da, imamo uvoznika, Dianu Jelaska iz Regina del Formaggio u Splitu, koja već sad radi punom parom, te ćete tako u sljedećih nekoliko mjeseci moći probati naše pive po cijeloj Hrvatskoj! – kaže Paolo.

Piva neobičnog naziva, Perle ai Porci, specifična je po svom mirisu, okusu, ona je, kaže Paolo, ‘noble’…

– Kada je kušate, to je kao da ste kušali sjećanje na more. Miriše i okusom je neobična, naime nije preagresivna. Ima omjer između pravog ‘stouta’ te izvrsnog okusa kamenice. Sjajno izbalansiran omjer – kaže. Naravno, piva od kamenica nije jedina u Birra del Borgo za koju biste mogli reći kako je u najmanju ruku neobična.

Kamenice - Ston
Kamenice – Ston

– Neke naše ‘bizarne’ pive su okusom prilično nekonvencionalne. Na primjer, ‘Equilibrista’ je piva-šampanjac koja možda čak najbolje prikazuje kakvu mi to filozofiju nosimo u našoj pivovari, naše pomicanje granica! Vjerujemo kako je klasična ideja, stil pive nešto što treba mijenjati, te u to ulažemo sav naš napor, stvarajući nove pive i nove pristupe pivi kao takvoj. Naravno, ne zaboravljamo niti klasične stilove te ‘pive za svakog’, jer piva kao prvo mora biti pitka, izbalansirana te dobar alat za dobro društvo – smije se Paolo.

Radite li ale, lager, nešto treće? Kako radite vaše pive, u drvenim bačvama ili? – zanimalo nas je, a Paolo spremno odgovara:

– Poprilično smo ludi po tom pitanju! Naravno, koristimo drvene bačve za zrenje, ali također i tzv. ‘anphora terracota’ posude… Klasične metode pri na primjer proizvodnji ‘Equilibrista’, a također volimo eksperimentirati na svim poljima izrade pive. Upravo smo započeli sa zanimljivim novim projektom u našoj staroj, maloj pivovari koju smo u potpunosti renovirali, tako da se prebacujemo na 100-postotnu tzv. spontanu pivovaru starog stila, sa 120 bačava u njoj – ističe Paolo.

Bertoni-pivovara
Bertoni-pivovara

Razumiju li Hrvati pivu, pitamo Paola.

– Hrvatsko tržište orijentirano je ka craft pivama, a to je razlog zašto će možda biti potreban duži put prema kompleksnosti drugih tržišta. A istodobno imate nevjerojatan interes prema pivskoj industriji i vjerujem kako će se puno toga promijeniti u Hrvatskoj u idućih nekoliko godina, što i nas veseli, jer naći novu tržišnu nišu uvijek je pravo zadovoljstvo – kaže Paolo, kojeg smo za kraj zamolili da nam preporuči kakvu dobru kombinaciju jela i pive.

– Pa, što kažete na stout s kamenicama? (smijeh). Preporučio bih stare sireve s lijepom pale ale pivom ili mlade sireve s nježnom saison pivom. Po meni, ovo su klasične, ali uvijek efektne kombinacije – dodaje Paolo uz osmijeh.

www.dulist.hr

Verige – Gospa od Anđela recepcija kruzing turizma u novom ruhu

0
Verige – Gospa od Anđela recepcija kruzing turizma u novom ruhu
Gospa od Anđela

Radovi na restauraciji i obnovi crkve Gospe od Anđela, u Verigama, za koju kažu da je „recepcija kruzing turizma Boke Kotorske“, koja ima i status zaštićenog objekta – spomenika kulure druge kategorije, pomalo se privode kraju.

Sa crkve koje su Peraštani 1585. godine oko nje podigli utvrde sa puškarnicama i napravili od ovog mjesta strateški važno utvrđenje za odbranu grada i ulazak unutar zaliva, pruža se jedinstveni pogled na ostrva i Perast .

Iako iznad vrata stoje uklesane godine 1585. i 1654.  smatra se da je ova crkva nastala ranije i da su tih godina rađene njene veće obnove.

Crkva je razorena 15. maja 1654. godine prilikom napada Turaka na Perast, ali je iste godine i obnovljena.

Završni radovi na rekonstrukciji crkve koja pripada župi Perast – Kotorska biskupija, privode se kraju, urađen je pristup crkvi, crkva je sanirana, urađen je novi krov, novi toalet, a u pripremi je i podest unutar crkve sa kojeg će se kroz puškarnice pružati jedinstven pogled na dio zaliva, Perast, Gospu …

Brdska trka Kotor – Trojica

0
Photo: Boka News
Photo: Boka News

Brdska auto trka Kotor-Trojica 2015 biće održana sutra 31.maja, nedjelja -prva vožnja u dvanest sati, a druga u četrnarst sati.

Organizatori najavljuju učešće oko 60 vozača raspoređenih u 14 klasa iz svih crnogorskih klubova, kao i iz Srbije i Hrvatske.

Trka koja se vozi na stazi poznatoj širom regiona, dužine 4.250 metara bodovaće se za državno prvenstvo Crne Gore.

Verifikacija i tehnički pregled biće održani danas, subota, a zvanični trening je zakazan za 13 sati – prva vožnja i 15 sati – druga vožnja.

Organizator trke je AMSK “Sutorman” iz Bara, a pokrovitelj AMD “Blažo Smiljanić” iz Kotora.

Trojica kanice
Trojica

 

Zvanično otvaranje Pina uz “Pjat od žućenice”

0
Pine-Foto Boka News
Pine-Foto Boka News

Novouređeno gradsko šetalište i riva Pine u Tivtu biće večeras zvanično otvoreni velikom feštom od primorskih gušta, ukusa i muzike, jer će u 18.30 sati šetalište na Obali maršala Tita zauzeti skoro trideset štandova sa preko 150 učenica ovogodišnjeg „Pijata od žućenice“ – glavne gastronomske manifestacije čuvenog tivatskog „Žučenica festa“.

„Ove godine imamo najveći broj učesnika do sada jer su nam se pored tradicionalnih – tivatskih ugostitelja, ribara, Organizacije žena Tivta, Radio Tivta,Udruženja žena Risna, Kola srpskih sestara, NVO „Harlekin“, Maslinarskog društva „Boka“ i drugih, pridružili i novi učesnici koji će publici predstaviti svoju maštovitost i kreativnost u pripremi jela od žućenice. Tako nam dolazi jedna ruska ekipa koja se zove „Kalardovo plus“, a tu će biti i kuvari iz Zavičajnog udruženja „Napredak“ iz Gornje Lastve, ekipa „Bokeški đardin“, „Ala maka“ iz Kavča, ekipa NVO „Bokeški forum“, a tivatska burekdžinica „Dute“ predstaviće svoju najnoviju kreaciju – burek od žućenice“ – kazao je Mašo Čekić, idejni tvorac i suosnivač „Žučenica Festa“ koga već 11-tu godinu za redom priređuju Radio Tivat i Organizacija žena Tivta.

Čekić je kazo da će na „Pijatu od žučćenice“ nastupiti i kuvari iz Rusije, Poljske, Mađarske i Hrvatske.

Žućenica fest
Žućenica fest

Feštu će u 18.30 svojim taktovima najaviti Gradska muzika Tivat koja će prodefilovati gradskim ulicama i na Pinima održati mini-koncert, a slijedi nastup folkkloraša KUD-a „Boka” i Plesne grupe „Enigma”. Goste će zabavljati legendarni sastav “Egzodusi” iz Herceg Novog i Jelena Kažanegra, a iz Dubrovnika večeras u Tivat stiže Đorđe Begu, solista na lijerici, gotovo zaboravljenom narodnom instrumentu uz čije se zvuke nekada u Boki Kotorskoj igralo i pjevalo.

Pine - sat
Pine – sat

Na samoj gradskoj rivi u 21 sat počeće veliki koncert hrvatske zvijezde Jelene Rozge čime će na rekonstruisanim i uređenim Pinima zvanično započeti i špic glavne ljetnje turitičke sezone.

Žućenica Fest
Žućenica Fest

Večerašnju feštu zajedno organizuju JP “Morsko dobro” Budva, Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat i “Žućenica fest” uz podršku brojnih sponzora.

Pine - Tivat
Pine – Tivat Foto Boka News

Bar – Ulovio tunu od 105 kilograma

0
Miroslav Ciganović  sa ulovom
Miroslav Ciganović sa ulovom

Oštre kontrole ribolova plavorepe tune u svijetu prilično su obnovile populaciju ove i dalje ugrožene riblje vrste. To je primjetno i na našem dijelu Jadrana, jer se u posljednjih nekoliko mjeseci ulovilo više primjeraka tune nego što se pamti.

U mnoštvu ulovljenih tuna, domaći zadatak svim ribolovcima je postavio Miroslav Ciganović sa ribom teškom 105 kilograma. On je dokazao da se takva riba može svakom zakačiti na udicu, ali da je samo veliki majstori ribolova mogu izvući!

“Izašao sam na opuštajući večernji izlet sa porodicom po moru. Vukao sam malog širuna na dosta jaki pribor, i nijesam očekivao neki specijalan ulov. Riba je udarila sat vremena prije zalaska sunca. Shvatio sam da je čudovište kad je tri puta izvukla po 250 metara 130 libarske strune. Najgore od svega je što su sa mnom u barci, pored žene, bile i dvije kćerkice od dvije i četiri godine. Mrak pada, djeci je već hladno, a tuna ne prestaje da vuče. Vjerovatno me to i natjeralo da je malo ‘stisnem’ i da idem na sve ili ništa. Poslije sat i četrdeset minuta borbe sam je, uz veliku pomoć supruge Jane, nabo na kuku i vezao konopima oko repa. Nijesmo imali snage da je ubacimo u barku, već smo je tako dovukli do veza” – rekao je za Bar Info Miroslav Ciganović, predsjednik Kluba sporstkih ribolovaca “Pristan” iz Bara.

Ova orijaška riba je bila dugačka 198 cm, a bilo su potrebna četvorica odraslih muškaraca da se iz mora iznese na gat.

„Mimoza“ ide Rusima za samo 650 hiljada eura?!

0
Hotel Mimoza
Hotel Mimoza

Hotelsko-turističko preduzeće „Mimoza“ iz Tivta blizu je zaključenja posla sa ruskim kupcima, za prodaju svog najstarijeg objekta – hotela „Mimoza“ u centru grada.

„Posao je više nego 90 odsto završen. Cijena po kojoj će se hotel prodati je 650 hiljada eura, a „Mimoza“ bi u rukama novog vlasnika trebala da bude već od 1.jula kada će novi gazda s hotelom preuzeti i aranžmane koje smo sa turosperatorima za „Mimozu“ ugovorili za ovo ljeto.“- kazao je izvor dobro upućen u dešavanja u najstarijem tivatskom HTP. Kupac hotela je grupa ruskih biznismena koja je nedavno, od jednog svog sunarodnika, kupila i mali luksuzni hotel „Primavera“ na gradskoj rivi Pine, a koji se nalazi u neposrednoj blizini hotela „Mimoza“. Njihov plan je da nakon sezone, sruše „Mimozu“ i na njenom mjestu podignu novi objekat.

Izvršni direktor HTP “Mimoza” Bojan Milošević novinarima nije ni potvrdio ni demantovao informaciju o prodaji hotela ističući da je o tome rano pričati i da će javnost biti na vrijeme obaviještena.    On do kraja radnog vremena nije odgovorio na pitanje da li je hotel prodat za 650 hiljada eura jer je “bio na sastanku”.

Inače, akcionari tog HTP u decembru prošle godine dali su saglasnot na prodaju hotela od koje se tada, kako je najavljivano, očekivalo između 5 i 8 miliona eura. Ukoliko se pokaže da je “Mimoza” prodata za samo 650 hiljada eura što je tek nešto više od trećine knjigovodstvene vrijednosti tog objekta, to će biti veliki udarac za preostale manjinske akcionare HTP kojeg već godinama kao vlasnici preko četiri petine kapitala, kontrolišu podgorički i beogradski biznismen Veselin Barović i Đorđije Nicović.

Hotel „Mimoza“ najstariji je aktivni tivatski hotel i podignut je daleke 1958 godine, a u međuvremenu je nadograđivan aneksom prema gradskoj rivi Pine. Hotel se nalazi na izuzetno atraktivnoj lokaciji u centru Tivta, u malom parku na uglu ulica Maršala Tita, 21.novembra i Njegoševe, na 20 metara od mora, a trenutno je kategorisan sa dvije zvjezdice.“Mimoza” raspolaže restoranom sa 200 mjesta, aperitiv barom, snack barom, salom za sastanke od 100 mjesta i salonom zabavnih igara sa bilijar salom i atraktivnom terasom u parku. Kapacitet hotela površine 4.789 kvadrata je 144 ležaja u 72 sobe sa kupatilima, centralnim grijanjem, klimom, TV-om, telefonom i balkonom.

Otvoren Dom umjetnika – Dukley European Art Community u Kotoru

0

U zgradi “Jugooceanije” u Kotoru juče je otvorena art-rezidencija Dom umjetnika – Dukley European Art Community. Ceremonija otvaranja otpočela je vokalnim nastupom učenice solo pjevanja – Natalije Knjažinske.

Goste i zvanice u ime osnivači Dukley European Art Community pozdravili su umjetnički rukovodilac Petar Ćuković i jedan od osnivača, Marat Geljman.

“Danas razgovaramo o budućnosti. Čini se da je došla zlatna epoha Crne Gore, i mi želimo da joj damo doprinos. Nekada su ljudi tražili mjesto za život, koje bi ih čuvalo od neprijatelja,  željeli su da žive tamo gdje je bezopasno.  Zatim su željeli da žive  u blizini trgovačkih puteva, zatim su se preseljavali u industrijske centre, gdje ima posla, a dolaskom postindustrijskog svijeta ljudi traže mjesta sa lijepom prirodom, očuvanom ekologijom, komforna za život. A Crna Gora je baš takvo mjesto. Posebno mjesto u kulturi zauzimaju: umjetnici, muzičari, ljudi koji obogaćuju svijet svojim stvaralaštvom.

Običan čovjek se često susrijeće sa umjetnošću kao gotovim proizvodom: dolazi u muzej, vidi sliku, dolazi na koncert ili gleda predstavu. Ovdje, u Domu umjetnika, mi želimo da otkrijemo kulturološke mehanizme, princip po kojem oni rade. Svaki čovjek može da posmatra način na koji kultura funkcioniše”– kazo je Marat Geljman rukovodioc i jedan od osnivača Dukley European Art Community.

U Domu umjetnika će biti 40 radionica, i jednom nedjeljno će svako ko želi moći da dođe, pogledati kako oni rade, postavljati pitanja. Ovdje će biti i “stvaralački biznismeni” koji prave suvenire, odjeću i druge predmete u saradanji sa umjetnicima.

Svi zainteresovani će moći da prisustvuju probi pozorišnog ili vokalnog ansambla.

“To može da postane prelijep supplement kotorskom Starom gradu – fabrika koja osniva novu kulturu”, kazao je između ostalog Marat Geljman.

Prema riječima osnivača, art-rezidencija Dukley je internacionalni centar. Trećina radionica će biti data crnogorskim umjetnicima, trećina – umjetnicima iz raznih djelova svijeta.

Nakon uvodnog govora otvorena je izložba rezidenta Dukley-a – Dmitrija Cvetkovog.

Prisutni su mogli posjetiti i radionice ostalih umjetnika. Goste je zabavljao poznat One Man Band – iz Festivala uličnog teatra “Open Sky Montenegro”.

SO HN – Obustaviti privatizaciju Instituta, novo zaduženje…

0
Sjednica SO
Sjednica SO HN

Na današnjoj sjednici SO Herceg – Novi, odbornička većina i dio opozicije usvojili su predlog o kreditnom zaduženju Opštine u iznosu od milion eura, predlaženo je Vladi Crne Gore da obustavi dalji postupak privatizacije Instituta Igalo, poništi tenderski postupak i razmotri druge načine unapređenja uslova rada Instituta Igalo.

Odbijen je zahtjev opozicije da se stavi dvogodišnji moratorijum na privatizaciju Instituta.

Uz burnu raspravu između odbornika opozicije i uglavnom odbornika grupe građana Izbor, koja je na momente mogla dovesti i do incidenata između odbornika Obrada Gojkovića i Dušana Radovića Kruša, kao i konstantan pritisak i primjedbe na vođenje zasjedanja predsjednika Radmana, sjednica Skupštine je okončana donošenjem četri zaključka za koje su glasali odbornici vladajuće većine kao i pojedini odbornici opozicije osim zaključka četri, za koji su glasali samo odbornici vladajuće koalicije.

Zaključci SO HN:

1.Na osnovu pribavljene dokumentacije od strane Instituta Igalo i Tenderske komisije Savjeta za privatizaciju, kao i nakon neusjele prezentacije ponuđača, Radna grupa nije uspjela da utvrdi da se radi o respektabilnom ponuđaču, kao ni da je tenderski postupak i tenderska dokumentacija pripremljena na adekvatan način u cilju zaštite i unapređenja rada Instituta Igalo.

2.Skupština opštine Herceg Novi predlaže Vladi Crne Gore da obustavi dalji postupak privatizacije Instituta Igalo, poništi tenderski postupak i razmotri druge načine unapređenja rada i poboljšanja uslova rada Instituta Igalo.

3.Skupština opštine Hercveg Novi predlaže da se u okviru svojih nadležnosti i člana 76 stav 3 Zakona o turizmu, Igalo proglasi Banjskim lječilištem, a da nadležni organi lokalne samouprave po hitnom postupku isto definišu i u svim planskim dokumentima Opštine Herceg Novi, kao i da pokrene inicijativu kod Vlade Crne Gore za definisanje Igala kao banjskog lječilišta, naročito u sklopu projektnog zadatka za izradu PUP-a Opštine Herceg Novi, Igalo definiše kao lječilišno mjesto.

4.Skupština Opštine Herceg Novi predlaže da se donese posebna Odluka kojom će se prolongirati obaveze Instituta Igalo po osnovu poreza na nepokretnosti na period od dvije godine, bez obračunavanja zatezne kamate, a u cilju omogućavanja kvalitetnijih uslova za rad Instituta Igalo.

Sjednica SO
Sjednica SO

Avio linija Tivat- Banja Luka

0
Svečani docek prvog BH Airlinesovog aviona u Tivtu
Svečani docek prvog BH Airlinesovog aviona u Tivtu

Bosansko-hercegovačka nacionalna aviokompanija „B&H Airlines“ i ovog će ljeta održavati sezonsku liniju Banja –Luka- Tivat- Banja Luka.

Tu je liniju „B&H Airlines“ prvi put uspostavio na ljeto prošle godine, a ove će sezone ona saobraćati mjesec dana duže nego što je to bio slučaj lani.

Na toj liniji letjeće avioni tipa ATR-72, jednom sedmično i to svake subote. Prvi let predviđen je za 27.jun, a posljednja rotacije će ove sezone biti realizovana 26.septembra.

Budva – Stižu Dinosaurusi Argentine

1
Džinovi Patagonije
Džinovi Patagonije

Jedna od najspektakularnijih izložbi o dinosaurusima, vlasnika Grupo Cultural iz Argentine, održati će se u perodu 1. 06. – 31. 08. 2015. godine u halama Sajma u Budvi na površini od 1200 m2, u specijalno pripremljenim izložbenim uslovima.

Organizator izložbe je NVO „Div” iz Podgorice.

„Dinosaurusi: Džinovi Patagonije“, kao atraktivna, ekskluzivna, edukativna izložba bila je izuzetno prihvaćena i posjećena u svim gradovima u kojima je organizovana – od Sjeverne Amerike do Evrope, ovu izložbu je vidjelo oko 1.200.000 ljudi (sajt vlasnika izložbe: http://www.grupocultural.org/Welcome.html). Stoga, cilj nam je da ovu interesantnu i ekskluzivnu tematiku, predstavimo i približimo što većem broju građana Crne Gore, u prvom redu djeci i mladima.

Uz eksponate koji predstavljaju autorizovane replike fosila skeleta dinosaurusa koji su pronađeni na prostorima Patagonije (Južna Amerika, Argentina) u prirodnoj veličini, biće predstavljeni brojni filmovi i video materijali o životu dinosaurusa uz upotrebu najsavremenijih tehnologija (hologrami i 3D prikazi). Predstavićemo publikacije na ovu temu, kao i brojne druge sadržaje edukativnog karaktera. Posebno interesantan dio izložbe biće postavka fosila koji su pronađeni na teritoriji Crne Gore, a koji odnose se na period kada su na Zemlji živjeli dinosaurusi (mezozoik). Biće organizovane radionice za djecu, kao i predavanja paleontologa i drugih eksperata iz ove oblasti. Sav štampani materijal, katalog, brošura, kao i knjiga koja je autorsko djelo vlasnika izložbe, a tiče se ove tematike, biće publikovan na tri jezika: crnogorskom, engleskom i ruskom jeziku.

Džinovi Patagonije
Džinovi Patagonije

Kratko o izložbi

Prije više od 180 miliona godina, u oblasti Patagonija u Argentini živjeli su dinosaurusi, najveći kopneni organizmi. Do sada je identifikovano preko 50 vrsta, što predstavlja oko 10% od ukupnog broja vrsta dinosaurusa koji su nađeni u različitim djelovima svijeta. Fosilni nalazi dinosaurusa iz ove oblasti, sakupljeni u nekoliko provincija, kao i na teritoriji Antartika, predstavljaju najstarije fosilne nalaze dinosaurusa, do danas.

Izložba će sadržati:

– 25 REPLIKA SKELETA
– 9 REALNIH REKONSTRUKCIJA
– 12 INTERAKTIVNIH EDUKATIVNIH STANICA
– 15 VELIKIH ILUSTRACIJA
– 3D ILUSTRACIJE
– DISPLEJI NA DODIR ZA SLABOVIDE
– EDUKATIVNI FILMOVI (UNIVERSITY OF COMAHUE)
– 25 EKSPLANATORNIH PANELA
– 4 KOMPJUTERSKE STANICE NA KOJIMA SU SVE INFORMACIJE O IZLOŽBI kao i ” d i n o g a m e s” i ” d i n o q u e s t “.

Izložbu „Dinosaurusi: Džinovi Patagonije“, većim dijelom čine primjerci pronađeni na više od 30 lokaliteta, u provinciji Neuken koja se nalazi na sjeveru Patagonije. Ekskluzivan nalaz predstavlja ogromna kandža na zglobljenom prednjem ekstremitetu grabljivca Megaraptor namunhuaiqui. Ova kandža predstavlja jedno od najspektakularnijih paleontoloških otkrića.

Ne manje značajan nalaz predstavlja skelet biljojeda Rebbachisaurus tessonei (ovaj dinosaurus je bio dugačak oko 17 metara) koji je pronađen u jezeru Ezekilj Ramos Meksija. Ovim nalazom je potvrđena činjenica da su se u stomaku dinosaurusa nalazili gastroliti – kamenje koje je služilo za mrvljenje biljne hrane. Među džinovima na ovoj izložbi izdvaja se Giganotosaurus carolinii koji predstavlja najvećeg kopnenog mesojeda (bio je dugačak oko 14 m, težak oko 8 tona). Poslednjih godina, u Patagoniji su pronađena velika polja sa hiljadama jaja dinosaurusa i njihovih gnijezda. Neke rekonstrukcije ovakvih gnijezda mogu se vidjeti na izložbi.

Ovu izložbu prate projekcije dokumentarnih filmova koji su snimljeni tokom iskopavanja ostataka dinosaurusa, kao i filmovi čija je tematika zaokupirana rekonstrukcijom njihovog života.

Osim izložbenog sadržaja, u dijelu specijalno namijenjenom djeci biće obezbijeđen prijatan kutak za igru, slaganje pazli, crtanje, interaktivne kompjuterske stanice sa video igricama i dino kvizom, dok će za to vrijeme roditelji moći da uz osveženje u dino baru odgledaju edukativne filmove na video displejima.

Džinovi Patagonije
Džinovi Patagonije

Posebno iznenađenje za posjetioce tokom trajanja izložbe biće nagrade koje će se izvlačiti svake nedelje, kao što su besplatni izleti u Skadar i Tiranu, besplatna posjeta Nacionalnom parku Lovćen i Avanturističkom parku na Lovćenu, knjige i brojna druga iznenađenja.

Cijena ulaznice za odrasle biće jednaka cijeni dječije karte i iznosiće 5 eura. Za sve organizovane posjete učenika i djece iz vrtića tokom juna karte će biti sa 20% popusta i njihova cijena će biti 4 eura, pripremljeni su i specijalni popusti za porodične posjete i iznenađenje za najmlađe posjetioce: sva djeca mlađa od 5 godina koja dođu na izložbu sa roditeljima moći će da posjete izložbu besplatno.

Uz svaku kupljenu ulaznicu dobija se specijalno M-tel iznenađenje!